Vous êtes sur la page 1sur 7

UDK 666.97.031.3001.4 Primljeno 10. 3. 2007.

Analiza pora u betonu


- meÿulaboratorijska ispitivanja
Dunja Mikuliü, Ivan Gabrijel, Ana Hraniloviü Trubiü, Srÿan Uzelac
Kljuþne rijeþi D. Mikuliü, I. Gabrijel, A. Hraniloviü Trubiü, S. Uzelac Izvorni znanstveni rad
beton, Analiza pora u betonu - meÿulaboratorijska ispitivanja
pore u betonu,
svježi beton, U radu su prikazani i analizirani rezultati ispitivanja karakteristika zraþnih pora u svježem i
oþvrsli beton, oþvrsnulom betonu. U svježem betonu ispitivanja su provedena tlaþnom metodom pomoüu porometra i
tlaþna metoda, analizom zraþnih pora ureÿajem Air void analyzer. Na oþvrsnulom betonu pore su analizirane
mikroskopska analiza mikroskopskom analizom, ureÿajem pod nazivom RapidAir 457. Mjerene karakteristike zraþnih pora su:
ukupna koliþina, faktor razmaka i specifiþna površina. Usporeÿeni su rezultati iz dva laboratorija.

Key words D. Mikuliü, I. Gabrijel, A. Hraniloviü Trubiü, S. Uzelac Original scientific paper
concrete, Analysis of voids in concrete - interlaboratory testing
concrete voids, fresh
concrete, Results obtained by testing properties of air voids in fresh and hardened concrete are presented and
hardened concrete, analysed. In fresh concrete, the testing was conducted by compression using porometer and by air void
compression method, analysis using the air void analyser. The voids in hardened concrete were analyzed through
microscopic analysis microscopic analysis using the device called the RapidAir 457. The following properties of air voids
were measured: total quantity, spacing factor and specific area. The results obtained by two
laboratories were then compared.

Mots clés D. Mikuliü, I. Gabrijel, A. Hraniloviü Trubiü, S. Uzelac Ouvrage scientifique original
béton, Analyse des pores du béton - essais inter-laboratoires
pores du béton,
béton frais, Les résultats obtenus par l'analyse des caractéristiques des pores du béton dans le béton frais et durci
béton durci, sont présentés et analysés. Dans le béton frais, les essais ont été faits par compression à l'aide du
méthode de compression, poromètre, et en analysant les pores à l'aide de l'analyseur des pores d'air. Les pores contenus dans le
analyse microscopique béton durci ont été analysés par l'analyse microscopique à l'aide du dispositif RapidAir 457. Les
propriétés suivantes des pores d'air ont été mesurées: quantité totale, facteur d'espacement, et aire
spécifique. Les résultats obtenus dans les deux laboratoires ont été comparés.

Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ Ⱦ. Ɇɢɤɭɥɢɱ, ɂ. Ƚɚɛɪɢɟɥ, Ⱥ. ɏɪɚɧɢɥɨɜɢɱ Ɍɪɭɛɢɱ, ɋ. ɍɡɟɥɚɰ Opɢɝɢɧɚɥɶɧɚɹ ɧɚɭɱɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ
ɛɟɬɨɧ, ɩɨɪɵ ɜ ɛɟɬɨɧɟ, Ⱥɧɚɥɢɡ ɩɨɪ ɜ ɛɟɬɨɧɟ – ɦɟɠɞɭɥɚɛɨɪɚɬɨɪɧɵɟ ɢɫɩɵɬɚɧɢɹ
ɫɜɟɠɢɣ ɛɟɬɨɧ,
ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɩɨɤɚɡɚɧɵ ɢ ɚɧɚɥɢɡɢɪɨɜɚɧɵ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ ɢɫɩɵɬɚɧɢɣ ɯɚɪɚɤɬɟɪɢɫɬɢɤ ɜɨɡɞɭɲɧɵɯ ɩɨɪ ɜ
ɡɚɬɜɟɪɞɟɜɲɢɣ ɛɟɬɨɧ,
ɫɜɟɠɟɦ ɢ ɡɚɬɜɟɪɞɟɜɲɟɦ ɛɟɬɨɧɟ. ȼ ɫɜɟɠɟɦ ɛɟɬɨɧɟ ɢɫɩɵɬɚɧɢɹ ɩɪɨɜɟɞɟɧɵ ɦɟɬɨɞɨɦ ɞɚɜɥɟɧɢɹ ɩɪɢ
ɦɟɬɨɞ ɞɚɜɥɟɧɢɹ,
ɩɨɦɨɳɢ ɩɨɪɨɦɟɬɪɚ ɢ ɚɧɚɥɢɡɨɦ ɜɨɡɞɭɲɧɵɯ ɩɨɪ ɚɩɩɚɪɚɬɨɦ Air void analɚyzer. ɇɚ ɡɚɬɜɟɪɞɟɜɲɟɦ
ɦɢɤɪɨɫɤɨɩɢɱɟɫɤɢɣ
ɛɟɬɨɧɟ ɩɨɪɵ ɚɧɚɥɢɡɢɪɨɜɚɥɢɫɶ ɦɢɤɪɨɫɤɨɩɢɱɟɫɤɢɦ ɚɧɚɥɢɡɨɦ, ɚɩɩɚɪɚɬɨɦ ɩɨɞ ɧɚɡɜɚɧɢɟɦ RapidAir 457.
ɚɧɚɥɢɡ
ɂɡɦɟɪɟɧɵ ɫɥɟɞɭɸɳɢɟ ɯɚɪɚɤɬɟɪɢɫɬɢɤɢ ɜɨɡɞɭɲɧɵɯ ɩɨɪ: ɨɛɳɟɟ ɤɨɥɢɱɟɫɬɜɨ, ɮɚɤɬɨɪ ɪɚɫɫɬɨɹɧɢɹ
ɦɟɠɞɭ ɩɨɪɚɦɢ ɢ ɢɯ ɭɞɟɥɶɧɚɹ ɩɨɜɟɪɯɧɨɫɬɶ. ɋɪɚɜɧɢɜɚɥɢɫɶ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ ɢɡ ɞɜɭɯ ɥɚɛɨɪɚɬɨɪɢɣ.

Schlüsselworte D. Mikuliü, I. Gabrijel, A. Hraniloviü Trubiü, S. Uzelac Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Beton, Analyse der Betonporen - Untersuchungen zweier Laboratorien


Poren im Beton, Im Artikel sind Ergebnisse der Untersuchungen der Kennziffern von Luftporen im frischen und
frischer Beton, erhärtetem Beton dargestellt und analysiert. Im frischen Beton wurden die Untersuchungen mit dem
erhärteter Beton, Druckverfahren mit Hilfe des Porometers und mit der Analyse der Luftporen mit der Anlage Air void
Druckverfahren, analyser durchgeführt. Am erhärteten Beton wurden die Poren mikroskopisch analysiert, mit der Anlage
mikroskopische Analyse genannt Rapid Air 457. Die gemessenen Kennziffern der Luftporen sind: Gesamtmenge, Abstandfaktor
und spezifische Fläche. Die Ergebnisse aus zwei Laboratorien sind verglichen.

Autor: Prof. dr. sc. Dunja Mikuliü, dipl. ing. fizike, Ivan Gabrijel, dipl. ing. graÿ., Graÿevinski fakultet
Sveuþilišta u Zagrebu; mr. sc. Ana Hraniloviü Trubiü, dipl. ing. graÿ.; Srÿan Uzelac, dipl. ing. graÿ.,
Institut graÿevinarstva Hrvatske, Zagreb

