1

Secesija u Hrvatskoj – katalog

Secesija u hrv lik umjetnosti

- Vladimir Maleković –

- Termin secesija- označava odcjepljenje, rascjep

- 1897. se austr. društvo umj odijelilo od službenog, a iste godine i naše društvo
umjetnika od društva umjetnosti (Zagreb- DhU se odcjepljuje od DU)
- Ne može se primijeniti termin secesesija kao sveopći – termin secesija vrijedi samo za
HRv i Austr. Umjetnost ( u ostalim zemljama manje više svaka zemlja ima svoj naziv
što je opravdano različitim tendencijama koje se javljaju)
- Termin je kategorijalna konvencija za lik. umj. u užem srednjoeur. kult. krugu
- to je određeni Lebensgefuehl (osjećaj života) na prijelazu stoljeća
- Ivo Pilar, Secesija, objavljen u Viencu, potom kao brošura—objašnjavao secesiju u
tom tekstu; kaže da je bit secesije tražiti nove putove u umjetnosti; najavangardniji
tekst o tome kakva bi umjetnost trebala biti
- Secesija je težnja za preporodom u umjetnosti, antiakademsko postuliranje- tako
razgovjetno da može biti artikulirano kao ideja postuliranja hrv. Moderne
- Secesija je iste ideje različito artikulirala i iskristalizirala u različitim zemljama

- 1892. prijelomna godina – historizam nije više the stil, dolazi do radikalne promjene
ukusa i stila
- pripremno razdoblje – 1892.-1897.

- početak promjena1892. u Muenchenu, što će kulminirati 1898.u Parizu- Puvis de

Chavannes napušta s grupom umjetnika Salon Champs Elysees i osniva Champs de
Mars; u Beču izlazi časopis Ver Sacrum, u Zg Milivoj Dežman pokreće secesijski
almanah Hrv salon (Klimt na ovitku!!)
- Umj paviljon svečano otvoren 1898.godine; prvi izložbeni prostor hrv.secesije
- Prva knjiga pod nazivom Secesija- u Zagrebu
- naši časopisi uz bok svjetskim časopisima koji su promicali umjetnost – Mladost,
Život i Hrv salon
- postoji i sintagma i hrv moderna, njima još treba dodati neoromantizam, spiritizam,
simbolizam – obuhvatiti univerzalno (tome teži secesija)
- Dežman se jako zalaže za individualizam u umj (borba individua za slobodu; „Budi
svoj!“- sintagma); sami graditi, a ne samo čuvati sintagmu pred starim tvrdjavama (tim
je nazivom zapravo mislio na I. Kršnjavijega)
- temeljni zahtjevi hrv.secesije – 1)apsolutna sloboda stvaranja koju umjetnik treba
doseći,2) jednostavnost forme, 3)obogaćivanje sadržaja u umjetnosti, 4)na sve slojeve
pučanstva treba raširiti umjetnost
-
- (1896.- 1910) povratak naših arhitekata – praško- bečki đaci – Slaviček, Fischer,
Bastl, Vidmar, Kovačić, Traexler, učenici Wagnera; Lubinsky, Sunko – njem
Jugenstil; Ehrlich iz kruga Loosa; Podhorsky, Kalda; Luppis, Rubinich;
Axmannizdanci prevladavajućih europskih stavova fin de seicle
-u secesiji je gesamtkunstwerk bio skoro pa pravilo (za razl.od historijskih stilova)
 2

- Već 1900. Baranyai se odvažio raditi secesiju (školovao kod nas u Obrtnoj) - vila
Tišov, 1900. (prva zagrebačka „ulična galerija); kasnije radi vilu Benedik i vila Auer-
ove druge dvije nisu tako uspješne kao Tišov
- Prevlast naravno ima rafinirani dekor
- Bliskost sa simbolizmom i neoromantizmom
- njegovi pasteli – fantazije – intimni crteži

- vrlo živa arhitektonska scena

- 1900. Kovačićev programatski tekst Moderna arhitektura
- 1906. Osniva se– Klub hrv arhitekata – zauzima antiakademske pozicije, zalaganje za
autorsku arhitekturu uklopljenu u opći pokret hrv.moderne
- neki prakticiraju samo stilsku dekoraciju koja se aplicirana na hist podlogu –
Hofbauer,vancaš, Holjac, Ambrosini, Celligoi
- kada se Wagner 1908. okreće neoklasicizmu, to i kod nas ima odjeka – Kovačićevo
stvaralaštvo naročito je pod tim utjecajem
- Kovačićev otklon od secesije – okrenut će se modernističkom neoklasicizmu

- dosljedna secesija u arh – Baranyai, Viktor Axmann, Bastl, Celligoi, Lubynski

- Vjekoslav Bastl – sklonost alegoriji, astrologiji, spiritizmu – njegova imaginarna
Palača okultnih znanosti (projekt);

- U slikarstvo –neosporno Čikoš uvodi elemente secesije – 1892. bio u Muenchenu;

jugenstilska likovna oprema za časopise ga je potakla i ostavila trage u njegovu
stvaralaštvu
-Radi lik.opremu za Vienac, Mladost i Hrvatski salon
- njegovo je alegorično slikarstvo sentimentalnog tipa
- njemu i Bukovcu zajednički otklon od akademizma i svijetli kolorit (heliofobični Bella
Csikos Sessia!!)
- Csikos pripada simbolizmu po temama, a po stilu secesiji (linearno i plošno radi
oblike, poentilistička tehnika, kontinuirano talasanje kompozicije) !!!!

- Društvo hrvatskih umjetnika 1900. Pokreće Život, mjesečnu smotru za književnost i

umjetnost- pored kritičkih prikaza, donosi i reprodukcije
- do savršenstva opremu knjiga doveo Ljubo Babić – njemu je to samosvojno područje
lik stvaralaštva (Začuđeni svatovi od Kumičića npr) + osim njega i Kljaković,
Rački, ...
- oblikovanje plakata- Csikoss : „Znanstveni bioskop/Urania“- utemeljenje hrvatskog
plakata
- oblikovanje stakla, keramike, metala i dezena za tepihe – ANTONIA Krasnik-
Sommaruga (poduka od Čikoša i Frangeša Mihanovića, a kasnije i u Beču – prva je
promovirala hrv. dizajn secesijskih značajki
- Tomislav Krizman- vrhunski u hrv. dizajnu secesije

- Istodobnost raznolikih poetika koje konvergiraju u umjetnosti : secesija i simbolizam u

slikarstvu i kiparstvu, historicizam i moderna u arhitekturi; neoklasicizam i
funkcionalizam u oblikovanju upotrebnih predmeta
 3

