Predmet

Internet Marketing

„WAP PROTOKOLI“
(seminarski rad)

Predmetni nastavnik : Student :

 SADRŽAJ

SADRŽAJ.......................................................................................................................1

1. UVOD...................................................................................................................2

2. WAP STANDARD..................................................................................................3

2.1 Osnovni elementi WAP standarda....................................................................................4

3. WAP MODEL........................................................................................................7

4. WAP ARHITEKTURA..............................................................................................8

4.1. WAE (Wireless Application Environment)..................................................................9

4.2. WSP (Wireless Session Protocol)...............................................................................9

4.3. WTP (Wireless Transaction Protocol).........................................................................9

4.4. WTLS (Wireless Transport Layer Security)................................................................10

4.5. WDP (Wireless Datagram Protocol).........................................................................10

5. NOSIOCI.............................................................................................................11

6. OSTALE USLUGE I APLIKACIJE.............................................................................12

7. WAP I SIGURNOST..............................................................................................13

8. IZRADA VAP STRANICA.......................................................................................13

9. WAP I NOVE TEHNOLOGIJE.................................................................................14

10. EVOLUCIJA WAP-a..............................................................................................15

11. ODRŽAVANJE I DALJI RAZVOJ WAP-a..................................................................15

12. KOMERCIJALNI STATUS......................................................................................16

13. ZAKLJUČAK.........................................................................................................17

LITERATURA...............................................................................................................18

[1]
 1. UVOD

U doba Internet-a mobilne i bežične komunikacije su postale veoma važne. Mobilne

mreže se danas uglavnom koriste za govornu komunikaciju, a govorna pošta je najpopularnija
usluga s dodatnom vrijednošću.
Mobilne mreže nisu prirodna okolina za prenos podataka kao što su to ostale
telekomunikacione mreže. Zbog ograničene snage, raspoloživog spektra i mobilnosti,
karakteristike pokretnih mreža su sljedeće:
 manji raspoloživi spektar
 više latentnosti
 slabija stabilnost veze
 manje predvidiva dostupnost.
Osim toga, eventualno povećanje spektra povećalo bi i potrošnju baterije, što bi dodatno
smanjilo njen već kratki život. Dakle, čak i ako bi se u mobilnoj mreži povećao raspoloživi
spektar, baterija bi i dalje ograničavala količinu podataka koji se mogu slati od mobilnoga
uređaja i prema njemu. Prenos podataka kroz mobilnu mrežu mora biti takav da uz postojeća
ograničenja korisnik bude zadovoljan načinom na koji mu je usluga omogućena.

Ako usporedimo tipični uređaj na tržištu mobilnih telefona, sa računarima, jasno

možemo primijetiti da postoje ograničenja u pogledu mogućnosti. Zbog ograničene veličine i
baterije, karakteristike mobilnih telefona su sljedeće:

 slab procesor
 manje memorije
 ograničena potrošnja energije
 manji ekran
 različite vrste unosa (npr. tastatura, glas).

Zbog tih ograničenja, korisničko sučelje mobilnoga telefona je bitno drugačije nego kod
standardnog računara. Ograničena veličina ekrana i nepostojanje miša zahtijeva korisničko
sučelje koje je drugačije od tradicionalnoga grafičkoga korisničkog sučelja.

Teško je očekivati promjenu zahtjeva koji se postavljaju na mobilne terminale u bližoj

budućnosti. Kada je riječ o dimenzijama mobilnoga uređaja, osnovni zahtjev je da stane u ruku.
Tržište, osim toga, zahtijeva bateriju s dugačkim vremenskim trajanjem, što će uvijek
ograničavati spektar, procesor, memoriju i ekran. Zbog toga će uvijek postojati razlika između
standardnih računara i mobilnih telefona te će način i metoda prenosa podataka u mobilnim
mrežama uvijek biti različiti od onih u mrežama s fiksnim pristupom.

Bežično aplikacioni protokol nazvan WAP (Wireless Application Protocol) je jedan

tipičan primjer servisa koji se odnosi na to kako se Internet bazirane aplikacije mogu prilagoditi
mobilnim mrežama.

Bežični aplikativni protokol je koncept koji omogućava uvođenje usluga za prenos

podataka u digitalne mobilne mreže i pristup Internetu u bilo koje vrijeme i s bilo kojega
mjesta, otvarajući tako jedno potpuno novo tržište – tržište mobilnoga Interneta. Mobilni
Internet prijeti brojem korisnika nadmašiti Internet kakvoga poznajemo.

[2]
 2. WAP STANDARD

WAP (Wireless Application Protocol) predstavlja međunarodni standard za aplikacije

