Explorer les Livres électroniques
Catégories
Explorer les Livres audio
Catégories
Explorer les Magazines
Catégories
Explorer les Documents
Catégories
-TRADITION IT INNOVATION.
La reorganisation du royaume de France par CharlesV (1364-1380) releve d'une reflexion politique qui integre, co~me
une composante, la creation artistique. Le roi a reuni une nouvelle equipe d'artistes chargesde creer un vasteprogramme
dont le style doit etre en rupture avec celui de l'epoque anterieure,juge trap mondain. Lesreferencess'etablissent~vec l'art
de saint Louis, milieu du XIIIe siecle, afin de creer un art moderne adapte a~ besoins du moment, et a la necessite
d'exalter le roi etsafamille. Durant 16 anneessedeploieune activite exceptionnellegrace a desmoyensfinanciers importants.
La mort de JeanIe Bon a Londres en 1364devait se reveler pays et Ie preparer a l'avenir. La France se sort d'une suite de
une date importante dansl'histoire de la monarchie fran<;aise. drames:exterieurs,avecune selie de defaitesinfligees par leg
Lamontee surIe trone de sonfils CharlesVestle premier signe troupes anglaises sur mer et sur terre; interieurs, marques
d'une volante de mettle fin a la guerre qui aurait fini par entre autres par la revolte des parisiens conduite par Etienne
conduire Ie pays au desastre. Durant leg 16 annees de son Marcel. Le nouveauroi setrouve dansl'obligation de faireface
regne, Ie roi, avec I'aide de ses conseillers, va moderniser Ie a taus leg problemes et a leur trouver sans tarder une solu-
A.
,
tion: politique, economique) so- somptueuse; la creation d'une nouvelle enceinte a Paris sur
ciale, artistique. Seul ce dernier la rivedroite formee par des partes dobt la fameuse Bastille
point nous retiendra, qui, pour Ie Saint-Antoin~; Vincennes, sorte de Villeneuve, englobant
souverain, comme pour ses con-. l'antique chateau capetien, destinee a abriter Ie siege du
seillers.. est une composante du pouvoir et leg hotels des grands personnagesde i'epoque;
pouvoir. II ne peut se reduire au l'hotel Saint-Pol, residence plus familiale dans laquelle se
plaisir qu' apportent la frequen -melaient architecture, lieux de repos, jardins et divertisse-
tation des artistes et la contempla- ments; l' eglise des Celestins. Ces.differents edifices, pour ne
tion des oeuvres. S'il n'avait ete titer que Paris, etaient dotes de sculptures non mains
question que de sa satisfaction, Ie abondantes: Louvre, Bastille, Saint-Pol, Vincennes. La Grand
roi aurait pu se contenter comme Vis du Louvre acquit aussitot une reputation europeenne. II
bien d'autres, de collectioner leg s'y ajoute la sculpture mobiliere: leg tombeaux familiaux
objets anciens. Le marche offrait destines a Saint-Denis, mais aussi leg trois siens (Saint-Denis,
alors un choix suffisarnment vaste Rouen, Maubuisson); leg tres nombreuses statues de piete
et varie pour epuiser sa soif. III'a dont leg temoignages abondent au detour d'un texte. Les
fait, reunissantdanssalibrairie des oeuvres d'orfevrerie n'ont pas ete mains nombreuses:
manuscrits anciens et, ailleurs, une certaines destinees a Saint-Denis, comme Ie fameux sceptre
collection de camees exception- somme de la statue de Charlemagne, mills aussi bien d'autres
nelle pour l' epoque. Le principal de executees pour etre donnees ou pour son propre plaisir. Enfin
son activite dans ce registre a ete la et peut-etre surtout,les manuscrits pour sa librairie dont il a
commande a des artistes d' oeuvres voulu l' enrichissement par des traductions fran<;aises d' oeu-
d'art. IIn'estguere possible de com- vres latines; par commande a des specialistes des ouvrages
ptabiliser leg sommes engagees sur la politique, l'economie... la plupart de ces manuscrits
durant cette periode extremement etaient enrichis d'enluminures.
courte; elles ant ete particuliere- Cette production gigantesque est fortement marquee par
. ' J ment lourdes et ant dfi depasser la volante d' exaltation monarchique; du roi, du couple royal,
L . XIV d . t II ' ..
d
FIg.2. Sceptre e C"ar,esV 11 I d I f ill .' t d ' affi .
