Vous êtes sur la page 1sur 10

UDK 624.012.4.001.4 Primljeno 14. 9. 2005.

Odreÿivanje parametara
mehanike loma betona
Joško Krolo
Kljuþne rijeþi J. Krolo Izvorni znanstveni rad
beton, Odreÿivanje parametara mehanike loma betona
mehanika loma,
parametri loma, Opisan je postupak odreÿivanja parametara mehanike loma betona primjenom modela uþinka veliþine
duljina pukotine, uzoraka (Size Effect Model). Obraÿeni su rezultati ispitivanja do sloma triju veliþina geometrijski
uþinak veliþine uzorka, sliþnih uzoraka od betona MB30, MB60 i MB80. Potvrÿen je Bažantov zakon uþinka veliþine (Size
Bažantov zakon Effect Law) i odreÿeni parametri mehanike loma (Gf – energija loma i cf – efektivna duljina pukotine).
Istaknuta je vrlo velika osjetljivost dobivenih parametara na rezultate ispitivanja.

Key words J. Krolo Original scientific paper


concrete, Determination of parameters for fracture mechanics of concrete
fracture mechanics,
fracture parameters, The procedure for the determination of parameters for the fracture mechanics of concrete, as based on
crack length, the effect of sample size (size effect model), is described. Results obtained by loading to failure three
size effect model, sizes of geometrically similar samples made of concrete type MB30, MB60 and MB80, are analyzed.
Bažant's law The Bažant's size effect law is confirmed, and fracture mechanics parameters (Gf - fracture energy and
cf - effective crack length) are determined. The very high correspondence of these parameters to test
results has been observed.

Mots clés J. Krolo Ouvrage scientifique original


béton, Détermination des paramètres pour la mécanique de rupture de béton
mécanique de la rupture,
paramètres de la rupture, Le procédé de détermination des paramètres pour la mécanique de rupture de béton, basé sur l'effet
longueur des fissures, d'échelle des échantillons (modèle d'effet d'échelle), est décrit. Les résultats obtenus par l'application
effet d'échelle des de la charge de rupture à trois grandeurs des échantillons à géométrie similaire, formés de béton type
échantillons, MB 30, MB60 et MB80, sont analysés. La loi d'effet d'échelle décrite par Bazant est confirmée, et les
loi de Bazant paramètres de la mécanique de rupture (Gf - énergie de la rupture, et cf - longueur effective da la
fissure) sont déterminés. Une correspondance très élevée de ces paramètres aux résultats obtenus par
les essais a été établie.
Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ Ƀ. Ʉɪɨɥɨ Opɢɝɢɧɚɥɶɧɚɹ ɧɚɭɱɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ
ɛɟɬɨɧ, Ɉɩɪɟɞɟɥɟɧɢɟ ɩɚɪɚɦɟɬɪɨɜ ɦɟɯɚɧɢɤɢ ɩeɪɟɥoɦa ɛɟɬɨɧɚ
ɦɟɯɚɧɢɤɚ ɩeɪɟɥoɦa, ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɨɩɢɫɵɜɚɟɬɫɹ ɫɩɨɫɨɛ ɨɩɪɟɞɟɥɟɧɢɹ ɩɚɪɚɦɟɬɪɨɜ ɦɟɯɚɧɢɤɢ ɩeɪɟɥoɦa ɛɟɬɨɧɚ ɩɪɢ
ɩɚɪɚɦɟɬɪɵ ɩeɪɟɥoɦa, ɩɪɢɦɟɧɟɧɢɢ ɦɨɞɟɥɢ ɷɮɮɟɤɬɚ ɜɟɥɢɱɢɧɵ ɨɛɪɚɡɰɨɜ (Size Effect Model). Ɉɛɪɚɛɨɬɚɧɵ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ
ɬɨɥɳɢɧɚ ɬɪɟɳɢɧɵ, ɢɫɩɵɬɚɧɢɹ ɞɨ ɩeɪɟɥoɦa ɬɪɺɯ ɜɟɥɢɱɢɧ ɝɟɨɦɟɬɪɢɱɟɫɤɢ ɩɨɯɨɠɢɯ ɨɛɪɚɡɰɨɜ ɢɡ ɛɟɬɨɧɨɜ ɆȻ30, ɆȻ60
ɷɮɮɟɤɬ ɜɟɥɢɱɢɧɵ ɢ ɆȻ80. ɉɨɞɬɜɟɪɠɞɺɧ Ȼɚɠɚɧɬɨɜ ɡɚɤɨɧ ɞɟɣɫɬɜɢɹ ɜɟɥɢɱɢɧɵ (Size Effect Law) ɢ ɨɩɪɟɞɟɥɟɧɵ
ɨɛɪɚɡɰɚ, ɩɚɪɚɦɟɬɪɵ ɦɟɯɚɧɢɤɢ ɩeɪɟɥoɦa (Gf - ɷɧɟɪɝɢɹ ɪɚɡɪɭɲɟɧɢɹ ɢ ɫf - ɷɮɮɟɤɬɢɜɧɚɹ ɞɥɢɧɚ ɬɪɟɳɢɧɵ).
Ȼɚɠɚɧɬɨɜ ɡɚɤɨɧ ɉɨɞɱɺɪɤɧɭɬɚ ɨɱɟɧɶ ɛɨɥɶɲɚɹ ɱɭɜɫɬɜɢɬɟɥɶɧɨɫɬɶ ɩɨɥɭɱɟɧɧɵɯ ɩɚɪɚɦɟɬɪɨɜ ɧɚ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ
ɢɫɩɵɬɚɧɢɹ.

Schlüsselworte J. Krolo Wissenschaftlicher Originalbeitrag


Beton, Bestimmung der Parameter der Betonbruchmechanik
Bruchmechanik, Im Artikel beschreibt man das Verfahren für die Bestimmung der Betonbruchmechanik unter
Bruchparameter, Anwendung des Modells des Probegrösseneffekts (Size Effect Model). Bearbeitet sind die Ergebnisse
Risslänge, der Untersuchung bis zum Bruch dreier Grössen von geometrisch ähnlichen Probestücken aus Beton
Probegrösseneffekt, M30, M60 und M80. Bažant's Gesetz des Grösseneffekts (Size Effect Law) ist bestätigt und die
Bažant's Gesetz Parameter der Bruchmechanik sind bestimmt (Gf - Bruchenergie und cf - effektive Risslänge).
Hervorgehoben ist die sehr hohe Empfindlichkeit der erhaltenen Parameter gegen die Untersuchungs-
ergebnise.

