PRVO SAVJETOVANJE O NAUNIM OSNOVAMA BORBE PROTIV EROZIJE Akademski savet FNRJ.

Savez poljoprivrednih ko mora FNRJ i Jugoslovensko drutvo za prouavanje zemljita organizirali su prvo savjetovanje o naunim osnovama borbe protiv erozije koje je odrano od 21 do 23 decembra 1955 u Beogradu. U uvodnom dijelu akademik prof. dr. Sinia Stankovi naglasio je da se danas erozija u mnogim ze mljama smatra neprijateljem broj 1. Tako, npr. ve like rijeke u Americi i Aziji odnesu godinje preko 250.000 ha plodnog zemljita. Razni tetni zahvati, injeni u prolosti, bili su uzrokom katastrofalnih po sljedica kada je na svim kontinentima usljed erozije dolo do oburvavanja i odnoenja itavih kompleksa zemljita. Danas se naalost taj proces nestajanja plodnog zemljita nastavlja, te je potrebno udrue nim snagama preduzeti potrebne mjere da se erozija sprijei, ime e se znatno poveati izvori proizvodnje raznih dobara. Na savjetovanju je odran 31 referat, te emo na vesti samo neke, gdje se pitanje zatite od erozije tretira i sa stanovita zatite prirode i prirodnih rijetkosti: Ing. Miladin Peinar: E r o z i j a t l a . Ing. Djuro Janekovi: Problemi erozije. Ing. Bogdan Jugo: U t i c a j k l i m a t s k i h f a k t o r a n a e r o z i j u . Ing. Ivan Soljanik: U l o g a i v r s t a b i l j nog p o k r i v a a u borbi p r o t i v erozije. Dr. Ing. Nikola Pavievi: P r o b l e m e r o z i j e n a p l a n i n s k i m p a n j a c i m a . Dr. Toma Bunuevac: U l o g a u n j a (vrste organske umske pro stirke, stelje) u p o j a v i e r o z i j e zemljita. Ing. Marijan Stemberger: Problemi erozije t l a u N.R. H r v a t s k o j s o s o b i t i m o b z i r o m n a k r . Ing. Sergije Lazarev: E r o z i o n i p r o c e s i u uem slivnom podruju akumulacion o g b a z e n a H C J a b l a n i c e . Ing. Duan oli: Ispitivanje uloge Juniperus communis na serpentinskim erozionim po d r u j i m a . Ing. Josip Kovaevi: P r i r o d n e i p r i v r e d n e prilike masiva Uke s pri jedlogom zatitnih m j e r a . Ing. Franjo Rajner: P r o b l e m i e r o z i j e i u r e e n j a b u jinih podruja te naa praktina is k u s t v a . Ing. Petar Ziani: O n e k i m n a i n i m a borbe protiv erozije u podruju eocenskih lapora. U referatu ing. Peinara navode se prirodne po jave uslijed kojih nastaje erozija tla, kao i prirodne pojave koje djeluju protiv erozija tla. Naroito su tetne posljedice djelovanjem ovjeka na tlo raznim zahvatima, te je ubudue potrebno usmjeriti rad o vjeka na tlu, s time da se isto zatiti od erozije. Ero zija moe biti povrinska i dubinska. Povrinska erozija nastaje uslijed kretanja vode po tlu, radom vjetra. Dubinska erozija nastaje, ako je tlo vode pro pustljivo, te nastaje kretanje estica u unutranjosti tla. Krajnji cilj erozije tla je njegovo izravnanje unitenje reljefa zemljine kore. Potrebno je naglasiti da erozija djeluje negativno na cjelokupnu prirodu,