(Museedu Lou~re) ce es que OlliS .consacra p. us e a am e Imme I~ e. .s agI~sai Irme~Vlsue 11em.en.t
'" tard a sa propre gloire. Un rapide la grandeur royale qUI aVaIt SUbides attaques Vlolentes. Ainsl
mills non exhaustif catalogue permet d'en juger: la transfor- trouve-t-onle couple royal frequemment figure, par cinq fois
mation de la forteresse rnilitaire du Louvre en une residence a Vincennes, par trois fois au Louvre, sur leg differentes
2
partes de la ville. A Vincennes et a la Bastille, s'y ajoutent couleur tenait tine place reduite au profit d'une rare ele-
sesenfants; au Louvre, il n'hesite pas a faire figurer, dans la gance. Charles V refusa de passercommande a des artistes
vis, sesfreres. Les tombeaux doivent illustrer, au lendemain reconnus et admires de taus qui attiraient la clientele de
du sacre de Reims (1364), Ie roi revetu des nouveaux rega- l'Europe entiere et qui, en meme temps, assuraientla reputa-
lia. Le tombeau de Saint-Denis Ie figure avecsafemme a ses
cotes. L' orfevrerie, camille leg reliquaires disparus de Saint-
Denis, associe Ie couple royal camille donateur. On Ie re-
trouve dans un nombre impressionnant d'enluminures,
parfois accompagne des enfants. Ailleurs c' est Ie Roi seul a
qui Ie donateur ou Ie scribe remet Ie precieux livre. Cette
exaltation de la personne royale est relayee par celle des
grands evenements de l'histoire contemporaine: Ie Sacrede
1364,Ie Voyage de l'Empereur Charles IV a Paris. Rien n' est
laisse au hasard. L'image est chargee dans sa concision de
diffuser un messagepolitique.1l en va de meme des dessins
a la plume releves de couleurs affiant certains documents
comme ceux qui concernent Vincennes.
Pour mettre en oeuvre un tel chantier, Ie roi s'est trouve
dans l' obligation de reunir un nombre important d' artistes.11
aurait pu se contenter de s'adressera ceux, nombreux, qui
peuplaient la capitale, nullement desoeuvresa la suite de la
guerre. On leg voit en 1364toujours accablesde commandes
en raison d'une adequation parfaite avec Ie gout du public.
Leur style se caracterise, dans taus leg domaines, par un as-
pect aimable pour ne pas dire mondain qui s' etait impose a
partir des annees1320.En sculpture, legoeuvresmontrent un
gout manieriste. Les architectes restent attachesaux formules
du style rayonnant elabore au milieu du XIIIe siecle et qui
s'etait developpe vers des formes lies affinees. Les baies
s' etaient demesurement agrandies et se trouvaient fermees
de verrieres auxcouleurspalesdanslesquellesla grisaille tenait
la plus large place. Les enlumineurs, quant a eux, poursui-
vaientles recherchesde JeanPucelledanslesquelles,ici aussi, Fig. 5. Vincennes. Le chevet de la Sainte.Chapelle avec l'annexe au nord
Fig. 6: Vincennes. Interieur de ia Sainte.Chapeiie vers i'est Fig. 7. Vincennes. Interieur de la Sainte.Chapelle vers I'ouest
.la
Fig. 90Nature presentant Sens, Rhetorique et Musique a Guillaume de
Machauto Oeuvres poetiques de Guillaume de Machaut par Ie Maitre aux
Bouquetaux
4
Fig. 12. Vincennes. Fafjade de fa Sainte-Chapette
mantle un retour ala muralite et une recherche de spatialite avecl'utilisation de laniche (chapellede Jeande Beauvais);la
sans effet d'ombre et de lumiere manifestement lies a une tapisserieavecla mise en place d'un cadre de bois q~i etablit
conaissanceapprofondie de la chapelle du Palaisde Paris. un premier plan (Apocalypsed'Angers);la broderie (Parement
II en va de meme dans leg autres domaines ou leg artistes de Narbonne).