koje koriste bežične komunikacije (najbolji primjer je pristup Internetu preko mobilnog telefona
i drugih bežičnih uređaja). Taj protokol se danas koristi za realizaciju većine web stranica
kojima se pristupa preko mobilnog telefona (WAP sites).
Cilj ovoga komunikacionog protokola, jeste omogućiti bežični pristup Internetu
nezavisan o proizvođaču opreme i vrstama ostvarivih veza. Ujedno se njime pokušavaju što
bolje iskoristiti razmjerno skromni resursi prenosivih (ručnih) uređaja, a njihovi nedostaci
kompenzirati što funkcionalnijim mrežnim uslugama.
Osmislio ga je WAP Forum, kojega su 1997. godine osnovale vodeće kompanije u
mobilnoj tehnologiji Ericsson, Motorola, Nokia i Unwired Planet (kasnije Phone.com). a
kasnije im se pridružio Siemens a zatim i druge velike kompanije kao što su Microsoft, IBM,
INTEL, Sun, Oracle.
WAP Forum čini udruženje od više stotina kompanija koja dalje razvijaju WAP
protokol.
Definisanjem standarda od strane foruma WAP je postao de facto svjetski standard za
komunikaciju bežičnim uređajima.
Danas je WAP forum uključen u otvoreno mobilno udruženje OMA (Open Mobile
Alliance ) i ne postoji više kao nezavisna organizacija.
WAP je razvijen sa ciljem da se korisnicima mobilnih telefona i drugih bežičnim
terminala, kao što su pejdžeri i PAD-ovi (Personal Digital Assistants), obezbijedi pristup
telefonskim i informacionim servisima, uključujući Internet i Web. Projektovan je da radi sa
svim bežičnim mrežnim tehikama (GSM, CDMA, i TDMA), a takođe je baziran i na Internet
standardima (IP, XML, HTML, i HTTP). Pored toga poseduje i mogućnost sigurnog (tajnog)
prenosa informacije.
WAP standard u suštini definiše skup standarda koji na jedan objedinjeni način definišu
kako bežični ručni terminali komuniciraju preko bežične mreže, i na koji se način dostavlja
sadržaj informacije i pružaju servisi koji se izvršavaju od strane mobilnih terminala (handsets).
Uz pomoć WAP-a, standardni mobilni ručni terminali mogu da uspostave vezu sa WAP-
ovom infrastrukturom koja je namjenjena za bežični prenos podataka, i da od te infrastrukture
zahtijevaju razne sadržaje informacije i servisa, a nakon toga da pribavljeni sadržaj i servise
predstave korisniku.
WAP standard nema efekat samo na implementaciju mobilnih ručnih terminala nego i
na infrastrukturu servisa koji egzistira u strukturu mrežnog operatora (network operator),
provajdera servisa (service provider), i provajdera sadržaja (content provider). (slika 1.)

Slika 1. WAP standard- definiše ponašanje kako ručnog mobilnog terminala tako i ponašanje mrežne infrastrukture

[3]
 2.1 Osnovni elementi WAP standarda

www (World Wide Web) model (slika 2) definše WAP model (slika 3). Ovakav pristup
razvoju WAP aplikacija ima nekoliko prednosti: poznati model programiranja, dokazana
arhitektura i mogućnost korištenja postojećih alata, kao što su Web poslužitelji i XML alati
(eXtensible Markup Language Tools). Optimizacija razvoja WAP aplikacija bila je nužna radi
prilagođavanja mobilnom okolišu, ali gdje god je bilo moguće, postojeći standardi usvojeni su,
ili su korišteni kao polazna tačka za WAP tehnologiju.

Slika 2. Internet model Slika 3. WAP model

•Markup jezik temelji se na XML standardu koji omogućava aplikacije primjerene

mobilnoj mreži. WAP počiva na WML-u (Wireless Markup Language). WML je jedan sa
HTML-om usko povezani kompjuterski jezik koji je sa WML script-om (zasniva se na
JavaScript-u) optimiziran za bežični prenos podataka.

Prenos podataka se zasniva na WTP standardu (Wireles Transport Protocol). WML

"prevodi" klasične internet stranice u format koji mobilni telefon može prepoznati i prikazati na
ekranu. WML kod toga nije orijentisan na stranice (kao HTML) nego dijeli dokumente na
Decks (što u prevodu znači špil; od špil karata) i Cards (karta). Deck je nešto kao jedna stranica
u HTML-u (u HTML-u jedna stranica predstavlja jedan dokument), a Card je ono što stane i što
vidite na monitoru vašeg mobilnog telefona. Deck se sastoji od jedne ili više karti. Mobilni
telefon skine cijeli "deck" sa interneta, dok vi na monitoru pregledate kartu po kartu ili već
prema želji. Direktan pristup internet stranici, koja je uređena za WAP pregledavanje nije
moguć bez WAP Gateway-a. WAP Gateway prima signal mobilnog telefona (npr. zahtjev za
jednim linkom), prebacuje ga u WML i brine se za odziv stranice. Tada se primljeni podaci sa
te stranice komprimiraju i šalju na mobilni telefon. Međutim postoje i tzv. WAP serveri na
kojima su već pripremljene gotove WAP stranice. Kod WAP-a se, za razliku od HTTP-a sa
željene stranice šalju samo čisti podaci (bez hrpe nepotrebnih kontrolnih podataka), koji se još
dodatno komprimirano zapakiravaju tako da samo minimalna količina podataka krene na put, a
koja u pravilu iznosi samo nekoliko postotaka jedne HTML stranice. Naravno postoji i
ograničenje što se tiče veličine jedne takve stranice. Kao i na internetu i preko WAP-a je
moguće pregledavati slike (naravno samo u crno bijeloj boji), ali se kod toga, WAP služi
posebnim grafičkim formatom - WBMP (Wireless Bitmap). Do sada je nažalost jako malo
grafičkih programa koji uopšte i mogu proizvesti WBMP.

[4]
 • Mikropretraživač u mobilnom telefonu kontroliše korisničko okruženje i analogan je
standardnim Web pretraživačima kao što je npr. Internet Explorer. WAP standard definiše na
koji način će se WML i WML Script interpretirati u mobilnom telefonu i predstaviti korisniku.
Mikropretraživač je prilagođen mobilnoj okolini, čineći kompaktan i efikasan kod, te pružajući
fleksibilno i moćno korisničko okruženje.
• Lagani protokol slog (stack) koristi se kako bi se umanjili zahtjevi za potrebnom
brzinom prenosa podataka, omogućavajući raznim mobilnim mrežama implementiranje WAP
usluga. Protokol slog je prikazan na slici 4.