Zagrebačka arhitektura secesijske epohe

- Aleksander Laslo –

- Stilski izraz koji se potkraj 19.st pojavljuje u Beču i Minhenu (Jugendstil), a

osnovne su mu značajke valovita linija, plošnost i stilizacija , naglašena
dekorativnost te asimetričnost

- Arhitektura secesije i secesijska arhitekture; lokalni naziv za fin de seicle /belle

epoche; a u stvarnosti obuhvaća period od bečke secesije do sloma Austro-
ugarske monarhije
- Secesija je odjeljak moderne arhitekture koji se odnosi na bečku sastavnicu;
njemačku Jugend, style liberty u Italijiumnoženi modernistički arhitektonski
elementi
- Standardizirani naziv art Nouveau odnosi se prvenstveno na način ukrašavanja i
to u primijenjenim umjetnostima
- 1890.-1910.- trajanje Art Nouveaua
- Art Nouveau u arhitekturi – ornament postaje samostalan, bez strukturalne
uloge; razdoblje prijelaza iz historicizma u modernu
- Raskid sa starim i početak novog (al ne još posve novo)

- Secesija je i ime konkretne građevine: izložbeni paviljon Sezession na Bečkom

Karlsplatzu koja je bila podignuta u okviru pokreta Wiener Sezession 1897.

- Otto Wagner- rodonačelnik arhitektonskog modernizma koji je pripremio teren

za bečku secesiju
- Održao je predavanje na bečkoj akademiji lijepih umjetnosti 1894. Piše knjigu
pod nazivom Modern architecture (1896.); on se u toj knjizi ne bavi ornamentima,
nego uvodi novi sustav prostornog stvaranja svjestan tehničkih i socijalnih
okolnosti vremena (u arhitekturi sve mora odgovarati zahtjevima sadašnjosti!!)
- Wagnerovo predavanje iz 1894. + programatska Moderne Architektur – praktično,
horizonalitet, plošnost, kontrukcija, materijal

- Zagreb je sinkron sa Bečom, ali se tu zbiva periferna secesija

-Hrvatski Salon, prosinac 1898., mlada generacija izložila je antiakademsku
secesiju
-Zagreb njeguje iluminizam svoje Šarene škole koja je potekla od Bukovca

- Viktor Kovačić – bio Bolleov djetlić, Wagnerov učenik (1896.-99.); uključuje se

u kolo 11 –orice hrvatskih secesionista koji su se zvali Bukovčevo Društvo
Hrvatskih Umjetnika
- Wagnerove ideje prenosi u Hrvatsku, ustaje protiv oponašanja povijesnih
stilova
- objavljuje programatski članak pod nazivom Moderna arhitektura- sažetak
Wagnerovog manifesta iz 1896. tu je dao definiciju funkcionalističke
arhitekture- moderna arhitektura zahtijeva logičnost i praktičnost
- - on prihvaća New free style jer umnoženost moder arh trendova
- Kovačić samo kod nekih građevina primjenjuje stilske elemete bečke secesije:
Kuće u Masarrykovoj br.21 i 23 (1907), poticaje Engleskog Domestic Revivala (Vila
 4

Frangeš, 1910., Preradovićeva 14) i Mackintoshove arhitekture (vila u Masarykovoj

9/1, 1905)
- On je osnovao 1906. Skupa sa Podhorskim i Bastlom Klub hrv.arhitekata u okviru
kojeg modernu arh zastupaju još Ehrlich i Schon
- u Zagrebu je na prijelomu stoljeća udvostručen teritorij; porast stambene mase,
nagla urbanizacija
- do 1900. U Zagrebu nema još ni jedne značajnije četverokatnice
- razvoj industrije- između ostalog metalne i građevinske
- Zagreb postaje središte u svakom smislu

PROBOJ U MODERNU 1865.-1898. :

Zagreb – 2 reg osnove – 1865. i 1887

- dvije regulativne osnove: 1865. i 1887. ; donjogradskom ekstenzijom povijesnog
središta – Donjogradski prsten i Zelena potkova
Oktogon- Palača prve hrvatske štedionice u Ilici- tehnološka preobrazba
ostvarena je na novoj metalnog rešetkastog strukturi staklenog svoda
- metalna rešetkasta struktura staklenog svoda galerije Oktogon u palači 1. hrv
štedionice (Vancaš, 1897.-99.)

montažno-demontažni skelet Umjetničkog – F&H 1897.-1898.:

- Umjetnički paviljon- 1897.- 1898. je kupola napravljena (Fellner i Helmer), a
1896. su ga u Mađarskoj napravili Korb- Giergl (preseljen je)

- Iako u ZG postoji Kraljevska zemaljska građevinska škola, naši se školuju i u

Beču , Grazi, Pragu, Minhenu i Karlsruheu

- prva gradnja novog oblikovnog govora – kuća Rado, Fischer, 1897. (zaključilo proces
kulturalne preobrazbe)- ta građevina je razdjelnica historicizma i moderne arhitekture-
prva prava secesija!!!

- Secession, Olbrich, 1897.-1898. + jednokratni Wiener Secession

- kuća Pečić, Bastl – Ilica 43 – Valdecov mozaik

- Vila Tišov- Baranyai
- Vila Benedik- Kuća arhitekata na Tuškancu 14
- Trgovačko obrtnička komora, Bastl – danas Etnografski muzej

- modernizam utrli Hönigshberg&Deutch- naš prvi moderniji dvojac – za 13 godina

djelovanja u Zagrebu podigli 110 zgrada, inaugurirali su moderna pravila javnog
djelovanja arhitekta; prvi su u arhitektonski rad uveli podjelu posla i timski rad; a za
njih rade i Vjekoslav Bastl i Ivan Štefan (od 1896. Rade za njih, apsolventi Obrtne
škole)

- dvojakost Kovačićeva modernizma:

-tijekom studija sreće Adolfa Loosa
 5

-kod Kovačića utjecaj i Wagnera, ali i Loosa (purizam); (no, i Wagner i Loos su baštinici
Schinkela i Sempera i nikada nisu bili na suprotnim pozicijama)

Glavna pošta u Jurišićevoj: Gyula Sandi i Erno Foerk (1901-04)

Kovačić: Kuća Eisner, Winkler, Ivančan, Kornitzer

- Milan Lenuci u sklopu regulatorne osnove od 1905. planira izgradnju Tuškanca,

Josipovca, Jurjevske, Cmroka, Pantovčaka itd; planira i gradnju istično od
Draškovićeve- tek od 1918.