GRAĈEVINAR 59 (2007) 5, 387-393 387


Analiza pora u betonu D. Mikuliü i drugi

1 Uvod U cementnom kamenu, na kontaktnoj površini cement-


nog kamena i agregata, dolazi do formiranja svih vrsta
Beton je kompozitni materijal dobiven miješanjem ce-
pora, kao i do njihova poveüanog udjela [1, 2, 3].
menta, vode, agregata i, danas gotovo neizostavnih, ke-
mijskih i/ili mineralnih dodataka. Po svojoj prirodi be- U vrlo složenom kompozitu kakav je beton, raspon ve-
ton je porozni materijal. Pore u betonu mogu se podije- liþina krutih þestica proteže se na nekoliko redova veli-
liti u þetiri skupine. þina. Od zrna agregata, þija se veliþina mjeri u milimet-
Prvu skupinu þine pore gela. Hidratacijom cementa nas- rima, do þestica cementnoga gela mjerljivih u nanome-
taju produkti hidratacije. Glavni su produkti hidratacije trima. Pri prouþavanju meÿudjelovanja komponenata
kalcij-silikat-hidrati (C-S-H) koji stvaraju kvazislojevitu betona ili betona i okoline razlikuju se tri razine proma-
strukturu s prosjeþnim razmakom izmeÿu slojeva 1 nm- tranja strukture. To su mikrorazina, mezorazina i mak-
3 nm. Prostori izmeÿu slojeva ispunjeni su meÿuslojnom rorazina (slika 1.). Makrorazina se još naziva i inženjer-
vodom vezanom van der Waalsovim i vodikovim veza- skom razinom. Na toj razini beton se smatra kvaziho-
ma. Takvi prostori nazivaju se pore gela jer produkti mogenim i samo na toj razini mogu se definirati njegovi
hidratacije cementa imaju svojstva sliþna gelu. Koliþina parametri poput þvrstoüe, modula elastiþnosti itd. [3, 4, 5].

Slika 1. Beton promatran na mikrorazini, mezorazini i makrorazini

pora gela, za hidratizirani dio cementnog kamena, prak- 2 Razaranje betona smrzavanjem i odmrzavanjem
tiþno je konstantna za sve cemente i na njihovu se koli-
Kod betona izloženog smrzavanju i odmrzavanju razli-
þinu ne može utjecati.
kuju se dva tipa ošteüenja:
Drugu skupinu þine kapilarne pore. Te su pore nastale 1. Unutarnje ošteüenje uzrokovano smrzavanjem vode
na mjestima koja nisu ispunili produkti hidratacije, a u betonu. Ovo je ošteüenje uvijek ograniþeno na di-
njihova koliþina ovisi o koliþini vode upotrijebljenoj za jelove betona gdje je stupanj zasiüenosti vodom veüi
izradu betona. Kapilarne pore povezane su u mrežu koja od kritiþne vrijednosti zasiüenja. Unutarnja ošteüenja
se proteže kroz cijelu strukturu cementnog kamena i kroz uzrokuju smanjenje tlaþne i vlaþne þvrstoüe, modula
njih se može odvijati protok tvari. Tipiþni promjeri ka- elastiþnosti i prionjivosti betona i armature.
pilarnih pora kreüu se od 5 nm-1000 nm.
2. Ljuštenje površine uzrokovano smrzavanjem površi-
Treüu skupinu pora þini zahvaüeni zrak. Zahvaüeni zrak ne betona koja je u kontaktu sa slabo zasiüenom sla-
su pore koje su nastale tijekom miješanja i ugradnje be- nom otopinom (slika 2.). Poþetno ljuštenje razara sa-
tona ili zbog naknadnog izdvajanja vode. Svaki beton mo cementni kamen, dok zrna agregata ostaju netak-
sadrži odreÿenu koliþinu ovih pora. Razlikuju se od os- nuta. Kako ljuštenje napreduje sve dublje, zrna agre-
talih skupina pora po veliþini (1 mm i više) i nepravil- gata poþinju se odvajati od cementnog kamena.
nom obliku (nisu sferiþne).
Da bi se razjasnili mehanizmi koji razaraju beton zbog
ýetvrtu skupinu pora þini uvuþeni zrak. Uvuþeni je zrak smrzavanja i odmrzavanja potrebno je promatrati beton
namjerno stvoren u betonu s pomoüu dodataka za uvla- na mezorazini. Na mezorazini beton se promatra kao
þenje zraka (aeranata); sferiþnog su oblika s tipiþnim kompozit sastavljen od cementnog kamena, agregata i
promjerima od 5 µm-1250 µm. pora. Ponašanje betona poradi smrzavanja i odmrzava-

388 GRAĈEVINAR 59 (2007) 5, 387-393


D. Mikuliü i drugi Analiza pora u betonu

nja ovisi o strukturi pora, koliþini vode koja se nalazi u 3 Provedena ispitivanja
porama i temperaturi. Struktura pora odnosi se na njiho-
U ovome radu prikazani su rezultati ispitivanja karakte-
vu veliþinu, koliþinu, vrstu, distribuciju i povezanost. Po-
ristika zraþnih pora u betonu. Ispitivanja su provedena u
seban utjecaj na otpornost betona na smrzavanje i odmr-
dva laboratorija: laboratoriju Zavoda za betonske i zida-
zavanje ima koliþina i distribucija pora uvuþenog zraka.
ne konstrukcije u Karlovcu-Instituta graÿevinarstva Hr-
vatske (IGH) i laboratoriju Zavoda za materijale Graÿe-
vinskog fakulteta u Zagrebu (GFZ), kako bi se pokazala
obnovljivost mjernih rezultata. Obnovljivost je bliskost
slaganja izmeÿu mjernih rezultata iste mjerene veliþine
izvedene u promijenjenim mjernim uvjetima.

