Anali V-Vi Web

YU ISSN 0360-1418
A N A L I
GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE
Knjiga V-VI
SARAJEVO,1978.
REDAKCIONI ODBOR
Mehmed Mahmud dr Jusuf Abdurahman
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Abdurahman
urednik:
Mehmed
Naslovna strana: Ismet
Kaligrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpisa
Osman ehdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi
Husrev-begove biblioteke)
Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala Parike komune 4.
Ovaj tampan je uz finansijsku
zajednice za rad SRBiH.
tampa: NIRO Sarajevo. Za tampariju: graf. in. Petar Skert
Abdurahman
NUNOST JEDINSTVENOG SISTEMA TRANSKRIPCIJE ARAPSKOG PISMA
Orijenta I isti ka, u se okvire svrstava i na kao, uostalom, i sve to je
vezano za transkribovanje arapskih i tekstova u naoj svakidanjoj pisanoj
odavno rjeenje ispravnog i adekvatnog transkribovanja i pretakanja u nae
pismo. Naime, u ovom domenu, a najbolji je primjer ovaj ima toliko arenila i
raznobqjnosti da se, s pravom i zabrinuto, postavlja pitanje kada i koji forum
presudan korak u ove viebojnosti i lutanja u ovoj oblasti. Naime,
ne teimo niti nam je cilj da ukazujemo na ovaj problem, jer je on, naim kru-
govima, odavno poznat i o njemu je dosta i pisano,ali sporost kojom se pristupa nje -
govu rjeenju zasluuje upozorenje i podsticaj zainteresovanim ustanovama a prvenstve-
no arabistima da se ovom akutnom pitanju posveti vie panje i dune brige te pokrene
inicijativa za poduzimanje koraka u pravcu njegova brzog i cjelishodnog rjeenja.
Neposredan povod za ovaj napis bili su prilozi ovom broju Anala u kojima
se susresti s raznim transkribovanja arapskog pisma alfa-
betom. Skoro da se moe koliko autora toliko i sistema i U ovom broju re-
dakcija je tolerisala u tom pogledu i vodila o slobodnom izboru
autora da svoje doivljavanje arapske ili teksta predstavi i izrazi na koji on
smatra kao najpodobniji, ho u ne bi trebalo uvaavati. pogled na pre-
zentirane napise u Analima, ili na nau pisanu uopte, moe nas uvjeriti kolike su
ogromne razlike u tom prezentiranju i koliko to teti naoj praksi.
arapskog pisma latinicom. nije skoranja, a ni jedinstvena danas u
svijetu. Nekoliko sistema koji su danas u primjeni, i koji su posljedica pojedinih nacional-
nih ortografija, nisu nikada mogli biti objedinjeni iako su izvjesni sistemi u
prednosti ZMOG-a). Ali, da bi jasnije i kompletnije sagledali problematiku trans-
kripcije arapskog teksta i na na jezik i njenu kompleksnost, moramo imati u vidu
i neke istorijske aspekte ovog problema, jer pitanje doslovnog pretakanja arapskih
na na jezik i njegovog egzaktnog predstavljanja u naim krajevima nije novijeg datuma.
Ono je skoro staro koliko i samo arapsko pismo u naoj zemlji. je to kod
3
muslimanskih masa koje su imale brojan i direktan kontakt s arapskim alfabetom i arap-
skom kulturom Mnogi arapski tekstovi, obavezni u svakidanjoj islamskoj molitvi,
pribliili su arapski jezik islamskom vjerniku i ga njegovom svakidanjom prak-
som. Doslovnije mnogi nai ljudi su sluhovno navikli na 'adekvatan, odnosno
egzaktan izgovor arapske ali je to sada trebalo u ortografsku formu (u no-
vije vrijeme), u ili S druge strane, generalno pravilo naeg pravopisa, da
se onako kako se i pie, podstaklo je mnogobrojne koji su se bavili ovim pi-
tanjem da se, koliko god je to da prioritet fonetskom obliku. Izuzetak je bilo
jedno ili dva arapska slova koja su bila posebnim znakovima.
Drugo je pitanje da li je takvo obiljeavanje bilo egzaktno ili nije,odnosnoda li je
ili nije, ali je da je ono istorijsko i dugovremensko, pa je kao takvo i
bilo ustaljeno.
Ne plediramo niti zagovaramo prihvatanje takvog, u krajnjem
nog i pristupa rjeavanju transkripcije arapskog jezika kod nas,ali donekle zbu-
njuje u cijelosti usvojeni alfabeta sistema MZDG-a, se oznake za pojedina arapska slo-
va, o izvjesnim naim bez i rizika, mogle zamijeni-
ti naim slovima. Takav je na primjer sa slovom q (umjesto
y (umjesto j), w (umjesto y) i Ovo tim prije to su i neki nacionalni sistemi Ia-
ko odustali od ovih i oznaka i zamijenili ih sopstvenim, nacionalnom alfabetu
bliim oznakama. Ako ovome dodamo i da transkripciju arapskog pisma prila-
naem fonetskom sistemu i onda ne vidimo
razloga, niti smo uvjereni, da se moramo u cijelosti povinjav!lti sistemu ZMDG-a, bez ob-
zira to je on usvojen u dobrom dijelu literature.