- Bastl, kao gl. projektant u H&D – Kuća Kallina, 1903.-1904, ugao Gundulićeve i
Tesline (Gundulićeva 20) uporaba keramičke oplate.; Rado, Jelačić trg, 1904.-
1905.; Elsa fluid, 1905.-1906.; skupa s Štefanom radi današnju Gradsku kavanu,
Gundulićeva, 1905.-1906.
-Bast- postupna redukcija oblikovnih elemenata

- domestic revival arhitektura (potisnuta reprezentativnost i naglašena individualnost) –

vila Auer, Rokov perivoj
- paralelizam oblikovnih ostvarenja- koncem prvog desetljeća epohe
- sredinom prve dekade formira se matična struja modernizma slobodnog stila koja
postepenim pročišćenjem izražajnih sredstava prelazi u funkcionalistički purizam
- uspostavljanje kanona racionalne tendencije epohe
- Dom Društva Čovječnosti- Petrinjska 3

- Strukturalne inovacije: 1905-13.:

-filozofija prosvjetiteljstva je utjecala na oblikovanje funkcionalnijih modernijih
zbivanja
- djelovanje u Društvu inžinjera i arhitekata je bitna novost (u samom pitanju tko
radi arhitekturu namijenjenu građanstvu i novom poimanju grada);
- opći tehničko- tehnološki napredak
- 1910. Krenuo promet tramvajima
- 1910. U cjelosti je popločen Trg bana Jelačića
- Paromlin – prvi put monumentalna primjena armirano-betonske konstrukcije (1907)
- između 1908-10. Tvornica Portland cementa
- gradnja gradskih paviljona
- Paviljon rektorata- Edward Schön
-

- Zakmardijeve stube i Stross šetalište, Ehrlich, 1911.-1912.

- Fischer – Apollo, 1911.-1912.; robna kuća Kastner&Oehler, danas Nama, 1913.-1915.
- Kovačić – vile – Auer, Perok-Kavić, Frangeš, Vrbanić, Čepulić
- još – Lubinsky, Podhorsky, Schoen (javni toalet i čekaonica na Britancu), Sunko
- jedan od reprezentativnijih primjera: I. Fischer: Sanatorij (danas Dječka bolbnica u
Klaićevoj 18, 1908.)
- utjecaj sjevernonjem.arhitekture donose Lubinski i Sunko
- Lubinski- projektira najvrijednije djelo seces.arhitekture u Hrvatskoj- Zgrada
Nacionalne i sveučilišne biblioteke (danas Državni arhiv)- 1910-13.
 6

Jurić: Regulacija Kaptola- Natječajni projekt Viktora Kovačića iz 1908.

- Raspis javnog natječaja za uređenje Kaptolskog trga i Bakačeve ulice

- Kaptol, Dolac, Vlaška ulica- tri velike cjeline koje su se natječajem trebale riješiti
- Natječaji su raspisani za samo hrv.arhitekte, da bi se spriječila nahrupa mađ. i austr.
Arhitekata

- Kaptol: U projektu V.Kovačića- prvi put su teorijski tekst i arhitektonski crtež

shvaćeni kao komplementarna cjelina ideje
- Kovačić ističe i razmišlja o psihološkim utjecajima arhitekture
- 2 Kovačićeve varijante odgovora na natječaj: 1) povezivanje 2 kule sa prolazom od 7
polja prije atrija katedrale (kao trg (Ecclesiae Populi) ispred trga na kojemu je onaj kip
Marije)
- Predviđen i tramvaj preko Kaptola
- 2) pod nazivom Narodna ideja
- Dolac- osobita pažnja posvećena uključivanja Crkve sv. Marije
- Vlaška- predložen novi trg između Vlaške i Palmotićeve veličine Markova trga koji bi
imao trgovačku namjenu
- Sve to potvrđuje snažnu umj.osobnost V. Kovačića i značaj nažalost kratkotrajnog
Društva hrv.arhitekata
- Jurić kao vodeće ističe Viktora Kovačića i Lubinskog : oko Kovačića nastaje kult
umjetnika koji stvara secesiju oslobođen modernizma i svih kanona (pokreće i
utemeljuje modernu u arhitekturi)

Secesijska arhitektura u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj

- Grgur Marko Ivanković –

- 1898. Otkriven spomenik osječkoj 78. Pješačkoj pukovniji - Frangešov spomenik;

prva moderna skulptura u Hrvatskoj
- Potom, grade se od 1903.-1906. – niz reprezentativnih seces. jednokatnih i dvokatnih
najamnih kuća s predvrtovima ograđenim ogradama secesijskim
- Na proputovanjima Europom skupljaju se secesijski ukrasi i donose u HR
- 1900. u Zagrebu izdan red o parcelaciji itd u cijelom tom dijelu Hrvatske- pravila o
parceliranju i načinu gradnje (doba Kuena Hedervaryja)
- 1901. odobrena regulativna osnova – za Varaždin, Osijek i Zemun

Osijek

- glavna okosnica je produžena Kapucinska cesta (taj produžetak se zove danas

Europska avenija – najvažnija trg ulica)– na jugu historicizam- palače, a na sjevernoj
strani te produžene ceste je secesija – reprezentativna najamna secesijska izgradnja –
8 jednokatnih i dvokatnih kuća (1904.-06.)– arhitekti – Wilim Karl Hofbauer, Ante
Slaviček, Franz Wybiral (osječki arhitekti) , Gotthilf (iz Beča) , Ferenc Fischer
(iz Budimpešte)
- vlasnici tih kuća istaknutiji građani
 7

- Kuća Gillmin –Hengl, 1906.- gradio Gotthilf, vlasnici su bili bogati građani koji su
svojoj kćeri Matildi tu kuću poklonili kao vjenčani dar ; sa zavojitim stubištem i
secesijskim biljnim motivima

- Neposredno prije izgradnje niza kuća na Kapucinskoj cesti gradi se secesijski zdenac
u Gradskom vrtu, 1903., Hofbauer – granitni, naručio Grof Pejačević i darovao ga je
Osijeku ; remek djelo secesijske vetne arhitekture i izvan granica Hrvatske

- osim ovoga reprezentativnog niza gradi se još dosta jednokatnica i dvokatnica

(dominiraju), a 3katnice su samo dvije – Pošta, 1912. ( arhitekt Istvän Bierbauer,
jedno od najvećih secesijskih zdanja u Hrvatskoj; čest motiv nma osječkim
razglednicama) i Štedionica (Sunko)

- najreprezentativnija je zgrada kina Urania, Viktor Axmann, 1912. + uz nju smještena

slobodnozidarska loža Budnost ; a na zgradi kina slobodnozidarski simboli – sfinga,
šestar, trokut, kutnik
- u Osijeku najveći broj secesijskih zgrada što se tiče tog dijela Hrvatske

