Zvijezda Trokut

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel ak. god.
04/05
Transformatori i električni rotacijski strojevi, predavanje 10/12 nastavnik: Ivan Mandić
ASINKRONI ELEKTRIČNI STROJEVI

TRANSFORMATORI I ELEKTRIČNI STROJEVI
ELEKTRIČNI ROTACIJSKI
STROJEVI
UPRAVLJANJE BRZINOM
VRTNJE I REGULACIJA
Asinkroni električni strojevi 2/2 Pokretanje zvijezda-trokut
UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

Pokretanje zvijezda-trokut
Pokretanje zvijezda-trokut U2 V2 W2 U2 V2 W2
• Pri pokretanju asinkronih motora nemamo principijelni

problem kao kod sinkronih motora. spoj namota
U1 V1 W1 U1 V1 W1
L1 L1
• Ako je moment tereta manji od poteznog momenta L2 L2
motora, priključkom na mrežu će motor krenuti i L3 L3
ubrzati do brzine koja odgovara ravnoteži momenata.
W2 U2 V2 W2 U2 V2
• Međutim, potezna struja može biti višestruko veća od ....i stezaljki

nazivne. Jedan od načina da se udarci na mrežu U1 V1 W1 U1 V1 W1
L1 L1
smanje je pokretanje zvijezda-trokut. L2 L2
L3 L3
3
zvijezda trokut 4

I M
d) e)
• Privremeno, za vrijeme pokretanja motor možemo a) struja u spoju zvijezda
spojiti u zvijezdu. b) moment u spoju zvijezda
c) moment tereta
d) struja u spoju trokut
• Pri spoju u zvijezdu naponi pojedinih faza su onda
e) moment u spoju trokut
3 puta manji, pa će fazna struja biti 3 puta manja i
a) b)
jednaka linijskoj struji. c)
• Dakle, privremenim spajanjem statorskog namota u o n

ns
zvijezdu možemo smanjiti poteznu struju 3 puta!
5
Karakteristike asinkronog motora pri pokretanju zvijezda-trokut 6
1
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel ak. god. 04/05

• Budući da je moment proporcionalan s kvadratom

faznog napona, i moment će se također smanjiti tri
puta.
• To znači da ovakvo pokretanje možemo provesti samo

ako je moment tereta u mirovanju manji od momenta
koji motor razvija pri sniženom naponu. Pokretanje kolutnih motora
• To je često slučaj za pogone koje pokrećemo bez
tereta (npr. pogoni u drvnoj industriji i slično).
7 8

Pokretanje kolutnih motora Pokretanje kolutnih motora
Ir
Rr=Rro
• Pri pokretanju kolutnih motora koristi se utjecaj otpora
u rotorskom krugu na karakteristike struje i momenta
motora.
Rr=5Rro
• Pokretanje se provodi pomoću promjenljivog otpornika
Rr=10Rro
spojenog preko kliznih prstena na rotorski namot.
• Budući da je često osnovna namjena ovog otpornika

upravo pokretanje motora, on se naziva upuštač ili
pokretač. 1 0 s
Utjecaj povećanja radnog otpora u rotorskom krugu na
9 karakteristiku struje rotora asinkronog motora 10

Pokretanje kolutnih motora Pokretanje kolutnih motora
M
Rr=2Rro
Rr=5Rro • Karakteristike struje i momenta se dodavanjem otpora
Rr=Rro rastežu ulijevo.
• S dodatnim otporom u rotorskom krugu se smanji

potezna struja, a istovremeno se poveća potezni
moment.
• Kako se motor ubrzava, postepeno smanjujemo

1 0 s vanjski dodatni otpor i na kraju ga potpuno isključimo.
Utjecaj povećanja otpora u rotorskom krugu na karakteristiku

momenta asinkronog motora 11 12
2

Kočenje asinkronim motorom
• U elektromotornim pogonima je zahtjev za kočenjem

vrlo čest.
• Tipični takvi pogoni su pogoni dizalice i dizala.
• Pri dizanju tereta je potrebno ulagati električnu

energiju, dok pri spuštanju tereta treba mehaničku
Kočenje asinkronim motorom energiju na osovini pretvoriti u električnu i nekako
utrošiti ili vratiti u mrežu.
13 14