Kada govorimo o usvajanja ovog ili onog sistema za egzaktnu
transkripciju arapskog teksta u naem jeziku, moramo imati u vidu da nam, u pojedinim
ni uoptena ortografska rjeenja uvijek Naime, moramo imati
u vidu i arapski vokalni i konsonantski sistem koji, sa svoje strane u pi-
tanju transkripcije, jer njihov redoslijed ponekad mijenja adekvatni izgovor, pa se ne-
kada "fetha" adekvatno izgovarati kao "a", a nekada "e" itd. Dakle, pored
znakova, koji arapska slova, moraju se odrediti i stavovi !<oji poblie odre-
egzaktno transkribovanje. S pravom bi se moglo upitati da li da se pie al-Qahira ili
AI-Qahira itd.
Naalost nai pravopisi i njihovi nisu doskora dunu pat-
nju transkripciji arapskih ali nas savremeni i sve kontakti s arapskim svijitom
prisiljavaju da se nai krugovi i institucije, koje se bave jezikom, posvete ovom
pitanju i optimalno i rjeenje. Sve bi ove, kao i druge probleme
vezane za transkripciju arapskih trebalo sistematizovati i verificirati. to
prije tim bolje, jer nas stanje dovesti u jo teu situaciju ako rjeenje ovog
pitanja budemo i dalje
I na kraju, arenilo arapske transkripcije koje je prisutno u naim edicijama, od
Enciklopedije Jugoslovenskog leksikografskog zavoda preko i orijenta-
listike do svakodnevne urnalistike, imperativ no naim krugovima na
ovom da uvedu vie reda, te da se meritorne i odgovorne i ustanove
okupe i, na bazi metoda i ustaljenih normi naeg jezika, donesu
o jedinstvenom rjeenju i sistemu transkripcije arapskih i
tekstova koji bi bio punovaan i mjerodavan za cjelokupno naeg jezika.
4
SUMMARY
UNITY OF THE SYSTEM OF TRANSCRIPTION OF ARABIC ALPHABET
ln Jugoslavia exist several systems for the transcription of Arabic alphabet in
Latin letters. Even many of non-scientific transcriptions exist in practice, so that in this
respect appeared great diversity. In this article the author appeals to the scientific
institutions and scientists in general to put an and to this anarchy and to draw a common
conclusion which system needs to be adopted on the occasion of transcription of Arabic
text in Latin letters.
5
Seid M.
HUSREVBEGOV BORAVAK I RAD U DALMACIJI
lako se o Husrevbegu i do sada relativno dosta pisalo, svejedno je ostalo jo
no pitanja u vezi s njim koja nisu raspravljana a neka nisu ni dotaknuta. Novija istraiva-
nja nam da doznamo znatno vie o ovom znamenitom bosanskom namjes-
niku iz prve polovice XVI a to na potrebu jo daljnjih istraivanja po ar-
f -
hivima, pa i pa objavljenim izvorima, k\lkQ bi se to bolje osvijetlilo Husrevbegovo doba
i njegov rad na i kulturnom Gotovo svi autori su ga kao
dobrotvora na' pfoirenju i izgradnji Sarajeva, pa je na tom planu postignuto i najvie re-
zultata, il sve drugo ostalo je po strani i samo je usput dodirnuto. 1) Jedino se je A. im-
posebnq pozabavio Husrevbegovim djelovanjem izvan Bosne (odnosno Sarajeva) kad
je obradio "Odsutnost Husrevbega iz Sarajeva god. 1534-1536".2) To je vrijeme Husrev-
beg proveo po drugi put kao smederevski sandakbeg i nakon toga se jo jednom vratio na
Bosnu.
je kao bosanski sandakbeg kroz gotovo punih dvadeset godina bio
stalno i prema Dalmaciji u kojoj je vie puta i sam boravio. Taj njegov odlazak u
primorske krajeve imao je viestruke svrhe. Na prvom mjestu je bilo ratovanje s namje-
rom osvajanja gradova i njihova I sto tako vana mu je bila i usposta -
va stalnih i granica, kao i raznih drugih odnosa s Republikom, kao
to su trgovina, suanja i Ratne operacije Husrevbegove su i do sad
dobro poznate, pa se na tom ne treba mnogo zadravati, osobito to se grada Klisa,3)
1. Osim brojnih priloga o Husrevbegu postoje i monografije koje su napisali Dr Safvet beg
Dr Mehmed Spaho, Dr Truhelka, a "Spomenica Gazi Husrevbegove
godinjice, Sarajevo, 1932., sadri vie radnja H. i zapravo monogra-
fiju ozaslunom Husrevbegu. Vrijedan je i zaokrueni "Ga-zi Husrevbeg" -
Napredak, kalendar za 1931. godinu, str. 101-113.
