UDK 624.84:69.009.182 Primljeno 6. 6. 2001.

Proračun čelične konstrukcije prema

europskim prednormama
Mehmed Čaušević, Daniel Repac
Ključne riječi M. Čaušević, D. Repac Prethodno priopćenje
čelične konstrukcije, Proračun čelične konstrukcije prema europskim prednormama
eurokod,
djelovanje vjetra, Prikazan je proračun čeličnih rasvjetnih stupova stadiona u Širokom Brijegu, BiH. Opterećenje je
poredbena brzina vjetra, izračunano prema dijelu Eurokoda 1 (EC1) za djelovanje vjetra, a konstrukcija je dimenzionirana
Reynoldsov broj, prema EC3. Za određivanje sila vjetra upotrijebljen je prijedlog zemljovida, koji je sastavni dio
unutarnje sile, Državnog dokumenta (DDP) za primjenu te prednorme u Hrvatskoj. Djelovanje je vjetra izračunano i
dinamička analiza prema važećem Pravilniku. To je dalo niže vrijednosti sila u odnosu na one prema EC3 i DDP.

Key words M. Čaušević, D. Repac Preliminary note

steel structures, Steel structure design based on European prestandards
Eurocode,
wind action, The design of steel lighting posts for the stadium in Široki Brijeg, Bosnia and Herzegovina, is presented.
comparable wind speed, The load is calculated according to the Eurocode 1 (EC1) for the wind load, and the structure is
Reynolds number, dimensioned according to EC3 provisions. In the determination of wind force, the designers used the
internal forces, map proposal that is an integral part of the national document (DDP) for the implementation of this
dynamic analysis prestandard in Croatia. The wind action was also calculated in accordance with the applicable
Regulations. This has provided lower force values when compared to values based on EC3 and DDP.

Mots clés M. Čaušević, D. Repac Note préliminarie

constructions métalliques, Calcul d’une construction en acier suivant les prénormes européennes
Eurocode,
action du vent, vitesse L’article présente le calcul des poteaux d’éclairage métalliques du stade de Širokom Brijegu, en Bosnie
comparée du vent, nombre et Herzégovine. Pour la charge de vent on a utilisé l’Eurocode 1 (EC1), tandis que la construction a été
de Reynolds, forces dimensionnée selon l’EC3. Pour la détermination des forces du vent on a utilisé le projet de carte
internes, géographique qui fait partie du Document national (DDP) qui régit l’application de cette prénorme en
analyse dynamique Croatie. L’action du vent a été calculée également selon le Règlement en vigueur, et les résultats
obtenus ont fourni des valeurs inférieures à celles obtenues par l’EC3 et le DDP.
Ключевые слова: М. Чаушевић, Д. Репац Предварительное сообщение
стальные конструкции,
Расчёт стальной конструкции по европейским преднормам
Еврокод, действие
ветра, сравнительная В работе показан расчёт стальных осветительных столбов стадиона в Широком Бреге в БиХ.
скорость ветра, число Нагрузка расчитана по Еврокоду 1 (ЕС 1) для действия ветра, а размеры конструкции
Рейнольдса, внутренние установлены по ЕС 3. Для определения сил ветра употреблено предложение карты, являющейся
силы, динамический составной частыо Государственного документа (DDP) для применения той преднормы в
анализ Хорватии. Дейктвие ветра расчитано и по существующим правилам. Это дало более низкие
значения сил по сравнению с теми по ЕС 3 и DDP.

Schlüsselworte: M. Čaušević, D. Repac Vorherige Mitteilung

Stahlkonstruktionen, Stahlkonstruktionsberechnung nach Europäischen Vornormen
Eurokode,
Windauswirkung, Dargestellt ist die Berechnung von stählernen Beleuchtungsmästen des Stadions in Široki Brijeg, BiH.
vergleichende Die Belastung wurde nach dem Teil des Eurokode 1 (EC1) für die Windbelastung berechnet, und die
Windgeschwinigkeit, Konstruktion nach EC3 bemessen. Für die Festlegung der Windkraft benützte man den Vorschlag für
Reynoldsche Zahl, die Landkarte die ein Bestandteil des staatlichen Dokuments (DDP) für die Anwendung dieser Vornorm
innere Kräfte, in Kroatien ist. Die Windauswirkung wurde nach der gültigen Vorschrift berechnet. Das ergab
dynamische Analyse geringere Werte der Kräfte im Vergleich mit denen nach EC3 und DDP.