U laboratoriju IGH izraÿeno je 9 mješavina betona razli-


þitih sastava oznaþenih slovima od A do I te je analiziran
utjecaj v/c omjera i koliþine aeranta na svojstva zraþnih po-
ra. Sastavi mješavina prikazani su na slici 3. Mješavine
A, B i C izraÿene su bez dodatka aeranta, ali s razliþitim
v/c omjerima; mješavine D do I izraÿene su s razliþitim
koliþinama aeranta i razliþitim v/c omjerima. Usporeÿeni
su rezultati ispitivanja koliþine, faktora razmaka i specifiþ-
ne ploštine zraþnih pora. Ispitivanjima karakteristika
zraþnih pora ocijenjena je otpornost betona na smrzava-
nje i odmrzavanje. Kriterij za postignutu otpornost na
Slika 2. Primjer ošteüenja: ljuštenje površine [6] smrzavanje i odmrzavanje sa solima za odmrzavanje bio
je faktor razmaka pora < 0,2 mm. Rezultati o postignu-
Kada se ispituje otpornost betona na smrzavanje i odmr- toj otpornosti betona na smrzavanje i odmrzavanje mje-
zavanje moguüe ju je mjeriti na makrorazini i mezorazi- renjem faktora razmaka pora, provjereni su izlaganjem
ni. Ispitivanja na makrorazini podrazumijevaju izlaganje uzoraka ciklusima smrzavanja i odmrzavanja sa solima
uzoraka ciklusima smrzavanja i odmrzavanja sa soli ili za odmrzavanje. Kriterij u sluþaju ispitivanja smrzava-
bez soli za odmrzavanje i mjerenjem promjena nekih njem i odmrzavanjem sa solima za odmrzavanje bio je
svojstava (þvrstoüa, modul elastiþnosti) ili mjerenjem gubitak mase < 1,0 kg/m2 nakon 28 ciklusa [12, 13].
koliþine oljuštenog materijala [7, 8, 9].
U laboratoriju GFZ provedeno je ispitivanje da bi se
Ispitivanje na mezorazini podrazumijeva odreÿivanje ustanovilo koliko üe se razlikovati rezultati ispitivanja
svojstava pora uvuþenog zraka. Mjera otpornosti na zraþnih pora u betonu (koliþina, faktor razmaka i speci-
smrzavanje pri tome je faktor razmaka pora (Powersov fiþna ploština) ako provedemo ispitivanja na 5 mješavi-
faktor razmaka). Ustanovljeno je da je pri izlaganju na betona jednakog sastava. Na temelju rezultata ispiti-
betona ciklusima smrzavanja i odmrzavanja bez soli vanja dobivenih u laboratoriju IGH, odabran je sastav
beton otporan ako mu je faktor razmaka pora manji od betona oznake G. Sastav betona G odabran je zbog pos-
0,23 mm - 0,25 mm. Pri izlaganju betona ciklusima tignute otpornosti na cikluse smrzavanja i odmrzavanja
smrzavanja i odmrzavanja sa soli nije uoþena tako dobra sa solima za odmrzavanje i relativno dobrog slaganja re-
korelacija otpornosti s faktorom razmaka pora, ali posto- zultata ispitivanja faktora razmaka pora mjerenog dvje-
je indikacije da faktor razmaka treba biti najviše 0,18 mm - ma metodama. Pritom je posebna pozornost posveüena
0,20 mm [10, 11]. pripremi komponenata, miješanju i ugradnji betona na