Slika 4. Protokol slog

Sloj sesije, WSP protokol (Wireless Session Protocol), definisan je tako da omogućava
zaustavljanje i nastavljanje sesije bez ponovne početne inicijalizacije. Time je omogućeno
privremeno zaustavljanje sesije u vremenu bez komunikacije čime se štede resursi mreže i
mobilnoga telefona. Transakcijski sloj, WTP protokol (Wireless Transaction Protocol)
omogućava pouzdanu uslugu kao i tradicionalni TCP (Transaction Control Protocol). Međutim,
TCP je neprihvatljiv za mobilnu mrežu. Na primjer, TCP sadrži velike količine podataka za
svaku zahtjev-odgovor transakciju. Budući da između mobilnoga telefona i WAP pristupnika
postoji samo jedan mogući put, nema potrebe za ovakvim transakcijama. WTP eliminira
nepotrebne informacije i smanjuje količinu podataka potrebnu za svaku zahtjev-odgovor
transakciju.
• WTA aplikacije (Wireless Telephony Applications) omogućavaju pristup telefonskim
funkcijama kao što su kontrola poziva i pristup adresaru. WTA omogućava mobilnom
operatoru razvijanje sigurne telefonske usluge intergirane u WML/WMLScript. Primjer
ovakvih usluga je proslijeđivanje poziva. U tom slučaju korisnik ima mogućnost izbora pri
dolaznome pozivu da odgovori na poziv, proslijedi ga na drugi broj telefona ili na govornu
poštu.
WAP možemo koristiti u sljedećim slučajevima (slika 5):

[5]
 Slika 5.

• Pristup informacijama na Internetu. Međutim, WAP pretraživač se ne može koristiti

kao klasični alat za pretraživanje, budući da je mobilni uređaj ograničen kada je riječ o količini
ulaznih i izlaznih podataka, veličini memorije, itd.

• Pristup poslovnim informacijama. Posredstvom WAP telefona moguć je pristup

poslovnim informacijama i dok se korisnik nalazi van kompanije, na terenu. To se, primjerice,
odnosi na mogućnost provjere nalazi li se određeni rezervni dio na skladištu i trenutačno
obavještavanje kupca o tome. Koristeći istu aplikaciju moguće je naručiti rezervne dijelove te
dobiti potvrdu o datumu isporuke.

• Obavijesti. Uz pomoć agenata na poslužiteljima, korisnici mogu primati poruke putem

elektronske pošte, govorne pošte ili SMS usluge (Short Message Service). Korisnici mogu
sudjelovati u izmjeni informacija zahtijevajući slanje dodatnih podataka ili zahtijevajući ispis
na faks uređaju po njihovom izboru. Tako npr. korisnici zainteresovani za kupnju ili prodaju
dionica mogu definisati vlastite kriterije po kojima žele biti obaviješteni o promjeni cijene
dionice koja je njima zanimljiva. Kada izabrana dionica dostigne postavljenu cijenu korisnik
prima obavijest o tome te može kupiti ili prodati dionice.

• Novčano poslovanje. Korisnici mogu putem svojih mobilnih telefona obavljati razne
novčane transakcije na svojim bankovnim računima: kupovati karte za kino, kladiti se ili, npr.
naručiti i platiti dostavu brze hrane.

• Telefonske aplikacije. Korisnik može imati pristup usluzi vezanoj uz uspostavljanje

poziva u kombinaciji s uslugom koju nudi mobilni operator. Kao karakterističnu uslugu
navodimo izbornik kojega definiše sam korisnik i koji se pojavljuje na ekranu pri dolaznome
pozivu. Ovaj izbornik omogućava korisniku da odgovori na poziv, da ga propusti ili da ga
proslijedi na neki drugi broj ili na glasovnu poštu.

[6]
 3. WAP MODEL

WAP programski model je sličan WWW programskom modelu. Takav model jako
koristi programerima zbog familijarnosti sa WWW modelom, dokazanom arhitekturom i
mogućnosti korištenja postojećih resursa (Web serveri, XML alati, ...). Optimizacija i
nadogradnja su napravljeni zbog zadovoljavanja zahtjeva i karakteristika bežičnog okruženja.
Gdje god je moguće, postojeći standardi su prihvaćeni ili su upotrebljeni kao polazna tačka
WAP tehnologije.

Slika 6. WAP programski model

WAP aplikacije i sadržaj su specificirani skupom dobro poznatih formata podataka

baziranih na poznatim WWW formatima. Sadržaj se prenosi koristeći skup standardnih
komunikacijskih protokola baziranih na WWW protokolima. Mikropretraživač bežićnog
terminala je analogan standardnom Web pretraživaču.

WAP definiše skup standardnih komponenti koje omogućavaju komunikaciju između

mobilnih terminala i mrežnih servera, uključujući:

Standardni model imenovanja – Standardni WWW URL-i se koriste za identificiranje

WAP sadržaja na izvorišnim serverima. Standardni WWW URI-i (Uniform Resource Identifier
– sadrži ime direktorija i datoteke na računaru) koriste se za identifikaciju lokalnog sadržaja na
računaru, npr. funkcija za kontrolu poziva.

Tip sadržaja – Sav WAP sadržaj ima specificirani tip u skladu sa WWW tipovima, što
omogućava korektno procesiranje sadržaja na osnovu tipa.

Standardni formati podataka – WAP formati podataka su bazirani na WWW tehnologiji

i uključuju markup prikaza, kalendarske informacije, slike i skriptne jezike.

Standardni komunikacioni protokoli – WAP komunikacioni protokoli omogućavaju

komunikaciju pretraživača sa mobilnog uređaja i mrežnog Web servera.