- Axmann radi i Kuću sa modnim salonom Florijana Stanettija- na osječkom Gornjem

Gradu- kasnije uništena

- puno najamnih kuća s keramičkim pločicama – jednobojne, vegetabilne, pojedinačno

umetnute, a najveća i naraskošnije je figuralna kompozicija alegorije slobode na kući
Friml (Slaviček)
- nova regulatorna osnova za Osijek je iz 1912., autor je Skender Kovačević, ali
neizvedena zbog rata
- Slaviček- na sj. Strani Europske avenije gradi niz reprezentativnih kuća

Varaždin
- najjača aktivnost – arhitekt Morandini (r.1879. u Čakovcu)– najbolja mu njegova
vlastita stambena kuća Morandini u Kolodvorskoj ulici; skladna kuća jednostavno, s
vitičastom dekoracijom ; projektirao 1910. i uglovnicu Narodne banke
- osim njega, bitniji arhitekti još i Ribić i Vandrej

Slavonski Brod

- tu se secesija javlja isključivo kao interpolacija između raskošne historisictičke,

skromne barokne i specifične ruralne arhitekture– ili samo intervencije na već
postojećim zgradama – ograde, balkoni itd
- u ulici Zajčevoj 3 jednokatnice u nizu
- najreprezentativnije zgrade su u ulici kralja Petra Krešimira IV (izlozi u prizemlju,
erkeri na katu, balkoni-lođe) – 3 stambeno poslovne – kuća Pachany
- kino Apolo; kuća Wolf
- arhitekt bitniji je Tauchmann
 8

Vukovar

- opet kao interpolacija

- kalvinska crkva, mađarska škola, vodotoranj (armiranobetonski – rijedak primjer
secesijske industrijske u Hrvatskoj), vila Streim
- sve arhitekt Fran Funtak – prvi proširio secesiju u male gradiće, gdje je do tada
apsolutno dominirao historicizam

Požega

- relativno mali broj zgrada

- opet intepolacije u postojeću gradsku jezgru
- najvažnija i najrepr je prema projektu H&D, kao i najvažnija njihova hist – Prva
požeška štedionica, 1907.

Đakovo

- 30ak secesijskih zdanja – uglavnom građankse, uglavnom prizemne kuće sa

secesijskom ornamentikom
- Pučki stilizirani ukrasi s naznakom secesije- prozorski otvori i naznake štukature
- 2 monumentalne dvokatnice u vlasništvu Crkve – samostan sestara sv. Križa
(Axmann), i biskupsko sjemenište (Sunko)

- Još ponešto u Pakracu ...Lipiku....

- Orahovac- Orahovački Hotel- 1906., Axmann

- Đurđenovac, Virovitica, Čakovac, Bjelovar, Vinkovci, Daruvar, Županja....

Arhitektura secesije u Rijeci, Hrvatskom primorju i Istri

- Julija Lozzi Barković -
Rijeka

- Glavna i jedina luka pod ugarskom jurisdikcijom

- 1873. Izgradnja željezničkih putova- pokreće trgovinu, razmjenu kapitala, razvoj
- Tvornice- Torpedo, duhana, parketa...
- Givanni Ciotta- gradonačelnik tijekom hrv-ugar nagodbe, sustavno se bavi
razvojem grada koji pred prvi svjetski rat dostiže broj od 50 ooo stanovnika

- za razvoj secesije u Rijeci je važan regul plan Paola Grassija iz 1904.

- Osebujnost riječkog brežuljkastog područja navodi na stvaranje novih

kvartova/područja grada s pogledom na more među zelenilom

- Nova stilska strujanja poklapaju se sa srednjoeuropskim

 9

- Od 1900-1914. Većina arhitekata koji rade u Ri školuje se u Budimpešti, Grazu i

Veneziji
-utjecaj Beča i Mađarske
- Wagnerov utjecaj na athitekte školovane u Budimpešti

-secesija u Ri prisutna je na samom početku stoljeća

- u središtu grada blokovska izgradnja
- rana i smiona rješenja – hotel Royal (prenamjena iz stambeno-poslovnepalače), kuća
Schittar
- novi stil uglavnom kritiziran, vraćanje na tradicionalno
- arhitekti – Emilio Ambrosini, Celligoi, Rubinich, Mattiassi – isprobavaju secesiju
na vlastitim kućama
- osim stambene arhitekture, uma i komunalnih i građevina javne namjene

- mađarska varijanta secesije –gradske palače - Zoldo, Sandor Mezey

-mađ.varijanta secesije ističe mađarske elemente
- Hotel Emigranata- autor nepoznat

- Teatro Fenice – krajnja redukcija pročelnih ukrasa – Celligoi, Traxler – 1914.

istovremeno kad i Perretovo svjetski poznato kazalište Champs Elysees u Parizu
- Dom ubožnice iz 1903. Carlo Pergoli
- Komunalna ribarnica (Tržnica)- figurativni frizovi u interijeru sa simbolima
podmorskog svijeta

- Ambrosini – stambene kuće – najviše se grade- blokovska koncepcija- gradnja u

nizu ili interpolacija- nova udobnost i funkcionalnost – npr umjesto dugog hodnika
uvode predsoblje i bolje iskorištavaju prostor, a prostorije su onda ukrug
-Uvođenje kupaonice odvojenog od zahoda
- vertikalna raščlamba na dva bočna simetrična dijela
- mezzanin čest
- otvoreni balkon je najčešći arh element riječkih pročelja – a umjesto erkera (istaka)
kako bi se zaštitile ambijentalne karakt mediteranskog područja
- mascheroni, flora, fauna, geometrijski ornament- rano se javlja u Rijecu
- dekorativna ornamentika u skladu s primorskim položajem grada
- keramički ukras
- samostojeći objekti – urbane vile –u zonama šetališta ili u povišenim položajima
grada; težnja ka maksimalnim iskorištavanju građ.parcele; puno slobodnije u izrazu
(vile Corrosacz i Rosenthal)
- većina vila ima po tri stana

osim Rijeke razvoj i – Opatija, Lovran(liječilišta; razvoj turizma) , općina Volosko

- željeznička pruga – Matulji- od 1908. Pušten promet
- Lungomare - 7 km dugo šetalište između Voloskog i Opatije i Lovrana
- ljetnikovci i vile (uvijek u kombinaciji s pomno osmišljenim hortikulturalnim
programom) – raznih visina, slobodnog tlocrta, velikih otvora
- gradski izgled dobivaju i mjesta Mali Lošinj i Veli Lošinj
- Brijuni se razvijaju nakon što ih kupuje Kupelweiser – otočje kao lječilište, s 4 hotela
- Crikvenica – dobiva novi hotel (uz onaj hist) Miramare – moderni hotel
 10