Autori: Prof. dr. sc. Mehmed Čaušević, dipl. ing. građ.; Daniel Repac, dipl. ing. građ. Sveučilište u Rijeci,
Građevinski fakultet, V. C. Emina 5, Rijeka

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 79

Proračun čelične konstrukcije M. Čaušević, D. Repac

1 Proračun djelovanja vjetra na stup i reflektore 30.00 2

prema ENV 1991-2-4 qref = 1,25
2

1.1 Djelovanje vjetra na stup qref = 562.50 Nm −2 = 0.563 kNm −2

Vanjski tlak vjetra we djeluje na vanjske površine

konstrukcije a definiran je u dijelu 5.2. ENV 1991-2-4:
we = qref ce (z e ) c pe (z e ) (1)

Značenja oznaka u izrazu (1) objasniti će se u nastavku.

(a) Poredbeni tlak vjetra qref definiran je u dijelu 7.1.

ENV 1991-2-4 (odgovara poredbenoj brzini vjetra) i
određuje se iz:
2
ρ vref
qref = (2)
2
v ref - je poredbena brzina vjetra definirana u dijelu 7.2.
ENV 1991-2-4 :

vref = c DIR cTEM c ALT vref ,0
gdje je
vref ,0 - osnovna poredbena brzina vjetra
c DIR = 1.0 - koeficijent smjera vjetra
cTEM = 1.0 - koeficijent ovisan o godišnjem dobu
c ALT = 1.0 - koeficijent nadmorske visine
Sva tri navedena koeficijenta definirana su u Dodatku
A, ENV 1991-2-4
Osnovne poredbene brzine vjetra vref,o dane su po pod-
ručjima unutar svake države koja se koristi Eurokodom.
Vrijednosti vref,o jedan su od najvažnijih podataka za
proračun konstrukcija na djelovanja vjetrom. Prema
ENV 1991-2-4 vref,o predstavlja desetominutne prosječne
brzine vjetra na visini 10 metara, na terenu II. kategorije
pri godišnjoj vjerojatnosti premašaja te vrijednosti od
0.02, za povratno razdoblje od 50 godina. Zemljovid
raspodjele poredbene brzine vjetra koji propisuje naš
Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo u okviru
Državnog dokumenta za primjenu (DDP), dan je (još u
obliku prijedloga) na slici 1. Iz ove slike jest:
(3) Slika 1. Prijedlog zemljovida raspodjele osnovne poredbene brzi-
ne vjetra
(b) Koeficijent izloženosti vjetru ce(ze), koji uzima u
obzir učinke hrapavosti terena, topografiju i visinu iznad
tla kod srednje brzine vjetra i mjere (stupnja) uzburkanosti
(turbulencije), definiran je u dijelu 8.5. ENV 1991-2-4 i
ima vrijednost:
ce (z ) = cr2 (Z ) ct2 (z ) [1 + 2 gIV (z )] (4)
gdje je:
g - vršni koeficijent
cr (z) - koeficijent hrapavosti
ct (z)- -topografski koeficijent
Iv(z) - mjera uzburkanosti.
Koeficijent izloženosti vjetru ce(z) u nivou temelja i na
visini reflektora (slika 4.) ima ove vrijednosti:
ce (0) = 0.902 1.00 2 [1 + 2 ⋅ 3.73 ⋅ 0.19]
ce (0) = 1.95
ce (34 ) = 1.382 1.00 2 [1 + 2 ⋅ 3.73 ⋅ 0.12]

Područje A: vref ,0 = 20.00 ms −1 ce (34) = 3.66

Područje B: vref ,0 = 30.00 ms −1
ρ = 1.25 kgm −3 - gustoća zraka koja ovisi o nadmor-
skoj visini, temperaturi i tlaku zra-
ka koji se očekuje u određenom
vjetrovnom području za oluje.
(c) Koeficijent vanjskog tlaka cpe(z) za građevine i
dijelove građevina definiran je u dijelu 10. ENV 1991-
2-4 i prikazan u mjerodavnim tablicama za odgovaraju-
će oblike građevina i opterećene plohe površina od 1 m2
i 10 m2:
c pe = c p ,0 ψ λα (5)

