ALZIR

Površina: 2 381 741 km2

Stanovništvo (procjena 1997): 29 318 000 (12,3 stanovnika/km2); 57% gradsko
gustoća naseljenosti: 13,4 st./km2
Glavni grad: Alžir
Upravna podjela: 48 vilajeta (wilaya);

GEOPOLOZAJ:
Matematicki proteze se od

PRIRODNI POOLOZAJ:
država u sjeverozapadnoj Africi (Magreb), izlazi na Sredozemno more

DRZSTVENI POLOZAJ:

 graniči s Tunisom i Libijom na istoku, Nigerom na jugoistoku, Malijem i

Mauretanijom na jugozapadu, Zapadnom Saharom i Marokom na zapadu. Druga
zemlja po veličini na afričkom kontinentu. Najrazvijeniji severni deo Alžira gde je
koncentracija bogatijeg stanovništva. Celi Zapadni deo Alžira je razvijen zbog
prisustva naftnie industrije.

PRIRODNE ODLIKE:
RELJEF I GEOLOSKA GRADJA:
Alžir je po površini druga afrička i 11. zemlja u svijetu; oko 85% nalazi se u saharskom
području i praktički je nenaseljeno. Na jugu, u području kamenitih pustinja (hamada), uzdiže
se planinski masiv Ahaggar s najvišim vrhom Alžira (Tahat, 2918 m). U središnjem su dijelu
prostrane pješčane pustinje, Zapadni Veliki Erg na 400–600 m nad morem i Istočni Veliki
Erg, koji je blago nagnut prema sjeveru te se podno masiva Aures spušta ispod razine mora.

U sjevernom dijelu zemlje razlikuje se nekoliko zona koje se pružaju u smjeru JZ–SI.
Sjeverno od Sahare pruža se Saharski Atlas, najstariji dio Atlasa; slijedi zona visokih ravnjaka
i kotlina na 800–1000 m nad morem s plitkim slanim jezerima (šotovima). Na sjeveru, uz
Sredozemno more, pruža se Tell, najnaseljeniji dio zemlje koji se sastoji od Tell Atlasa i
nekoliko manjih nizina razdvojenih priobalnim gorjima. Seizmički aktivno područje, s tri jaka
potresa u posljednjih 50 g. Obala je slabo razvedena bez većih otoka. Sredozemna klima s
vrućim ljetima i blagim zimama; kada padne većina oborina, planinama je ograničena na usko
priobalje.

Utjecaj reljefa ogleda se u nešto nižim temperaturama, a količina oborina raste samo u
istočnom dijelu. Planinska unutrašnjost ima suhu klimu s hladnim zimama kad temperatura
padne i ispod 0 °C. Južno od Saharskog Atlasa prevladava pustinjska klima s velikim
dnevnim amplitudama temperature i vrlo rijetkim oborinama, mjestimično tek svake pete
godine. Na sjeveru prevladava mediteranska vegetacija: makija, šume hrasta plutnjaka i
crnike, na višim dijelovima cedar. U unutarnjim zavalama suha stepa, a u Sahari, osim u
oazama, bez biljnog pokrova. Stalnih tokova je malo (samo na području Tella), kratki su i
često bujičasti. Najveća je rijeka Chéliff, ali zbog iskorišćivanja njezine vode katkad ljeti i
ona presuši. Južno od Tella javljaju se samo povremeni tokovi, vadiji; veliko značenje
arteških izvora i bunara.
KLIMATKSE ODLIKE:

Klima: Mediteranska klima, temperature ljeti rijetko preko 25°C, zimi rijetko ispod 5°C,
pustinjske noći mogu biti izuzetno hladne i tokom ljeta.

