Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Tehnički Uvjeti, Odabir I Ispitivanje Prozora Prije Ugradnje
Tehnički Uvjeti, Odabir I Ispitivanje Prozora Prije Ugradnje
Autori: Mr. sc. Željko Štromar, dipl. ing. građ., Institut IGH d.d. Zagreb; mr. sc. Mijo Zagorec, dipl. ing. građ.,
Rendićeva 29, Zagreb
Prozor je građevni element ugrađen u otvoru vanjskog − biti dovoljno otporni na sva vanjska djelovanja ko-
zida, stropa ili krova zgrade funkcija kojega jest da pri- jima su podvrgnuti tijekom uporabe da bi time za-
donese ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu i da, dovoljili zahtjeve trajnosti
također, omogući prirodnu osvijetljenost, ventilaciju i
pogled u vanjski prostor („oči zgrade“). On je veza iz- − ispunjavati zahtjeve propisanih tehničkih svojstava
među unutarnjeg i vanjskog prostora zgrade. Ventilacija koja su određena ovisno o njihovoj namjeni (bitni
unutarnjeg prostora postiže se otvaranjem prozorskih zahtjevi, tehnički zahtjevi i dr.).
krila, a zaštita od atmosferilija, toplinska zaštita i zvuč- S obzirom na učinkovitost rasvjete, ventilaciju pripada-
na zaštita njihovim zatvaranjem [6]. Glavni konstrukcij- juće prostorije i pogled u vanjski prostor pokazalo se da
ski dijelovi prozora jesu: doprozornik kao nepomičan je kod jednokrilnih prozora najbolji oblik prozora pra-
dio i krila kao pokretni dijelovi te staklo ugrađeno u kri- vokutnik (visina veća od širine) i kvadrat, a rjeđe krug.
la ili u nepomičan dio prozora.
Sveukupno značenje suvremenih prozora u odnosu na
Doprozornik je nepomičan dio prozora koji se čvrsto ugra- unutarnji i vanjski prostor dobro je razložio Seifert [11],
đuje u otvor obodnog zida, stropa ili krova zgrade [6]. prema kojem prozori imaju tehničko, psihofizičko, bio-
Prozorsko je krilo ostakljen ili neostakljen pokretni ele- loško, energijsko i ekonomsko značenje (slika 1.). Una-
ment koji se rabi za otvaranje i zatvaranje prozora i koji toč tako detaljno prikazanom značenju, Seifert je ipak
izostavio estetsku ulogu prozora kao građevnih eleme-
je metalnim okovom pričvršćen za doprozornik [6].
nata pročelja zgrade, što je u nas Pravilnikom o tehnič-
Prozorsko je staklo tanak i proziran pločasti građevni kim normativima za projektiranje i izvođenje završnih
proizvod namijenjen ostakljivanju prozora [6, 7]. Za radova u građevinarstvu (NN 21/90) bilo obuhvaćeno.
− otpornosti na požar i propuštanjem dima za prozore tjevi te potvrđivanje sukladnosti prozora i vrata od kojih
koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje su najbitnije sadržane u tablici 4., posljednji stupac, kao
pripadaju različitim požarnim sektorima sukladno i norme: HRN EN 12608:2003, HRN EN 13115:2001,
posebnom propisu, i to samo za prozore otporne na HRN EN ISO 10077–1:2002 i HRN EN ISO 10077–
požar! 2:2004.
Zatim, Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi ener-
5 Prednosti i nedostaci prozora ovisno o materijalu
gije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08), članak
20. i 25., određeni su sljedeći posebni tehnički zahtjevi: Prozori koji se rabe u građevinama visokogradnje izra-
đuju se uglavnom od tri vrste materijala, i to: od drva
− zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata i krovnih (hrast, ariš, bor, jela, smreka i egzotične vrste drva, npr.
prozora mora ispuniti zahtjeve određene u tablici 1. meranti i dr.), od metala (aluminij, čelik i dr.) i od poli-
Tablica 1. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonskih mernih materijala (polivinil−klorid, tvrdi PVC, poliure-
vrata i krovnih prozora tan, poliester ojačan staklenim vlaknima i dr.). Valja na-
Razred zrakopropusnosti pomenuti da se u najnovije vrijeme pojavljuju različiti
Redni Br. katova prototipovi prozora od kojih treba spomenuti kombina-
prema
broj zgrade ciju drva i aluminija, pri čemu aluminijski profil s vanj-
HRN EN 12207−1:2002
ske strane služi kao obloga za zaštitu punoga drvenog
1. zgrada do 2. razred 2
profila, ali za koje još nisu objavljeni rezultati laborato-
kata
rijskih ispitivanja.