2. Odsutnost Husrevbegova iz Sarajeva god. 1534-1536. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bos-
ni i Hercegovini XLVI (1934); sv. za historiju i etnografiju, str. 91-106.
3. M. Petar Zagreb 1931.
7
ali i tu ima praznina i koja dobro kad se bude pisala nova i -
ra monografija o Husrevbegu.
granica s posjedima u Dalmaciji ostalo je do sada gotovo
nedotaknuta, a izvori su o tom brojni i veoma zanimljivi. I o drugim naprijed istaknutim
pitanjima svakodnevnog ivota na granici je dosta obilna i ovdje biti
upotrijebljena, kako bi se predodba o Husrevbegovu radu u tom kraju to bolje upotpu-
nila i bila cjelovitija. Na ovom mjestu ne treba govoriti o Husrevbegovoj upravi
u Bosni, jer su to drugi uradili. Drat se u naslovu okvira i ulaziti u
druga pitanja samo koliko je potrebno radi razumijevanja osnovnog izlaganja. Ovo biti
jed.an_prilog poznavanju Husrevbegova rada i kao bosanskog sandaka u kome
je on proveo najdui period svoga ivota i slube u Osmanskom Carstvu.
Osnovna namjera pohoda turskih namjesnika prema Dalmaciji bilo je
zauzimanje gradova. Iako su odnosi Turske prema Veneciji formalno bili dobri i prijatelj-
ski, svejedno je jo od kraja XV dolazilo njima do sukoba i sporova, pa je
tako i Dalmacija bila predmet borbi, a glavni akteri s turske strane su u tom bili bosanski
i namjesnici, koji nekad nastupaju ali vie puta i odvojeno. Tako
je bilo i u Husrevbegovo doba, pa i on ponajvie vojuje sa svojom i s
vojskom, a uvijek je s njim i njegov Murat vojvoda.
Najvie je ratnih pothvata tada bilo oko Klisa, jedine jo koja je u Dalmaci -
ji pripadala Hrvatskoj i nakon njegova pada u 1537. godine borbe su se vodile
samo oko posjeda i Jo prije toga Husrevbeg je napadao i zauzimao
u okolini Zadra, ibenika, Trogira i Splita. Te dobro i bra-
njene gradove on nije izravno napadao, nego je prvenstveno nastojao zauzeti njihovo zale-
i na taj im normalan ivot, se da ih kasnije lake prisili-
ti na predaju. je vlast te velike gradove dobro opskrbljivala i branila,
a manje u ostavljala gotovo bez ikakve obrane.
Prvi Husrevbegovi pothvati u Dalmaciji nakon dolaska na bosansku
stolicu bili su upereni prema okolici Zadra i ibenika. prvih mjeseci 1521. godine
javljaju kako se turska vojska pribliava Skradinu i ga opsije-
dati, a isto tako ide prema Kninu i "Ostrovici. Iako su Skradinjani jo koju godinu prije
pristali na godinjeg da bi se zatitili od i napada, sad im to vie
nije koristilo. Cijelu se godinu vojni napadi ponavljaju. Potkraj godine turska vojska je
harala oko ibenika. Pri tom je bilo i zarobljenika, pa su krajem zime otkuplji-
vali svoje sunje iz Bosne. Bosanski je paa (kako redovito nazivaju bosanskog
sandakbega) tada prevozio topove prema Skradinu, a skradinski kapetan zahtijeva
od svoje vlade municiju i ostale potrebne stvari za obranu. Da li je ta poslato u Skradin,
ne zna se, ali je ljeta '1522. godine Husrevbeg doveo vojsku i gotovo bez
borbe zauzeo Knin i Skradin. 4) Istodobno je sigurno zauzet i stari Drni, samo se
on u vezi toga ne spominje u poznatim izvorima, ali se iz kasnijih spisa vidi da je bio u
turskoj vlasti. Nije se on ni mogao odrati kad je Skradin pao njima u ruke. 5) Tako
je Husrevbeg pomakao granicu bosanskog sandaka daleko na zapad u neposrednu okoli -
cu Zadra i time jo vie ugrozio ovaj kraj . Kako je 1523. godine pala i Ostrovica, time je
4. S. M. Zatlar i turska pozadina od XV do potkraj XIX Radovi Instituta Jugosla-
venske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. sv. (1965), str. 207.