Autor: Doc. dr. sc. Joško Krolo, dipl. ing. graÿ., Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Kaþiüeva 26

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976 967


Mehanika loma betona J. Krolo

1 Uvod sigurnosti, poboljšavajuüi na taj naþin pouzdanost


konstrukcija. Naravno, za to treba mehaniku loma pos-
Konstrukcije od betona pune su defekata, odnosno ošte-
tupno ukljuþivati u nacionalne i meÿunarodne pravilnike
üenja koja postoje u betonu i prije nego je on mehaniþki
za projektiranje betonskih konstrukcija (ACI, CEB).
optereüen. Defekti, a pogotovo mikropukotine, stalno
Najuvjerljiviji argument u korist primjene teorije meha-
rastu pod vanjskim optereüenjem, spajaju se s postojeüim
nike loma na betonske konstrukcije jest uþinak veliþine,
sve dok ne nastanu veüe pukotine koje mogu uzrokovati
tzv. size effect. Taj uþinak sadašnji pravilnici uglavnom
rušenje konstrukcije. Konstrukcije se ipak projektiraju
ne uzimaju u obzir.
ne uzimajuüi to u obzir, bez obzira na kriterij energije
loma, odnosno pri projektiranju betonskih konstrukcija
ne koristi se kapacitetom nosivosti betona optereüenog 2 Uþinak veliþine konstrukcije
vlaþnim naprezanjem. Kao primjer usporedimo tri betonske grede (slika 2.)
Teorija linearno elastiþne mehanike loma (Linear Elastic koje su geometrijski sliþne u dvije dimenzije (l i h), ali
Fracture Mechanics – LEFM) postoji od 1920. godine, razliþitih veliþina. Grede imaju istu širinu b i isti odnos
temelj joj je postavio A. A. Griffith [1]. Griffithova teo- raspona prema visini (l/h). Visine h su razliþite i to
rija loma može se primijeniti samo na elastiþne, homo- h1<h2<h3. Uzorci se optereüuju savijanjem u tri toþke.
gene i krhke materijale kao što je staklo. Njezina kasnija Nazivno naprezanje pri maksimalnom optereüenju mo-
modifikacija prema Orowanu (1949.) i Irwinu (1957.) žemo napisati u obliku:
[2] bila je primjenjiva jedino na elastoplastiþne materi- Fmax
jale. Svi pokušaji da se LEFM primijeni na beton poka- V Nu k˜ (1)
b˜h
zali su se neuspješnim.
k – koeficijent koji ukljuþuje odnos l i h.
Razlozi za neuspjeh proizlaze iz uloge spomenutih defe-
kata na ponašanje materijala na osnovi cementa koji su Kako nas zanimaju samo relativne vrijednosti, nije važ-
optereüeni na vlak i za koje se smatralo da su krhki. Po- no koju dimenziju uzimamo pri definiranju V Nu . Tipiþni
kazalo se da to nije toþno, prije postizanja konaþne nosi- dijagrami dobiveni pri savijanju tih triju greda prikazani
vosti na vlak (toþka B na slici 1.) takvi materijali poka- su na slici 3. Nazivno naprezanje pri najveüem optereüe-
zuju umjereno oþvršüivanje (podruþje A-B na dijagramu) nju oznaþeno je s 1, a toþka sloma sa 2. Ovi su dijagra-
što podsjeüa na ponašanje materijala od metala. Ali za mi dobiveni optereüivanjem greda uz kontrolu pomaka.
razliku od njih, beton pokazuje poveüanje deformacije Kad bi se optereüivale uz kontrolu sile, slom bi nastao
poslije postizanja konaþne nosivosti (podruþje B-C-D). kad sila dosegne najveüe optereüenje. Ispitivanje uz kon-
Takvo se ponašanje naziva omekšanje pri vlaþnom na- trolu pomaka uzima u obzir uvjete u kojima se grede na-
prezanju. Materijale koji pokazuju umjereno oþvršüiva- laze u stvarnosti kao dio veüe konstrukcije.
nje prije postizanja konaþne nosivosti nazivamo kvazi-
krhkim. Iz dijagrama na slici 3. uoþavamo dvije osnovne karak-
teristike:
F A B C D
x krajnje nazivno naprezanje V Nu poveüava se sma-
Optereüenje

w V wc
B
njenjem visine grede
Fmax

F
x poveüanjem visine grede smanjuje se duktilnost (po-
A veüava se krhkost).

2 3 C
h1 Small
1 l1 b li
D const
H hi

h2 Medium
Slika 1. Dijagram optereüenje-deformacija tipiþan za ponašanje l2 b
kvazikrhkih materijala Large
Teorija mehanike loma primjenjiva na kvazikrhke mate- h3

rijale definirana je poþetkom 80-ih godina 20. st. Uvo- b


l3
ÿenje ove teorije u projektiranje betonskih i armiranobe-
tonskih konstrukcija dovelo bi do ujednaþavanja granica Slika 2. Tri geometrijski sliþna uzorka

968 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976


J. Krolo Mehanika loma betona

dijagrama optereüenje-deformacija na silaznoj grani (B-


VNu

C-D) nakon najveüega optereüenja (slika 1.). Za grubu


1
Nazivno naprezanje

2 Elastoplastiþno procjenu duljine podruþja loma u betonu može poslužiti


1 2 Irwinovo korigirano podruþje plastiþnosti za elastoplas-
Small
12 tiþne materijale [3].
Medium
Krhko
Pretpostavljajuüi da je po cijeloj duljini podruþja loma
(pad duktilnosti)
naprezanje u betonu jednako vlaþnoj þvrstoüi ( f bz ) do-
Large G (mm)
bije se približno duljina podruþja loma (fracture process
Slika 3. Dijagram ıNu- į za tri geometrijski sliþna uzorka
zone) l p | E / ˜ GF / f bz 2 , gdje je: E ' E /(1  Q 2 ) za