2. zgrada s više razred 3
od 2 kata Predmet razmatranja prednosti i nedostataka prozora u
ovom radu ovisno o materijalima jesu: drveni prozori,
razred 1 je najveće, a razred 4 najmanje zrakopropusnosti
prozori od aluminija i prozori od tvrdog PVC−a koji se
sada uglavnom rabe kod nas u visokogradnji i za koje su
− za zgradu koja se grije na temperaturu 18 °C ili višu provedena kompletna laboratorijska ispitivanja (tablica 4.).
koeficijent propusnosti topline, U [W/(m2⋅ K)],
prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih Spomenute vrste materijala imaju različita tehnička svoj-
prozirnih elemenata u oplošju grijanog dijela stava, tako da svaki od njih ima određene prednosti, ali i
zgrade ne smije biti veći od 1,80 W/(m2⋅ K) nedostatke. Zato pri projektiranju i izradi prozora treba
što više iskoristiti prednosti i poduzeti mjere za sprječa-
− za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, vanje štetnih posljedica koje mogu nastati zbog nedosta-
a manju od 18 °C, koeficijent propusnosti topline, taka tih materijala.
U [W/(m2⋅ K)], prozora, balkonskih vrata, krovnih Toplinsko − tehničke karakteristike prema HRN U.J5.600:
prozora i/ili drugih prozirnih elemenata koji se ug- 1987 Toplinska tehnika u zgradarstvu − tehnički uvjeti
rađuju u oplošju grijanog dijela zgrade ne smije biti za projektiranje i građenje zgrada za hrast, aluminij i
veći od 3,00 W/(m2⋅ K) tvrdi PVC prikazane su u tablici 2.
− za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 5.1 Prozori izrađeni od punih drvenih profila
°C, a manju od 18 °C, koeficijent prolaska topline,
U [W/(m2⋅ K)], stijenki kutija za rolete ne smije biti Drvo je glede svojih prirodnih svojstava najpodesniji
materijal za izradu prozora ako ga se tijekom uporabe
veći od 0,80 W/(m2⋅ K).
redovito održava. Prednosti su prozora od drvenih
Konačno, u prilogu Tehničkog propisa za prozore i vra- profila:
ta dan je popis prihvaćenih europskih i međunarodnih − najstariji su prozori s najvećim iskustvom u uporabi
norma kojima se određuju tehnička svojstva i drugi zah- i održavanju (slika 2.)
− suvremena izrada završno obrađenih prozora (izrada 5.2 Prozori izrađeni od šupljih vučenih
punih drvenih profila, spajanje, ostakljivanje i boje- aluminijskih profila
nje) u stolarskim radionicama
Prednosti prozora od aluminijskih profila s prekinutim
− dobra toplinsko − izolacijska svojstva drvenih profi- toplinskim mostom jesu:
la (tablica 2.)
− strojna izrada i površinska zaštita vučenih šupljih
− velike mogućnosti odabira izgleda vanjskih površina profila u tvornici
(impregnacija drva i bojenje različitim vrstama boja
− spajanje i ostakljivanje prozorskih okvira u specijali-
pa čak i prozirnim − lazurnim bojama koje ne sakri-
ziranim radionicama
vaju strukturu drva).
− mogućnost izrade velikih prozora pa čak i ostaklje-
nja cijelih pročelja (staklena pročelja kod poslovnih
zgrada)
− velika trajnost i lijep izgled nakon površinske zaštite
profila bojenjem ili eloksiranjem.
Postoje i nedostaci prozora od aluminijskih profila:
− relativno veliko toplinsko, osobito uzdužno, produ-
ljenje profila
− lošija toplinskoizolacijska svojstva od drvenih i tvr-
dih PVC profila
− velika toplinska provodljivost (tablica 2.)
− korozijska agresija pod utjecajem alkalija.
− nedovoljna krutost profila (mali modul elastičnosti − pojava površinskog statičkog elektricititeta koji pos-
E) radi čega treba obvezatno takve šuplje profile s pješuje taloženje fine prašine na površini profila i
unutarnje strane ojačati zaštićenim čeličnim profili- time negativno utječe na higijenske uvjete u pripada-
ma, što poskupljuje cijenu izrade većih prozora jućoj prostoriji.
Napominje se, da suvremeni tvrdi PVC koji je namije-
njen za uporabu u građevinarstvu ima bitno bolja tehnič-
ka svojstva od početnog materijala jer proizvođači stal-
no nastoje da ih pri proizvodnji i preradi što više pobolj-
šaju [13].