[7]
 WAP tipovi podataka i protokoli su optimizirani za masovno tržište prijenosnih bežičnih
uređaja. WAP koristi proxy tehnologiju za povezivanje bežične domene i WWW-a. WAP proxy
tipično objedinjuje sljedeća svojstva:

Protokolski Gateway – Protokolski gateway prevodi zahtjeve iz WAP protokolskog

stoga (WSP, WTP, WTLS, WDP) u WWW protokolski stog (HTTP i TCP/IP)

Koder i Dekoder sadržaja – Koderi sadržaja prevode WAP sadržaj u kompaktni

kodirani format da bi smanjili količinu podataka u bežičnoj mreži.

Ta infrastruktura osigurava da korisnici mogu pretraživati različit WAP sadržaj

neovisno o mreži koju koriste. Autori aplikacija mogu stvarati aplikacije koje su neovisne o
uređaju i mreži, dopuštajući aplikacijama da dosegnu najveći mogući domet. Zahvaljujući WAP
proxy dizajnu, sadržaj i aplikacije mogu biti pohranjene na standardnim WWW serverima i
mogu biti stvarane koristeći dokazane Web tehnologije kao što su CGI skripte.

Iako nominalna upotreba WAP-a uključuje web server, WAP proxy i WAP klijenta,
WAP arhitektura može lako podržati i drugačije konfiguracije. Moguće je napraviti izvorišni
server koji u sebi uključuje WAP proxy sposobnost. Takav server se može koristiti za sigurne
veze 'end-to-end', ili za aplikacije koje zahtjevaju bolju kontrolu pristupa ili sigurnost odziva
(WTA)

4. WAP ARHITEKTURA

Na slici 7 prikazana je WAP arhitektura. Arhitekturu čini skup standardnih servisa koji
obuhvataju mrežne protokole, sigurni prenos informacije, i aplikaciono okruženje.
WAP arhitektura osigurava skalabilno i proširivo okruženje za razvoj aplikacija za
mobilne uređaje. To se postiže slojevitom arhitkturom cijelog protokolskog stoga. Svakom
sloju je moguće pristupiti sa sloja iznad ili ispod, isto kao i sa ostalih usluga i aplikacija.
WAP slojevita arhitektura omogućava ostalim uslugama i aplikacijama da iskoriste
osobine WAP stoga kroz skup definisanih sučelja. Vanjske aplikacije mogu pristupiti sloju
veze, transakcije, sigurnosnom sloju i sloju prijenosa direktno.

Slika 7. WAP arhitektura

[8]
 4.1. WAE (Wireless Application Environment)

WAE je je sloj baziran na WWW-u i tehnologiji mobilne telefonije. Osnovni cilj WAE-
a je uspostaviti interoperabilne uvjete koji će omogućiti operaterima i davateljima usluga da
stvaraju usluge i aplikacije koje mogu biti korištene na širokom rasponu različitih bežičnih
platformi na učinkovit i koristan način. WAE je podjeljen na dva logička sloja:
 Korisničke programe, gdje spadaju mikropretraživač, telefonski imenik, editor poruka,...
 Usluge i Formati dostupni korisničkim programima, gdje spadaju WML, WMLScript,
formati slika, vCard, vCalendar,...
WAE odvaja usluge od korisničkih programa i pretpostavlja okolinu u kojoj je više
korisničkih programa. Na ovaj način ne implicira nikakvu konkretnu implementaciju. Jedna
implementacija može kombinirati sve usluge u jednom korisničkom programu, dok druga može
usluge podijeliti na više korisničkih programa.
WAE uključuje i mikropretraživač koji implementira sljedeće karakteristike:
 Wireless Markup Language (WML) – srednje teški markup jezik, sličan HTML-u,
optimiziran za upotrebu u mobilnim terminalima.
 WMLScript - srednje teški skriptni jezik, sličan JavaScript-u.
 Wireless Telephony Application (WTA, WTAI) – usluge telefonije
 Formati sadržaja – skup definisanih formata podataka, koji uključuje slike, telefonske
imenike i kalendarske informacije.
Analogija ovom sloju u OSI modelu su slojevi prezentacije i aplikacije.

4.2. WSP (Wireless Session Protocol)

Nivo Sesije – WSP (Wireless Session Protocol) je protokol na nivou sesije i on

osigurava organizovanu izmjenu sadržaja između aplikacija na klijentu i serveru. Osnovne
mogućnosti su mu:
 Uspostavljanje pouzdane veze klijent-server i raskid veze
 Dogovor o korištenju protokolskih mogućnosti
 Izmjena sadržaja klijenta i servera korištenjem kodiranja u kompaktni format
 Suspend/resume mogućnost
Ovaj protokol pruža aplikacionom nivou WAP-a dvije vrste usluga:
 Prva je konekcijski orijentisana usluga koja se odvija preko kompletnog protokolskog
sloga (WTP, WTLS, WDP).
 Druga je bezkonekcijska usluga koja se odvija na pouzdanom ili nepouzdanom
datagramskom protokolu WDP.
WSP trenutno sadrži usluge za pretraživanje aplikacija (WSP/B). WSP/B ima HTTP/1.1
funkcionalnost i semantiku sa kodiranjem u kompaktni format za bežični prenos. Protokoli u
WSP familiji su optimizirani za uskopojasne mreže sa velikim kašnjenjem. WSP je dizajniran
da dozvoli WAP proxy-u spajanje WSP/B klijenta na standardni HTTP server.

4.3. WTP (Wireless Transaction Protocol)

nivo – WTP (Wireless Transaction Protocol) je protokol transportnog nivoa i odvija se na

vrhu datagramske usluge. To je jednostavni transakcijsko-orijentirani protokol pogodan za

[9]
implementaciju u 'malim' klijentima. WTP se odvija na zaštićenim ili nezaštićenim bežičnim
datagramskim mrežama. Ima slijedeće karakteristike:

 Tri vrste transakcijske usluge: Nepouzdani prenos u jednom smjeru, pouzdani prenos
u jednom smjeru, pouzdana dvosmjerna transakcija.