Kočenje asinkronim motorom Kočenje asinkronim motorom
M
Mm
protustrujno motorski rad

• Asinkroni stroj ima dva područja gdje može raditi kao kočenje (1 > s > 0)
kočnica: Mk
( s > 1)
o ns n
1 sm 0 sgm s
generators ki rad
– protustrujno kočenje i
( s < 0)
– generatorski rad.
M gm
15 Karakteristika momenta asinkronog stroja u cijelom području rada16

Pel
PCu s
• To se dobro vidi na kružnom dijagramu i na PFe s

karakteristici momenta.
Dijagram tokova snage
asinkronog stroja u
generatorskom radu
• U oba slučaja kočnog rada asinkroni stroj prima Pδ
mehaničku energiju preko osovine. sPδ
Pg r
• Pri tome je generatorsko (nadsinkrono, rekuperativno) (1 - s )Pδ Pg meh
kočenje je ekonomično s energetskog stanovišta.
17
Pmeh 18
3

• Znatan dio mehaničke energije se vraća u mrežu • To je jedna od nezgodnih strana generatorskog
pretvoren u električnu energiju. kočenja.
• Stroj radi kao generator. • Kod višebrzinskih motora (motora s namotima za

različite brojeve polova) možemo kočiti tako da motor
prespojimo na namot s većim brojem polova.
• Pritom se vrti nadsinkrono brzinom nešto većom od
sinkrone.
• Takvo kočenje se često koristi kod klasičnih pogona
dizala s asinkronim motorom.
19 20

Pel
PFe s
• Protustrujno kočenje je s energetskog stanovišta
znatno nepovoljnije od generatorskog kočenja. Pδ PCu s
Pmeh
• Pri protustrujnom kočenju stroj uzima električnu snagu
iz mreže i mehaničku sa osovine. (1 - s )Pδ Dijagram tokova snage
sPδ asinkronog stroja kod
Pg meh protustrujnog kočenja
Pg rv Pg ro
21 22

Kočenje asinkronim motorom
• Sva se ta snaga pretvara u gubitke, odnosno u toplinu,

i to najviše u rotorskom krugu zbog gubitaka u
rotorskom namotu Pgro i na dodatnim otporima Pgrv.
• Dakle, protustrujno kočenje je nepovoljno ne samo

zbog velikih gubitaka, nego i zbog zagrijanja stroja,
posebno rotora.
Reverziranje
23 24
4

Reverziranje Reverziranje
• Osim pokretanja i kočenja, promjena smjera vrtnje L1

L2
(reverziranje) je najjednostavniji zahtjev za L3
regulacijom.
U V W
• Za promjenu smjera vrtnje motora treba promijeniti
smjer okretnog magnetskog polja.
• Kod trofaznog motora se to postigne zamjenom

redosljeda dviju faza statorskog namota.
Reverziranje trofaznog asinkronog motora
25 26

Višebrzinski motori
• Osim reverziranja relativno često postavlja se zahtjev

za pogonom s više diskretnih brzina.
• Najjednostavniji primjeri takvih pogona su:

Višebrzinski motori – stroj za pranje rublja,
– klasična dizala i
– ventilatori.
27 28

Višebrzinski motori Višebrzinski motori
• Takvi se pogoni rješavaju višebrzinskim motorima.

• Ovi namoti mogu biti smješteni u iste utore ili u
posebne utore za svaki namot.
• Višebrzinski motori se izvode obično s više namota na
statoru.
• Kod višebrzinskih motora je rotorski namot uvijek
kavezni.
• Svaki od namota odgovara različitom polaritetu stroja.
• Takav rotor se prilagođava broju polova statora, jer
broj polova rotora i statora mora uvijek biti jednak.
29 30
5

Višebrzinski motori Višebrzinski motori
M 8-polni namot
• Uz jednaku gustoću magnetskog polja u zračnom
6-polni namot
rasporu bi nazivni momenti za različite brzine takvih
motora trebali biti jednaki.
4-polni namot
ventilacijski moment tereta • Stoga bi snage za različite brzine trebale biti

proporcionalne broju okretaja.
konstantni moment tereta
• To je međutim teško postići zbog ograničenog

prostora za smještaj namota pa se rade kompromisi.
o 750 1000 1500 n
Karakteristike momenta trobrzinskog asinkronog motora 31 32