Ako te grede proraþunamo prema kriteriju dopuštenog ravninsko naprezanje, a E ' E za ravninsku deformaciju.
naprezanja ili prema teoriji plastiþnosti krajnje nazivno fbz
naprezanje trebalo bi biti isto bez obzira na visinu grede.
Drugim rijeþima slom ne bi smio pokazivati ovisnost o
veliþini. Teorija mehanike loma predviÿa uþinak veliþi-
ne konstrukcije na optereüenje pri slomu i na duktilnost.
Ovaj uþinak veliþine greda ne treba miješati s Weibullo- B
vim statistiþkim uþinkom veliþine koji izražava þinjeni-
D C A
cu da što je veüi volumen konstrukcije to je veüa vjero-
jatnost za postojanje defekata u konstrukciji koji utjeþu
na slom. Ovdje je taj uþinak povezan s energijom koja Zona mikro i Zona
se oslobaÿa i rezultira preraspodjelom naprezanja u pod- ao premoštenih pukotina mikropukotina

ruþju loma. lp
Slom malih konstrukcija je duktilan, pa se njihov prora-
þun može provoditi npr. po teoriji plastiþnosti, dok veli- Slika 4. Nastajanje podruþja odvijanja loma (fracture process zone)
ke konstrukcije pokazuju krhki naþin sloma. Pri analiza-
ma tih konstrukcija može se koristiti LEFM-om (Griffitho- 3.1 Model proraþunske pukotine (Fictitious Crack
vom teorijom). Naroþito se to odnosi na velike betonske Model – FCM)
konstrukcije sa minimalnom koliþinom armature (npr.
brane). Za najveüi dio armiranobetonskih konstrukcija Prvu nelinearnu teoriju mehanike loma betona predložili
(koje nisu male ni prevelike) analiza temeljena na meha- su Hilleborg [4] i Petersson [5] 1976. godine i nazvali je
nici loma jest dosta složenija. Kod njih je potrebno ana- modelom fiktivne pukotine (Fictitious Crack Model –
lizu temeljiti na nelinearnoj teoriji mehanike loma koja FCM) (slika 5.). Ovaj je model sliþan Dugdaleovu [6] i
uzima u obzir ponašanje betona na silaznoj grani dijagrama Barenblattovu [7] modelu za elastoplastiþne materijale,
F  H (slika 1.). a koristi se eksperimentalnim podacima dobivenim ispi-
tivanjem uzoraka direktnim razvlaþenjem. U ovom se
3 Nelinearne teorije mehanike loma betona modelu rabe dva parametra materijala: naprezanje kao
funkcija otvaranja pukotine V ( w) u zoni omekšanja i
Kao što se vidjelo u uvodu, ponašanje obiþnog betona
pri lomu znaþajno odstupa od principa LEFM-a. To se energija loma (GF) kao ploština ispod krivulje u zoni
odnosi i na sliþne materijale kao što su kamen, razliþite omekšanja.
vrste keramike, ali i neke vrste metala. Otpornost na V (w) fbz
lom takvih materijala raste s porastom žilavosti koja
sprjeþava razvoj pukotine u vrhu gdje su rasporeÿene
mikropukotine. Odreÿivanje energije loma (GF) kod wc w
KI 0
ovakvih materijala zahtijeva više pažnje. Druga bitna
karakteristika jest veliþina nelinearnog podruþja loma
(podruþje omekšanja - lp) u korijenu postojeüeg zareza ili
realne pukotine (slika 4.). Materijal u tom podruþju brzo ao lp
Pukotina potpuno
omekšava i dolazi do razdvajanja þestica materijala. To Proces podruþja loma Pretpostavlja se da je
otvorena, materijal ne ponašanje materijala
je podruþje odreÿeno stupnjem nehomogenosti u mikro- (podruþje omekšanja)
pruža nikakav otpor linearno elastiþno
strukturi, kao što je veliþina zrna kamena ili najveüa ve-
liþina zrna agregata u betonu. Kao rezultat toga je dio Slika 5. Model proraþunske pukotine (FCM)

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976 969


Mehanika loma betona J. Krolo

3.2 Model trakastih pukotina (Crack Band Model 3.3.3 Model uþinka veliþine uzoraka (Size Effect
– CBM) Model – SEM)

Ovaj su model predložili Bažant & Oh (1983.) [8] i naz- Proraþunska duljina pukotine ae spominjana u prethodna
vali ga Crack Band Model – CBM, odnosno model traka- dva modela približava se realnoj duljini pukotine ao kada
stih («razmazanih») pukotina. Za dovoÿenje u vezu neelas- veliþina uzorka koji se ispituje postaje vrlo velika. Ba-
tiþne deformacije H sa širinom pukotine w i GF potreb- žant (1984.) dokazao je da je najlogiþniji put primjene
no je uvesti širinu trake h u kojoj su se koncentrirale pu- LEFM u analizi betonskih konstrukcija, definiranje ener-
kotine. gije loma i duljine podruþja loma (fracture process zone)
kod beskonaþno velikih uzoraka ( h o f ). Ta dva para-
3.3 Približni nelinearni modeli loma metra loma oznaþit üe se sa Gf i cf kako bi se razliko-
vala od prijašnjih oznaka GF i lp. Za odreÿivanje Gf i cf
3.3.1 Dvoparametarski model loma (Two-Parameter ispitivanjem uzoraka srednje veliþine u laboratoriju Ba-
Fracture Model – TPFM) žant je preporuþio jednostavan zakon uþinaka veliþine.
TPFM model loma betona predložili su Jenq & Shah Primjenom tog zakona Gf i cf mogu se odrediti mjere-
1985. god. [9]. Ovaj model uzima u obzir nelinearno njem samo maksimalnog optereüenja (Fmax) pri slomu
ponašanje betonskog uzorka s poþetnim zarezom koje se dovoljnog broja geometrijski sliþnih uzoraka razliþite
izjednaþava s ponašanjem uzorka koji sadrži efektivnu veliþine (slika 2.). Za opisivanje uþinka veliþine na slom
pukotinu ae > ao u elastiþnom podruþju. Efektivna se geometrijski sliþnih uzoraka rabi se izraz (1) za nazivno
duljina pukotine ae (ekvivalentna elastiþnoj) proraþuna naprezanje. Pretpostavljajuüi da je energija koja se troši
iz veliþine Cu nakon rastereüenja (slika 6.). na slom glatka funkcija veliþine uzoraka i širine podruþ-
ja loma, a pri samom lomu konstantna, Bažant je dimen-
F(N) Predkritiþno poveüanje
širine pukotine zionalnom analizom pokazao da se nazivno naprezanje
a) može napisati u obliku:
Fmax
C i , ao Ÿ E 1

C u , E Ÿ ae b) CTOD
Vy
KI
V Nu > @
Bo ˜ f bz ˜ E ˜ 1  E 1  A1 ˜ E 2  A2 ˜ E 3  ..