80 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

M. Čaušević, D. Repac Proračun čelične konstrukcije

cp,0 - koeficijent vanjskog tlaka elementa beskonačne 0.296 ⋅ 41.40

Re(34) = = 0.82 ⋅10 6 → α A
vitkosti 15 ⋅10 − 6
ψλa - koeficijent umanjenja s obzirom na vitkost. = 131.82ο → c p 0, h = 0.46

Koeficijent vanjskog tlaka za kružni poprečni presjek c pe = c p ,0 i ψ λα = 1.0 za 0ο ≤ α ≤ α A

definiran je u dijelu 10.8. ENV 1991-2-4 i ovisi o Rey- 360 ο − α A ≤ α ≤ 360 ο
noldsovu broju (slika 2.):
c pe = c p 0, h ∗ψ λ i ψ λα = ψ λ za α A ≤ α ≤ 360ο − α A
b vm ( z e )
Re = (6)
ν Ψλ = 0.88 - koeficijent umanjenja s obzirom na vit-
gdje je: kost za λ = l/b =54.14 i φ = 1 (stupanj
punoće)
ν = 15 × 10 −6 - kinematska viskoznost zraka
2 30 o 59.50 o
b = 0,960 m - za z = 0.00 m c pe (0 ) = ⋅1 ⋅ 2 + 0.70 2 ⋅ 0.88 = 0.11 + 0.18
3 360 o 360 o
b = 0.296 m - za z = 34.00 m
cpe (0) = 0.29
Srednja brzina vjetra za z = zequ definirana je u dijelu
2 30 o 48.18 o
8.1.ENV 1991-2-4 i u ovom slučaju ima sljedeću vri- c pe (34 ) = ⋅1⋅ 2 + 0. 46 2 ⋅ 0.88 = 0.11 + 0.11
jednost: 3 360 o 360 o

cpe (34) = 0.22

vm (0 ) = cr (0 ) ct (0 ) vref = 0.90 ⋅1.00 ⋅ 30.00 = 27.00 ms −1
Vanjski tlak vjetra we iz izraza (1) ima slijedeće vrijed-
nosti:
vm (34) = cr (34 ) ct (34 ) vref = 1.38 ⋅1.00 ⋅ 30.00 = 41.40 ms −1
− za h = 0.00 m:

we, (0 ) = 0.563 ⋅1.95 ⋅ 0.29 = 0.32 kNm −2

we (0) = D (0) w’e(0) = 0.960 ⋅ 0,32 = 0.31 kNm-1

− za h = 34.00 m :

we, (34 ) = 0.563 ⋅ 3.66 ⋅ 0.22 = 0.45 kNm −2

we (34) = D (34) w’e (34) = 0.296⋅0,45 = 0.13 kNm-1

Slika 2. Raspodjela tlaka na valjku pri različitim Reynoldsovim
brojevima i beskonačnoj vitkosti
1.2 Djelovanje vjetra na reflektore
Tablica 1. Tipične vrijednosti krivulja sa slike 2. (među- Globalna sila vjetra FW na reflektore na slici 3. određuju
vrijednosti se smiju linearno interpolirati) se prema dijelu 6.1 ENV 1991-2-4:

Re αmin Cp,o,min αa Cp,o,h FW = qref ce (z ) cd c f Aref (7)

5 × 105 85 -2.2 135 -0.4 gdje je:
2 × 106 80 -1.9 120 -0.7
cd - dinamički koeficijent čija se vrijednost određuje
107 75 -1.5 105 -0.8 prema poglavlju 9.
αmin - mjesto najmanjeg tlaka cf - koeficijent sile prema poglavlju 10.
cp,o,min - vrijednost najmanjeg koeficijenta tlaka Aref - poredbena površina za cf (općenito projicirana
αA - mjesto odvajanja strujanja ploha pročelja izložena vjetru bez uzimanja u
obzir površina nosača reflektora) prema poglavlju
cp,o,h - koeficijent tlaka zavjetrenog dijela valjka 10.
2
Areflektora = nrefl . rrefl .π
0.96 ⋅ 27.00
Re(0) = 6
= 1.73 ⋅ 10 → αA
15 ⋅ 10 −6 nrefl . = 36 - broj reflektora
ο
= 120.51 → c p 0 ,h = 0.70 rrefl . = 0.295 m - polumjer reflektora