Regulacija brzine promjenom otpora u rotorskom krugu
• Dodavanjem otpora u rotorskom krugu kolutnih motora

mijenja se karakteristika momenta a time i brzina
vrtnje za određeni teret.
• Iako je ovakva regulacija jednostavna, ima dva velika

nedostatka:
Regulacija brzine promjenom
otpora u rotorskom krugu – neekonomičnost i
– nestabilnost radne točke pri malim teretima.
33 34

Regulacija brzine promjenom otpora u rotorskom krugu Regulacija brzine promjenom otpora u rotorskom krugu
M a) b) c) d) moment motora • Uzrok neekonomičanosti je u tome što se s

b a povećanjem otpora povećava i klizanje motora.
e) f) moment tereta
• Pri povećanom klizanju imamo povećane električne

c
gubitke u rotorskom krugu u omjeru:
e s
Pgr = ⋅ Pmeh
d
f 1− s
ns • Tako na primjer kod klizanja s=0.5 gubici u rotorskom
o n3 n2 n1 n otporu iznose koliko i razvijena mehanička snaga!
Regulacija brzine vrtnje dodavanjem otpora u rotorski krug 35 36
6

Regulacija brzine promjenom napona
• Iznos momenta asinkronog motora ovisi o kvadratu

napona, pri čemu se oblik karakteristike momenta ne
mijenja.
• Ako je poznat moment M uz napon U, onda moment

M’ uz novi napon U’ iznosi:
napona 2
U' 
M'=   M
U 
37 38

Regulacija brzine promjenom napona Regulacija brzine promjenom napona
M moment motora
uz nazivni napon • U svakoj točki karakteristike, dakle na svakoj brzini
vrtnje, se moment promijeni proporcionalno kvadratu
promjene napona.
• Uz upola manji napon je moment motora četiri puta

moment motora
uz sniženi napon manji, pa je i dozvoljeni moment tereta oko četiri puta
manji od nazivnog.
moment tereta
ns
o • Ako je moment tereta konstantan ili ne ovisi jako o
n brzini vrtnje, uz karakteristiku motora kao na slici ne
možemo postići znatniju promjenu brzine promjenom
Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona39 napona. 40

M moment motora
uz nazivni napon
• Drukčije je ako karakteristika nema izraženi
maksimalni moment (tzv. otporna karakteristika).
• Takvu karakteristiku možemo dobiti kod kaveznih

moment motora
uz sniženi napon motora odgovarajućim izborom oblika i dimenzija
moment tereta
rotorskog kaveza (duboki utor).
o n2 n1 ns n • Sniženjem napona se radna točka premjesti, pri čemu

se poveća klizanje motora.
Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona41 42
7

M
U=Un
moment tereta
• Za mnoge pogone je ovakav način regulacije

pogodan. U=0.7Un
• Jedna od mogućih primjena je na primjer regulacija U=0.5Un

brzine vrtnje pogona ventilatora koji predstavlja
približno kvadratičnu karakteristiku momenta tereta.
o n3 n2 n1 ns n
Regulacija brzine promjenom napona u pogonu ventilatora

43 44

Regulacija brzine promjenom frekvencije
• Svi dosad opisani načini regulacije brzine vrtnje su

imali neki nedostatak.
• Regulacija promjenom frekvencije napajanja

statorskog namota nema gotovo ni jedan nedostatak -
osim cijene.
frekvencije • Snaga motora limitirana je zagrijanjem namota i
željeza, pa zagrijanje mora ostati jednako i pri
promjeni frekvencije.
45 46

Regulacija brzine promjenom frekvencije Regulacija brzine promjenom frekvencije
• Uz pretpostavku jednako dobrog hlađenja možemo u • Pri promijenjenoj frekvenciji fs’ magnetski tok treba
stroju zadržati isti magnetski tok i istu gustoću struje ostati jednak:
ako frekvenciju i napon mijenjamo istovremeno.
2 Es '
Φ=
2π fs ' ws fns
• Iz izraza za inducirani napon Es uz frekvenciju
napajanja fs proizlazi magnetski tok: • Izjednačenjem prethodna dva izraza proizlazi da se s
promjenom frekvencije mora i napon mijenjati u
omjeru:
2 Es Es Es '
Φ= = konst. =
2π fs ws fns fs fs '
47 48
8