Slika 3. Sastavi betona

GRAĈEVINAR 59 (2007) 5, 387-393 389


Analiza pora u betonu D. Mikuliü i drugi

jednak naþin za svih 5 mješavina. Ispitivanja svojstava ka, faktor razmaka ( L ) i specifiþna ploština (Į). Ukup-
svježeg i oþvrsnulog betona provodile su iste osobe na na koliþina zraþnih pora izmjerena je svima trima meto-
istim ureÿajima da bi se pokazala ponovljivost rezultata. dama, dok su faktor razmaka pora i specifiþna ploština
Pod pojmom ponovljivosti razumijevamo bliskost slaga- izmjereni analizatorom zraþnih pora na svježem betonu
nja rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veliþine i mikroskopskom analizom na oþvrsnulom betonu.
izvedene u istim mjernim uvjetima
4 Analiza rezultata ispitivanja
3.1 Materijali i naþin pripravljanja betona
Sve su mješavine pripravljene s istim komponentama. 4.1 Institut graÿevinarstva Hrvatske - laboratorij
Upotrijebljen je cement Dalmacija-cementa tipa CEM Zavoda za betonske i zidane konstrukcije u
II/A-S 42,5R. Uporabljen je drobljeni agregat frakcija 0- Karlovcu
4 mm, 8-16 mm i 16-32 mm iz nalazišta Tounj. Dodatak Rezultati ispitivanja provedenih u laboratoriju IGH na-
za uvlaþenje zraka bio je Cementol ETA S proizvoÿaþa vedeni su u tablici 1. Prikazani su rezultati analize zraþ-
TKK Serpenica. Postupak miješanja proveden je prema nih pora u betonu i otpornosti betona na cikluse smrza-
normi HRN EN 480-1:2004 - Dodaci betonu, mortu i vanja i odmrzavanja sa solima za odmrzavanje te rezul-
mortu za injektiranje – Ispitne metode – 1. dio: Referen- tati ispitivanja temperature svježeg betona, konzistencije
cijski beton i referencijski mort za ispitivanje. Beton se slijeganjem, gustoüe i tlaþne þvrstoüe.
u kalupe ugraÿivao u dva sloja i svaki je sloj bio vibri-
ran na vibrostolu. Mješavine A, B i C izraÿene su bez dodatka aeranta. Kod
tih mješavina izmjerene su male koliþine zraka u betonu
3.2 Metode ispitivanja osim kod mješavine B u sluþaju ispitivanja analizatorom
zraþnih pora (tablica 1.). Mješavine D do I izraÿene su s
Svojstva betona u svježem i oþvrsnulom stanju prove-
dodatkom aeranta te su s pomoüu sve tri metode
dena su prema normama prikazanim na slici 4. U radu
ispitivanja dobivene velike koliþine zraka u betonu.
su primijenjene tri metode ispitivanja zraþnih pora u be-
Mikroskopskom analizom dobivene su veüe vrijednosti
tonu. U svježem betonu ispitivanja su provedena tlaþ-
nom metodom s pomoüu porometra (TM) i analizato- specifiþne ploštine (Į) i manji faktori razmaka pora ( L )
rom zraþnih pora (AVA - Air void analyzer). Na oþvrs- u odnosu na rezultate dobivene analizatorom zraþnih pora
nulom betonu pore su analizirane mikroskopskom ana- kod svih mješavina s dodatkom aeranta (tablica 1.).
lizom (MA), ureÿajem pod nazivom RapidAir 457. Mje- Referencijski betoni (mješavine A, B i C) bez zaštitnog
rene su karakteristike zraþnih pora: ukupna koliþina zra- djelovanja aeranta nisu zadovoljili kriterije otpornosti na
smrzavanje sa solima ni
po jednom kriteriju. Mje-
šavine D, E, G i H zado-
voljile su uvjete otpor-
nosti na smrzavanje i
odmrzavanje u sve tri
metode ispitivanja. Mje-
šavine F i I nisu zado-
voljile uvjete otpornosti
analizom u svježem be-
tonu, dok su zadovoljile
uvjete otpornosti mjere-
no ostalim dvjema meto-
dama u oþvrsnulom be-
tonu. Mješavina F ima
najveüi v/c omjer, a mje-
šavina I najveüu koliþi-
nu aeranta. Utjecaj v/c
omjera i koliþine aeran-
ta na rezultate ispitiva-
nja analizatorom zraþ-
nih pora trebalo bi do-
Slika 4. Shematski prikaz metoda ispitivanja datno istražiti.