 Pouzdanost se postiže jedinstvenim identifikatorima, potvrdama, uklanjanjem duplikata

i retransmisijama.

 Moguće spajanje više PDU (Protocol Data Unit) u jednu SDU (Service Data Unit –
datagram korištenog nosioca)

 Message orijentacija – osnovna jedinica razmjene je cijela poruka ne stream byte-ova

 Asinhroni prenos – slanje PDU2 bez primljene potvrde za PDU1

 Smanjenje kontrolnih informacija na minimum u odnosu na TCP

4.4. WTLS (Wireless Transport Layer Security)

WTLS (Wireless Transport Layer Security) je protokol koji se bazira na Secure Sockets
Layer-u (SSL). WTLS je namijenjen uptrebi sa WAP transportnim protokolima i optimiziran je
za usko-pojasne komunikacijske kanale. Karakteristike su mu sledeće:
Integritet podataka – WTLS osigurava da podaci poslani između servera i terminala
budu nepromijenjeni;
Privatnost – WTLS osigurava da poslani podaci ostanu privatni, odnosno da ih neko
treći ne može koristiti;
Autentičnost – WTLS osigurava autentičnost terminala i servera;
Aplikacije mogu selektivno omogućiti ili onemogućiti neke dijelove WTLS-a, ovisno o
sigurnosnim zahtjevima mreže. Klijent i server se dogovaraju o sigurnosnim opcijama koje će
koristiti (kriptografski algoritmi, dužine ključeva, izmjena ključeva, potvrda autentičnosti).
WTLS sadrži dva logička sloja:
Record Layer – Ovaj sloj ima okruženje prema WSP. On preuzima poruke koje se
trebaju prenijeti, opcionalno ih komprimira, kriptira i predaje podsloju takav paket. Obrnuto,
poruke koje su dobijene, se dekriptiraju, provjeravaju, dekomprimiraju i predaju se sloju iznad.
Nekoliko kontrolnih poruka se također može spojiti u jednu SDU, što je posebno korisno ako se
za nositelja koristi neki paketski prenos kao npr. GSM SMS.
Handshake protocol – Ovaj protokol se sastoji od tri podprotokola koji služe za
dogovor klijenta i servera o sigurnosnim parametrima, međusobnu identifikaciju i dojavu
grešaka.

4.5. WDP (Wireless Datagram Protocol)

WDP se nalazi iznad nosioca informacija podržanih različitim vrstama mreža. Usluge
WDP-a su:

[10]
  adresiranje aplikacija preko portova,
 segmentacija,
 ponovno prikupljanje podataka i detekcija pogrešaka.

Kao opšti transportni sloj, WDP daje jedinstveno usluge gornjim slojevima,
osiguravajući im transparentnu komunikaciju preko bilo kojeg nosioca. WDP podržava više
simultanih komunikacija od viših slojeva preko jednog WDP nosioca. Broj porta identifikuje
viši entitet iznad WDP-a. To može biti neki drugi, viši sloj (WTP ili WSP), ili aplikacija, npr e-
mail.
WDP je dizajniran tako da koristi različite nosioce i efikasno koristi ograničene resurse
mobilnog uređaja.
5. NOSIOCI

WAP protokol je smišljen da funkcioniše na različitim nosiocima, uključujući Short

Message, circuit – switched data i packet data. Različiti nosioci daju različite kavalitete usluge,
s obzirom na učestalost grešaka, kašnjenja i propusnost. WAP je dizajniran tako da kompenzuje
ili toleriše različite kvalitete usluge.
Nosioci vezani uz GSM su:
SMS – paketski prenos, paketi su do 160 znakova, koristi se signalizacijski pojas,
najmanja transakcija zahtjeva više SMS poruka, pa je takvo rješenje relativno skupo i sporo, ali
se koristi.
Postoje dva načina prenosa WAP podataka preko SMS sistema. Jedno rješenje je da se
WAP pristupnik spoji na SMS-C (Short Message Service Center), dok drugo rješenje, koje su
kreirali Ericssonovi stručnjaci, podrazumijeva SMS-MAP (Mobile Application Part) kontakt
prema MSC centru. U drugom slučaju WAP pristupnik ima direktan kontakt s GSM mrežom
kao SMS-GMSC
(Gateway MSC) i SMS - IWMSC (Interworking MSC). WAP pristupnik podržava MAP
V1 i MAP V2 protokol.WAP pristupnik se spaja direktno na MSC, umjesto preko SMS centra.
Prednosti ovakvog rješenja su sledeće:

 Postojeći SMS-C nije opterećen novim prometom.

 Nema produžavanja vremena odgovora zbog uvođenja SMS centra.
 WAP usluga je moguća u stvarnom vremenu, jer je izbjegnuto spremanje i
prosljeđivanje SMS poruka u SMS centar.

CSD (Circuit Switched Data) – danas najbolje rješenje, koristi se govorni kanal GSM-a
(9,6 kbps), uspostava veze sa WAP Gateway-em traje 10s u najboljem slučaju. Kada se kao
nosilac koristi CSD, WAP pristupnik je spojen preko pristupnog servera (Access Server) s
mobilnom mrežom kao na slici 8.