pour retrouver leg valeurs plastiques monumentales se 11ne faudrait pasreduire cette periode a une seule retlexion
tournentvers legdifferents modeles.Lessculpturesgoutanou- sur Ie passe.Lesrecherchesde perspective sont nouvelles, et
veau destineesa prendre place dans un edifice qui definit un n'ont pasdeboucheimmediatement.1I fautyajouterune sen-
cadre rigoureux auquel doit se plier l'artiste (Beau Pilier a sibilite inconnue jusqu'alors pour Ie paysage, non pas un
Amiens; Celestinsa Paris).Cette rigueur se maintient dansdes paysageconvenu,mills un paysageencoremal saisissabledans
oeuvres seulement poseessur des consoles(Bastille).II se fait sa transcription, mais dont o,n sent la richesse de coloris et
jour un gensdu volume qui aboutit a des oeuvres qui doivent d'odeur. Cettecapacited'invention se fait egalementjour dans
etre per«'uescamille des landes-bosses (sceptre de Charles I' architecturepar l'invention de themes nouveaux:"la Galerie"
V), meme si elles gout con«'uespour prendre place dans une dont Ie triomphe seraassureen France deux sieclesplus tard,
niche (Celestins). Ce gens du volume prend une dimension aprestine longue maturation: la fac;adequi abandonneIe parti
particuliere avec leg tombeaux: leg gisants de marble blanc traditionnel de la fac;adeharmonique au profit d'une concep-
echappenta la dalle de marble naif surlaquelle ils goutposes, tion synthetique fondee sur tine dynamique verticale. La
non seulement par l'utilisation de materiaux de couleurs op- Sainte-Chapelle de Vincennes en offre Ie premier exemple
posees,mais aussi et peut-etre surtout grace a cette recher- dont la Trinite de Vendome serala lointaine heritiere.
che. Elle se trouve egalement dans leg arts de plate peinture, Cetteperiode apparaitcomme exceptionnelle en raisonde
remis en question par leg effets de perspectivemis en oeuvre. sa brievete: du role assuredu maitre d'ouvrage; des choix qui
Lesexamplesgout convergentset montrent Ie souhait de creer ant ete realisesou Ie passea ete liberateur par rapport a un
deseffets de profondeur et donc de perspective:dansIe vitrail presenttrap contraignant pour creer un monde nouveau.
SAZETAK' -
Smrt Ivana Dobrog 1364. go dine u Londonu hila je, kako ce Nalazimo ih i u velikom broju iluminacija, katkad u
se kasnije pokazati, znacajan dogadaj u povijesti francuske pratnji djece.Uobicajeno je, nairne, bilo da darovateljili pisar
monarhije. Uspon Karla V., njegovog sina, na prijestolje prvi je dragocjenuknjigu predaje iskljucivo sarnomkralju. Velicanje
znak temje za okoncavanjem rata koji je zemlju VallO u propast. kraljevske osobe izmjenjuje se sa slavljenjem znacajnih
Tijekom sesnaestogodisnje vladavine Karlo V. ce, uz pomoc dogadajanovije povijesti: zakletvom 1364.godine, dolaskom
savjetnika, osuvremeniti zemlju i pripremiti je za buducnost. Cara Karla IV. u ParizoNista nije prepusteno slucaju. Slika je
Francuska se uspijeva izbaviti od brojnih nedaca; vanjskih - svojom saZetoscupredvidena za odasiljanje politicke poruke.
niza ponizavajucih poraza od Engieza na morn i kopnu -ali i Istovrijedi i zakolorirane crtezeperom koji ukraSavajupojedine
unutarnjih, medu inima pobune Parizana pod vodstvom isprave,kao na primjer one koji se ticu Vmcennesa.
Etiennea Marcela. Mladi kralj je prisiljen oduprijeti se i rijesiti Da bi sve to omqgucio, kralj je morao okupiti velik broj
bez odlaganja sve probleme: politicke, gospodarske, socijalne, umjetnika. Mogao se zadovoljiti obracanjem brojnim umjet-
umjetnicke. Zadrzat cerna se na posljednjima; za vladara i nicima koji su Zivjeli u prijestolnici i kojima uslijed rata nije
njegove savjetnike oni su predstavljali jednu od sastavnica vlasti. manjkalo posla. Susrecemoih 1364.godine, potpuno prilago-
Nije ih moguce svesti na uzitak koji pruza posjecivanje delle ukususirokepublike, stalno preopterecenenarudzbarna.
