SMAIL TIHI

NEKOLIKO NOVOPRONAENIH PREDMETA SPOMENIKE VRIJEDNOSTI U POSJEDU SAMOSTANA SV. KATARINE U KREEVU
Ranije smo donijeli prikaz pokretnog inventara spomenike vrijednosti iz posjeda samostanske crkve u Kreevu (Nae starine, br. III., god. 1955, str. 195216). U vezi stim, istakli smo i problem njegove zatite. Prije svega pitanje praktine in tervencije na najvrednijim predmetima zbirke: ienje namaza (ulja i lakovi) i otstranjenje ote enja koja su posljedica nestrunog konzervator skog zahvata iz 1930 godine. Istodobno smo naja vili potrebu osnivanja crkvenih riznica i umjetni kih zbirki u slinim nedravnim ustanovama, vla snicima veeg broja umjetnikih predmeta, radi efikasnije zatite od nekontroliranih ljudskih do dira, oteenja od vlage, i lakeg rada i kontrole organa zatite. Stvaranjem takvih zbirki omoguili bi lake koritenje predmeta spomenike vrijedno sti u vaspitne, pedagoke svrhe, usto bi osigurali nove, vrlo znaajne, elemente turistikog i nau nog interesa javnosti. Ali, kako raniji napis nije obuhvatio sve pred mete iz posjeda samostana, budui da iste nismo zatekli u vrijeme prvotnog popisa, i kako smo, usto, svjedoci ponovljenih i opet neuspjelih kon zervatorskih zahvata, smatrali smo za potrebno saoptiti javnosti i te novonastale elemente da bi tako dopunili pretstavu stvarne vrijednosti zbirke umjetnikih predmeta iz posjeda samostana sv. Katarine i ujedno upozorili i na konzervatorske radove koji ne donose koristi u optoj liniji zatite spomenike batine jugoslovenskih naroda. Smatra mo da takvu praksu treba temeljno likvidirati, kako zbog zatite predmeta spomenike vrijedno sti, tako i zbog ugleda konzervatora ove zemlje.

KATALOKI PREGLED NEKOLIKO NOVOPRONAENIH PREDMETA SPOMENIKOG INVEN TARA U POSJEDU FRANJEVAKE CRKVE SV. KATARINE U KREEVU 1. PORTRET BISKUPA, ulje na platnu (65X88 cm), Sredovjean ovjek ovalna lica, crne zaglaene kose i tankih bria, u biskupskom talaru, s pektoralom, sjedi u drvenom stocu, po stavljenom cinober ohom. Pred njim je zelenkasti stoi s otvorenom knjigom. Lijevo od stola su atri buti biskupskog poloaja: tap i mitra. Pozadina: neutralna. Inkarnat: smei oker. Na vie mjesta, slika je proivena grubim kon cem u horizontalnom i vertikalnom smjeru, ili u formi etvrtaste zakrpe. Pigment je premazivan novim slojevima boje i laka pa izvjesni dijelovi slikane povrine bljete, dok je na drugim prvotna boja izgubila raniji znaaj i ne raspoznaje se. Po zadi slike naljepljeno je novo platno, u svrhu poja anja. Na njemu pie: Restaurirano 1930 g. Gabrijel Jurki. 2 SV, JERONIM, ulje na platnu (64X76 cm), Profilno postavljena polufigura starca, jake muskulature, okrenuta u levo, s drvenim raspelom u ruci. Ispod je mrtvaka glava. Sa strane otvo rena knjiga. U desnom uglu gore nejasna figura lava. Pozadina neutralna. Golo sveevo tijelo samo je djelomino prekrito drvenim ogrtaem preko desnog ramena i butine slikanog dijela noge. Bra da, brkovi i kosa povijaju se u kratkim talasima, kraim i duim, sivoprljave i srebrnasto-bijele boje. Produhovljena staraka fizionomija. Portret realistian. Inkarnat crvenkasto-sme u licu, svi jetli oker u ostalim dijelovima tijela. Poveano po lje zasjenjenih zona. Slika sadri niz baroknih ele menata (svjetlo-sjena, plasticitet), u formi i kom poziciji. Provenijencija talijanska. Datacija: 17 st.