[11]
 Slika 8. CSD kao nosilac za WAP
Pri uspostavljanju veze putem CSD-a, između mobilnog telefona i pristupnog servera
uspostavlja se komunikacijska veza prenosa podataka putem PPP protokola (Point to Point
Protocol). Ova veza traje dok se ne završi WAP sesija. Komunikacija prenosa podataka
zauzima jedan radio kanal između mobilnoga telefona i MSC centra (Mobile Services Swtching
Centre). Između MSC i pristupnog servera koristi se ISDN veza (Integrated Services Digital
Network) od 64 kbps. Pristupni server sadrži i ruter, koji je spojen na operatorov intranet.
GPRS (General Packet Radio Service) – paketski prenos u kombinaciji sa radio vezom
daje stalno prisutnu vezu (nema uspostave – dial-up), a resursi mreže se koriste samo kod
prenosa podataka (kanal nije stalno zauzet). Brzina prenosa se idealno može podići do 172
kbps, ali su realno te brzine manje. Kada se GPRS koristi kao nosilac za WAP, WAP pristupnik
spaja se na GGSN čvor (Gateway GPRS Support Node) preko paketne mreže kao na slici 9.

Slika 9. GPRS kao nosilac za WAP

Pri prijavljivanju na mrežu, mobilni telefon s podrškom za GPRS stvara logičku vezu
(PDP context) s GPRS mrežom te tako postaje poznat u trenutnom GGSN-u. IP paketi sada se
mogu usmjeravati od mobilnog telefona prema WAP pristupniku.
IP paketi s mobilnoga telefona se šalju preko radio komunikacija prema BSS podsistemu
(Base Station Subsystem) i preko mreže s komutacijom okvira (Frame Relay) do SGSN čvora
(Serving GPRS Support Node). Paketi se tad prenose do GGSN-a, koji usmjerava pakete preko
PDN (Packet Data Network) mreže do WAP pristupnika. Kada mobilni telefon prima IP
pakete, GGSN prima pakete od WAP pristupnika i usmjeruje ih prema SGSN-u. SGSN šalje
pakete prema BSS podsistemu, koji preko radio komunikacije šalje podatke do mobilnog
telefona
USSD (Unstructured Supplementary Services Data) – koristi signalizacijski pojas. To
su paketi do 182 znaka, veza je trajno uspostavljena (nije paketska kao SMS). Zato je takav
prenos do 7 puta brži od SMS-a.

[12]
 6. OSTALE USLUGE I APLIKACIJE

WAP slojevita arhitektura omogućava i drugim uslugama i aplikacijama korištenje

svojstava WAP stoga kroz skup definiranih sučelja. Vanjski programi mogu pristupiti sesiji,
transakciji, sigurnosti ili prijenosu direktno. To dopušta WAP stogu da se koristi za aplikacije i
usluge koje nisu direktno specificirane WAP-om, ali mogu biti korisne bežičnom tržištu. Npr.,
takve su e-mail, kalendar, telefonski imenik, e-commerce, ...
7. WAP I SIGURNOST

Mnoge aplikacije zahtijevaju sigurnu vezu između klijenta i aplikacionog poslužitelja.

WAP standard sadrži i sigurnosni protokol koji omogućava siguran prijenos podataka između
WAP poslužitelja i mobilnoga telefona.
WTLS (Wireless Transaction Layer Security) protokol temelji se na industrijskom
standardu, TLS (Transport Layer Security) protokolu, prije poznatom kao SSL (Secure Sockets
Layer) protokol. WTLS protokol se koristi zajedno s WAP transportnim protokolom i
optimiziran je za uskopojasne komunikacijske kanale. WTLS osigurava integritet podataka,
privatnost, autentifikaciju i zaštitu od negiranja provedene transakcije. Za Web aplikacije koje
koriste standardne Internet sigurnosne protokole s TLS protokolom, WAP pristupnik
automatski osigurava sigurnost u mobilnoj mreži uz minimalnu prenesenu količinu podataka.
8. IZRADA VAP STRANICA

Za izradu Wap stranice potreban je: računar, odgovarajući program i pristup Internetu.
Taj program je jedan obični Microsoft Notepad. Međutim, kako je ovaj program više za
naprednije korisnike, jer u njega se samo upisuje wml kodovi koje treba dobro poznavati,
preporučuje se program WAPtor.
Prilikom izrade stranica sa ovim programom nije potrebno nikakvo poznavanje wml
kodova, jer već ima gotove funkcije (operacije) u meniju koje se naknadno dodaju. Još jedna
velika prednost u odnosu na Notepad ovaj program ima što odmah prikazuje sa desne strane
izgled vaše Wap stranice sa trenutno napisanim sadržajem, ustvari prikazuje se isti onaj sadržaj
koji se treba pokazati i na mobilnim uređajima.
Da bi se sadržaj stranice ukrasio slikom, potrebno je imati sliku WBMP formata.
WBMP Wireless BitMap su slike koje služe za prikazivanje na mobitelima, a lako se dobiju iz
ostalih grafičkih formata Na Internetu se mogu naći mnogi programi za dobivanje WBMP slika
kao i Plug In-ovi za neke najpoznatije grafičke programe, kao što su Adobe Photoshop i
PaintShop Pro.
WAP se danas koristi za realizaciju većine web stranica kojima se pristupa preko
mobilnog telefona (WAP sites). Na slici 10 može vidjeti izgled tih stranica