5. S. M. Drni esnaestoga i sedamnaestoga Radovi. .. sv.19/ 1972 . str.394.
8
bilo dovreno osvajanje hr.vatskih gradova u sjevernoj Dalmaciji, koja se tada jo naziva i
Hrvati. Stoga vlasti opasnost za svoje posjede u ovom kraju
opskrbiti kastele u zadarskom i u tu svrhu 2000 dukata za Nin, Vra-
nu i Novigrad. Kasnije je poslan i inenjer koji rukovoditi tim poslovima. 6) Mnogi su
Skradinjani bili pobjegli pred turskom opasnosti u ibenik, pa ih Husrevbeg trai radi po-
vratka u njihov a mu tada alju darove, vjerojatno da bi ga odvratili od
svojih gradova i skradinskih bjegunaca. dobre odnose i prijateljstvo s
kom Republikom, turske.su tada tedjele podanike i njezine u ovim
krajevima, jer je to i sultan bio naredio, a napadale su jedino na preostali grad Klis, koji
. ,
je pripadao hrvatskoj di-avi. Ali ni na sjeveru na granicama nije bilo potpu-
nog mira. su se ponavljala s jedne i druge strane. 1524. godine
imamo vijesti o zalijetanju turskih jedinica u okolicu Zadra. Tada zadarsko vije-
raspravlja o turskoj opasnosti i kako je cijela gradska okolica skoro potpuno
opustoena, a mnogi stanovnici pali u suanjstvo. Slabo su pomagale i toga pod-
jedino je Zadar bio dobro branjen i mogao je odolijevati. je zamoliti vla-
du u Veneciji nek 5trae radi obrane nastlija u zadarskom kotaru. 7) I u ibenskom
kraju je bilo Husrevbeg je elio imati neposrednu vezu sa Skradinom s mora,
pa je u vie mahova traio od Mletaka dozvolu za slobodan prolaz turskih brodova
ibenskim kanalom i rijekom Krkom do Skradina. su to prvo odbijali, ali
su udobrovoljiti i susjednog sandakbega i sultana napokon 1524. godine na-
loiti ibenskom knezu nek "dopusti dvoveslicam turskim u Skradin". 8)
su se tome nalogu oprli i knez nije izvrio vladina naloga. su
vojnici uhvatili neke turske podanike iz Skradina i zatvorili ih u ibensku
S turske su strane odmah poduzete mjere radi pa je to valjda i
ostvareno. Moral i su i uvijek poputati, jer su navale bivale sve i opasnije.
Zadarske su vlasti u 1525. godine javljale o nedavnoj provali turskih vojnika u
taj kotar, koja je urodila velikom zarobljavanjem velikog broja stanovnika i
hvatanjem nebrojeno ivoga blaga. Sa strane Zadra poduzeta je potjera za
sustignuvi ih mnoge su pobili i pohvata'li, njima i jednog uglednog iz san-
dakbegove blizine. 9) S strane na ovo nije bilo nikakve otre reakcije, jer je i
njima tada bilo stalo do mira na granici i izbjegavale su sve to bi moglo pomutiti odnose
sa sultanovom <:iravom. Da bi tursku vojnu silu to vie udaljili od svojih posjeda
ni su 1527. godine nagovarali Portu da napada zemlje kralja Ferdinanda, a navodno su
potkLJpili. i susjedne sandake, pa i Husrevbega da to stalno 10) On je zajedno s dru-
gim begovima osvojene gradove i dovodio majstore sa svih strana, kako bi se
posao bre i solidnije obavio. Spominje se i bijeg nekih zidara iz Skradina, navodno to
nisu bili 11) Nakon osvojenja spomenutih gradova preostao je u tom kraju jo
6. I. Odnoaji skupnovlade prema junim Slavenom u izvadcih iz
rukopisa Marina Sanuda od godine 1496. do 1533. A"rhiv za povjesnicu jugoslavensku (dalje Arkiv),
sv. VIII, 184.
7. Historijski arhiv u Zadru. Libri Consiliarum Magnificae Comunitatis Jadrae, sv. III, str.25-26.
8. S, Ogledalo knjievne poviesti jugoslavenske II, str. 123.
9. V. Makuev, Istorijski spomenici Junih Slovena i okolnih naroda iz italijanskih arhiva i biblioteka.
Glasnik Srpskog drutva, II odjeljak knj. XIV (1882), str. 63.
10. J. ontar, sluba in -diplomacija avstrijskih Habsburanov v boju proti Turkom v
16. stoletju, Ljubljana 1963., str. 18. -
ll. Arkiv VIII, str. 280.