2 (2)
ao Vy
2Sx

1 1 CMOD x
gdje su:
Ci Cu ae B0 , h0 , A1 , A2 ,..  empirijski koeficijenti
0 CMOD (mm) E  relativna veliþina uzorka ( E h / h0 )
Slika 6. Tipiþan dijagram F – CMOD
fbz  vlaþna þvrstoüa betona.
3.3.2 Model proraþunske pukotine (Effective Crack Broj þlanova u izrazu (2) poveüava se poveüanjem veli-
Model – ECM) þine uzorka ( h o f ). Kasnije je Bažant pokazao da se
Model efektivne pukotine koji su predložili Nallathambi taj izraz može skratiti samo na linearne þlanove ako se
& Karihaloo 1986. godine [10] sliþan je TPFM modelu. radi o uzorcima srednje veliþine. Tako skraüeni zakon
Efektivna duljina pukotine ae odredi se sekantom 0-A iz uþinaka veliþine (size effect law) prema Bažantu glasi:
dijagrama F- G (slika 7.a). Krutost u linearnom podruþ- 1 / 2
§ h · (3)
ju je proporcionalna modulu elastiþnosti E koji se može V Nu Bo ˜ f bz ˜ ¨¨1  ¸¸
proraþunati iz bilo kojeg para Fi  G i uzetog iz tog pod- © ho ¹
ruþja. Iz izraza (3) vidi se da za h>>ho dobijemo
a) F (N)
ao ae log(V Nu ) 1 / 2 ˜ log h  const ,
Fmax A
b) Vy odnosno vrijedi LEFM, a za h<<ho ĺ V Nu Bo ˜ f bz
ao
Vy
KI primjenjuje se kriterij þvrstoüe (popuštanja). Zakon
Fi 2Sx uþinka veliþine u nelinearnom podruþju u usporedbi s
x kriterijem þvrstoüe i kriterijem LEFM-a shematski je
ae
prikazan na slici 8. Zakon uþinka veliþine (3) može se
napisati i u linearnom obliku:
G(mm) 2
§ f bz · 1 1
0 Gi GFmax ¨ ¸ ˜h  , (4)
¨V ¸ Bo 2 ˜ ho Bo 2
Slika 7. Dijagram optereüenje – progib © Nu ¹

970 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976


J. Krolo Mehanika loma betona

pa se iz izmjerenog najveüeg optereüenja Fmax može Fmax 2


G ˜ g (D ) (8)
nacrtati pravac linearne regresije (5) (slika 9.): E / ˜ b2 ˜ h
yj A˜ x j  C (5)
gdje je: g (D ) (co ˜ k ˜ f ' (D )) / 2 i f ' (D ) df (D ) / dD .
2
§ f bz ·
gdje je: xj hj yj ¨
¨V
¸
¸ U LEFM vrijedi G K I / E ' , gdje je KI koeficijent in-
© Nu ¹
tenziteta naprezanja za I oblik otvaranja pukotine, pa se
1 C C 1 izraz (8) može napisati u obliku:
A Ÿ ho , Bo (6)
2
Bo ˜ ho ho A C
Fmax
KI ˜ F (D ) (9)
b˜ h
logV1u

gdje je F (D ) g (D ) funkcija geometrije (faktor obli-


KRITERIJ ýVRSTOûE (h<<ho)
KR
ka) [12].
ITE
RI
JL
EF Do razvoja pukotine dolazi kada KI postigne kritiþnu
SEM model M(
Podruþje veliþina uzoraka
h>
>h o vrijednost KIC – žilavost loma. Veliþina KIC za heteroge-
)
koji se ispituju u laboratoriju
2 ne materijale, s velikim podruþjem loma, znatno ovisi o
Podruþje veliþina veþine 1 veliþini uzorka ako se duljina stvarne pukotine a pribli-
betonskih konstrukcija
log h žava duljini poþetnog zareza ao. Ta se ovisnost može
Slika 8. Zakon uþinka veliþine (size effect law)
smanjiti mjerenjem stvarne duljine pukotine a, što nije
jednostavno zato što pukotina nije ravna, ne razvija se
3,0 po jednoj liniji ili raste diskontinuirano. Koristeüi se drugim
§ f bz · 2

indirektnim metodama (TPFM ili ECM) može se prora-


© V Nu ¹

2,5
þunati duljina pukotine, ali se kod tih eksperimenata po-
hof
2,0 C javljuju pogreške iz razliþitih razloga. Zbog svega toga,
y

x+ odreÿivanje energije loma mjerenjem samo najveüega


A
1,5 y= A optereüenja neposredno pred poþetak otvaranja pukotine
1
1,0 ( g ' (D ) ! 0 ) uporabom SEM modela je vrlo jednostav-
no. Ako maksimalnu veliþinu sile iz zakona uþinka
0,5
x= h veliþine (3):
C
0 400 500 1
100 200 300 
Bo ˜ f bz ˜ b ˜ h § h · 2
Slika 9. Pravac linearne regresije Fmax ˜ ¨¨1  ¸¸ (10)
k © ho ¹
Empirijski koeficijenti Bo i ho u izrazima (2) i (3) dobiju kvadriramo i uvrstimo u (8):
se direktno iz pravca linearne regresije.
B0 2 ˜ f bz 2 h
Gf 2
lim lim g (D ) (11)
k ˜E hof 1  h / ho h o f
4 Odreÿivanje energije loma Gf i proraþunske
duljine pukotine cf prema SEM modelu dobivamo:
Ukupna potencijalna energija deformacije konstrukcije s
B0 2 ˜ f bz 2 f bz 2
pukotinom duljine a može se napisati kao [11]: Gf ˜ h0 ˜ g (D ) g (D 0 ) . (12)
k2 ˜ E 2
k ˜ A˜ E
V Nu 2 (7)
U Vn . ˜ f (D ) Prema tomu energiju loma odreÿujemo izravno iz
2˜ E/
koeficijenta smjera A pravca linearne regresije (5).
gdje je Vn co ˜ b ˜ h 2 nazivni volumen konstrukcije (co -
Polje naprezanja i pomaka oko nelinearnog podruþja
neka konstanta), a f (D ) funkcija relativne duljine loma podudara se s efektivnom duljinom pukotine a
pukotine ( D a / h ). Osloboÿena energija po jedinici (slika 10.). Efektivna duljina pukotine ovdje znaþi:
širine i po jediniþnom produžetku pukotine može se duljina pukotine ekvivalentna elastiþnoj. Prema slici 10,
proraþunati kao G (wU / a) / b (wU / D ) / b ˜ h , pa za maksimalnu veliþinu sile može se napisati:

uzimajuüi u obzir (7) G


co ˜ h ˜ V Nu 2 / 2 ˜ E / ˜ f ' (D ) a a0  c , D a
Ÿ D D0 
c
(13)
h h
dobivamo:

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976 971


Mehanika loma betona J. Krolo

Fmax dimenzije sa širinom (b) koja je jednaka. Znaþi odnosi


l / h, ao / h i L / h su isti. Preša za ispitivanje ne mora
imati hidrauliþni servoureÿaj s kontrolom pomaka. Do-
voljno je zabilježiti maksimalnu silu ( Fmax ) . Znaþi za
c h odreÿivanje G f i c f ispitivanjem je potrebno odrediti
a F1 max , F2 max ,..., Fn max za svaku veliþinu h h1 , h2 ,.., hn ,
ao
Youngov modul elastiþnosti E i volumensku masu betona.
Slika 10. Proraþunska duljina pukotine (a) Izmjereno maksimalno optereüenje treba korigirati zbog
težine uzorka izmeÿu oslonaca:
Ako u linearno elastiþnom podruþju postoji pukotina
duljine a, lom pod konstantnim optereüenjem je nesta- 2˜l j  Lj
F j*max F j max  ˜ Gvtj (18)
bilan, c je ekvivalentna duljina nelinearnog podruþja 2˜lj
loma. To se može dogoditi samo kod beskonaþno veli-
j
kih uzoraka kad h o f . Konaþna proraþunska duljina gdje je Gvt težina cijelog uzorka.
nelinearnog podruþja loma cf karakteristika je materijala
i može se definirati kao: Iz poglavlja 3.3.3 vidjeli smo da se zakon uþinka veli-
þine (size effect law) prema Bažantu (3) može napisati u
cf lim (a  a0 ) . (14) linearnom obliku (4), pa se iz izmjerenoga i korigiranoga
h of
maksimalnog optereüenja F j*max može nacrtati pravac li-
Iz izraza (5.22) i (5.27) u koje F zamijenimo sa Fmax iz
j
zakona uþinaka veliþine (5.16) dobivamo: nearne regresije (slika 9.). V Nu je nazivno naprezanje
pri slomu koje služi za opisivanje uþinaka veliþine slo-
f bz 2
ª h º (15)
Gf  G 2 « g (D 0 )  ˜ g (D )» ma geometrijski sliþnih uzoraka ili konstrukcija razliþi-
k ˜ A˜ E ¬ h0  h ¼ tih veliþina (1). Iz koeficijenta smjera A i odsjeþka C dobije
se energija loma Gf (12) i proraþunska duljina pukotine
ko G o G f i h o f slijedi g (D 0 ) ˜ (h  h0 ) g (D ) ˜ h .
cf (17). Iz odreÿene energije loma može se izraþunati faktor
Funkcija g (D ) kontinuirana je i glatka i ako D završi intenziteta kritiþnog naprezanja prema SEM modelu:
sa D 0 može se napisati: SEM 2
( K IC )
Gf /
SEM
Ÿ K IC G f ˜ E / ( MPa m ) (19)
g (D ) '
g (D 0 )  g (D 0 ) ˜ c f / h (16) E

Funkcija g (D o ) u izrazima (12) i (17) dobije se tako da


U izraz (16) je uvršten (13) kad c o c f .
se iz maksimalne sile (18) proraþuna naprezanje od mo-
Iz (16) se konaþno dobije proraþunska (ekvivalentna menta savijanja u trenutku sloma, uzimajuüi u obzir (1)
elastiþnoj) duljina podruþja loma (effective fracture pro- dobije se:
j
cess zone length): j 6 ˜ F j max ˜ l j 1,5 ˜ V Nu ˜lj
V sav 2
(20)
4 ˜ b ˜ hj k ˜ hj
g (D 0 )
cf ˜ h0 . (17)
g ' (D 0 ) Za ispitivanje uzoraka sa zarezom ao savijanjem u tri
toþke u LEFM vrijedi [13]:
Veliþina cf je puno osjetljivija na eksperimentalne ili nu-
meriþke pogreške nego Gf, zato što se za njezino odre- lj
K IC j
V sav j
˜ ao ˜ F (D o ) 1,5 ˜ V Nu ˜ ˜ ao ˜ F (D o ) (21)
ÿivanje osim funkcije g (D 0 ) rabi i njezina derivacija hj
g ' (D 0 ) , a za odreÿivanje G f samo g (D 0 ) . j 2 2
K Ic 2 (V Nu ) ˜ hj § l j ·
¸ ˜ D o ˜ >1,5 ˜ F (D o )@2 (22)
Gf 2
˜¨
E k ˜E ¨ hj ¸
Za odreÿivanje G f i c f prema SEM modelu preporuþu- © ¹
je se ispitivanje uzoraka optereüenih u tri toþke sa zare- j 2
Iz pravca linearne regresije (5) vrijedi (V Nu ) ˜ hj f bz 2 / A
zom na sredini raspona. Postupak prema [15] je sljedeüi:
pa se gornji izraz može napisati kao:
Ispituju se najmanje tri razliþite dimenzije uzoraka s 2
f bz 2 § lj ·
¸ ˜ D o ˜ >1,5 ˜ F (D o )@2
visinama h h1 , h2 ,......., hn i rasponima l l1, l2 ,......., ln Gf 2
˜¨ (23)
k ˜ A ˜ E ¨© h j ¸
¹
(slika 2.). Uzorci koji se ispituju su sliþni u dvije