[13]
 Slika 10. Primjer WAP stranica

9. WAP I NOVE TEHNOLOGIJE

U postojećim mobilnim mrežama WAP možemo koristiti preko dva nosioca: CSD i
SMS, koji su svaki na svoj način ograničeni. Mobilnom telefonu koji se spaja preko CSD-a
treba do 30 sekundi za uspostavljanje podatkovne veze, što predstavlja značajan utrošak
vremena i samim tim veću cijenu usluge. Čak i skraćivanjem vremena uspostavljanja veze
preko CSD-a, korištenjem brzih pristupnih poslužitelja, vrijeme pristupa ne može biti kraće od
8-10 sekundi.
S druge strane, uspostavljanje veze preko SMS-a je jako kratko, ali budući da SMS
može prenijeti puno manje podataka nego CSD, WAP preko SMS-a je spor za aplikacije koje
trebaju prenijeti veće količine podataka do mobilnoga telefona.
Uvođenjem GPRS usluge vrijeme pristupa će biti beznačajno budući da je GPRS
mobilni terminal uvijek logički povezan s Internetom. GPRS omogućava veće brzine prijenosa
podataka nego CSD. Uz to, GPRS će riješiti problem plaćanja usluge, jer će operatori imati veći
izbor kod biranja načina naplate korištenja WAP aplikacija. Uz tarifiranje po vremenu tijekom
kojega korisnik aktivno koristi liniju, usluga se može naplaćivati i po količini prenesenih
podataka, po sadržaju, po razini kvalitete usluge, itd. WAP i GPRS se idealno nadopunjuju i
uvođenje GPRS-a u GSM mreže doprinijet će popularnosti WAP-a i povećat će broj
potencijalnih korisnika WAP usluge.
Bluetooth je još jedna tehnologija koja se s WAP-om dobro nadopunjuje. Bluetooth
povećava mobilnost korisnika otvarajući mogućnosti komunikacije s drugom elektronskom
opremom. U kombinaciji s WAP-om Bluetooth će omogućiti komunikaciju između korisnika,
elektroničkih uređaja i aplikacija u mreži ili na Internetu.
SAT (SIM Application Toolkit) je nadopuna WAP-u. Aplikacije bazirane na SIM
(Subscriber Identification Module) karticama mogu na ograničeni način također doći do
informacija na Internetu putem SMS-a. Budući da SIM kartica i SMS nemaju mogućnost
stalnog učitavanja novih aplikacija kao WAP protokol, koji to čini jednostavnim učitavanjem
WAP stranice s Interneta, mogućnosti SAT pretraživača su skromnije od WAP pretraživača.
Primjena SAT-a očekuje se u području gdje se zahtijeva pojačana sigurnost, budući da SAT
tehnologija omogućava zaštitu podataka s kraja na kraj sustava, premošćujući tako sigurnosnu
rupu koja postoji na WAP pristupniku. Očekuje se integracija SAT tehnologije u budućim
verzijama WAP standarda.

[14]
 Najbolji primjer usklađenoga funkcioniranja različitih tehnologija je konceptualni
Ericssonov proizvod nazvan “Bežični novčanik” (Wireless Wallet) koji ujedinjuje Bluetooth,
WAP i Smart Card tehnologiju u jedan proizvod omogućujući različite novčane i druge
sigurnosne transakcije, bez obzira na mjesto i vrijeme. “Bežični novčanik” koristi Bluetooth
modul za komunikaciju s vanjskim uređajima, npr. WAP mobilnim telefonom, te Smart Card
čitač za komunikaciju s karticom umetnutom u novčanik. Tipičan primjer je kreditna kartica,
koja umjesto magnetske trake ima Smart Card čip. “Bežični novčanik” je u isto vrijeme i WAP
poslužitelj s WML kartama i Java servletima. Kada se vanjski uređaj spoji na “Bežični
novčanik”, prva stvar koju vidi je početna stranica. S početne stranice korisnik može slijediti
veze do svake kartice koja se nalazi u e-novčaniku (može ih biti više od jedne). Birajući neku
od ponuđenih veza, korisnik može plaćati, pogledati stanje svog bankovnog računa, dodavati
bodove na svoju Frequent Flyer karticu, itd. Takav e-novčanik može komunicirati s bilo kojim
elektronskim aparatom s Bluetooth čipom, kao što su osobna računala, bankomati, sigurnosna
vrata, automati za kavu, itd.
10. EVOLUCIJA WAP-a

Postojeći WAP standard nije pisan s namjerom da se Internet sadržaj dovede na mobilne
telefone. Kada je WAP standard kreiran, zahtjevi koje je postavljalo tržište bili su puno
skromniji nego što su danas. Danas, samo nekoliko godina kasnije, tržište izgleda drugačije i
postavlja drugačije zahtjeve. Pisan za ograničene mobilne mreže sadašnjosti, WAP ima i
ograničene mogućnosti. Budući da mobilni sustavi treće generacije nemaju tih ograničenja, ili
ih imaju u manjoj mjeri, standard se mora mijenjati kako bi preživio.
Buduće verzije standarda će uključivati funkcionalnosti poput tarifiranja, Smart Carda,
WAP-a u 3G sistemima, multimedije i konvergencija s X-HTML (eXtensible HTML). Ukratko,
evolucija WAP-a se može opisati na sljedeći način:
 poboljšanje funkcionalnosti WAP-a u mobilnim sustavima druge generacije, na taj način
osnažujući sisteme koji već sada postoje na tržištu;
 proširenje mogućnosti WAP-a, omogućujući mu rad s drugim tehnologijama, danas i u
budućnosti, kao što su Paging, Bluetooth, SmartCards, itd.
WAP budućnosti omogućit će usluge poput multimedijske razmjene podataka, nalaženja
najbližega restorana uz mogućnost prikaza karte i ponude restorana uz slike i zvuk, gledanje
filmova ili slušanje glazbe na mobilnom terminalu. Kako bi podržao ovakvu raznolikost usluga
WAP standard mora sadržavati:
Multimedijske formate
- npr. GIF, JPEG, MIDI, MP3 (audio), MPEG4 (video)
 Markup Language
- zamjena WML s X-HTML Mobile Profile
- WAP pretraživač bi uz podršku za X-HTML trebao podržavati i
- WML 1.x. onda kada je to potrebno
 Mjere koje udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima
- TLS s kraja na kraj
- sigurnost na razini aplikacije treba omogućiti privatnost,
- autentifikaciju i integritet elektronskih transakcija
 WAP pristupnik
- kako se broj WAP korisnika povećava, skalabilnost postaje sve
- važnija, a kako bi se omogućila skalabilnost pristupnika, treba