• Snaga na osovini će se mijenjati proporcionalno brzini

vrtnje, odnosno frekvenciji:
• Dakle, pri promjeni frekvencije treba održavati:
P = M Ωm
Es
= konst.
fs • Kružni dijagram ostaje u biti nepromijenjen, osim što
se na tom dijagramu točka kratkog spoja kod manje
frekvencije pomiče ulijevo.
• U tom slučaju će stroj zadržati približno jednaki
moment.
• To je posljedica smanjenja rasipne reaktancije.
49 50

M • Detaljnija analiza ipak pokazuje da se karakteristika

moment motora uz
sniženi napon U2 i moment motora uz momenta nešto mijenja, kako se to vidi na slici.
frekvenciju f2 napon U1 i
frekvenciju f1 • Na slici su prikazane karakteristike momenta uz napon
U1 i frekvenciju f1, te pri sniženom naponu U2 i
frekvenciji f2.
U
= konst.
f
• Pritom je zadržan odnos:
1 0 s U
= konst.
Karakteristike momenta asinkronog motora u ovisnosti o klizanju f
pri promjeni frekvencije 51 52

M
U1 > U2>U3
U 1 , f1 U • Sa smanjenjem frekvencije maksimalni moment
= konst.
U 2 , f2 f opada, a potezni raste.
U 3 , f3
moment tereta
• Razlog tome je utjecaj reaktancija pri promjeni
1 0 0 0 s frekvencije i padovi napona na radnom otporu i
o ns3 ns2 ns1 n rasipnoj reaktanciji statora.
Karakteristike momenta asinkronog motora u ovisnosti o brzini

vrtnje pri promjeni frekvencije 53 54
9

• Na slici su prikazane karakteristike momenta motora u

ovisnosti o brzini vrtnje uz različite frekvencije • Dakle, motor radi u svom optimalnom režimu rada, pa
napajanja. nema povećanih gubitaka u rotorskom namotu.
• Iako se karakteristike nešto mijenjaju, osnovni je oblik • Naravno, za ovakvu regulaciju moramo imati
zadržan. odgovarajući uređaj, odnosno izvor napajanja s
promjenljivom frekvencijom i naponom.
• Velika je prednost regulacije brzine frekvencijom što

motor ostaje raditi s malim klizanjima. • To je danas bez iznimke tiristorski pretvarač.
55 56

• Kod jednostavnijih izvedbi pretvarača je oblik izlaznog • Cijene takvih izvora napajanja su još nedavno bile
napona nesinusoidalan. visoke.
• Ako napon iz pretvarača nije sinusoidalan, pojavljuju • Međutim, kako cijena elektroničkih elemenata naglo
se viši harmonici napajanja koji uzrokuju povećanje opada, danas je cijena pretvarača usporediva s
gubitaka u motoru. cijenom motora.
• Zbog toga se nastoji da oblik napona iz pretvarača • To znači da s ekonomskog stanovišta ovakva rješenja
bude što bliži sinusoidi. za regulaciju brzine vrtnje asinkronog motora postaju
sve prihvatljivija za različite potrebe.
57 58
ASINKRONI ELEKTRIČNI STROJEVI ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Ispitivanja tijekom proizvodnje
• I kod asinkronih strojeva se tijekom proizvodnje

provode razne provjere i ispitivanja.
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE • Ovdje se često radi o masovnoj proizvodnji, pa su

ispitivanja tako organizirana da praktički predstavljaju
dio tehnološkog procesa proizvodnje.
• To vrjedi i za ulaznu kontrolu, i za ispitivanja gotovih
strojeva.
59 60
10
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

• Kod svakog gotovog stroja se ispituje:
– ispravnost spoja namota,
– ispravnost izolacije namota i
Ispitivanja u praznom hodu