izazivajui razne promjene prvobitnih prirodnih oblika i pejsaa, te zatita tla odnosno zatita pri rode kao cjeline od erozije dobija mnogo vei znaaj. Biljni pokriva djeluje povoljno na ublaivanje erozije i svojim nadzemnim i podzemnim organima, jer smanjuje energiju vode pri padanju odnosno svo jim podzemnim organima poveava koheziju tla. Vri jednost biljnog pokrivaa naroito se poveava na strmim terenima, te je naroito potrebno sprijeiti svako unitavanje biljnog pokrova. Veoma interesantan referat je bio prof. Janekovia, koji je specijalno znaajan za zatitu prirodnih rijetkosti. Pretjerano iskoritavanje planinskih pa njaka dovelo je iste do osiromaenja, te je na mno gim takvim terenima nestalo travnog pokrova. Naro ito uslijed strmenitosti terena i nestanka vegetacije pojavila se erozija, koja je ovakve panjake unitila kao takve. Referat je ilustrovan krasnim diapozitivima u boji sa naih najljepih i najinteresantnijih planina i to sa Bjelanice, Visoice, Prenja, Peruice i dr. U svom referatu ing. Soljanik se naroito zalae za preduzimanje biolokih mjera u borbi protiv erozije, jer tehnike mjere nikako ne mogu biti dovoljne. Tehnike mjere slue za ublaavanje procesa, te prvenstvo treba dati biolokim mjerama. Vie ili manje svi referenti su isticali ogromnu ulogu ume u sprjeavanju erozije, a ova uloga je naroito zna ajna na strmim terenima. U svom referatu ing. Kovaevi daje osvrt na naj vanije ekoloke faktore, koji utiu na formiranje biljnih zajednica i poljoprivredu i umarstvo na po druju Uke u Istri. Predlae, da se masiv Uke kao jedinstveni prirodni fenomen stavi pod izvjesnu za titu, te da se u vezi s tim uskladi i razvoj svih grana privrede, naroito poljoprivrede, umarstva i turizma. Po svim referatima voena je diskusija, koja je mnoga pitanja osvijetlila sa raznih stanovita. Veoma interesantno i znaajno bilo je izlaganje prof. Vrabera iz Ljubljane o biljnim zajednicama, fitocenozama, o razvojnoj dinamici biljnog pokrivaa, te o ogromnoj ulozi fitocenoza za zatitu tla od erozije, Vrlo interesantna diskusija se vodila oko pita nja saniranja terena oko Jablanike hidrocentrale, te se naroito istakla potreba izgradnje raznih tehnikih objekata istovremeno s poumljavanjem i zatravljivanjem slivnog podruja oko jezera i rijeke Neretve i njenih pritoka. Veoma je znaajna bila diskusija o pitanju regulisanja bujica u Grdelikoj klisuri u Srbiji, gdje naa zemlja trpi svake godine ogromne tete od nanosa bujica. Akademik Stankovi je naroito naglasio potrebu organizovane saradnje na polju rjeavanja ovog va nog problema, te smatra da e ovo savjetovanje dati vrlo dobre rezultate. Na polju rjeenja ovog vanog pitanja ne moe se nita uiniti bez dobre naune osnove, te se izuavanju svih problema u vezi sa erozijom mora pokloniti najvea panja. Za vrijeme savjetovanja prikazana su tri filma i to: o bujicama u Srbiji, specijalno u Grdelikoj kli suri, zatim 2 amerika filma o odronjavanju tla i o poplavama sa svim negativnim posljedicama za vri jeme velikih kia. Veliki broj diapozitiva, koji su pri-