390 GRAĈEVINAR 59 (2007) 5, 387-393


D. Mikuliü i drugi Analiza pora u betonu

Tablica 1. Rezultati ispitivanja provedenih u laboratoriju IGH Zavoda za betonske i zidane konstrukcije
Mješavina A B C D E F G H I
Tc [°C] 22,9 20,6 21,8 20,9 21,8 22,0 20,6 21,9 20,6
S [mm] 115 70 160 120 125 160 140 150 150
D [kg/m3] 2389 2264 2408 2270 2258 2277 2252 2245 2220
fc [MPa] 45,1 45,8 47,8 38,5 33,9 35,0 36,6 32,5 30,8
Karakteristike zraþnih pora
TM 1,7 1,5 1,2 5,6 5,7 5,1 6,0 6,0 6,5
Koliþina
AVA 0,6 4,1 0,7 8,0 8,5 3,5 9,0 7,9 4,5
zraka [%]
MA 2,83 1,76 0,94 6,53 5,43 6,48 6,72 6,30 8,46
AVA 1,370 0,316 1,668 0,192 0,198 0,992 0,172 0,185 0,426
[ L ] [mm]
MA 0,405 0,340 0,291 0,143 0,170 0,164 0,123 0,172 0,135
AVA 9,3 17,4 7,1 21,0 22,5 6,0 25,0 20,5 12,4
Į [mm-1]
MA 15,00 22,02 33,54 33,81 26,72 24,78 29,82 24,46 22,80
Ljuštenje [kg/m2] 1,06 2,99 1,59 0,05 0,04 0,04 0,04 0,13 0,12

Na slici 5. usporeÿeni su rezultati ispitivanja faktora razma- 4.2 Graÿevinski fakultet u Zagrebu - laboratorij
ka pora i ljuštenja površine nakon 28 ciklusa smrzavanja Zavoda za materijale
i odmrzavanja sa solima, kao i kriteriji. Kriterij 1 odnosi
se na zahtjev da faktor razmaka pora bude < 0,2 mm, a Na temelju rezultata dobivenih u laboratoriju IGH, odabran
kriterij 2 na zahtjev da ljuštenje površine bude manje od je sastav betona oznake G (slika 3.). Buduüi da je izra-
1,0 kg/m2 nakon 28 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. ÿeno 5 mješavina istovjetnoga sastava, mješavine su
Na dijagramu slike 5. faktor razmaka pora izmjeren je oznaþene oznakama G1-G5. Rezultati ispitivanja prika-
mikroskopskom analizom i analizatorom zraþnih pora. zani su u tablici 2. U tablici 2. prikazane su i srednje
vrijednosti ( x ) te standar-
dne devijacije (s) karakte-
ristika zraþnih pora.

Na slikama 6., 7. i 8. us-


poreÿeni su rezultati ispi-
tivanja karakteristika zraþ-
nih pora na mješavinama
sastava G dobivenim u la-
boratorijima IGH i GFZ.
Usporedba rezultata pri-
kazana je s pomoüu stan-
dardne devijacije (s) (tab-
lica 2.). Rezultati ispiti-
vanja koliþine zraka tlaþ-
nom metodom u laborato-
riju IGH nalaze su u inter-
valu od jedne standardne
devijacije (± s) dobivene
Slika 5. Usporedba otpornosti betona ispitivanjem faktora razmaka pora i ljuštenja površine u laboratoriju GFZ, a is-
pitivanjem mikroskops-
Iz dijagrama sa slike 5. može se uoþiti da se ocjena otpor- kom analizom u intervalu od dvije standardne devijacije
nosti betona na smrzavanje i odmrzavanje u sluþaju ispi- (±2s). Pri ispitivanju koliþine zraka AVA metodom re-
tivanja mikroskopskom analizom u svim sluþajevima zultati dobiveni u laboratoriju IGH izlaze iz intervala od
slaže s ocjenom danom ljuštenjem površine. Kod mješa- tri standardne devijacije (±3s) (slika 6.).
vina F i I ocjena otpornosti na smrzavanje i odmrzava-
nje ispitana analizatorom zraþnih pora nije sukladna s Faktor razmaka pora, izmjeren AVA metodom u laborato-
ocjenom ispitivanja ljuštenja površine nakon 28 ciklusa riju IGH, nalazi se unutar granica jedne standardne devi-
smrzavanja sa soli za odmrzavanje. jacije dobivene u laboratoriju GFZ, dok je u sluþaju mje-