972 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976


J. Krolo Mehanika loma betona

Usporedbom ovog izraza sa (12) dobije se funkcija Širina uzoraka bila je ista za sve veliþine (b = 100 mm),
g (D o ) : odnos duljine i visine: L/h = const = 7 , a odnos raspona
optereüivanja i visine: l/h = const = 6 (slika 12.).
g (D o ) l j / h j 2 ˜ D o ˜ >1,5 ˜ F (D o )@2 (24)
F
Funkcija g (D o ) i njezina derivacija za odnos l j / h j 6
h
prikazane su grafiþki na slici 11. ao = 0,2 h ao
b= const= 10 cm
Zbog pogreške koja se može pojaviti pri odreÿivanju F/2 l=6h F/2
L=7h
koeficijenta smjera A, a time i utjecati na toþnost odreÿi-
vanja G f i c f potrebno je proraþunati odreÿene statis- Slika 12. Dimenzije izraÿenih uzoraka

tiþke parametre: Z x - koeficijent varijacije izabranih ve- 5.2 Rezultati ispitivanja i odreÿivanje Gf i cf
liþina uzoraka, Z A - koeficijent varijacije nagiba pravca prema SEM modelu
A i m - relativnu širina rasipanja, koji moraju biti u gra- Prema postupku opisanom u poglavlju 3.3.3 za odreÿi-
nicama preporuþenih.
vanje energije loma G f prema SEM modelu (Size Effect
1400

F
Model) dovoljno je zabilježiti samo maksimalnu silu
1200
h
Fmax pri ispitivanju najmanje triju razliþitih dimenzija
geometrijski sliþnih uzoraka (slika 2.). Pri tome preša za
ao ao
1000 b
F/2 l F/2

800 l/h = 6 ispitivanje ne mora imati hidrauliþni servoureÿaj sa kon-


g(D)

g'(D)
600 trolom pomaka. Na slici 13. prikazani su rezultati ispiti-
400 vanja uzoraka od betona MB80 i maksimalnom veliþi-
200
g(D) nom zrna agregata da = 16 mm.
0
0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50
Iz korigirane maksimalne sile (18) proraþuna se nazivno
D=a/h naprezanje V Nu (1) i crta pravac linearne regresije (5)
Slika 11. Funkcije g (D ) i g ' (D ) izvedene iz funkcije geometrije koji proizlazi iz zakona uþinka veliþine prema Bažantu
F (D ) za l/h=6 napisanom u linearnom obliku (4).
Iz koeficijenta smjera pravca A i odsjeþka na osi y C
5 Eksperimentalni dio rada
(slika 14.) dobiju se empirijski koeficijenti (parametri
5.1 Priprema i izrada uzoraka materijala) Bo i ho (16) iz kojih se onda proraþuna ener-
gija loma Gf (12) i proraþunska duljina pukotine cf (17). Uz
Za ispitivanje i analizu prethodnog, odabrane su dvije
to je naravno potrebno poznavati vlaþnu þvrstoüu betona
vrste betona prema njegovoj kvaliteti, i to MB30 i MB60.
(fbz), modul elastiþnosti (E) i koeficijente koji proizlaze
Naknadno su izraÿeni i uzorci od betona MB80. Beton
MB30 pripremljen je od prirodnoga (rijeþnog) agregata iz funkcije geometrije uzoraka ( g (D o ) i g / (D o ) ) (slika 11.).
(šljunka), a MB60 i MB80 od drobljenog agregata. Slje- 25

deüi parametar bila je maksimalna veliþina zrna agrega-


FLmax LARGE
ta (da). Izabrane su tri karakteristiþne veliþine koje se
20
najþešüe rabe za pripremanje mješavina betona: da = 8
mm, 16 mm i 32 mm. Uzorci od MB80 izraÿeni su sa- FMmax MEDIUM
mo od maksimalnog zrna agregata da = 16 mm. Tako je 15
dobiveno sedam razliþitih mješavina betona. Za analizu
Uzorci MB 80/16
F (kN)

uþinaka nehomogenosti betona na osnovne parametre


mehanike loma izraÿene su tri veliþina greda za ispitiva- 10
FSmax
nje savijanjem u tri toþke (three-point bend - TPB). SMALL

Uzorci su geometrijski sliþni u dvije dimenzije h i L:


5
x male grede (small) oznake S:
b × h × L = 100/150/1050 mm
x grede srednje veliþine (medium) oznake M: 0
b × h × L = 100/300/2100 mm 0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00
G mm
x velike grede (large) oznake L:
b × h × L = 100/450/3150 mm. Slika 13. Dijagrami F - į dobiveni ispitivanjem uzoraka MB80/16

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976 973


Mehanika loma betona J. Krolo

0,60 Tablica 1. Rezultati proraþuna KIC prema SEM modelu


y = 5,794·E-4 + 0,2101
Uzorci Pravac regresije za MB30/16
0,50
r = 0,9572
n=6 MB30 Mješavina ho Gf KIC
Bo
A = 5,794·E-04 1/mm
C = 0,2101
da = 16 mm betona (mm) (J/m2 ) ( MPa m )
0,40
Bo = 2,1817
ho = 362,62 mm MB30/8 2,999 152,33 86,42 1,61
Ȧy/x = 0,0608
0,30
MB30/16 2,182 362,62 111,05 1,84
(fbz/VNu)²

Ȧx = 0,4472 y=Ax+C
ȦA = 0,135 > 0,08
0,20 m = 0,136 < 0,15 MB30/32 2,619 245,04 97,04 1,71
Veliþina uzorka ĺ S M L MB60/8 4,828 46,20 118,88 2,19
0,10
h (mm) MB60/16 4,564 45,09 142,40 2,50
0,00 MB60/32 3,377 89,13 109,45 2,15
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500
MB80/16 3,128 131,36 230,13 3,25
Slika 14. Pravac linearne regresije za beton MB30 i da = 16 mm
Na slikama 15 i 16 rezultati iz tablice 1 prikazani su
Kao primjer odreÿivanja energije loma Gf i proraþunske grafiþki.
duljine pukotine cf uzet üe se rezultati ispitivanja 250
uzoraka izraÿenih od betona MB30/16. Koeficijent k 230,13 MB80
koji se primjenjuje pri proraþunu nazivnog naprezanja, a 200

uzima u obzir odnos raspona grede, visine i poþetnog


142,40
zareza iznosi: 150 MB60

²
118,88
109,45
3˜l 9
k 2
14,06 . 100
111,05
2 ˜ h ˜ 1  D o 1  0,2 2 86,42 MB30 97,04