Pula
- Hotel Riviera, 1908. – 2 pobočne mansardne kupole – gotovo barokni prizor
- najamne kuće Muenz, 1906. – bečka secesija, jako vrijedno – cvjetne dekoracije i
kasetirane fasadne površine – lokalno – rustika prizemlje + mansardna etaža uvučena
- kino Istra
- Gradska tržnica također secesijska – nadsvođena polukružnom rešetkastom
konstrukcijom – sličnost s kolodvorskom arhitekturom
- od vila bitne – vila Wolff
- dakle – novi stil u čistome obliku jako rijetko – Wolff, hotel Royal, Teatro Fenice
- češće – kompromisna rješenja – hist + secesija
- Rijeka jača u stambenoj arh, ali ni Pula ima dobre kuće Muenz – objedinjujuće tim
gradovima je genius loci primorske arhitekture (otvoreni balkoni, lođe, kamen lokalni)

Pristup arhitekturi secesije u Dalmaciji

- Stanko Piplović -

- Split, Zadar, a drugdje manje

- i dalje puno u duhu neorenesanse – pr Ć.M.Iveković koji projektirao puno javnih i
sakralnih u retardiranim oblicima
- vanjština najčešće ožbukana, a krovovi kosi
- kada sec ornamentika, onda zidovi jednako komp podijeljeni, tj tradicionalni i dalje –
vodoravni vijenci i dalje dijele na katove, donji dio ugl rustika, otvori naglašeni
okvirima, jaki vijenac završni itd
- dekoracija rijetko neovisna
- bila razvijena ind cementa pa se on koristi u gradnji
- često se koriste i keramičke pločice
- najviše secesije u stambenoj (zgrade i vile), a rjeđe javna (škole)
 11

SLIKARSTVO

Miroslav Gašparović- plenerizam, simbolizam - slikarstvo secesije

- snažan napredak industije, tehnike ..rdaikalno mijenja sliku dotadašnjeg svijeta

- 1863., Manetov Salon odbijenih (Refuses)- snažan otpor Pariškom salonu i francuskoj
akademiji i toj tradiciji
- 1884.- Salon Neovisnih – posljedica sukoba impresionista i oficijelne estetike (zahtjev
za potpunom slobodom umj.stvaranja)
- Odvajanje (secesija) od dotadašnje umjetnosti po cijeloj Europi
- Snažna povezanost seces. umjetnosti sa književnim i političkim iskazima
- Težnja za slobodnim izrazom, okretanje modernosti
- 1892., Minhen, začetak Jugendstila- zbogom historicizmu
- 1897. Grupa mladih bečkih umjetnila (predvođeni Klimtom) prekida sa starom
umjetnošću Bečkog udruženje umjetnika
- Vremenu njegova Umjetnost, umjetnosti njezina sloboda!!- njihova proklamacija (na
umj. Formalnom planu oslanjaju se na franc.impresioniste, njemački Jugendstil,
engleske prerafaelite, belgijske naturaliste)

- Ilirski preporod- stvorio novu nacionalnu samosvijest u prvoj pol. 19.st

- Nema više praćenja starih i stranih uzora u Hrvatskoj
- Slikarstvo- do posljednjeg desetljeća 19,.st razvoj je dosta spor- tek je pokoji našijenac
- Pojava Strossmayera i Kršnjavija snažno mijenja stvari
- Naši idu van školovati se- to njih dvoje potiču
- 1891. Kršnjavi predstojnik Odsjeka za Bogoštovlje i nastavu – 1895. Paljenje
mađarske zastavedosta bitno razdoblje , ključno pripremno razdoblje za novi tip
umjetnosti
- Kršnjavi se tu dosta autokratski ponaša- on želi da manji broj umjetnika radi
reprezentativnu monumentalnu umjetnost ( Bukovac i Medović.su tada gotovi
umjetnici ; Crnčić, Valdec, Iveković, Čikoš, Frangeš, Tišov i Kovačević- po
Kršnjaviju su to perspektivni umjetnici )
- 1893., 1894.- dovlači Bukovca i Medovića u Zagrebu
- Bukovčev dolazak djeluje kao katalizator budućih zbivanja; on je jaka ličnost, donosi
kod nas jedno novo i gotovo nnepoznato franc.slikarstvo u sredinu u kojoj su uzori
vizualnosti bečka i njemačka umjetnost)
- Novi obzor kojeg je Bukovac otvorio jako je brzo vidljiv - napušta se akademski
galerijski kolorit i tonski slikarstvo, otvara se paleta boja, ne teži se više savršenoj
dovršenosti i počinje s eraditi prema prirodi- ukratko pokreće se slikarski izraz pod
nazivom Zagrebačka šarena škola
- Uz slikare- Dežman, Ksace Šandor Gjalski i drugi književnici se skupljaju
- Polarizacija starih (oko Kršnjavija) i mladih (oko Bukovca) – 1896. Pripreme za
Milenijsku izložbu u Budimpešti- dolazi do otvorenog sukoba između Bukovca i
Kršnjavija (Bukovac kao predstavnika želi mlađe i modernije, a Kršnjavi želi
tradicionalne predstavnike)
- Potreba umjetnika da se odvoje od Kršnjavijevo Društva umjetnosti
- Zato se 7. Rujna 1897. Kao odvojeno osniva se Društvo hrvatskih umjetnika
- Bitna promjena poimanja umjetnosti!!!- zato se ti sukobi događaju
- Unutar DHU osniva se i Literarno- umjetnički klub koji je učvrstio teorijske osnove
tog udruženja
 12

- Zagreb i Osijek – utemeljitelji udruženja

- Potporu na Hrv. salonu 1898. dao im je i sam Khuen Hedervary (mladima u DHU)
- Konzervativci ih optužuju za nacionalnu izdaju – sada se za to sve saznaje u široj
javnosti; do tada su bili marginalizirani svi ti događaji
- To će dovesti do povlačenja Vlahe Bukovca iz Zagreba, no to će već tada potpuno
promijeniti zauvijek sliku hrv.umjetnosti i usuglasiti zbivanja sa Europom