– ispravnost mehaničkog rada.
• Detaljno se ispituje manji postotak strojeva, na primjer

svaki deseti motor.
61 62

Ispitivanja u praznom hodu Ispitivanja u praznom hodu
Io
• Pokus praznog hoda je relativno lako izvesti jer pritom

ne teretimo stroj mehanički.
• Zato je to pokus koji se u pravilu provodi nakon pravac magnetiziranja

kontrole namota i naponskih pokusa. zračnog raspora
• Osnovna je mjerena karakteristika karakteristika

zasićenja.
o Un U
63 Karakteristika zasićenja asinkronog motora 64

• Karakteristika magnetiziranja zračnog raspora je

pravac.
• Karakteristika zasićenja je funkcijska ovisnost struje
praznog hoda Io o narinutom naponu U.
• Međutim, mjerena karakteristika odstupa znatno od
pravca i za male iznose narinutog napona.
• Gornji dio karakteristike savinut je zbog zasićenja
magnetskog kruga poput parabole (potrebna je veća • Razlog za to je porast radne komponente struje.
struja magnetiziranja) .
• Naime, iako ne teretimo motor vanjskim momentom,
• Kad ne bi bilo zasićenja magnetskog kruga, taj bi dio motor mora razviti moment za pokrivanje gubitaka
bio pravac. trenja i ventilacije.
65 66
11

cos ϕ o
• Pri mjerenjima u praznom hodu ne ograničavamo se
samo na mjerenje struje praznog hoda.
• U pravilu mjerimo i radnu snagu, pa tako možemo

odrediti i karakteristiku faktora snage.
• Karakteristika faktora snage praznog hoda je o

funkcijska ovisnost cosφo o narinutom naponu U.
Un U
Faktor snage u praznom hodu u ovisnosti o naponu

67 68

• Fator snage je u praznom hodu dosta nizak. • Mjerenu radnu snagu u praznom hodu prikazujemo
grafički kao karakteristiku gubitaka praznog hoda.
• Pri sniženju napona raste zbog povećanja radne

komponente struje (Pg meh, Pgr). • Mjereni gubici ovise približno o kvadratu narinutog
napona.
• Pri povišenju napona raste zbog povećanja gubitaka u
željezu. • Ovi se gubici mogu rastaviti na nekoliko komponenti.
69 70

Po
gubici u namotu
statora
ukupni gubici Pg so
praznog hoda
Po • Ovi gubici se dijele na:
gubici u
željezu statora
P'o PFe s (+ Pg dod ) – gubitke u statorskom namotu Pg so i

uži gubici – uže gubitke praznog hoda koji se sastoje od:
praznog hoda
• gubitaka u željezu statora PFe s
gubici trenja i
P ventilacije • gubitaka trenja i ventilacije Pg meh.
g meh
o Un U
Gubici u praznom hodu u ovisnosti o naponu 71 72
12

Ispitivanja u praznom hodu
• Gubitke u statorskom namotu Pgso izračunamo iz

mjerene struje praznog hoda Io i izmjerenog otpora
namota (otpora među stezaljkama) statora Rs st:
2
Pg so = 1.5 Rs st I o
• Od izmjerenih gubitaka u praznom hodu Po
oduzmemo gubitke u statorskom namotu Pgso.
Ispitivanja u kratkom spoju
• Preostanu uži gubici praznog hoda Po’:

Po ' = Po − Pg so
73 74

Ispitivanja u kratkom spoju Ispitivanja u kratkom spoju
• Ako rotor asinkronog motora zakočimo, a stator • Svojstva električnog motora u kratkom spoju zato su
spojimo na izvor napona, imamo slučaj koji je s izuzetno važna, pa se u pravilu ispituju.
elektroenergetskog stanovišta ekvivalentan kratkom
spoju transformatora.
• Pokus se i naziva pokusom kratkog spoja.
• Za bilo koji električni stroj u motorskom pogonskom
režimu kažemo da je u kratkom spoju ako mu je rotor
• Uz mjerenje ulazne električne snage, napona i struje u
zakočen (tj. u mirovanju).
pokusu kratkog spoja mjerimo još i moment na
osovini.
• U elektromotornim pogonima ta je situacija relativno
česta - javlja se uvijek pri pokretanju . 75 76

I M Ispitivanja u kratkom spoju
cos ϕ moment
Mk
faktor snage
Ik
struja
Karakteristike opterećenja
In U
o Uk Un
Mjerene karakteristike kratkog spoja 77 78
13