253

anog izraza. Gusta mrka kosa, razdjeljena po sre dini, sputa se na lea u dugim valovima. Skulp tura je sainjena da bi mogla da stoji uz zid. Zbog navedenog zadnja je strana ostala neobraena. Drvo je premazano tankim gipsanim grundom, a onda je naneena boja: mrka, u cjelini. Mjesti mino se daju nazrijeti srebrni i zlatni listii. Ivice gornjeg dijela ogrtaa optoene su bordurom u formi lanca od bijelih krunica, meusobno pove zanih. Unutar krunica je crno polje, s cinober takom u sreditu. Ogrta je spojen pomou etverolisne rozete plastine vrijednosti. Skulptura je sainjena iz jednog komada drveta, s izuzetkom desne ruke, koja je u dijelu od ake do lakta napravljena iz drugog komada drveta. U osnovi je to realistina figura. Oevidno rad do maeg majstora. S relativno veom sigurnou ona se moe datirati u 18. vijek i svakako je jedan od najljepih primjera, skulptorskog umijea u Bosni i Hercegovini. Figura je crvotona i zahtijeva brzu interven ciju za zatitu od tetoine. 4 SV. IVAN KRSTITELJ, obojena drvena skulptura. Visina s osnovom: 100, irina kod ruku: 36 cm.
Sl. 1. Portret biskupa, ulje na platnu (dim. 65X88 cm.)

Usljed nevjetog rukovanja, zguljen je pigment na krajnjim dijelovima slike. Na ostalim dijelovi ma slika je dosta dobro sauvana. 3 _ SV. KATARINA, obojena drvena skulp tura. Visina, s bazom, 135 cm, irina na visini pasa 45 cm. Baza okrugli postament (irina 30, debljina 6 cm). Svetica, s bosim nogama, stoji na drvenom po stolju. Lijevom rukom oslonjena je na veliki dr veni kota simbol njenog muenitva. U desnoj ruci umjesto palmovog lista utaknut je bu ket cvjetova sainjenih u elinoj ici, negdje zavijenoj u formi tordiranog ueta, drugdje datoj u vidu opruge. Krajevi zavravaju ili listiem ili plastinim mesinganim tijelom, kuglicom. U vrhu su etiri cvijeta, u formi zrelih makova. Svetica je obuena u karmin-crvenu haljinu, otkrivenu na prsima i u visini pasa. Ostali dijelovi tijela umo tani su u mrki ogrta koji u prirodnim naborima pada na zemlju. Na rubovima ogrtaa s nutar nje strane nazire se ciglasto-crvena postava. Proporcije figure skladne. Kontrapost desne noge je vjeto rijeen. Ispod draperija lako se daju shvatiti oblici tijela, anatomski proueni i plasti no naglaeni. Boja lica: siva, zemljana. Lik suzdr

Sl. 2. Sv. Jeronim, ulje na platnu (dim, 64X76 cm.)