umjetnika i razmisljanje 0 njihovim djelima. Da se radilo 0 Njihov sill se na svim podrucjima odlikuje izvjesnomprivlac-
pukom uZitku, kralj bi se -kao i toliki drugi -biD zadovoljio noscu, da ne kaZemomondenoscu,koja se narnetnula dvade-
sabiranjem starih predmeta. Trnste jell to doba nudilo dovoljno setihgodinaXIV.stoljeca.Kiparskadjela pokazuju maniristicki
sirok i raznovrstan izbor dil se utili ta strast. Kralj je to i cilia ukus.Arhitekti ostajuvezani uzrjesenjastila cvjetnegotike, for-
prikupljajuci za svoju knjiznicu stare rukopise i, za ono doha, miranog sredinomXIII. stoljeca koji serazvija prema izvjesta-
iznirnnu zbirku kameja. No najvaZfiija njegova aktivnost u tom cenim oblicima. Traveji crkava prekomjerno se uvecavaju i
smislu hila je narucivanje umjetnickih djela. Gotovo je zatvaraju staklima blijedih boja s preteZitom zastupljenoscu
nemoguce izracunati kolike su svote utrosene u vrlo kratkom grisaillea.lluminatori nastavljajuistraZivanjaJeanaPucelleakod
vremenu; one su bile vrlo velike, vjerojatno vece od onih koje je koga se, takoder, ocituje koloristicka suzdrzanost u korist
na vlastitu slavu kasnije potrosio Louis XIV. To pokazuje i kratak, profinjene elegancije.KarloV. odbio je davatinarudZbeprizna-
nepotpun katalog spomenika: pretvaranje vojne utvrde Lou- tim i omiljenim umjetnicima koji su, osiguravajuciistodobno
vre u raskosnu rezidenciju; izgradnja novog poteza zidina u prestiz Paliza,privlacill klijentelu iz cijele Europe.S izuzetkom
Parizu na desnoj obali s pristupnim utvrdama medu kojima je i Jeanadeliege, koji umire 1381.godine,svi ostall sumIadi, mIadi
Bastille Saint-Antoine; Vincennes, obuhvativSi starn utvrdu iz od samogkralja, i dotad nepoznati. Njihove karijere koje ce
vremena Kapetovica, namijenjen za smjestaj sredista vlasti i potrajati cesto i nakon 1400.godine u Parizu, ali i na velikim
palace odlicnika tog vremena; Saint-Pol, obiteljska rezidencija knezevskimdvorovima(Berry,Bourgogne,Anjou, ...),zapocinju
koju tvore zgrade, mje~ta za odrnor i razonodu, vrtovi; crkva s KarlomV. Ne radi se 0 slucaju vet 0 svjesnomizboru vladara
Celestins. Te raznorodlle gradnje (da ne navodimo one izvan koji je za dovrsavanje toliko poduzetnog programa trebao
Pariza) opremljene su jednako taka raskosnim skulpturama: skupinu mIadih umjetnika. Pozvaoje i stvaratelje iz udaljenih
Louvre, Bastille, Saint-Pol, Vincennes. Velika stubiste Louvrea sredina kako bi okupio zajednicu umjetnika srodnih nadasve
vrlo brzo postaje poznato u cijeloj Europi. Tome se prikljucuje po svojojdobi-izmedu20 i25 godina-povezanosti uzkralja,
i arhitektonska skulptura: obiteljske grobnice predvidene za po istim estetskim zasadarna, potpuno oprecnim stilu tog
Saint-Denis, ali i tri kraljeva kipa (Saint-Denis, Rouen, Mau- vremena.U svemutome treba vidjeti kraljevo htijenje.