- Pojam secesije se ni danas ne može jednoznačno odrediti, upravo zato jer to nije
jednoznačan „pokret“
- Svima je zajednička težnja za modernitetom (svim nazivima u Europi)
- Zagrebačka šarena škola, Moderna, Simbolizam  ti nazivi se kod nas
upotrebljavaju za secesiju tj zbivanja na prijelomu stoljeća
- Secesija se tu upotrebljava kao krovni naziv zbog čina odvajanja (secesije)
- Otvorenost prema svjetovnim sadržajima
- Umjetnici više nisu robovi nekih neprikosnovenih ideala, počinje biti bitna sama
priroda umjetnosti i individualnije ideje
- Salon 1898. ipak je više naznaka nekih pravaca koji će se događati u umjetnosti, a ne
revolucionarni prevrat
- Staru ideologiju zamjenjuje novi ideal slobodeModernizirati umjetnost i svijet oko
sebe ( to je bio cilj)
- Ono što je u Beču bio Klimt, kod nas je bio Bukovac (Bukovac je kao i Klimt bio
etabliran umjetnik s reputacijom)
- U usporedbi s pariškim kretanjima toga vremana, Bukovac je konzervativan, al
dovoljno ekstravagantan za naše pojmove- koliko god to objektivno bilo malo vidljivo
u njegovom slikarstvu
- Jedino što je uveo je plenerizam ( što je formiralo Zagrebačku šarenu školu) i to
razdoblje 1895.-98. može se smatrati začetnom fazom secesije)
- Bukovac radi i romantičarsko.akademsko historic.kompozicije za velike naručitelje,
svečane portrete, a usporedno razvija specifičan poentilizam koji u toj ranoj fazi
označava njegov pomak ka poimanju secesije i otvaranje simbolizmu
- 1897. nastaju slike Moje gnijezdo, Autoportret u bijeloj košulji , Japanka -
poentilistički rastvara formu, djelomično dokida dubinu, naznake plošnosti
- Bukovac je 1898. povlači u Cavtat ali je ipak 1898. prisustvuje pripremi i otvorenju
Salona te aktivnostima DHU
- Izložba u Parizu 1900. – i tome prisustvuje
- Očekuje poziv iz Zagreba, ali nikada ga nisu zvali...
- 1902. Odlazi u Beč a potom zauvijek u Prag i nastaje baš tada niz secesijskih radova,
između ostalog“ Danteov ciklus“ (Klytia, Dante u Raju, Fantazija ( dječje glave))

- MEDOVIĆ- dijametralno suprotna ulog au ovim zbivanjima

- Doveo ga je 1895. Da bi smirio strasti koje je Bukovac pokrenuo (da bi smanjio
njegov utjecaj)
- No, suprotno Kršnjavijevim očekivanjima, priklanja se Bukovcu i plenerizmu- mijenja
paletu i duktus
- Ambivalentna uloga Medovića
- Uz Tišova i Mašića on ostaje u starom udruženju, a istodobno je i član novog iz kojeg
je definitivno istupio neposredno prije ootvaranja Salona
- Javni istup Medovića protiv secesije!!- Kuhačev pamflet „Anarkija u hrv.književnostii
i umjetnosti“
- Sukob Bukovca i Medovića ubrzao njihove odlaske iz Zagreba
 13

- Razvija se na 2 usporedna kolosjeka: 1) javnom- historicist. Teme za naručioce i 2)

privatnom- slika pelješke krajolike
- Najsvestraniji je tematski od umjetnika kod nas: radi i portret, pejzaž,
historic.kompozicije
- No, pod utjecajem Bukovca mijenja i napušta tonsko akademsko slikarstvo (čak i u
hist.tememama) a u krajolicima je kolorističniji
- Nastaju i djela s neosporno simbolisitičkom dimenzijom
- Portret žene (1895-1900), Livada s cvijećem (1906), Groblje u Kuni (1907)
- B
- Školovanje na bečkoj(1887-91) i minhenskoj akademiji; Wilchelm Lindelshmidt mu
je učitelj u Minhenu, on je inače Kršnjavijev prijateljto govori o velikoj količini
tradicionalnog u njegovom obrazovanju
- U Minhenu je tada Jugendstil, von Stutck- simbolizam to utječe
- U Zg 1894, susreće se s Bukovcem
- Simbolistički pravac secesijskog slikartsva- to nabrojano ga tako definira
- 1897., Kopenhagen – hrvatski umjetnici nastupaju samostalno u Sale Croate
- 1898. Salon
- Dakle, nastupa na svim tim izložbama
- Utiranje puteva dominantnom pravcu u slikarstvu secesijesimbolizmu
- Utjecaj Čikoševog simbolizma na druge secesioniste (i Bukovca )
- Idejni simbolizam, ali realistička sredstva
- S jedne strane klasično konzerv.obrazovanje, a s druge strane sasvim srugačija
slikarska priroda
- Narativna simbolika
- Poslije 1903. gubi taj naboj ; usmjerenje ka eksprezionizmu bilo mu je nezamislivo
(npr Munch)

- Na Salonu su sudjelovali i : MENCI CLEMENT CRNČIĆ, ROBERT AUER, FERDO

KOVAČEVIĆ, OTON IVEKOVIĆ, SLAVA RAŠKAJ, OSKAR ARTUR
ALEXANDER
- U njihovim djelima miješaju se novi duh i akademski realizam
- Menci Clement Crnčić- gotovo da nema secesijske stilizacije
- Više atmosfera, a ne formalnim karakteristikama približava se simbolističkoj secesiji
- Grafički dio više opusa secesijski kod Crnčića
- U nešto jačoj mjeri na secesiju reagira Slava Raškaj- akvareli; dekorativna secesijska
stilizacija u većoj mjeri zastupljena
- Robert Auer- specifično mjesto unutar ove grupacije; on se javno 1896. Svrstao
unutar secesije izloživši svoje radove unutar izložbe Minhenska secesija; određeni
dekorativni elementi i stilizacija; bliže Klimtovskoj secesiji ( nije toga baš bilo kod
nas, zato je on specifičan)

- DHU zapada u krizu

- Bukovac napušta Zg, Medović se odrekao cijele grupacije, a Čikoš, iako intelektualno
najutjecajniji, nije mogao preuzeti vodstvo Društva
- 1901. Pod vodstvom Ottona Ivekovića secesionira se od secesije i pridružuje se
Medovića i zajedno priređuju nezavisnu izložbu, svojevrstan odgovor Hrv.Salonu
- 1903. Vraćaju se Kršnjaviju i priklanjaju „starim“ tendencijama
- Povijest Društva HRv. Umjetnika bila je kratka i burna; no presudna za stvaranje
umjetničkog života u Hrvatskoj
 14

- Nestankom DHU ne nestaje i secesija na hrv.lik.sceni- autori koji su se profilirali kroz

to vrijeme, kreću se više ili manje zacrtanim autorskim pravcima
- Nakon 1905. Pojava Meštrovića

- Tih godina stasa druga generacija secesionista:

- Svoj slikarski put započinje Mirko Rački- Beč, kod Bukovca u Pragu da bi od
Kršnjavija dobio narudžbu ilustriranja Danteove Božansteve komedije
- Grad Dis, 1906.- jedna od najbitnijih secesionističkih slika kod nas; spoj Bukovčevog
poentilizma, Kršnjavijevih ideja i umjetnikovih osobnosti; na tu temu nastaju i grafike
- 1905. Rački stanuje u Beču kod Meštrovića- to jako utječe na njega
- Udruženje umjetnika Medulić- time rezultira njihovo druženje; 1908. U Splitu se
osniva
- Rački se prilagođava novim nacional.idejama i monumentalizmu Meštrovića- to kod
Meštrovića funkcionira, al kod Račkog baš i ne
- Poč 1.svj rata boravi u Švicarskoj- Ferdinad Hodler- tamo utječe na njega