254

Na oveoj drvenoj bazi, morfoloki neizdiferenciranoj i nepravilne konfiguracije, stoji svetac. De sna noga podignuta je na prirodnu izboinu osnove i zbog tog pognuta u koljenu. Desna ruka povi jena u laktu podignuta u visinu ramena. Sve tac je u pokretu. Glava je lagano pognuta unapri jed, oi oborene put zemlje. Gusta crna kosa, raz djeljena po sredini, pada na lea i oba ramena, Dugi crni brkovi uranjaju u gustu bradu. Crven kasti (trenjevo crvenilo) izbrazdani ogrta prebaen preko desnog ramena sputa se, pokriva jui stomak i donje dijelove tijela, do koljena. U svom gornjem dijelu, ogrta, koji se sputa u formi girlande u tri iroka nabora sadri nesumnji ve plastine vrijednosti. Zadnja strana je duboko izdubena, oito s namjerom da kip stoji ispred zida. Figura je u prirodnom stavu, a ukupno njeno djelovanje je realistino. Inkarnat lica, ruku, nogu i prsa je u svjetlom okeru. Mjestimino je upotrebljeno i cinkovo bjelilo. Skulptura je domaeg porijekla, nastala u 18. vijeku. Tehniko stanje ouvanosti objekta je dosta teko. Lijeva ruka, dio od ake do lakta, je izgu bljen. Crvotoina je na nekoliko mjesta otetila drvo, posebno na postolju koje se formalno raspa da. Potrebno je izvriti to hitniju spasavalaku akciju na ovome, za nae prilike, veoma vrijednom eksponatu skupltorskog umijea domaih majstora. 5 ROENJE KRISTOVO, fragment skulptiranog friza. Meko drvo (dimenzije: du. 35, vis. 22, debljina 2 cm). Lijevo je improvizirana koliba sa strehom, e tvrtastim prozorom i stablom koje se rava da bi

poduprlo krov prednjeg dijela zgrade. Desno, na zemljinoj ravni, figuralna kompozicija. U sredini je Marija s djetetom na rukama. S obje njene strane klei po jedan poklonik kralj s krunom na glavi, s rukama ispruenim prema Kristu ili put zemlje. Na desno su dvije stojee i jedna kleea figura. Prva prinosi dar, druga je slijedi. Prva je u poluprofilu, druga frontalno okrenuta. Figure su bez glave. Sasvim u desno klei jedan mladi, s rukama preklopljenim na prsima. U drugom pla nu, sa strane Marije, su konj (lijevo) i krava (de sno). Bogorodica je presjeena u pasu i gornji je dio izgubljen. Kompozicija je simetrina. Nabori: grubi, ematizirani, esto nepravilni. Obrada ru stina. Najbriljiviji rad proveden je na dijelu oko Marije i Krista, ak do mjere da Isus pretstavlja lijep djeji akt i od nesumnjivog likovnog znaaja. Ulomak pretstavlja dio friza koji je neko sta jao pred oltarom crkve. To se vidi po obradi vanj skih strana i po zaostalim avlima i ekserima ubo enim u obe bone strane reljefa koje su ranije stajale u vezi s drugim dijelovima friza. Vrlo je vjerovatno da se ovdje radi o umjetni kom djelu uvezenom iz Italije, ili skulpturi nastaloj u susjednoj Dalmaciji, prije nego bi ju mogli da pripiemo domaem majstoru. Po stilu, ovaj se fragmenat moe datirati u epohu baroka (dijago nalna kompozicija, tretman likova). 6 MADONA, ulje na dasci (du. 32, vis. 40 cm). Polufigura ene u crvenkastoj haljini, po krivenoj plavim platem. Oko glave smee-sivi al. Inkarnat lica: svjetli oker. Inkarnat ruku: rui ast. Pozadina neutralna. Namazi lazurni. Drvo