Karakteristike opterećenja Karakteristike opterećenja
• Većina asinkronih strojeva radi kao motori na mreži • Pri ovom se ispitivanju napon i frekvencija mreže
konstantnog napona i frekvencije. održavaju na konstantnoj vrijednosti.
• Zbog toga su i ispitivanja pri nazivnom naponu dosta • Kao nezavisna varijabla služi pritom električna snaga
važna. Pel koju motor uzima iz mreže, uz različita opterećenja
na osovini.
• Ta se ispitivanja često nazivaju mjerenjem

opterećenja, a dobivene karakteristike karakteristike • U svakoj točki opterećenja se također mjeri ili iz
opterećenja. mjerenja izračuna niz drugih veličina.
79 80

Karakteristike opterećenja P Karakteristike opterećenja
M cos ϕ
I U = konst.
• To su:
cos ϕ η ηm
n I
s n Pm
– snaga na osovini P,
η P
– moment na osovini M, M
Pg Mm
– struja I, Pg
– faktor snage cosφ, cos ϕ o
– broj okretaja n, Io s
– klizanje s,
– stupanj djelovanja η i o Pel
Po
– gubici Pg.
81 Karakteristike opterećenja asinkronog motora 82

Mjerenje momenta
• Moment na osovini možemo mjeriti indirektno ili

direktno.
• Indirektno moment određujemo tako da motor teretimo

strojem za terećenje, mjerimo ulaznu električnu snagu
i od nje odbijemo sve gubitke.
Mjerenje momenta
• Točnije moment dobijemo direktnim mjerenjem
pomoću dinamo-vage.
83 84
14
spojka ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE

Mjerenje momenta Mjerenje momenta
motor generator mehanička veza
ispitivani stroj dinamo-vaga l • Laboratorijska dinamo-vaga je složen i skup uređaj, s

postoljem za montažu ispitivanog stroja, te uređajima
pomični
M=Fl za upravljanje samom dinamo-vagom.
stator
stator dinamo-vage je rotor
Mmot krak • Često nismo u mogućnosti dopremiti stroj u laboratorij
montiran na ležaje
Ms na ispitivanje, osobito ako se radi o velikom stroju.
i može se okretati
Mr
n vaga
princip
djelovanja
F • Tada nam preostaje kao mogućnost mjerenja ili
indirektno mjerenje momenta ili mjerenje pomoću
posebnih uređaja koji se nazivaju mjerne osovine.
ležaji statora
Princip rada dinamo-vage 85 86

Mjerenje momenta Mjerenje momenta
pokazni instrument • Mjerna osovina je uređaj koji se umeće između

M ispitivanog stroja i tereta i direktno mjeri moment.
ispitivani stroj za
mjerna • Teret pri tome može značiti i radni mehanizam koji
motor osovina terećenje
pogoni naš motor.
Mjerna osovina 87 88

Karakteristika momenta
• Karakteristika momenta je jedna od osnovnih vanjskih

karakteristika svakog motora.
• Ona se zato često snima na izvedenim strojevima.
Karakteristika momenta
• Uobičajeni način snimanja je točku po točku pomoću
dinamo-vage.
89 90
15

Karakteristika momenta Karakteristika momenta
M
karakteristike karakteristika
dinamo-vage motora
• Dinamo-vaga mora imati takvu karakteristiku da može
stabilno raditi u bilo kojoj točki karakteristike
ispitivanog motora.
stabilna radna točka
• Kao stroj za terećenje (tj. dinamo vaga) najčešće se

koristi kolektorski stroj koji ima široke mogućnosti
izbora i regulacije karakteristike momenta.
o ns n
• Izborom odgovarajućeg režima rada dinamo vage
postižu se potrebne karakteristike tereta.
Snimanje karakteristike momenta 91 92

Mjerenje zagrijavanja
• Asinkroni motori se najčešće grade za trajne pogone.
• Pri tome je jedan od osnovnih kriterija da se stroj pri

nazivnom opterećenju ne smije zagrijavati iznad
granice dopuštene za korištenu klasu izolacije i
Mjerenje zagrijavanja temperaturu okoline od 40oC.
• Provjera zagrijavanja se provodi tako da se stroj

optereti nazivnom snagom dovoljno dugo tako da
temperatura u svim dijelovima stroja stagnira.
93 94