9
grad Obrovac, koji je Husrevbeg elio zauzeti. Obrovac je jo od davnina bio vlasnitvo
obitelji kojih su se posjedi protezali po Lici, Krbavi i juno od Velebita. Ta-
da je njim gospodario Ivan (posljednji od roda a zapovjednik po-
sade u Obrovcu bio je njegov kastelan Juraj (Jurko) Posedarski. Kad je gradu zaprijetila
opasnost od turske vojske, Posedarski je pozvao samog nek radi spasava-
nja svog posjeda. Ovaj nije mogao ostaviti gradove u Pounju, jer je i te morao
od turskih provala i ostavio je svu brigu za Obrovac svom kastelanu. Husrevbeg je
grad opsjeo zajedno sa svojim vjernim Murat vojvodom, koji je bio rodom iz
ibenika i kao suanj preao na islam, pa se naao u Husrevbegovoj slubi. Nakon dueg
opsijedanja Obrovac se predao 30.111 1527. godine. 12) Murat je nakon ovoga
grada tu boravio, kako radi i organizacije vlasti u ovom kraju, isto tako
i radi i opskrbe svim to joj treba. se njemu je bilo ponajvie stalo
do luke i izlaza na more kroz Zrmanje. Uskoro nakon os-
vojenja Obrovca zatraio je sandak Ahmedbeg ljeti 1527. godine
po sultanovu nalogu od stotinu puaka, deset naoruanih i dva broda
nakrcana iveom. Ta je flotila trebala pratiti njega i druge sandake na putu prema Skra-
dinu, a poradi i obnove Obrovca. se vlada nala u nezgodnom
poloaju, pa se gubitkom mnogo ljudi usljed kuge, su im razaslane na sve
strane, a hrane nemaju nikako, te ni sami nemaju od ivjeti. Sandakbegu i njegovim
suradnicima su poslali darove i time ga odvratili od daljnjih zahtjeva, pa se vie ne spomi-
nje traenje. 13)
Osvajanje Obrovca je za Tursku imalo posebno se ovaj grad sa
svojim pogodnim poloajem nalazio na putu kojim su stalno prolazili Senjani radi
ke po i turskim posjedima. Murat je kao primorac po podrijetlu, sigur-
no lake obrane od ako se tu uspostavi makar i mala flotila,
koja bi prolaz neprijateljima. Zato su ubrzo nakon osvojenja u Obrovcu smje-
tena dva manja broda za obranu od a ti su brodovi (fuste) trebali i onemogu-
Senjanima i njihovim plovidbu tim putem. Ali samo dva broda nisu
bila dovoljna za obranu, pa je vojvoda Murat nastojao i oko izgradnje novih brodova u sa-
mom Obrovcu, jer je njegova okolica obilovala dobrim drvima za brodogradnju. Trebalo
je jo imati majstore te struke, pa se on obratio u ibenik i zamolio od njih brodogradi-
telje (marangoni e calafati), koji bi mu gradili brodove. Iz ibenika je stigao negativan od-
"govor, ier ni oni-navodno'nisu imal i dovoljno tih s preporu kom nek se obrati
izravno vladi. Murat je s'vakako odnekud dobio brod:>graqitelje, pa se,
sredinom 1530. godine kako je on urno poslao u Obrovac majstore i drugu radnu
snagu na za fuste, koje se boriti protiv sultanovih neprijatelja na toj
strani. Govorilo se tada i o izgradnji 12 brodova, ali to biti plod pretjeranog stra-
ha onih, koji su se bojali turskih pomorskih napada iz te luke. 14) ove flote
u Obrovcu izazvalo je Senjane, te su oni doli pod Obrovac, razvalili fuste (koje
nisu bile ni gotove l. a otetili su i samo naselje. Ali taj neprijateljski napad nije omeo
12. S. M. Izvoz drva preko Obrovca krajem XVI st. Radovi ... sv. 21 (1974). str. 261. - O Mu-
rat ili vojvodi biti govora u posebnoj radnji. Njega se u dosadanjoj historiografiji redo-
vito naziva to je posve pogreno. Prema mojim istraivanjima u Sibeniku nije bilo poro-
dice toga imena. Oni su se zvali ili a Sanudo je to krivo i otuda pogreka kod
naih pisara.
13. Truhelka. oc. str. 37.
14. S. M. Izvoz drva preko Obrovca. str. 263.
10
daljnju gradnju brodova. Murat po Husrevbegovu naputku sada trai snagu
i ostalo to je trebalo iz Dubrovnika. umoljenih
jeseni iste godine da se Muratu poalje onol iko kalafata i ostalog to je potrebno za izgrad-
nju galije prema njegovoj elji i traenju. 15) Gradnja je svakako uspjela, pa su
ni godine mogli ploviti od Ankone radi brodova. Zbog toga
je nastao spor s jer su brodovi bili njihovi, pa je sultan fermanom bosanskom
namjesniku Husrevbegu i skradinskom kadiji 7.11 1532. godine naredio strogu istragu
ovoga i kanjavanje svih koji su imali udjela u toj obzira na njihov sta-
le i poloaj. Svu je robu i zasunjene putnike trebalo i vratiti. 16) Koliko je taj fer-
man bio efikasan i ta je od zaplijenjenog i u se izvorima
ne spominje, ali se kasnijih godina ne spominju ni novi sporovi, a brodovi su navodno iz-
na suho, valjada nek se vidi kako nema namjere za ponovne gusarske zalete i
ku. Gradnja brodova u Obrovcu se i kasnije nastavila izgleda intenzivno. Organizator toga
posla je bio Husrevbegov Murat a neposredni zapovjednik flote bio je
kapetan. Godine 1532. spominje se ovdje "bivi kapetan fusta" imenom to
je iskvareno od 17)
. je diplomacija stalno radila oko toga kako bi odrala sa sultanom prija-
teljske odnose i njihove ratne i aspiracije uputila u drugom pravcu. Po austrij-
skim saznanjima Sulejman je u jesen 1531. godine naredio sandacima Bosne, Zvornika,
Vidina i Kruevca da prigodom pohoda tede i Poljsku, te one zem-
lje koje su se Turcima obvetale na godinjeg danka. 17) Takvo je relativno mirno
stanje na granicama potrajalo nekoliko godina, a jedno vrijeme ni
Husrevbeg nije bio u Bosni, dok je upravljao smederevskim sandakom (1534-1536).