DRUSTVENO GEOGRAFSKE ODLIKE:

STANOVNIOSTVO:
Oko 70% stanovništva Alžira su Arapi, a preostalih 30% su Berberi, od kojih više različitih
skupina živi u pojedinim dijelovima planinske unutrašnjosti ili u području Ahaggara. Nekoć
mnogobrojnih Francuza i ostalih Europljana ima manje od 1%. Gustoća naseljenosti najveća
je u sjevernom priobalju, naglo se smanjuje prema jugu, dok je Sahara naseljena samo oazno.
Na sjeveru su i najveći gradovi: Alžir, Ouahran (Oran) 645 984 stanovnika, Qacentina
(Constantine) 449 600, Annaba 250 000, Sétif 228 000, Batna 184 800.

Usprkos brzoj urbanizaciji koja je dovela do prezakrčenosti nekih gradova, na selu živi blizu
2/3 stanovništva Alžira. Visok prirodni porast tijekom većeg dijela XX. stoljeća posljednjih se
desetljeća smanjuje (završna faza demografske tranzicije) i danas iznosi 1,5–2% godišnje.
Ukupan porast stanovništva još je manji (0,6% godišnje 1990–97) zbog emigracije, ali i ona je
u padu. Prevladava mlado stanovništvo: mlađih od 15 g. je 39%, a starijih od 60 manje od
6%; očekivano trajanje života je 71 g. Gotovo cjelokupno stanovništva je muslimanske vjere
(većinom suniti), a postoje male zajednice katolika i protestanata. Nepismenih je 38%, a
osnovnu školu (obvezna od 1973) pohađa više od 90% djece. Nekadašnje francusko školstvo
je arabizirano; od desetak sveučilišta najstarije je u Alžiru (od 1879). Znatan broj studenata je
u inozemstvu (Francuska, SAD).

RELIGIJA:

Vjeroispovijed gotovo svih Alžiraca je sunitski Islam koji je i državna religija. Službene
statistike govore da svi Alžirci, 100%, Alžiraca muslimani. Nesunitski muslimani u Alžiru su
ibadi, kojih je 200 tisuća, a žive u dolini M'zab u pokrajini Ghardaïji[2]. No, ateisti i ostali bez
vjere nisu uračunati u statistikama.

Također u Alžiru živi oko 150 tisuća kršćana, od kojih je 10 tisuća rimokatolika, od 50 do 100
tisuća evangeličkih protestanata,

Alzir je nekada imao važnu židovsku zajednicu sve do 1960-ih. Skoro cijela zajednica je
iselila nakon što se Alžir osamostalio. Mali dijel Židova je ostao živjeti u Alžiru.

URBANIZACIJA:
 Od 1965 do 1980 - glavne i najvažnije grane privrede se baziraju na socijalističkim
načelima (slično uredjenje kao u bivšim socijalističkim principu kolhoza zemljama:
izvori nafte su nacionalizovani, poljoprivreda se udružuje po)

 Druga faza – Porast cena nafte omogućuje realizaciju važnih projekata (naftovodi,
rafinerije, gasovodi, čeličane, brane, transportna mreža, autoputevi)


Prosečne plate po sektorima: Naftna industrija (380 evra), Industrija (215 evra), Građevina
(190 evra), Usluge (250 evra), Transport (230 evra), Trgovina (200 evra)
 Nezaposlenost 11,5% (80% mladi ljudi)
 Ukupan uvoz je 45 milijardi $
 Najviše se uvozi iz sledećih zemalja: Francuska, Italija, Španija, Kina..
 Alžir ima ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama Magreba koji delimično
funkcioniše
 Sa Evropskom Unijom od 2005. godine imaju tzv “Euro – Mediternaski” sporazum
koji je sličan sporazumu o slobodnoj trgovini
 Prosečan Alžirac troši 55% plate na hranu

 70% potreba prehrambenih proizvoda se nadoknađuje iz uvoza

 Alžir jedan od najvećih uvoznika na svetu pšenice, mleka u prahu i mlečnih proizvoda
i semena

 Alžir je uvoznik više od milion kubika drva u raznim fazama obrade u vrednosti od
oko 350 milona $/godišnje
 Alžir koristi i dosta tropskog drveta