Mjerenje zagrijavanja Mjerenje zagrijavanja
• Otpor toplog namota iznosi:

• Za male strojeve to može biti relativno kratko vrijeme,
dok je za veće strojeve to obično više sati. Rϑ = Rϑa (1 + α ∆ϑ )
gdje su:
• Frekvencija, napon i snaga se cijelo vrijeme moraju
održavati na konstantnoj vrijednosti. Rϑ - otpor namota nakon pokusa zagrijavanja,
Rϑa - otpor namota izmjeren prije pokusa
zagrijavanja (na temperaturi okoline),
• Nakon što je temperatura stagnirala, zagrijanje se
odredi indirektno iz izmjerenih vrijednosti otpora α - temperaturni koeficijent materijala namota
statorskog namota prije i nakon pokusa zagrijavanja. (bakra) i
∆ϑ - povišenje temperature namota u odnosu
95 na temperaturu okoline. 96
16
ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE
Mjerenje zagrijavanja
• Pa je povišenje temperature namota:
1  Rϑ 
∆ϑ =  − 1
α  Rϑa 
• Pri izradi prototipova se u stroj obično ugrađuju
termoelementi, pa se zagrijanje u pojedinim dijelovima
stroja mjeri direktno.
97
17

Zvijezda Trokut

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Zvijezda Trokut

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel ak. god.

ASINKRONI ELEKTRIČNI STROJEVI

Asinkroni električni strojevi 2/2 Pokretanje zvijezda-trokut

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Pri pokretanju asinkronih motora nemamo principijelni

• Međutim, potezna struja može biti višestruko veća od ....i stezaljki

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Dakle, privremenim spajanjem statorskog namota u o n

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Budući da je moment proporcionalan s kvadratom

• To znači da ovakvo pokretanje možemo provesti samo

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Budući da je često osnovna namjena ovog otpornika

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• S dodatnim otporom u rotorskom krugu se smanji

• Kako se motor ubrzava, postepeno smanjujemo

Utjecaj povećanja otpora u rotorskom krugu na karakteristiku

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• U elektromotornim pogonima je zahtjev za kočenjem

• Tipični takvi pogoni su pogoni dizalice i dizala.

• Pri dizanju tereta je potrebno ulagati električnu

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

protustrujno motorski rad

15 Karakteristika momenta asinkronog stroja u cijelom području rada16

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• To se dobro vidi na kružnom dijagramu i na PFe s

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Stroj radi kao generator. • Kod višebrzinskih motora (motora s namotima za

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Sva se ta snaga pretvara u gubitke, odnosno u toplinu,

• Dakle, protustrujno kočenje je nepovoljno ne samo

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Osim pokretanja i kočenja, promjena smjera vrtnje L1

• Kod trofaznog motora se to postigne zamjenom

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Osim reverziranja relativno često postavlja se zahtjev

• Najjednostavniji primjeri takvih pogona su:

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Takvi se pogoni rješavaju višebrzinskim motorima.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

ventilacijski moment tereta • Stoga bi snage za različite brzine trebale biti

• To je međutim teško postići zbog ograničenog

Karakteristike momenta trobrzinskog asinkronog motora 31 32

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Dodavanjem otpora u rotorskom krugu kolutnih motora

• Iako je ovakva regulacija jednostavna, ima dva velika

– nestabilnost radne točke pri malim teretima.

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

M a) b) c) d) moment motora • Uzrok neekonomičanosti je u tome što se s

• Pri povećanom klizanju imamo povećane električne

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Iznos momenta asinkronog motora ovisi o kvadratu

• Ako je poznat moment M uz napon U, onda moment

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Uz upola manji napon je moment motora četiri puta

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Takvu karakteristiku možemo dobiti kod kaveznih

o n2 n1 ns n • Sniženjem napona se radna točka premjesti, pri čemu

Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona41 42

UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE I REGULACIJA

• Za mnoge pogone je ovakav način regulacije

• Jedna od mogućih primjena je na primjer regulacija U=0.5Un