Kad je nastao rat su odmah navalili na
Obrovac i Skradin ih valjda najopasnijim za svoju politiku na Jadranu. U tim
se gradovima nalazila samo redovita turska posada i je bilo lake tu udariti i
uspjeh. Skradin su oni zauzeli i poruili u velikoj mjeri. Zaplijenili su tu trideset
vesala i veliku za brodove, pa su sve odvezli u arsenal. 18)
Obrovac su zapalili, ali kad je posadi dola su se s gubitkom
povukli, a sa sobom su odnijeli dosta plijena i suanja.
U ovom hrvanju je Turska svojoj boljoj vojnoj spremi i materijalnim
ostala pobjednik. U prvom redu je Husrevbegu uz Murata i
drugih sandaka uspjelo- zavladati Klisom, a onda se je okrenuo prema sjeveru i zauzeo
Vranu i Nadin u Zadra. To je bilo u rano 1538. godine.
ci su pobjegli u Nin. I iz nedavno Zemunika je vojska
utekla, ali su grad spasili i sami hrvatski vojnici, koji su u zadnji zaposjeli
I sa Zadrom se je moglo neto dogoditi, jer je otilo iz
grada i stupilo u sultanovu slubu zato to ih nisu redovito Gradska je
straa pak bila pustila u Zadar 25 turskih vojnika, koji su doli do gradskog trga, odakle
15. str. 38.
16. F. Izvodi za jugoslavensku poviest iz dnevnika Marina m. Sanuda za g. 1526-1533. Starine
XVI (1884), str. 165.
17. Arkiv VIII, str. 317.
18. V. Vinaver, Senjski uskoci i Venecija do Kiparskog rata. Istorijski glasnik 1953., br. 3-4, str. 61.
11
su ih izbacili van. U okolici je spremna druga turska vojska znak za napad,
pa kad zavjera nije uspjela, ta se vojska vratila neobavljena .posla. 19)
Prema navedenom Husrevbegov rezultat ratovanja u Dalmaciji u toku tih triju godi-
na bio je Klisa, Vrane i Nadina, triju veoma jakih i vanih na granici. On
ih je odmah jo vie i osigurao. Osim toga predloio je sultanu Sulejmanu osnu-
tak novog sandaka sa sjeditem u Klisu, to je sultan i odobrio i prvim klikim sanda-
kom imenovao Murat vojvodu, i vjernog druga Husrevbegova. Ovo su bili i pos-
ljednji njihovi vojni pothvati u Dalmaciji, ali bilo je jo posla u vezi toga, a to je usposta-
va mirnoga stanja s Republikom i granica.
2
Pitanje granica u Dalmaciji poticalo je jo od prije. To je bilo aktualno zapravo od
onoga kad je Turska zauzimati pojedina mjesta i u Dalmaciji, a to
jo potkraj XV Jo tada se postavljao problem je ta i tko ima pravo
vladati i upravljati nad kojim naseljem odnosno cijelim krajem. p'otreba gra-
pravaca je i s i s turske strane drugog decenija XVI stolje-
a to biti rijeeno istom nakon rata 1537-1539. godine potpisivanjem
mirovnog ugovora 1540. godine.
U Husrevbegovo doba se prvi put spominje s u Dalmaciji
1531. godine. je vlada to se zna raspravljati o slanju povjerenika za us-
postavu granica s Turskom u Dalmaciji 20.11 1531., a uskoro je i Visoka Porta poslala
Husrevbegu nalog nek pregovore s predstavnicima. S strane
su bili kao Zadarski kapetan Vicenzo Zantani, njegov tajnik Daniel
di Lodovici, a kao prevodilac je bio Hieronimo Ziuran. Za darove turskim predstavnicima
mogli su utroiti 1000 dukata. Za svoju opremu odobren im je poseban iznos kako bi
to pristojnije sandakbega. Oni su se prvi puta sasta I i na granici 6. V II 15;31.
godine. Kad je Husrevbeg zahtjeve (koji u spisima ovdje nisu navedeni),
rekao je da mora Porti referirati i sultanovo miljenje. Istom podjesen doao je neki
njegov izaslanik u Mletke i iznio sandakbegovu elju za dobrim odnosima sa susjedima.