- Emanuel Vidović – 1898. trebao biti na Salonu, ali nije

- Školovao se i formirao u Veneciji- zato je bitno drukčiji ;
- Simbolizam mu je manje literaran nego Čikošev
- Slikarski temelji su mu u tal. interpretaciji postimpresionizma
- Tamniji kolorit;
- Na njega Udruženje Medulić ostavlja najmanje traga
- Najsvestranija osobnost: Tomislav Krizman- grafičar, slikar , ilustrator,
scenograf, pokretač zagreba.radionica po uzoru na Wiener Werksätte- utjelotvorio
sec.poimanje gesamtkunstwerka
- Slikarstvo mu je u 2.planu, a grafika u 1.planu (kod W.Ungera na bečkoj akademiji
uči grafiku- 1910.-11.)
- Jedan od suosnivača Društva Medulić
- pojavljuje su 1.put nizom pejzaža na izložbi 1901.
- U grafici je najjači i tu je dekorativan, secesijski i simbolistički
- Ljubo Babić, Jerolim Miše- dosad nabrojana zbivanja su im početka točka ; formiraju
se u vrijeme Medulićevog udruženja
- Osiječki krug: Guido Jenny, Dragan Melkus
- Dalmacija: Menghello Dinčić (Golgota)
- Marko Rašica- Split; kasnije se tek javlja
- Gabrijel Jurkić- ogromna izložba u Klovićevima bila nedavno

- Paralelno s ovim uvjetno nazvanim secesijskim mainstreemom (koji traje od 1904. do

kraja desetljeća!!!!) u Minhenu stasa grupa umjetnika: Miroslav Kraljević, Oskar
Herman, Vladimir Becić, Josip Račić
- Slikarstvu su prilazili „kao takvom „
- otvaraju nove puteve našem slikarstvu

- Bukovac i Čikoš – za nas igraju najradikalnije uloge, ali u usporedbi s takvim „radikalcima“
vani, s mnogo manje radikalnim sredstvima
- Zagrebačka šarena škola i Bukovac- temelj morfoloških promjena i ideja u slikarstvtu
- Čikošev literarni simbolizam osnovan je upravo na tome, al nažalost nije nikad zakoračio
dalje od akademskog simbolizma, za razliku od...
- Vidovića- koji je tu osebujniji
 15

- u drugoj generaciji i grupaciji Medulić dolazi do inverzija ideja secesije- motivirano

političkim razlozima

KIPARSTVO

(Božena Kličinović)

- Valdec, Frangeš-Mihanović i Meštrović su prethodnici i čelnici secesije u

hrv.kiparstvu
- Od ostalih iz izdvajaju izravnije veze s modernističkim strujanjima i senzibilitet
- Afirmirali radikalni modernizam na razmeđu stoljeća

- Dva njihova suvremenika: Ivan Rendić i Catroslav Donegani- puno klasičniji

- Prvi naš akademski obrazovani kipar- Ivan Rendić; čelnik hrv.kiparstva70-ih gog
19.st (Pevsnerov spomenik na Mirogoju- tu se malo približio secesiji u ornamentalnim
motivima, ali nije ni težio secesiji ni išao dalje od toga)
- Kipari nacionalne likove
- Javni spomenici- značajni uglavnom u povijesno- dokumentarnom smislu

- Općenito, mali je broj umjetnika

-secesija sporadična i fragmentarna u kiparstvu i nije se poklapala sa događanjima u
eur.centrima

- Frangeš – Mihanović i Valdec predstavnici su druge generacije kipara na prijelazu

stoljeća koji prikljucuju hrv.kiparstvu prvi put europskim kretanjima
- Smioni i utjecajni na cjelokupno duhovno ozračje razdoblja (koje je stasalo na
Kršnjaviju)
- Zagreb tada nema formalno obrazovanje na umjetnike
- Zajedno su završili obrtnu školu u Zg 1889. i kao stipendisti Kršnjavija poslani u Beč
– Frangeš kod Kühne i Otto Konig, a Valdec kod Kuhnea
- Valdec nastavlja školovanje i u Minhenu pa se vraća u Beč, a Frangeš je ostao u Beču
dok se 1896. Stalno nije nastanio u Zagrebu ; Valdec se također u to vrijeme u zagreb
vraća
- 1901-04. Meštrović u Beču (profesor mu isto Konig)
- 1903. Prvi susret trojice kipara, ali samo u obliku zajedničkog nastupa na izložbi
- Sreću se i na izložbama Hrvatskog društva umjetnosti
- Njih troje, iako se ne sreću, utječu na put hrv. kiparstva
 16

ROBERT FRANGEŠ- MIHANOVIĆ

- Samo 7 mjeseci mlađi od Valdeca

- Najuvjerljiviji predstavnik u društvu oko Hrv.salona (kasnije će Meštrović biti u
idućem razdoblju)
- Bio uz osnivanje DHU
- Spomenik palim domobranima 78.Šokčevićeve pukovnije- utro je put secesiji u
kiparstvu kod nas (Gamulin to smatra temeljem secesije u kiparstvu, neki drugi
teoretičari tu ulogu pripisuju Valdecu)
- Njih dvoje su svakako temelji modernizma hrvatske plastike
- Od 1893. Frangeš pojednostavljuje formu koja se sve više svodi na secesijsku
stilizaciju, odvaja se od oponašanja realnosti....
- Reljefi u Zlatnoj dvorani u Opatičkoj 10-

- Teologija- dominira renesansni utjecaj; Justicia- statična dekorat.secesije, Filozofija-

krajnja opreka akademskom konceptu
-sve te skulpture radi u Beču i jako su zapažene u klasi prof.Koninga (osobito
Filozofija)
- djela nakon 1900. najbolja su Frangešova secesijska djela: Let duše (1904),
Spomenik smrti obitelji Leitner u Varaždinu (1906) , reljef Pjesnikova muza (grob
književnika Tomića u Zg, 1908), Majčina ljubav na grobnici Arko u Zagrebu (1917)
- simbolistička poetika, utjecaj Rodina
- Puran, Bijeg u Egipat, Otmica Europe- to mu donosi međunarodni ugled i status
jednog od naših najpoznatijeg kipara animalista
- u stilizaciji utjecaj Rodina
- oko 50 kolektivnih izložaba, više od 20 svjetskih
- godinu dana prije smrti (1939) : Madona sa suzom, plaketa Kralj Tomislav (brončani
reljefi)
- Muzej Robert Frangeš Mihanović – u njegovoj kući na Rokovu perivoju ; ispred je
secesijska fontana Elegija- Uskrsnuće