Tablica 3. Približna metoda odabira najpovoljnije vrste prozora ostakljenih dvoslojnim izolacijskim staklom na temelju
usporedbe prednosti i nedostataka te tehničkih i ekonomskih karakteristika prozora za potrebe idejnog
projekta zgrade
VRSTA MATERIJALA
TEHNIČKE I EKONOMSKE Tvrdi PVC
Drvo (zaštićeno Aluminij
KARAKTERISTIKE PROZORA (ojačan iznutra čeličnim
bojom) (eloksiran)
profilima)
Prednosti velike najveće velike
Nedostaci veliki najmanji srednji
Trajnost materijala velika najveća velika
Nabavna cijena i cijena ugradbe velika najveća velika
Troškovi održavanja veliki (redovito mali (redovito mali (redovito pranje)
pranje i bojenje) pranje)
Higijenska svojstva dobra odlična dobra
Garancija proizvođača velika velika velika
Zrakopropusnost nakon brtvljenja mala najmanja mala
(pri promjenljivim tlakovima zraka − vjetar)
Vodopropusnost nakon brtvljenja (pri kišenju bez mala najmanja vrlo mala
tlaka i pod tlakom zraka − vjetar)
Otpornost na djelovanje vjetra (progib, otpornost na velika najveća velika
djelovanje promjenljivog tlaka zraka, otpornost na
djelovanje impulsa i najveći tlak opterećenja)
Zvučna izolacija od buke − indeks zvučne izolacije, dobra dobra dobra
Rw
Toplinska izolacija −koeficijent prolaska topline, Uf vrlo dobra dobra dobra
OCJENA vrlo dobar najbolji vrlo dobar
dom utvrđeno da su aluminijski prozori najbolji, ali i su prozori i vrata proizvedeni prema projektu za pot-
najskuplji, a drveni i PVC prozori su približno jednake rebe ugradnje u tu građevinu.
kvalitete i cijene.
Točna metoda sastoji se u tome da projektanti moraju 7.1 Program ispitivanja
pomno provoditi odabir ne na temelju neke proizvoljne Program ispitivanja gotovih prozora u svrhu dokaziva-
rang-liste, nego na temelju analize svih bitnih podataka nja kvalitete opsežan je poradi njihova višestrukog zna-
kao što su: čenja, kao i zbog niza izmjeničnih djelovanja čijem će
– prikladnost tehničkih svojstava materijala od kojeg utjecaju prozori biti izloženi tijekom uporabe. U skladu
su prozori izrađeni (fizikalna, mehanička, kemijska i s hrvatskim normama to su sljedeća ispitivanja: zrako-
tehnološka svojstva) u skladu s općim uvjetima i po- propusnost, vodopropusnost, otpornost na djelovanje
sebnim tehničkim uvjetima vjetra, zvučna izolacija na zračni zvuk i koeficijent pro-
pusnosti topline, Uf . Program ispitivanja gotovih prozo-
– najpovoljnija fizikalna, mehanička i izolacijska svoj- ra od drvenih, aluminijskih i tvrdih PVC profila, rezul-
stva prozora (zrakopropusnost, vodopropusnost, ot- tati ispitivanja i vrednovanje rezultata ispitivanja prema
pornost na vjetar, zvučna izolacija i toplinska izola- normama (HRN EN) dani su u tablici 4.
cija) ovisno o zahtjevima određenim u hrvatskim
normama (HRN EN) koja su opisana u tablici 4. Napominje se da su svi ispitivani drveni, aluminijski i
PVC prozori završno obrađeni i imaju jedno otklopno−zao-
− racionalna−ekonomična gradnja (nabavna cijena, ci- kretno krilo. Vanjske su mjere prozora u skladu s normi-
jena ugradbe i troškovi održavanja) ranim veličinama:
− trajnost materijala i proizvoda (jamstvo proizvođača širina doprozornika š = 1,22 m i visina doprozornika h =
za materijale i proizvode) 1,47 m.