317

kazani prilikom referata i diskusije vanredno su pri pomogli da se pitanje erozije osvijetli sa raznih sta novita, te je znatno pridonijelo uspjehu savjetovanja. Na koncu savjetovanja doneseni su zakljuci koji su nakon diskusije prihvaeni od svih uesnika. Na glaeno je da se pitanju erozije mora pokloniti naj vea panja kao primarnom i politikom i privred nom i drutvenom problemu. Da bi se ubudue mogle sprovoditi potrebne mjere za zatitu od erozije, od nosno uklanjanje posljedica erozije, doneseni su sli jedei zakljuci: 1. Potrebno je ubudue organizovati zasebnu uni ficiranu slubu za eroziju za itavo nae podruje. 2. Najhitnije donijeti okvirni Savezni zakon o za titi tla od erozije, a isto tako na osnovu Saveznog donijeti republike zakone. 3. Za finansiranje osnovati poseban fond za sve naune, operativne, istrane i ostale radove. 4. Da se upoznaju najire mase sa problemom erozije, putem drutvene propagande, publikacija i dr., te da se unesu u programe kola pitanja o eroziji. 5. Da se u odgovarajuim kolama omogui spe cijalizacija kadrova za borbu protiv erozije. 6. Da se na naunoj osnovi pristupi prouavanju uzroka i posljedica od erozije. 7. Da se razradi metodika borbe protiv erozije, te da se izmijene steena iskustva. 8. Da se obrazuje koordinaciono tijelo za usklai vanje radova, gdje bi bile zastupljene sve struke: umari, agronomi, pedolozi, fitocenolozi, geolozi, geo grafi, hidrolozi, hidrotehniari, meteorolozi, graevi nari, geodeti, bujiari i ostali zainteresovani. Na koncu je zakljueno da e do osnivanja koor dinacionog tijela poslove oko nekih konkretnih pro blema voditi Akademski savjet FNRJ. Premda je ovo savjetovanje organizovano u cilju unapreenja nae cjelokupne privrede, ono ima vanredan znaaj i za zatitu prirode i prirodnih rijet kosti. Jasno je da e se spreavanjem erozije sau vati mnogo vani prirodni oblici i ljepote naih krajeva, odnosno u izvjesnim ugroenim podrujima sauvae se neke prirodne rijetkosti od potpunog unitenja, ukoliko se povoljno rijee problemi nastali djelovanjem erozije. Ing. V. Rehak

Iz izvjetaja pojedinih delegata vidjelo se je da se od kongresa mnogo radilo na prouavanju peina u naoj zemlji. U Srbiji je naroito bio aktivan Plani narski savez sa svima svojim sekcijama, gdje je mno tvo peina ispitano i stavljeno pod zatitu drave kao prirodne rijetkosti. A s obzirom na struni kadar i ranija iskustva i Slovenija je veoma mnogo uinila na polju speleologije od kongresa. Na kraju je izabran izvrni odbor Speleolokog saveza u koji su uli dr. Valter Bohinec kao pretsjednik, dr. Roman Savnik kao sekretar i prof. France Habe kao blagajnik. Sjedite Saveza bie Ljubljana, a na narednom plenumu e se odrediti sjedite redak cije saveznog asopisa kao i sve ostalo u vezi sa izlaenjem istog. Doneseni su zakljuci koji se mogu ukratko iznijeti u slijedeem: Osnovni zadatak speleolokih organi zacija jest izrada katastra krakih pojava te sakuplja nje bibliografije i terminologije. Naroitu panju potrebno je obratiti usklaivanju speleolokih zada taka s potrebama privrede i zemaljske odbrane. Plenum predlae da se u okviru republika pozovu svi interesenti za kras i preporuuje se da se u okviru Republike kao centralnoj radnoj zajednici osnivaju speleoloka drutva, gdje jo ne postoje. Speleolokom savezu stavljeno je u zadatak da organizuje izdavanje asopisa, kao i da posreduje oko razmjene speleoloke literature, diapozitiva i izlobe nog krakog materijala izmeu lanova Saveza kao i sa inostranstvom. Prilikom plenuma prikazan je za graanstvo film Ljepote naeg podzemlja kao i diapozitivi iz Slove nije sa predavanjima dra Savnika i prof. Habea; lje pote nae Postojne, kocijana i drugih interesantnosti slovenskog kra, oarale su sve prisutne i ostavile snaan dojam. U Bosni i Hercegovini posljedne dvije godine dosta je uraeno na zatiti peina kao prirodnih rijetkosti, a isto tako poduzete su mjere da se neke od najpoznatijih i urede, izgrade pojedini objekti, te na taj nain uine pristupanim irem krugu posje tilaca. Odrani plenum u Sarajevu znatno je pridonio nastojanju naeg Zavoda da se itavo pitanje oko zatite i prouavanja unaprijedi. Ing. V. Rehak