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 81

Proračun čelične konstrukcije M. Čaušević, D. Repac

Areflektora = 36 ⋅ 0.2952 π = 9.84 m 2 We(34)=0.13 kN/m

−2
qref = 0.563 kNm
ce (34 ) = 3.67
Fw=54.90 kN
c f = 2. 5 ψ λ (8)
9.84
ψ λ = 0.90 za λ = 1.00 i ϕ = = 0.51
4.40 ⋅ 4.40
c f = 2.25
cd = 1.20
34000
Fw = 0,563 · 3.67 · 1.20 · 2.25 · 9.84 = 54.90 kN

We(0)=0.31 kN/m

Slika 4. Vanjski tlak vjetra za poredbenu brzinu vjetra

vref ,0 = 30.00 ms −1

9400

w
M k,4 = 422.70 kNm 4 4

8600

w
M = 914.78 kNm
k,3
3 3

8500
w
M = 1417.00 kNm
k,2
2 2

Slika 3. Dispozicija reflektora na stupu rasvjete

Na kraju su na slikama 4. i 5. za poredbenu brzinu vjetra 7500
vref ,0 = 30.00 ms −1 prikazane vrijednosti djelovanja na w
M = 1869.61 kNm
k,1
1 1
konstrukciju i vrijednosti momenata savijanja.
Slika 5. Momenti savijanja u presjecima 1, 2, 3, 4
Dijagram ovisnosti momenta savijanja M kw,1 u popreč-
nom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra dan je na Uočava se da točke dijagrama na slici 6. povezuje krivu-
slici 6. ja drugog reda, tj. tjemena parabola, čija jednadžba glasi:
U tablici 2. pokazana je ovisnost momenta savijanja u y 2 = 2 px (9)
poprečnom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra, pri
gdje je:
čemu su istaknute vrijednosti momenata savijanja u pop-
rečnom presjeku ″1″ za poredbenu brzinu vjetra na pod- [ ]
y = vref ms −1
ručju Senja ( vref ,0 = 37.70 ms −1 ) i području Maslenice x = M sd [kNm]
−1
( vref ,0 = 60.30 ms ) prema zemljovidu na slici 1. p – parametar jednadžbe koji ima ovu vrijednost:

82 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

M. Čaušević, D. Repac Proračun čelične konstrukcije

2
vref 2.1 Računske vrijednosti reznih sila u poprečnom
p= (10)
2M sd presjeku ″1″:
• Računska vrijednost momenta savijanja u presjeku
Dijagram ovisnosti Msd od Vref ″1″:
M Sd ,1 = γ F M kw,1
65,0
62,5
60,0
57,5 γ F = 1.50 - parcijalni koeficijent sigurnosti za dje-
55,0
52,5
50,0
47,5
lovanje vjetra na konstrukciju
45,0
42,5
40,0 M kw,1 = 1869.61 kNm
37,5
35,0
Vref (m/s) 32,5
30,0 MSd,1 = 1.50 · 1869.61 = 2804.42 kNm
27,5
25,0
22,5
20,0
17,5
• Računska vrijednost poprečne sile u presjeku ″1″:
VSd ,1 = γ F Vkw,1
15,0
12,5
10,0
7,5

γ F = 1.50
5,0
2,5
0,0
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000 10000 11000 12000 13000

Msd(kNm) VkW,1 = 62.38 kN

VSd,1 = 1.50 · 62.38 = 93.57 kN

Slika 6. Ovisnost momenta savijanja u poprečnom presjeku ″1″ o
poredbenoj brzini vjetra • Računska vrijednost uzdužne sile u presjeku ″1″:
N Sd ,1 = γ F N G ,1
Tablica 2. Ovisnost momenta savijanja u poprečnom
presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra γ F = 1.35 - parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno
djelovanje na konstrukciju
Vref,0 FW Msd N G ,1 = 80.00 kN
5,00 1,52 83,69
NSd,1 = 1.35 · 80.000 = 108.00 kN
10,00 6,10 313,25
15,00 13,75 699,95
2.2 Proračun minimalne debljine stijenke nosača:
18,40 20,67 1051,33
20,00 24,38 1240,39 Usvaja se poprečni presjek klase 3.
22,50 30,81 1568,68 Rezne sile i otpornost poprečnog presjeka računaju se
24,30 36,08 1838,24 prema teoriji elastičnosti. Otpornost poprečnog presjeka
25,00 38,12 1942,38 dosegnuta je kada rub presjeka dosegne granicu popuš-
27,50 46,12 2352,28 tanja.
Poprečni presjek ili neki njegov dio neće se lokalno iz-
30,00 54,90 2804,42
bočiti prije dosezanja granične nosivosti.
32,50 64,35 3292,56
35,00 74,69 3827,45 Za treću klasu poprečnog presjeka vrijedi:
36,11 79,47 4074,01 D 235
≤ 90ε 2 gdje je ε 2 = = 0.66
t fy
37,70 86,58 4439,89
40,00 97,51 5002,81 D 960
t≥ 2
= = 16.16 mm
50,00 152,40 7841,18 90ε 90 ⋅ 0.66
60,30 221,63 11441,14 Usvaja se t = 18.00 mm