− estetski zahtjevi ovisno o pročelju zgrade Drveni je prozor izrađen od egzotičnog drva meranti i
− higijensko - tehnički zahtjevi i drugo. ostakljen dvostrukim izolacijskim staklom ukupne deb-
ljine 26 mm sljedećeg sastava: staklo Clima Guard deb-
Tek na temelju tako provedene analize bitnih podataka i ljine 6 mm + međuprostor ispunjen argonom širine 16
tehničkih karakteristika i uz eventualne manje kompro- mm + float staklo debljine 4 mm. Brtve između krila i
mise između projektanta i investitora, projektant treba doprozornika su od gume.
za projektiranu zgradu odabrati one prozore koji imaju
najbolja tehnička svojstva, racionalnu cijenu nabave i Aluminijski je prozor izrađen od profila s prekinutim
ugradbe, male troškove održavanja, najdulju trajnost toplinskim mostom i ostakljen dvostrukim izolacijskim
(racionalna gradnja stanova) i drugo. Napominje se, da staklom ukupne debljine 26 mm sljedećeg sastava: float
su se suvremeni prozori od tvrdog PVC−a u tom pogle- staklo debljine 6 mm + zračni međuprostor širine 16 mm +
du pokazali kao vrlo konkurentni. Low−e staklo debljine 4 mm. Brtve između krila i do-
prozornika su od gume.
7 Ispitivanje tehničkih svojstava prozora PVC prozor je izrađen od profila s pet šupljina − komo-
Tijekom uporabe prozori su stalno izloženi izmjeničnim ra i ostakljen dvostrukim izolacijskim staklom ukupne
djelovanjima i u zatvorenom i u otvorenom položaju, debljine 24 mm sljedećeg sastava: float staklo debljine 4
odnosno pri otvaranju i zatvaranju. Budući da je prora- mm + međuprostor ispunjen argonom širine 16 mm +
čunima teško točno obuhvatiti sve bitne parametre, vrlo Low−e staklo debljine 4 mm. Brtve između krila i do-
je važno laboratorijskim ispitivanjem dokazati da prozo- prozornika su od gume.
ri zadovoljavaju sve propisane bitne zahtjeve. Zato se, u
skladu s Tehničkim propisom za prozore i vrata, prozori
7.2 Rezultati ispitivanja
i vrata smiju ugraditi u građevinu (zgradu):
Vrednovanjem rezultata ispitivanja tehničkih svojstava
− ako ispunjavaju propisane zahtjeve i ako su za pro-
finalno obrađenih drvenih, aluminijskih i PVC prozora
zore i vrata dane izjave o sukladnosti u skladu s od-
utvrđeno je:
redbama posebnog propisa, tj. Pravilnika o ocjenji-
vanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označa- − rezultati ispitivanja zadovoljavaju zahtjeve hrvatskih
vanju građevnih proizvoda (NN 1/05) norma
− ako je za prozor odnosno vrata dokazana uporablji- − rezultati ispitivanja mogu se, na temelju utvrđenih
vost u skladu s projektom i ovim Propisom, tj. ako vrijednosti razvrstati u visoke razrede kvalitete.
Usporedbom rezultata ispitivanja drvenoga, aluminij- duli elastičnosti doprozornika i prozorskih krila veći,
skoga i PVC prozora utvrđeno je: to je i njihova otpornost veća
− zrakopropusnost kod drvenog prozora je najmanja − vrijednosti rezultata ispitivanja ukupne zvučne i top-
(razred 4.), a kod aluminijskog i tvrdog PVC prozora linske izolacije ovise također o kvaliteti brtvljenja
je veća (razred 3.) prozora, a osobito o ostakljenju (vrsti izolacijskog
− vodopropusnost svih triju prozora vrlo je različita: stakla − dvostruko ili trostruko izolacijsko staklo) ,
kod aluminijskog prozora je najmanja kod PVC pro- debljini staklenih ploča i razmaku između staklenih
zora je veća, a kod drvenog je prozora najveća, i to ploča te koeficijentu duljinskog propuštanja topline i
radi razlike u kvaliteti ugradbe brtava između dopro- vrsti okvira.
zornika i krila prozora
8 Zaključak
− konačna je otpornost na djelovanje vjetra za sve tri
vrste prozora jednaka (razred C3.) iako su rezultati Prozori su veoma važni u zgradarstvu zbog velikog ud-
ispitivanja čeonog savijanja međusobno različiti jela u ispunjavanju bitnih zahtjeva za zgrade, odnosno
doprinosa zdravom i ugodnom boravljenju ljudi u zat-
− vrijednosti indeksa zvučne izolacije za sve tri vrste
vorenim prostorima zgrade. Zato je vrijedećim propisi-
prozora međusobno se malo razlikuju (razred II.)
ma određen velik broj općih i posebnih tehničkih uvjeta
− vrijednost koeficijenta propusnosti topline za sve tri −zahtjeva za prozore i balkonska vrata.