PRVI PLENUM SPELEOLOKOG SAVEZA JUGOSLAVIJE

Na prvom Speleolokom kongresu koji je odran u januaru 1954 u Postojni zakljueno je meu ostalim, da e se to je prije mogue osnovati Speleoloki savez Jugoslavije. Nakon odobrenja statuta odran je prvi plenum Speleolokog saveza Jugoslavije na 15 i 16 januara 1956 u Sarajevu. Na plenumu su odrali referate dr. Roman Savnik i prof. France Habe, u kojima je naroito naglaena potreba osnivanja Spe leolokog saveza Jugoslavije pored ostalog i radi toga da bi se ostvarile nae veze s inostranstvom. Danas se smatra Francuska kao zemlja gdje se najvie radi na speleolokim istraivanjima, te je u septembru 1953 godine tamo odran prvi meunarodni kongres spele ologa. U 1954 godini naa je zemlja ve znatno uspo stavila veze s ovom zemljom, te su francuski speleo lozi boravili u naoj zemlji i obratno. Zatim se mnogo radi na speleologiji u Italiji, iji speleolozi su pisali djela i o naim peinama. Zatim bi dole zemlje Austrija, Njemaka, vajcarska, Engleska i Amerika. U 1957 godini odrae se drugi meunarodni kongres speleologa u Italiji, a u 1961 godini mogao bi se even tualno odrali II meunarodni kongres u naoj zemlji s obzirom na veliko bogatstvo peina i mnotvo pro blema kra.

POSJETA LANOVA UDRUENJA ISTORIARA BOSNE I HERCEGOVINE PRIJATELJSKOJ TURSKOJ Uprava Udruenja istoriara Bosne i Hercegovine u Sarajevu i uprava Udruenja nastavnika (Mualim ler cemiyeti) u Istanbulu sporazumili su se da izvre uzajamne posjete svojih lanova, a u svrhu produblji vanja kulturnih i naunih veza izmeu FNR Jugo slavije i Turske. Tako je u ljetu 1955 godine jedna grupa lanova spomenutog Udruenja iz Bosne i Her cegovine gostovala u Turskoj. Ovu ekskurziju, koja je brojila 30 lanova, predvodio je drug Fuad Slipievi, profesor Vie pedagoke kole u Sarajevu. Zemaljski zavod za zatitu spomenika kulture Na rodne Republike Bosne i Hercegovine omoguio je potpisanom kao svome referentu za orijentalnu epigrafiku da sa ovom grupom posjeti Tursku. Zahvaljujui susretljivosti i panji na koju smo naili od strane Mualimler cemiyeti, iji smo bili gosti, na je boravak u Turskoj racionalno iskoriten i odvijao se po unaprijed zajedniki pripremljenom planu. lanovi ekskurzije naroitu zahvalnost du guju pretsjedniku spomenutog udruenja profesoru Orhan bay-u Tte, zatim Selim bay-u Duru-u, efu Turistikog biroa. Pored Istanbula posjetili smo Brusu i Ankaru gdje smo obili znamenitosti i poje dine ustanove spomenutih turskih centara.

318

Pri polasku ekskurzije iz Turske Ministarstvo prosvjete u Ankari poklonilo nam je izvjestan broj knjiga koje su po povratku u Domovinu razdijeljene nekim naunim ustanovama. Tako je i zavod za za titu spomenika kulture u Sarajevu dobio 22 komada. Meu ovim knjigama pored onih isto istoriskog sadraja ima i takvih koje se odnose na staru tursku arhitekturu, zatim na arheologiju i t. d. Potpisani se naroito interesirao za spomenike memorijalne arhitekture i epigrafske spomenike, jer su

muslimanski spomenici spomenutih vrsta turskih pe rioda u Bosni i Hercegovini u uskoj vezi sa istim spomenicima u Turskoj. Iz jednog letiminog pregleda mogao se dobiti samo jedan opti uvid u navedene vrste spomenika Turske. Meutim se i na osnovu toga opteg uvida moe donijeti i uoiti slika koliko su spomenici odnosnih vrsta u Bosni i Hercegovini pod direktnim uticajem tadanjih centara osmanske imperije, a koliko opet imaju neega svoga speci jalnoga. M. Mujezinovi