O pregovorima se tada nita nije govorilo, vjerojatno zato to se sultan spremao na vojnu
protiv Ugarske, a pozvao je i bosanskog i nekog drugog sandaka da mu se pridrue. Tada
su iz Hrvatske provalile u Bosnu i napale Unac i Prusac (Biograd).
ih je sandakbegov zamjenik Kasumbeg s 500 vojnika. Hrvati su tada zasunjili 700 ljudi
i mnotvo konja i druge ivine. Kad su poli prema Hlivnu, bili su odbijeni i neki
ni, pa odvedeni u Hlivno. Na povratku su otetili i Kamengrad. To je ratovanje bilo sredi-
nom 1532. godine. 20)
Pred godine Husrevbeg je bio u Cetini, a u Hlivnu ga je
vao Murat je boravila i njegova obitelj. Odatle su zajedno poli pod Klis i pod-
sjeli ga, ali bez vidna uspjeha. Sad se je opet pregovarati o Granicama, pa su i
19. S. M. Zadar I turska pozadina. str. 208.
20. M. Sanudo. Diarii .... sv. LVI. str. 617-618.
12
poslali Husrevbegu darove, a za njihova predstavnika i je
Nikola Trivisan, generalni providur dalmatinski. Trivisan 19.VII javlja vladi kako se je
sastao na granici s Murat vojvodom koji mu je rekao da za mjesec dana
sandakbeg radi granice i popravka skradinskih bedema. Providur ga je mo-
lio nek bega zamoli glede pitanja o granicama. Je li Husrevbeg tada doao nema
vijesti u spisima. Po svoj prilici nije dolazio, jer ga Murat i u septembru i dopisu-
je se s njim, kako predstavnici iz Dalmacije. Po Trivisanovim
Murat je "isto to i sandakbeg", pri tom svakako na njegov poloaj Hus-
revbegova zamjenika i odana prijatelja. Govorilo se tada da Husrevbeg svoje sjedite
prenijeti u Hlivno, a Murat dobiti neki poseban sandak. Ali to su bila samo mle-
koja nisu imala nikakva osnova. Jo u jesen Iste godine su
Husrevbega da u Skradin, radi pregovora o granicama. 21)
Kako su se ti pregovori odvijali pokazuju nam neka pisma. Nije bilo jed-
nostavno sporazum, jer je i jedna i druga strana imala svoje elje, potrebe i zahtje
ve, od kojih se teko odustajalo. Gotovo svi ti spisi doprli su do nas u suvremenim ili ne-
to prijevodima, pa nam tim lake biti shvatiti njihov sadraj. a
posebno imena naselja i drugih lokaliteta, koja su i u turskim i u talijanskim origi-
nalima dosta krivo ispisana, pa ih je u tom tee identificirati. Ima i osob-
nih imena koja se mogu razumjeti, jer su strancima bila slabo poznata, te su krivo
i krivo zapisivali. ostalim u latinskim i talijanskim spisima se redovito i Husrev-
begovo ime naopako biljei, pa to kasnije posebno raspraviti.
Nakon prvog sastanka s predstavnicima 1531. godine Husrevbeg je izvi-
jestio Portu o zahtjevima Republike, te u vezi toga dobio odgovor ili bolje sultanov
ferman pisan zadnjih dana te godine. Sultan se tu poziva na svoj raniji nalog Husrevbegu
i skradinskom kadiji "za rabotu i istinu od mejaev (granica) gospode
su dokazivali na temelju starih kraljevskih pisama "da sela Trilokve, i
Suhi Dol" pripadaju gradu Trogiru, a "sela Sitnica, Nevest,
Kolevrate i rika Krka" gradu ibeniku. Kako su ta sela due vrijeme bila zaputena, nase-
lili su ih turski podanici i prihode u sultanovu haznu. kako su ta mjesta
otprije bila treba ih njima povratiti, a turske podanike preseliti na drugo mjes-
to. Koji ne bi htjeli posluati neka se prijave sultanu radi kanjavanja. 22) je
dud jo 1525. godine isticao njihovo pravo nad trogirskim sei ima koja su zaposjeli sulta-
novi podanici Vlasi i zahtijevao tih sela, 2'3) ali bez uspjeha. Vlasi su i dalje osta-
li u tim mjestima i turskoj dravi njezine dohotke, a trogirskim bivim
vlasnicima posjeda njima prihode.