GRAĈEVINAR 59 (2007) 5, 387-393 391


Analiza pora u betonu D. Mikuliü i drugi

Tablica 2. Rezultati ispitivanja mješavina sastava G


Mješavina G1 G2 G3 G4 G5
Tc [°C] 26,2 26,0 26,2 26,3 27,0 Ispitivanja obavljena u laboratoriju
S [mm] 65 55 60 65 85 Zavoda za materijale
D [kg/m3] 2180 2250 2260 2280 2240 Graÿevinskog fakulteta u Zagrebu
fc [MPa] 24,1 30,1 30,4 32,1 28,1
Srednja vrijednost Standardna
Karakteristike zraþnih pora
(x ) devijacija (s)
TM 7,7 6,3 5,8 5,6 7,0 6,48 0,87
Koliþina zraka [%] AVA 3,9 2,5 2,5 2,9 2,7 2,90 0,58
MA 8,19 8,76 9,36 6,91 8,93 8,43 0,95
AVA 0,132 0,153 0,133 0,211 0,172 0,160 0,033
[ L ] [mm] MA 0,103 0,083 0,057 0,076 0,063 0,076 0,018
AVA 39,8 41,5 47,8 28,0 35,6 38,5 7,4
Į [mm-1]
MA 36,4 38,1 42,3 48,6 44,8 42,0 5,0

renja mikroskopskom analizom rezultat u granicama od


tri standardne devijacije (slika 7.). Specifiþna ploština,
izmjerena AVA metodom u laboratoriju IGH, nalazi se
unutar granica dviju standardnih devijacija vrijednosti do-
bivenih u laboratoriju GFZ, dok je u sluþaju mjerenja mik-
roskopskom analizom rezultat u granicama od tri standar-
dne devijacije (slika 8.).

Slika 8. Usporedba rezultata ispitivanja specifiþne ploštine pora


dobivenih u laboratorijima IGH i GFZ za mješavine
sastava G

5 Zakljuþak

Slika 6. Usporedba rezultata ispitivanja koliþine zraka dobivenih


U ovome radu prikazani su rezultati ispitivanja otpornosti
u laboratorijima IGH i GFZ za mješavine sastava G betona na smrzavanje i odmrzavanje provedenih u labo-
ratoriju Karlovac, Zavoda za betonske i zidane konstrukci-
je Instituta graÿevinarstva Hrvatske i laboratoriju Zavo-
da za materijale Graÿevinskog fakulteta u Zagrebu.
Za odreÿivanje otpornosti betona na smrzavanje i odmr-
zavanje uporabljene su tri metode ispitivanja: ciklusi
smrzavanja i odmrzavanja sa solima za odmrzavanje,
analiza zraþnih pora u svježem betonu i mikroskopska
analiza.
Referencijski betoni bez zaštitnog djelovanja aeranta
nisu zadovoljili kriterije otpornosti na smrzavanje sa
solima prema normama HRN EN 480-11:2005, HRN
CEN/TS 12390-9:2006 niti analizatorom zraþnih pora
(slika 5.).

Slika 7. Usporedba rezultata ispitivanja faktora razmaka pora do- Prednost ispitivanja svježeg betona (analizator zraþnih
bivenih u laboratorijima IGH i GFZ za mješavine sastava G pora) jest „trenutaþna“ spoznaja o moguüoj otpornosti