vrste prozora znatno je manja od najveće dopuštene
vrijednosti 1,80 W/(m2⋅ K) koja je određena Tehnič- Približnom metodom odabira najpovoljnije vrste prozo-
kim propisom o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u ra za određenu građevinu (zgradu) koja se temelji na
zgradama, i to za zgrade koje se griju na temperaturu tehničkim i ekonomskim karakteristikama prozora utvr-
18 °C ili višu. đeno je da su aluminijski prozori najbolji, ali i najskup-
lji, a da su drveni prozori i prozori od tvrdog PVC−a pri-
Napominje se, da su na temelju višegodišnjih ispitivanja bližno jednake kvalitete i cijene. Međutim, pri odabiru
fizikalnih, mehaničkih i izolacijskih svojstava prozora
prozora velik utjecaj imaju i estetsko −oblikovne karak-
stečena sljedeća iskustva:
teristike materijala od kojih se prozori izrađuju, kao i
− vrijednosti rezultata ispitivanja fizikalnih svojstava karakteristike građevine u koju će prozori biti ugrađeni.
(zrakopropusnost i vodopropusnost pri kišenju) ovi- Naime, pri rekonstrukciji povijesnih zgrada u zaštiće-
se neposredno o kvaliteti brtvljenja prozora, tako, nim povijesnim jezgrama kriterij odabira prozora mora
primjerice, što su sljubnice između krila i doprozor- biti u skladu s postojećim prozorima koji su dotrajali, a
nika te doprozornika i zida više razmaknute, to je mora ih se zamijeniti.
zrakopropusnost i vodopropusnost prozora veća i
Konačno, rezultati ispitivanja tehničkih svojstava zavr-
obrnuto
šno obrađenih drvenih, aluminijskih i PVC prozora os-
− vrijednosti rezultata ispitivanja mehaničkih svojsta- takljenih izolacijskim staklom, ukupne debljine 26 mm
va (otpornost na djelovanje vjetra) ovise neposredno odnosno 24 mm, pokazali su ne samo da zadovoljavaju
o debljini profila doprozornika i krila prozora, točni- zahtjeve hrvatskih norma (HRN EN), nego da su po kvali-
je o krutosti profila, tj., što su presjeci profila i mo- teti razvrstani u visoke razrede kvalitete.
LITERATURA
[9] Zagorec, M.: Otpornost na starenje hidroizolacijske krovne
[1] Vikop, W.: Prozori, vrata i kapije od drva i metala, trake, Građevinar 51 (1999) 11, 733 − 737
Građevinska knjiga, Beograd 1963. [10] Grandjean, E.: Wohnphysiologie − Grundlagen gesunden
[2] Vujović, O.: Utjecaj ostakljenja na temperaturno stanje Wohnens, Verlag für Architektur Artemis Zürich, 1973
zatvorenih prozora, Građevinar 41 (1989) 12, 561 − 566 [11] Menck, H. und Seifert, E.: Neue Fenster für alte Fassaden,
[3] Stanuga, G.: Staklo na fasadama, Institut građevinarstva Verlagsgesellschaft Rudolf Müller, Köln − Braunsfeld 1986
Hrvatske, Zagreb 1993. [12] Zagorec, M.: Analiza tehničke regulative građevinsko −
[4] Buljan, N.: Laboratorijsko ispitivanje stakleno − aluminijskih završnih radova za zgradarstvo, Graditeljstvo GO21 51 (2007)
fasada, Građevinar 51 (1999) 6, 405-413 5, 68 − 78
[5] Direktiva za građevne proizvode 89/106/EEZ [13] Saechtling, H. und Andree, M. W.: Bauen mit Kunststoffen;
[6] Vrkljan, Z.: Otvori (Prozori), Tehnička enciklopedija, 10. Fenster, Fenster− Wände und Türen, Carl Hanser Verlag
svezak, str.105−115, izdanje i naklada Leksikografskoga München 1973
zavoda “Miroslav Krleža”, Zagreb, 1986. [14] Zagorec, M.; Kostrenčić, Z.: Čimbenici bitnih promjena
[7] Klindt, L. B. und Klein, W.: Glas als Baustoff, mehaničkih svojstava kod mekog poli(vinil−klorida). Simpozij
Verlagsgessellschaft Rudolf Müller, Köln − Braunsfeld, 1977. o istraživanjima i primjeni suvremenih dostignuća u našem
[8] EN 45020:1998. Normizacija i srodne djelatnosti − Rječnik građevinarstvu u oblasti materijala i konstrukcija, svezak 2, str.
općih naziva (ISO/IEC Upute 2 :1996) 99 −107., XVIII kongres JUDIMK, Portorož, 1986.