[15]
 - minimizirati dodatno procesiranje na pristupniku za povećanje
- broja korisnika koje pristupnik može posluživati
 Mjere koje udovoljavaju zahtjevima protokola
- treba sadržavati protokol pogodan za učitavanje velike količine
- podataka
- treba podržavati izabrano sigurnosno rješenje
- treba podržati poboljšanja trenutačne verzije protokola

11. ODRŽAVANJE I DALJI RAZVOJ WAP-a

Zvanična institucija zadužena za razvoj WAP-a u početku je bio WAP Forum. WAP
Forum je kasnije reorganizovan u instituciju nazvanu OMA (Open Mobile Alliance), koja danas
kontroliše skoro sve aspekte budućeg razvoja usluga bežičnog pristupa podacima.
WAP 2.0 predstavlja dorađenu verziju WAP-a, koristeći najnoviju verziju XHTML-a i
HTTP-a.
WAP Push, koji je u upotrebi od od verzije WAP 1.2, je implementiran da bi omogućio
da WAP sadržaj bude prezentovan na uređajima uz minimalne intervencije korisnika. WAP
Push u suštini predstavlja kodiranu poruku koja sadrži link na WAP adresu. Implementiran je
na vrhu WDP sloja, i kao takav može biti korišćen na svakom ''nosiocu podataka'' koji podržava
WDP (kao što su GPRS ili SMS). Međutim, u većini GSMmreža nije podržana aktivacija
poruke preko GPRS-a tako da se WAP Push pruke isporučuju najčešće preko SMS-a. Nakon
što je poruka primljena aplikacija koja podržava WAP 1.2 ili noviji će automatski korisniku
ponuditi opciju da pregleda WAP sadržaj. Na ovaj način WAP Push usmjerava krajnjeg
korisnika na WAP adresu gdje se nalazi traženi sadržaj spreman za pregled ili download na
uređaj. Adresa može biti jednostavna stranica, multimedijalni sadržaj ili Java aplikacija.
12. KOMERCIJALNI STATUS

WAP je najveće interesovanje izazvao odmah nakon ulaska u upotrebu, navodeći

korisnike da od WAP-a očekuju sve usluge dostupne na Web-u. Kada se u obzir uzmu brzina,
lakoća upotrebe i izgled, WAP je u mnogo čemu podbacio. Kritičari su naveli sledeće kao
najveće mane WAP-a:
- nedostatak ''otvorenosti'';
- zanemarivanje kreatora WAP sadržaja;
- ograničene mogućnosti korisničkog interfejsa;
- nedostatak efikasnih alata za kreiranje WAP sadržaja;
- nekompatibilan WML.
I pored svih ovih zamjerki WAP se može smatrati uspjehom. Najveću popularnost WAP
je dostigao u Japanu. Dok je najveći operater mobilne telefonije u Japanu (NTT DoCoMo)
izbjegavao upotrebu WAP-a, u korist sopstvenog sistema (i-mode), konkurentni operatori, kao
što su KDDI i Vodafone Japan, su, koristeći WAP, postigli veliki uspjeh. Iako je na početku i-
mode dominirao tržištem, od proljeća 2001-ve ova dva manja operatera polako preuzimaju
vođstvo.

[16]
 Južna Koreja se takođe može smatrati jednim od najvećih provajdera naprednih WAP
usluga. WAP implementiran na vrhu CDMA2000 mreže se pokazao kao vrhunska
infrastruktura za realizaciju bežičnog prenosa podataka.
Prema podacima MDA (Mobile Data Association) juna 2004-te je zabilježen porast
broja WAP stranica od 42% u odnosu na isti period 2003-će. Ukupan broj WAP stranica u junu
2004-te je iznosio 4 milijarde. Ljudi sve više koriste WAP zaboravljajući početne nedostatke.
MMS(Multi Medial Service), spoj WAP-a i SMS-a, je doveo do još većeg korišćenja protokola.

[17]
 ZAKLJUČAK

WAP je otvoreni standard koji mobilnim korisnicima omogućava pristup

informacijskim sadržajima na Internetu te im omogućava da s mobilnoga telefona komuniciraju
elektronskom poštom i koriste različite mogućnosti elektronskog poslovanja. WAP standard se
oslanja na Internet standard, ali istodobno je prilagođen karakteristikama mobilne mreže,
omogućujući tako ekonomično korištenje resursa mobilnih mreža današnjice. Pojavom i
uvođenjem GPRS-a, Bluetooth tehnologija i komunikacijskih sistema treće generacije (3G),
WAP sve više dobija na značaju te se prilagođiva novim uslovima koje diktiraju tržište i nove
tehnologije kako bi zadržao vodeće mjesto koje ima danas, nazivajući se s pravom
katalizatorom mobilnog Interneta.

[18]
 LITERATURA

 http://www.ericsson.hr/etk/revija/Br_2_2001/wap.htm, mart 2011

 http://www.bhtelecom.ba/2075.html, mart 2011
 http://www.debian.org/devel/website/using_wml.hr.html, mart 2011
 http://www.telfon.net/wap_izrada.php, mart 2011
 http://www.telfon.net/tehnologije/wap.php, mart 2011
 http://www2.etf.unssa.rs.ba/infoteh2007/radovi/F/F-3.doc, mart 2011

[19]