Vlaþna þvrstoüa i modul elastiþnosti betona dobiveni 50

ispitivanjem standardnih uzoraka (prizma): fbz= 2,80 0


MPa ; E = 30,63 GPa. 4 8 12 16 20 24 28 32 36
d a (mm)
Iz dijagrama na slici 14. oþitamo koeficijente A i C: Slika 15. Dijagram Gf u funkcijji da odreÿen prema SEM modelu
A 5,794 ˜ 10 41 / mm ; C = 0,2101.
3,50

Iz njih proraþunamo parametre materijala: 3,25 MB80


3,00
Bo 1/ C 2,182 i ho C / A 362,616 mm .
2,50
2,50 MB60
Za l/h = 6 i D o 0,20 dobijemo funkcije geometrije 2,19
2,15

F (D o ) i F ' (D 0 ) [12]: 2,00


1,61
1,84

1,71
1,50 MB30
F (D 0 ) 1,945  2,91 ˜ D 0  14,095 ˜ D 0 2  24,545 ˜ D 0 3 
 25,51 ˜ D 0 4 1,77126 1,00
4 8 12 16 20 24 28 32 36

' 2 da (mm)
F (D 0 ) 2,91  2 ˜ 14,095 ˜ D 0  3 ˜ 24,545 ˜ D 0 Slika 16. Dijagram KIC u funkcijji da odreÿen prema SEM
 4 ˜ 25,51 ˜ D 0 3 0,5989 modelu

U tablici 2. su rezultati proraþunske efektivne duljine


Prema (24): g (D o ) 50,825 ; g ' (D o ) 273,53.
pukotine cf po SEM modelu.
Sada se iz izraza (12) proraþuna energija loma Gf:
Tablica 2. Rezultati proraþuna c f prema SEM modelu
f bz 2
Gf ˜ g (D o ) 111,05 J / m 2 , Mješavina
Bo
ho g (D )
cf
g (D )
˜ h0
k 2 ˜ A˜ E/ betona (mm) g ' (D ) g ' (D )

a iz energije loma KIC : MB30/8 2,999 152,33 0,1875 28,56


2
MB30/16 2,182 362,62 0,1875 67,99
Gf K IC / E / Ÿ K IC Gf ˜ E/ 1,84 MPa m . MB30/32 2,619 245,04 0,1875 45,94
MB60/8 4,828 46,20 0,1875 8,66
Proraþunska se duljina pukotine proraþuna iz izraza (17):
MB60/16 4,564 45,09 0,1875 8,45
g (D 0 ) MB60/32 3,377 89,13 0,1875 16,71
cf ˜ h0 0,1858 ˜ 362,616 67,39 mm.
g ' (D 0 ) MB80/16 3,128 131,36 0,1875 24,63

974 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976


J. Krolo Mehanika loma betona

7 Analiza i komentar rezultata ispitivanja Iz usporedbe se vidi da se rezultati ne slažu kao kod us-
poredbe KIC na slici 17. S obzirom na relativno mali broj
Koristeüi se modelom uþinaka veliþine (SEM model)
uzoraka, to se moglo i oþekivati jer je odreÿivanje cf
proraþunana je energija loma Gf i iz nje proraþunan kri-
vrlo osjetljivo na rezultate ispitivanja. U prvom redu to
tiþni faktor intenziteta naprezanja KIC (žilavost loma).
se odnosi na osjetljivost koeficijenta smjera A u pravci-
Na slici 17. ti rezultati su usporeÿeni s rezultatima dobi-
ma linearne regresije, a drugo, efektivna duljina pukoti-
venim po ECM modelu. Usporedba je provedena za
ne odreÿuje se uporabom vrlo osjetljive prve derivacije
MB30 i MB60.
3,00 funkcije geometrije g ' (D ) .

2,50
MB60 7 Zakljuþak
ECM

SEM
Predmet izuþavanja mehanike loma - ML (Fracture Me-
2,00
chanics – FM) þvrsto je deformabilno tijelo, ali s nag-
SEM laskom na uþinak pukotina. U znanosti o otpornosti ma-
1,50 MB30 ECM terijala i teoriji elastiþnosti do loma dolazi po kriterijima
þvrstoüe ili popuštanja materijala, a u mehanici loma do
1,00 zakazivanja materijala dolazi zbog nestabilnosti pukoti-
4 8 12 16 20 24 28 32 36
na. Kao posljedica rasporeda zrna agregata i nesavršene
da (mm)
Slika 17. Usporedba rezultata po ECM* i SEM modelu *i
veze agregata i koloidnih þestica cementne osnove beton
srednja vrijednost za uzorke M i L pripada nehomogenim materijalima. Specifiþnost njego-
ve strukture i odstupanje od pretpostavke idealne krhkosti
Iz prethodnih se usporedbi vidi relativno dobro slaganje zahtijevaju izradu posebnog modela mehanike loma. Sve
rezultata dobivenih po oba modela. Koristeüi se ovim je to utjecalo na nemoguünost direktne primjene linear-
modelom odreÿena je proraþunska duljina pukotine no-elastiþne mehanike loma (Linear Elastic Fracture
(podruþja loma) cf. Ti rezultati (tablica 2.) usporeÿeni su Mechanics – LEFM) na beton, koji pripada kvazikrhkim
s rezultatima efektivne duljine pukotine ae odreÿenih po materijalima. Od 80-ih godina 20. stoljeüa glavnina istra-
ECM modelu za uzorke veliþine M. živanja u podruþju mehanike loma materijala na osnovi
cementa bila je koncentrirana na razvoj metoda i modela
Tablica 3. Usporedbe relativnih duljina efektivne pukotine za pronalaženje «realnog» mehanizma loma. Osim toga
dobivenih prema ECM i SEM modelu mnogi istraživaþi pokušavaju objasniti uþinak veliþine
D e ae / h D e ae / h konstrukcije na lom, odnosno na parametre mehanike
Mješavina cf loma, tzv. size effect.
betona (mm) prema prema ECM
SEM Obrada rezultata ispitivanja geometrijski sliþnih uzoraka
MB30/8 28,56 0,295 0,295 (S, M i L) provedena je prema SEM modelu (size effect
MB30/16 67,99 0,426 0,330 model). Potvrÿen je Bažantov zakon uþinka veliþine
MB30/32 45,94 0,353 0,281 (size effect law) i odreÿeni parametri mehanike loma Gf
MB60/8 8,66 0,229 0,353 - energija loma i cf - proraþunska duljina pukotine. Parame-
MB60/16 8,45 0,228 0,310 tri materijala dobiveni po SEM modelu pokazuju vrlo
MB60/32 16,71 0,256 0,294 veliku osjetljivost na rezultate ispitivanja. Naroþito se to
MB80/16 24,63 0,282 0,283 odnosi na koeficijent smjera A u pravcu linearne regresije.