2.3 Računska otpornost poprečnog presjeka ″1″:

2 Dimenziranje prema reznim silama izračunanim A = 532.69 cm2 - površina poprečnog presjeka
uporabom ENV 1991-2-4
″1″
Materijal stupa je čelik kvalitete S 355 za debljinu ele- 4
I = 591076.43 cm - moment inercije poprečnog
menta t ≤ 40 mm. Dimenzioniranje nosača rasvjete pro-
vedeno je za poredbenu brzinu vjetra: presjeka ″1″
Wel = 12314.10 cm3 - elastični moment otpora
vref = 30 ms −1
poprečnog presjeka ″1″

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 83

Proračun čelične konstrukcije M. Čaušević, D. Repac

• Računska otpornost poprečnog presjeka ″1″ na 3 Proračun spoja stupa s temeljem

savijanje:
• Računska vlačna sila na jedan vijak:
fy
M C , Rd ,1 = Wel M Sd − N Sd ⋅ d
γ M0 Ft , Sd = ymax
∑ y2
f y = 35.50 kNcm −2 - granica popuštanja čelika ∑y 2
= y12 +
γ M 0 = 1.10 - parcijalni koeficijent sigur- [
2 ∗ y 22 + y32 + y 42 + y52 + y 62 + y 72 + y82 + y92 + y10
2 2
+ y11 2
+ y12 ]
2
nosti za otpornost poprečnog + y13
presjeka klasa 1., 2. i 3.
∑ y 2 = 12750855.63 mm2
35.50
M C , Rd ,1 = 12314.10
1.10
= 3974.10 kNm ∑ y 2 = 12.75 m2
ymax = 1162.50 mm = 1.1625 m
M C, Rd.1 ≥ M Sd,1 = 2804.42 kNm - zadovoljava
M Sd = 2804.42 kNm
• Računska plastična otpornost poprečnog presjeka
″1″ na posmik: N Sd = 108.00 kN
d = 0.615 m
fy
V pl , Rd ,1 = Av
3 γ M0 2804.42 − 108.00 ⋅ 0.615
Ft , Sd = 1.1625
12.75
AV = 2 D t = 2 ⋅ 96 ⋅ 1.8 = 345.60 cm 2 Ft,Sd = 249.64 kN
35.50
V pl , Rd .1 = 345.60 = 6439.45 kN Nsd
3 1.10
d

Vpl, Rd,1 ≥ VSd,1 = 93.57 kN - zadovoljava

• Računska plastična otpornost poprečnog presjeka Msd

″1″ na djelovanje uzdužne sile: Vsd

fy
N pl , Rd ,1 = A
γ M0

35.50
N pl , Rd ,1 = 532.69 = 17191.30 kN
1.10

N pl, Rd,1 ≥ N Sd,1 = 108.00 kN - zadovoljava Y1 Y2

Y3
Y4
Y5
Y6

• Interakcija M-N-V za poprečni presjek ″1″(poprečni Y7

Y8

presjek je treće klase):

Y9
Y10
Y11
Y12 Y13
1230.00 960.00

VSd ,1 = 93.57 kN

V pl , Rd ,1 = 6439.45 kN

Elastična intreakcijska formula za VSd ≤ 0.5 VRd glasi:

Slika 7. Spoj stupa s temeljem
M y , Sd M z , Sd
+ ≤1− n
M y , Rd M z , Rd • Računska posmična sila na jedan vijak:
N Sd 108.00 Odabrani vijci: D = 30 mm klase 8.8
gdje je: n = = i M z , Sd = 0.00 kNm Broj vijaka: 24
N Rd 17191.30
VSd 93.57
2804.42 108.00 Fv.Sd = =
+ 0 ≤1− nvijaka 24
3974.10 17191.30