buisson); mnogobrojni kipovi svetaca 0 kojima svjedocanstva Sarnoje manji broj spomenika i djela,po kojima je moguce
brojnoscu nadilaze okvire jednog clanka. Djela zlatarstva nisu 0 svemusuditi, sacuvando danas.No oni su dovoljno rjeciti da
manje brojna; neka su izradena za Saint-Denis, kao poznato prole pojarn 0 stilu koji je trajao sarnoza kraljevanja Karla V.,
zezlo za kip Karla Velikog, mnoga druga su namijenjena da bi razvojstila potom ponovno poprirnio raniji tijek. Definira
darivanju, ali i kraljevoj osobnoj uporabi. Naposlijetku, a mozda ga ono sto sena pocetkumaze ciniti proturjecnim, all je toliko
i iznad svega, rukopisi za njegovu knjiznicu koju je zelia cestona polju stvaralastvadaseu stvariradi 0 opcojzakonitosti:
obogatiti francuskim prijevodimalatinskih djela, narncujuci uz odbijanje stila koji je u modi kako bi se stvorio "moderan" ill
to od strncnjaka djela 0 politici, gospodarstvu...; najveci je diD revolucionaran sill s osloncemnaproslost. U ovom slucajuto
tih rukopisa biD ukrasen iluminacijama. znacina XIII. stoljece,odnosno,tocnije tada divljenja vrijedno
Ova divovska produkcija snaZno je obiljezena teznjom za vrijeme svetog Louisa. Vladavina svetog kralja hila je to u
velicanjem monarhije: kralja, kraljevskog para, me obitelji. Na politickom smislu, kako su pokazalipovjesnicari;all isla taka i
taj se nacin nastojalo vizualno osnaZiti kraljevsku velicinu koja u umjetnickom stvaralastvu.Udivljenje je nadilazilo Sainte-
je pretrpjela zestoke napade. testa se prikazuje kraljevski par, Chapelle i Riznicu, premda su i jedna i druga bile okruzene
pet pula u Vmcennesu, tri pUla u Louvreu, na rnnogim gradskim opcim odusevljenjem. 0 tome govori arhitektura; Sainte-
vratima. U Vincennesu i Bastillei pridruZuju im se i djeca, u Chapelleu Vincennesupokazujepovratakmasivnijim zidovima
Louvreu kralj na stubistu daje prikazati cak i svoju bracu. i temju za prostornoscubezupotrebeefektasvjetlai sjene,ocito
Grobnice, uoci zakletve u Reimsu (1364), prikazuju kralja zasnovanena temeljitom poznavanjukapele pariske palace.
opremljenog novim znakovljem kraljevske casti. Na grobnici u Isto vrijedi i za druga podrucja u kojima se umjetnici tezeci
Saint-Denisu uz njega je kraljica. Na djelima zlatarstva, kao na monumentalnim plastickim vrijednostima obracaju razlicitim
nestalim mocnicima iz Saint-Denisa, kraljevski par javlja se uzorima. Skulpture su odsadanamijenjene za gradevine cijim
zajedno.
se strogim okvirima wnjetnici moraju prilagoditi (Lijepi pil u Ovarazdobljene treba svoditi sarnona odrazeproslosti.Is-
Amiensu,crkva Celestinsu Parizu).Ovastrogostzadrzavasekod traZivanjaperspektivesu novine koje nisu imale neposrednog
skulpturapostavljenihnakonzole(Bastille).Pojavljujeseosjecaj utjecaja.Trebaspomenutii, dotadnepoznat,senzibilitetzakra-
zavolwnenkojirezultiradjelimakojetrebapromatratikaopun~ jolikkoji nije konvencionalan;radi se 0 krajoliku kojije u svojoj
skulpture (zezloKarlaV.), cak i kad supredvidenaza smjestaju preradi jOguvijekteskospoznatljiv,all cije bogatstvoQojai miri-
nisarna(crkvaCelestins).Osjecajprostomostizadobivaizrazite sajemoguceosjetiti.Ovasposobnostinvencijejavljaseistotako
razmjerekod grobnica:lezecilikovi pokojnikaod bijelogrnrarno- i u arhitekturi, pronalascimanovih tema: "galerije" koja ce svoj
ra isticu se u OdnOSUna place cmogrnrarnorana koje supoloze- trijumf, nakondugogsazrijevanja,u FrancuskojdoZivjetidvasto-
ill, ne sarnozbogupotrebe karnenaoprecnih baja,vec takoder, ljecakasnije;proceljakoje odbacu)~tradicijsko rjesenjeharmo-
amozdai ponajprije zal1valjujuciopisanomhtijenju.Onosetako- nicnogprocelja,ukorist sintetiCkekoncepcijezasnovanena verti-
dersusreceu wnjetnosti stafelajnogslikarstva,preispitivanjem ka1nojdinamici. Sainte-Chapelleu Vincennesutomeje najraniji
upotrijebljenih perspektivnih efekata.Slicni primjeri pokazuju primjer, a crkvaTrinite deVendome njezin dalekinasljednik.
temju stvaranjaefekta dubine, odnosno perspektivei na pod- Ovorazdoblj~iznimno je i zbogsvojekratkoce,zbogvaZnosti
rucjuvitrailaupotrebomnise (kapelaJeandeBeauvaisa); u tapi- uloge samih wnjetnika, zbog ostvarenja u kojima je proslost
seriji postavljanjemdrvenogokvira kojim sestvaraprednji plan imala osloboditeljsku ulogu u odnosu na sadasnjost, odvec
(ApokallpsauAngersu), u vezilastvu(Pararnentiz Narbonne). surovuda bi sestvorio novi svijet.
,..