392 GRAĈEVINAR 59 (2007) 5, 387-393


D. Mikuliü i drugi Analiza pora u betonu

betona na djelovanje smrzavanja. Metodu karakterizira uzorka, statistiþki gledano, premala da se uzmu u obzir
visoka podudarnost s metodom ispitivanja oþvrsnulog zraþne pore veüe od 3 mm. S druge strane to ne utjeþe
betona (HRN EN 480-11:2005) i procjenom na strani na upotrebljivost AVA metode za karakterizaciju struk-
sigurnosti u podruþju upotrebljivosti metode. ture pora u betonu [14].
Razlike u rezultatima ispitivanja dobivenim metodama Razlike u rezultatima ispitivanja unutar iste metode pro-
na razliþitim nivoima promatranja betona uzrokovane su vedenim na razliþitim mjestima i pod izmijenjenim okol-
posebnostima svake metode. nostima (obnovljivost) pokazuje važnost meÿulabora-
Usporedbom rezultata dobivenih na mješavini G u oba torijske suradnje te procjenjivanja svih moguüih izvora
laboratorija ustanovljeno je dobro slaganje rezultata mjerne nesigurnosti (slike 6. do 8.). Uzroci tih razlika
mogu se tražiti u svojstvima svježeg betona, tj. tempera-
mjerenja parametara zraþnih pora (slike 6. do 8.), tj.
turi i konzistenciji, ali takoÿer i u moguüim pogreškama
rezultati dobiveni u laboratoriju IGH nalaze se unutar
tijekom mjerenja.
intervala x ± 3s odreÿenog na temelju rezultata ispitiva-
nja u laboratoriju GFZ. Veliko odstupanje uoþeno je u Ispitivanja prikazana u ovome radu pokazala su nam
koliþini zraka dobiveno AVA metodom (slika 6.). Ovdje važnost ispitivanja ponovljivosti (tablica 2.) i obnovlji-
je važno naglasiti da svrha AVA metode nije mjerenje vosti rezultata te üe se istraživanja nastaviti na veüem
koliþine zraka u betonu. Uzrok tome je što je veliþina broju mješavina razliþitih sastava u više laboratorija.

Zahvala
Ovaj rad je proveden u sklopu znanstvenog projekta „Od nano do makrostrukture betona“, 082-0822161-2990 koji
financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

LITERATURA
>1@ Neville, A. M.: Properties of Concrete, 4th edition, John Wiley [8] Setzer, M.J.; Fagerlund, G.; Janssen, D.J.: CDF TEST-Test
& Sons INC., New York, 1996. method for the freeze-thaw resistance of concrete-tests with
sodium chloride solution (CDF) Materials and Structures 29
[2] Pigeon, M.; Pleau R.: Durability of Concrete in Cold Climates, (1996) 9, 523-528
E&FN Spon, London, 1995.
[9] Setzer, M.J.; Heine, P.; Kasparek, S.; Palecki, S.; Auberg, R.;
[3] Ukrainczyk, V.: Beton struktura svojstva tehnologija, Alcor, Feldrappe, V.; Siebel, E.: Test methods of frost resistance of
Zagreb, 1994. concrete: CIF-Test: Capillary suction, internal damage and
freeze thaw test-Reference method and alternative methods A
[4] Mikuliü, D.; Gucunski, N. and Maher, A. Blacktop resurfacing and B, Materials and Structures 37 (2004) 10, 743-753
of bridge decks, Report No. FHWA 2001-011, New Jersey [10] Powers, Treval C.: The properties of fresh concrete, Wiley,
Department of Transportation, U.S.A., 2001. New York, 1968.

[5] Sekuliü D., Mikuliü D., Kuzminski D. Utjecaj mikrostrukture [11] Fagerlund, G.: Manual for assessing concrete structures
cementne paste na tlaþnu þvrstoüu betona, Graÿevinar 50 affected by frost, Division of Building Materials, Lund Institute
(1998) 3, 145-152 of Technology, 2001.
[12] Hraniloviü Trubiü, A.: Otpornost betona na djelovanje mraza i
[6] Ille, M.; Sekuliü, D.: Mehanizmi i modeliranje ošteüenja betona soli, Graÿevinski fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, magistarski
djelovanjem smrzavanja, Graÿevinar 58 (2006) 1, 15-23 rad, Zagreb, 2006.
[7] Bjegoviü, D., Mikuliü, D., Ukrainczyk, V. Theoretical Aspect [13] Uzelac, S.; Hraniloviü Trubiü, A.; Šustiü I.: Projektiranje
and Methods of Testing Concrete Resistance to Freezing and sastava betona visoke otpornosti na smrzavanje, Graÿevinar 59
Deicing Chemicals, Proceedings of Katarine and Bryant Mather (2007) 1, 1-5
International Conference on Concrete Durability, Atlanta, USA, [14] Quality assurance of concrete based on testing of the fresh, still
April 27 - May 1, 1987, Vol.1, 947-972 plastic concrete, Brite/Euram Project No: BE-3376-89

GRAĈEVINAR 59 (2007) 5, 387-393 393

Vous aimerez peut-être aussi