0.7057 ≤ 1 − 0.0063 = 0.9937 - zadovoljava Fv,Sd = 3.90 kN

84 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

M. Čaušević, D. Repac Proračun čelične konstrukcije

• Uvjet nosivosti ako istodobno djeluju Fv,Sd i Ft,Sd : Koeficijent oblika c za cilindrične konstrukcije odre-
Fv, Sd Ft , Sd đuje se po točki 5.4. Pravilnika ovisno o hrapavosti povr-
+ ≤1 šine i izduženosti konstrukcije, tj. odnosa između njene
Fv, Rd 1.4 Ft , Rd
visine i promjera. Budući da nosač rasvjete nogometnog
3.90 249.64
+ ≤1 stadiona svojim karakteristikama nalik dimnjaku, odab-
215.44 1.4 ⋅ 323.12 ran je koeficijent oblika za horizontalno djelovanje vjet-
0.57 ≤ 1 - zadovoljava ra na dimnjake kružnog poprečnog presjeka po točki
5.46. Pravilnika :
• Otpornost na vlak jednog vijka:
ch = 0.60
Ft , Rk 0.9 f ub AS
Ft , Rd = =
γ Mb γ Mb Znači da stvarno opterećenje vjetrom w prema točki 1.5.
Pravilnika ima vrijednost:
f ub - čvrstoća materijala vijka
w = ch q = 0.60 ⋅ 1.47 = 0.88 kNm −2
AS - površina jezgre presjeka
w(0 ) = b(0 ) w = 0.96 ⋅ 0.88 = 0.84 kNm −1
Ft , Rk = 403.90 kN
w(34 ) = b(34 ) w = 0.296 ⋅ 0.88 = 0.26 kNm −1
γ Mb = 1.25 - parcijalni koeficijent sigurnosti
Sila vjetra na reflektore FW iznositi će:
otpornosti vijka
FW = Areflektora q c
Ft, Rd = 323.12 kN
c = 0.80 - za pritisak vjetra na vertikalnu površinu
Ft,Sd ≤ Ft, Rd - zadovoljava
c = −0.40 - za sisajuće djelovanje vjetra
• Otpornost na posmik jednog vijka: FW = 9.84 ⋅ 1.47 [0.80 + 0.40] = 17.36 kN
Fv, Rk C1 f ub AS
Fv, Rd = = Moment savijanja u presjeku ″1″ ima vrijednost:
γ Mb γ Mb
l l l2
C1 = 0.6 - za klase 4.6, 5.6 i 8.8 M w,1 = [w(0) − w(34 )] + w(34 ) + FW 32.0 + Greflek . e
23 2
Fv, Rk = 269.30 kN M w,1 = 837.55 kNm
Fv, Rd = 215.44 kN Računski moment savijanja u presjeku ″1″:
Fv,Sd ≤ Fv, Rd - zadovoljava.
M Sd = γ F M kw,1 = 1256.33 kNm

4 Proračun djelovanja i reznih sila prema h (m)

sadašnjem Pravilniku [5] 34.00

Na veličinu djelovanja vjetra utječu brzina i pravac vjet-

ra, udarno djelovanje vjetra, konfiguracija terena, zem-
ljopisni položaj, zaštićenost objekta, oblik i dimenzije 4 4
24.60
elementa odnosno konstrukcije itd. Sva navedena djelo-
vanja obuhvaćaju se u Pravilniku samo izborom veličine
osnovnog opterećenja vjetrom i koeficijentom oblika.
3 3 16.00

Osnovno opterećenje vjetrom q određuje se prema

točki 1.5. Pravilnika i za nosač rasvjete u području jake
bure III ima vrijednost: 2 2 7.50
−2 −2
q = 150 kpm = 1.47 kNm

Stvarno opterećenje vjetrom w definirano je u točki 1 1 0.00

1.6. Pravilnika i izračunava se na taj način što se odgo- 837.55 1869.61 M (kNm)
varajuće osnovno opterećenje vjetrom pomnoži s odgo- Dijagram momenta savijanja prema ENV 1991-2-4
Dijagram momenta savijanja prema Pravilniku (5)
varajućim koeficijentom oblika:

[
w = c q kpm −2 ] Slika 8. Usporedba vrijednosti momenata dobivenih prema ENV
1991-2-4 i sadašnjem Pravilniku

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 85

Proračun čelične konstrukcije
5 Zaključak
Prema važećem Pravilniku računski moment savijanja u
presjeku 010 ima vrijednost Msd = 1256.33 kNm , a pre-
ma ENV 1991-2-4 i prijedlogu državnog dokumenta za
primjenu ove europske norme za vref,0 = 30.0 ms1 moment
savijanja u presjeku 010 iznosi Msd = 2804.42 kNm.
ENV 1991-2-4 ovisnost vanjskog tlaka vjetra o navede-
nim činiocima uzima u obzir proračunom veličine pored-
benog tlaka vjetra, koeficijentom izloženosti vjetru, koe-
ficijentom vanjskog tlaka te dinamičkim koeficijentom.
Ovim je proračunom pokazano da je za navedenu kons-
trukciju dobro odabrana predložena vrijednost poredbe-
ne brzine vjetra vref,0 = 30.0 ms-1 za područje B prema
prijedlogu zemljovida na slici 1.
Treba spomenuti da je osnovna poredbena brzina vjetra
u Tršćanskom zaljevu (područje jake bure) vref,0 = 31.0ms1.,
LITERATURA
[1] Eurocode 1: Basis of design and actions on structures, Part 2-4:
Actions on structures - Wind actions, ENV 1991-2-4.
[2] Euronorma ENV 1991-2-4, Osnove proračuna i djelovanja na
konstrukcije, dio 2-4: Djelovanja na konstrukcije opterećene
vjetrom, Državni dokument za primjenu (DDP), u pripremi,
Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, TO 98: Djelovanja i
potresi.
[3] Eurocode 3 – Design of steel structures, Part 1-1: General rules
and rules for buildings, European Committee for Standardization,
ENV 1993-1-1:1992.
[4] SIST ENV 1991-2-4, Nacionalni dokument za uporabo v
Sloveniji, siječanj 1998.
[5] Pravilnik o tehničkim propisima o djelovanju vjetra na nosive
čelične konstrukcije, HRN 41 od 14. listopada 1964.
86
M. Čaušević, D. Repac
koju je propisao talijanski DDP za primjenu ENV 1991-
2-4 u Italiji .
U zemljovidu na slici 1 je pokazano da su se na nekim
lokacijama uz more mjerenjima dobile veće vrijednosti
osnovnih poredbenih brzina vjetra vref,o od predložene
vrijednosti za područje B. Za posebne lokacije na koji-
ma djeluje snažna bura (na primjer područja Senja ili
Maslenice) predloženim zemljovidom u okviru DDP
dane su i posebne vrijednosti brzina vjetra, također za
povratno razdoblje od 50 godina, te njih valja uporabiti
za proračun konstrukcija koje će se graditi na tim loka-
cijama.
Konstrukcija koja je prikazana u ovom radu prema svo-
jim karakteristikama neće izdržati brzine vjetra veće od
130 mh –1 (vref,0 = 36.11ms-1, tablica 2.), jer je u tom slu-
čaju otpornost poprečnog presjeka 010 ovog stupa nedos-
tatna ( M C , Rd < M Sd ) .
[6] Čaušević, M.: Kombinacija opterećenja prema Eurokodu 1 i
PBAB za proračun konstrukcija prema graničnom stanju
nosivosti, Zbornik radova Sabora hrvatskih graditelja, Cavtat,
2000, str. 365.-373.
[7] Cividini, B., Peroš, B., Žibrat, Z., Bajić, A., Važnost postojanja
mjerenja smjera i brzine vjetra na lokaciji građevinskog objekta –
primjer Masleničkog mosta, Četvrti opći sabor HDGK, Urednik J.
Radić, pp. 369-375, Brijuni, 1998.
[8] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: Metalne konstrukcije 1,
IGH, Zagreb, 1994.
[9] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: Metalne konstrukcije 2, IA
Projektiranje, Zagreb, 1995.
[10] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: International Structural
Steel Sections-Design Tables According to Eurocode 3, Ernst &
Sohn A Wiley Company, 2000.
[11] Gould, P. L.; Abu-Sitta, S. H.: Dynamic Response of Structures to 0.
GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86