De ae / h Eksperimenti u ovome radu su prvi na Graÿevinskom


0,50
fakultetu Sveuþilišta u Zagrebu vezani uz odreÿivanje
parametara mehanike loma betona. Stoga je u njihovu
0,40 provoÿenju bilo dosta teškoüa. U prvom redu zato što u
ECM model - "M"
laboratoriju nismo imali hidrauliþnu prešu sa servoure-
0,30 ÿajem za kontrolu pomaka. Zato se dio uzoraka ispitivao u
Institutu za graÿevinske materijale u Ljubljani. Bez tak-
0,20 vih se preša ne može dobiti dijagram koji obuhvaüa omek-
SEM model - "M"
šanje betona ni stabilan razvoj pukotine. U laboratoriju
0,10 Zavoda za tehniþku mehaniku u meÿuvremenu su nabav-
30/8 30/16 30/32 60/8 60/16 60/32 80/16
mješavine betona ljene najmodernije hidrauliþke preše koje zadovoljavaju
sve zahtjeve u tom smislu. To üe omoguüiti nastavak
Slika 19. Usporedba De odreÿen po SEM i ECM modelu (uzorci M) istraživanja na razvoju metoda i modela za pronalaženje

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976 975


Mehanika loma betona J. Krolo

«realnog» mehanizma loma, odnosno «realnih» parame- nehomogenost. Isto tako zanimljiva su istraživanja beto-
tara mehanike loma koji üe opisati stanje materijala i na s dodacima kojima mu se poveüava žilavost loma
uþinak veliþine konstrukcije na parametre mehanike npr. grafitna vlakna, betona ojaþanog trakama od poli-
loma, tzv. size effect. mera armiranih vlaknima, betona visokih þvrstoüa koji
su sve više u upotrebi itd. Sve to potrebno je za postup-
Beton je nehomogeni materijal i treba istraživati uþinak no ukljuþivanje parametara mehanike loma u pravilnike
mnogobrojnih faktora koji poveüavaju ili smanjuju tu i propise, a time i u praktiþnu upotrebu.

LITERATURA

>1@ Griffith, A. A.: The Phenomena of Rupture and Flow in Solids, >9@ Jenq, Y.; Shah, S. P.: Two Parameter Fracture Model for
Philosophical Transactions of Royal Society of London, Vol. Concrete, Journal of Engineering Mechanics, Proc. ASCE, Vol.
221, pp. 163-198, Series A, 1902. 111, No. 10, October, 1985, pp. 1227-1241.
>10@ Karihaloo, B. L.; Nallathambi, P.: An Improved Effective Crack
[2] Irwin, G. R.: Fracture Mechanics, Proceeding of the first
Model for the Determination of Fracture Toughness of
symposium on naval structural mechanics, Pergamon Press,
Concrete, Cement and Concrete Research, Vol. 19, pp. 603-
New York, USA, pp. 557-594, 1960.
610, 1989.
[3] Irwin, G. R.: Plastic Zone Near a Crack and Fracture [11] Bažant, Z. P.; Gettu, R.; Kazemi, M. T.: Identification of
Toughness, Sagamore Research Conference Proceeding, Vol. 4, Nonlinear Fracture Properties from Size Effect Tests and
1961. Structural Analysis Based on Geometry Dependent R–curve,
Center for Advanced Cement-Based Materials, The
>4@ Hilleborg, A.: The theoretical basis of a method to determine Technological Institute, Northwestern University, Evanston,
the fracture energy GF of concrete, RILEM technical Illinois, March 1989, pp. 1-45.
Committees >12@ Tada, H.; Paris, P. C.; Irwin, G. R.: The Stress Analysis of
Crack Handbook, 3rd ed., The American Society of Mechanical
>5@ Petersson, P. E.: Crack Growth and Formation of Fracture
Engineers, New York, 1997.
Zones in Plane Concrete and Similar Materials, Div. of
Building Mat., Report TVBM-3005, 1981. >13@ Karihaloo, B. L.: Fracture Mechanics and Structural Concrete,
Longman Scientifc & Tehnical, Sydney, April 1994.
>6@ Dugdale, D. S.: Yielding of Steel Plates Containing Slits, >14@ Krolo, J.: Uþinak nehomogenosti betona na osnovne parametre
Journal of the Mechanics and Physics of Solids, Vol. 8, pp. mehanike loma, doktorska disertacija, Graÿevinski fakultet
100-108, 1960. Sveuþilišta u Zagrebu, 23. 12. 2004., 156 str.
>15@ RILEM Draft Recommendations: Determination of Parameters
>7@ Barenblatt, G. I.: Advances in Applied Mechanics, Vol. 7, pp. of Plain Concrete Using Three-Point Bend Tests, Materials and
55-129, 1962. Structures, 23, pp. 457-460.
>8@ Bažant, Z. P.; Oh, B. H.: Crack Band Theory for Fracture of >16@ Ožbolt, J.: MaEstabseffekt und Duktilität von Beton und
Concrete, Materials and Structures, RILEM, Paris, Vol. 16, No Stahlbeton Konstruktionen, Institut für Werkstoffe im
93, 1983, pp. 155-177. Bauwesen der Universität Stuttgart, 1995.

976 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12, 967-976

Vous aimerez peut-être aussi