Sl. 3. Sv. Katarina, obojena drvena skulptura

Sl. 4. Sv Ivan Krstitelj, obojena drvena skulptura

255

 osobito opis boja gotovo nemogu. Dole li jevo pie: Popravio o Marijanskoj godini 1954 G. J. (Gabrijel Jurki). 8 Dva srebrna ibrika, vrlo dobri primjeri umjetnog obrta domaih zanatlija, vjerovatno kre evskih kujundija prolog stoljea. (Okrugla osno va: promjer 6 cm, visina ibrika s bazom 18,5 cm). Tehnika: graviranje. Ispusnik u formi zmajeve glave. Na vrhu je poklopac sa iljastim zavretkom. Motivi dekoracije: ljiljan, rozeta (esterostrana), trolist. Oba ibrika su vrlo dobro sauvana. 9 SRCE ISUSOVO, ulje na platnu (100 X X 205 cm). Rad Maksimiliana Sajca (Signatura: Maximiliani Seitz Opus Novissimo A. D. MDCCCLXXXIII). Vidi opis: Nae starine, sv. III 1955 god., str. 210211. NAPOMENA: U posjedu kreevskog samostana nalazi se nadalje manja zbirka predmeta etnograf skog karaktera, plod dugogodinje sakupljake aktivnosti fra Augustina Kristia, vanjskog saradnika Zavoda. K tomu pridolazi itav niz predmeta crkvene upotrebe: misna ruha, kalei, krievi, sve lijepi predmeti umjetnog obrta domaih i stranih majstora, rijetki za prilike u naoj Republici. U

Sl. 5. Roenje Kristovo, fragment skulptiranog friza mekano, napadnuto rvotoinom. Slika sjevernja kog porijekla, nastala, najvjerovatnije, u 18 vijeku. 7 MADONA S KRISTOM, ulje na platnu (dim. 71 X 93 cm). Slika se nalazi na oltaru crkve Bl. Gospe Snjene u Deevicama (etiri sata uda ljenom selu od Kreeva). Radikalnom, a nestru nom intervencijom, slika je ogolila pa je njen opis

Sl. 6. Madona, ulje na dasci, (dim. 32X40)

Sl. 7. Madona s Isusom, ulje na platnu (71X93 cm.)

256

menikog inventara franjevakog samostana sv. Katarine u Kreevu. S tim u vezi, potreba kom pleksnog zatiavanja ovog objekta i predmeta u njemu namee se kao vaan zadatak organa za tite.

Sl. 8. Dva srebrna ibrika

sastavu zbirke su i etiri kapitela romanike provenijencije, a takoer i nekoliko nadgrobnih ploa, od kojih su 45 srednjevjekovni steci. e tiri su ugraena u temeljne zidove crkve, s obje strane junog portala. Tri izmeu njih su proviena sa po jednim profiliranim kriem. etvrti je od zelenkastog kamena, ukraen prepletom dviju zmija po duini kamena. Zapadno od crkve u zidu kamene ograde nalazi se daljnjih 45 grobnih ploa. Dvije su ukraene nepravilnim kri em postavljenim unutar plastine krunice. Na treoj je mjesec. Na jednoj ploi je vei latinski kri na ijem je produnom kraku prikazano jagnje starokranski simbol pokrtenog, a ka snije i samog Krista. Ovi sumarno navedeni podaci dokaz su vee kulturno-istorijske i umjetnike vrijednosti spo

Sl 9. Srce Isusovo, ulje na platnu (dim. 205 X 100 cm.).

17

Nae starine VI.

257

LA

NOUVELLE

DECOUVERTE DE QUELQUES-UNS MONUMENTS AU MONASTERE DE SAINTE CATHERINE KRESEVO (KRCHVO)

Pour donner une ide plus complte de la valeur relle de l'inventaire culturel et artistique du monastre des franciscains Kresevo (Nase starine, III, pp 195216), l'auteur cite la liste catalogue de quelques objets d'art dcouverts lorsqu'on dressait les inventaires en 1958. En donnant la brve description d'une dizaine des exemples les plus caractristiques (tableaux, sculptures, et objets d'art appliqu), l'auteur de l'article relate que le monastre possde aussi une petite collection dobjets de caractre ethnographique, toute une srie d'objets d'usage ecclsiastique

(vtements liturgiques, calices, croix) et de mme, quelques pierres tombales du moyen ge, ornes de certains motifs: croix, lune, noeud de vipres etc. En soulignant la valeur culturelle et artistique de l'inventaire du monastre franciscain de Sainte Catherine Kresevo, l'auteur de l'article signale la ncessit d'une protection totale du monument et des objets qui s'y trouvent, ce qui doit tre ncessairement l'une des tches immanentes des services de conservation des monuments de B-H.

258