VALDEC

- Dva boravka u Beču

- U vrijeme utemeljenja minh.secesije 1892. bio je tamo
- Istinski predstavnik njem. simbolizma , a Frangeš predstavnik bečkih kretanja
(Valdec=Minhen, Frangeš= Beč)
- Djelo Pesimizam
- Memento mori , Magdalena (1898.)- rana djela, atmosfera pesimizma i melankolije
- Ljubav, sestra smrti- reljef (1897)
- Franz Stuck- bitan za minh. secesiju (začetnik), utječe na njega
- Nadgrobni spomenici: Kranjčeviću u Sarajevu- simbolizam kao prethodnik
eksprezionizma i često smatran samo surogatom secesije
- Secesijski dekorirana postolja na Zrinjevcu- poprsje kukuljevića Sakcinskog i poprsje
Ivana Mažuranića
- Radio bistu Čika Jove Zmaja
- Načela plošnosti – reljef na pročelju Etnografskog muzeja
 17

- Najveća snaga njegova kiparstva: Portret glumice Sontag i portret Strossmayera-

linija, ploha i arabeska srodne pojave; univerzalni ornamentalistički duh secesije je
postigao
- Spomenik Kranjčeviću

IVAN MEŠTROVIĆ (1883- 1962)

- Rođen u Vrpolju u Slavoniji, umro u South Bendu u SAD-u
- Kraće naukovanje u Splitu u klesarskoj radionici P.Blinića, potom odlazi u Beč gdje se
školuje na Akademiji (190o-04)
- Na njega vidljivo utječe i Otto Wagner i opća duhovna klima u Beču gdje je secesija
tada na vrhuncu
- Prvi put izlaže javno na izložbi bečke secesije 1903.
- Prva jugoslavenska umjetnička izložba u Beogradu 1904.
- Izložba Hrv.društva umjetnosti u Zg 1905. ( to su mu prvi javni nastupi- već tad stječe
dobar glas osebujna umjetnika)
- Na izložbi bečke secesije upoznao se s djelima A. Rodina- utječe na njega
- Osobito važnu ulogu u njegovu formiranju ima njegovo političko uvjerenje; ono će ga
navesti na misao o svojevrsnoj zamisli o političko-umjetničkom programu, s kojim
nastupa krajem prvog i poč. drugog desetljeća političko- vjerski propagandist

- Secesija s njim doživjela kompletan izraz

-mitološki sadržaji i koncept kršć.ideologije- treći utjecaj (uz bečku secesiju i
Rodina)
- glavni reprezentatnt likovnih obilježja na razmeđi stoljeća
- Krleža pisao o njemu
- stvaralaštvo mu se može podijeliti u 4 faze ( a u tri od četiri faze pokazuje koliko je
usredotočen na europska kretanja)
- prihvaćao i najavangardnije značajke secesije- profinjenu ezoteričnu istančanost
simbolista, Rodinove metamorfoze pretapajućih oblika do artificijelnosti i
dekorativnosti bečke secesije

- 1. Faza (studijsko- Rodinovska) 1900.- 1904. (vrijeme studija u Beču); glavni

utjecaj=Wagner
- Bolesnica- to je
- nije pod utjecajem bečke dekorativne secesisjke skulpture, nego pod utjecajem
Rodina kojeg u Beču upoznaje 1901.
- blisko Rodinu- Laookon i Timor Dei – snažna igra volumena (pretapajući), sjene i
svjetla

- Rodinovska faza1900-07. Uglavnom portreti i ženski aktovi

- 1905. Zdenac života- prvo monumentalno djelo, anatomija vrlo precizna; apsorbirao
rodinizam kao najmodernije eur.kiparsko iskustvo
- 1906. Izvor života- simbolistički, dekorativno
- izlaže na svim bitnim izložbama tog vremena i upoznaje ljude koji na njeg autječu:
Hildebrandt, Klimt, Franz Metzner, Bruno Schmitz
 18

- 2. Faza: 1908.-12.

- Ide 1908. u Parizu ; započinje Kosovski ciklus- nastao u vrijeme pred prvi svjetski rat i
U VRJEME idEje ujedinjenja južnoslavenskih naroda
- 1906. Postao središnja figura u Društvu Medulić – zadaća je tog društva protivljenje
Austro-ugarskoj monarhiji i njenim ciljevima
- Vidovdanski hram – predviđen za taj hram reljef- Kosovski ciklus (1908-10) —
nadahnuće nalazi u egipatskim i mezopotamskim monumentalnim spomenicima
(kraljević Marko + kosovski junaci)
- 1915.Meštrovićeva izložba u Londonu
- Ujević- mislio da je genij
- Sjećanje, Moja majka, Udovica- ženski aktovi, najbolji ova prva dva
- Franz Metzner- pokret monumentalizma; utječe na Meštrovića
- U nekim djelima jako sličan Metzneru (pogotovo u Kućama)
- Meštrović arhitekturu podređuje skulpturi, a kod Metznera je to obrnuto (u tome se
razlikuju), al oboje doprinijeli secesiji
- Reljef Kosovski ciklus nije završio na Vidovdanskom hramu jer je hram ostao
neizveden
- Od 1908. Izlaže vidovdanske fragmente-čak i u Victoria and Albert's u Londonu (!)
- Taj ciklus ga je totalno proslavio

3. Faza
- Uoči 1. Svjetskog rata velike promjene su se događale ....
- 1912.- 17. Nastaju asketski i gotički stilizirane statue, porteti i reljefi u kamenu
religioznog karaktera (umjesto herojski monumentalnog Vidovdanskog hrama);
zadržava u tim skulpturama i elemente bečke secesije, javlja se i linearna ritmička
stilizacija stalno prati sva njegova religiozna djela i iz znatno kasnijih razdoblja
- Krist i Samarićanka, grobnica Obitelji Meštrović, Noli me tangere (1943)
- Religiozna priča i secesijska stilizacija i Rodinkonstanta kod njega

- Branislav Dešković- utjecaj Rodinovog impresionizma, sesesije i animaliste

Trubeckog stvorio je portrete te figure Pasa (on je najbolji hrv. animalist, a uz njega
Frangeš)

- Od 1907.-10. Boravio u Parizu, poznat je i tamo, redovito izlaže na pariškom Salonu

(do 21.god redovito) i u HRv zajedno sa društvom Medović

- Od 1913.-20. Pod utjecajem je Vidovdanskog hrama i opće atmosfere društva Medulić

pa razvija herojsko-sec fazu iz koje je sačuvana skica za spomenik Pobjeda slobode
(1918)

- U hrv kiparstvu odmakom vremena jača utjecaj Rodina i slabi secesija