Sultanov je ferman bio svima ali od toga nije bilo koristi, jer se stanovnici
spornih sela nisu dali maknuti odatle. Oni su 33 silom zauzeta seia, cdakle ih
ni sultanov nalog ni sva nastojanja bosanske vlasti nisu mogla otjerati. su vlasti
ponovno zahtijevale novi sultanov ferman i taj im je dat u ruke 1533. godine. S tim su ve-
zana i dva pisma Husrevbegova Nikoli Trivizanu, kojim mu javlja da "dok
ova naa Radilo se sigurno o bajramu, pa je on namjeravao na granicu poslije
21. Arh iv Jugoslavenske akademije znanosti, umjetnost" Zagreb, rukopis II d 106, list 11.
22. Na istom mjestu.
23. Historijski arhiv u Zadru, Trogirski spisi, sv. 200, list. 580.
13
toga. On Trivizanu "u ovih osam dana i vidjeti i po pravdi i volji
sultanovoj i prema naem starom prijateljstvu". Pismo je pisano "U Vrhbosni 26. VI
1533." 24) Nemamo vie vijesti o tom namjeravanom sastanku, nego znamo jedino za
sandakbegov susret s predstavnicima grada ibenika na granici radi sporednih
pitanja. Oni su se o svemu tom sporazumjeli u Petrovu Polju kod Drnia i Husrevbeg je o
tom izdao pismo "pisano u miseca rebihelahir devet sat i u
Petrovu Polu" (2d-29.IX 1533.).25) lako tu stoji da su se nagodili i da su
predata sela koja su trail i , se da sU .se turski podanici opet vratili na ta stanita (ili su
i ostali gdje su dotad boravili), jer se oni i kasnije tu nalaze i se sa
kojih su ta sela od starine bila, te im prihode na kao i oni u okolici
TTogira. 26) Tada su ti turski podanici Morlaci zauzimali 33 sela u ibenskom kotaru, na
spomenuti ih i dohotke dvama gospodarima. Taj nas tur-
skih podanika koji zemlje gospodara na drugi primjer kako
podlonici zakupljuju i begovsku zemlju unutar turskih granica. I ti
su primjeri iz sjeverne Dalmacije, a nalazimo ih u XVI i u XVII sve do kraja tur -
ske uprave u tim krajevima. 27)
Pitanje granica u Dalmaciji jo se jednom ozbiljno postaviti u vrijeme dok je
Husrevbeg upravljao Bosnom. To je bilo nakon zavretka rata 1537-
1539. godine, jer je tada Turska u Dalmaciji bila zadobila nove posjede, pa je trebalo rije-
iti ta kome ostati. Mirovnim ugovorom sklopljenim 2.X 1540. godine spominju se
samo gradovi i druga mjesta koja je Turska u posljednjem ratu zadobila, a nema vie go-
vora o onim naseljima koja su otprije bila sporna. je i Republika bila
pristala na stanje, jer je vidjela da se ne moe nita u njezinu korist. U
ovom ugovoru je da Turska vrati Republici gradove Vranu, Nadin, Zastinje i
neka neidentificirana sela', ali ni to nije 28) Kao to je izgleda i Husrevbeg bio
potjerati sultanove podanike iz zauzetih sela (a u svojim pismima je izraavao
najbolje raspoloenje da to ni njegovi nasljednici na upravi Bosne nisu izvrili ugo-
vorenih obaveza i sve je ostalo po starom.
Granica je poslije 1540. godine polazila na sjeveru od Obrovca kroz Ravne Kotare
turske gradove Islam (Seddi Islam). Nadin, Karin, Vranu, pa zapadnom oba-
lom Vranskog Jezera prema Velimu u ibenskom kotaru, a odatle preko Krke na Skra-
din. Od toga se grada granica protezala gotovo pravom crtom do Solina (u
Splita), koji je bio u turskim rukama, pa na Kamen (tada jo posjed),
do granice Poljica, koja su posebnu nahiju klikog kadiluka, i Ma-
karsko Primorje. Sporna se naselja i kasnije spominju u spisima. Posebno su isti-
cana sela u zadarskom kotatu, koja su potraivali za se, a bili su ih zaposjeli tur-
ski podanici i emini ih upisali u deftere kao posjede pojedinih feudalaca. Od 44 sela koja
su bila u pitanju sad se mogu identificirati samo neka u blioj zadarskoj pozadini. Njiho-
24. Stafine 25, str. 126.
25. Arhiv Jugoslavenske akademije u Zagrebu, rukopis II d 106, I ist 12.
26. S. Commissiones et relatianes Venetae, III, str. 239- 240.
27. S. M. susjedstvo na zadarskoj krajini XVII st. Radovi ... IV-V (1959) ,
str. 410-412.
28. L. Banelli, II trattato Turco-Veneto del 1540., Centenario della nascita di Michela Amari, T. II,
Palermo 1910, str. 332.
14
va su suvremena imena: Biljane, Trnovo, Liane, Tinj, Suhovare, Kame
njane, Gorica, Poliane Galovci, Miljacka, Miranje, Zabla
iRogovo. 29) Neka od tih naselja kasnije igrati vanu ulogu i kao vojne a isto
dobno i kao ekonomske jedinice pod turskom upravom. je bil'o i s onim selima
u trogirskom i ibenskom kotaru, koja smo prije spominjali. To prelazi okvire na
e teme i ne treba vie o tom govoriti.
3
Ovim izlaganjima nije iscrpljena sva Husrevbegova djelatnost u Dalmaciji. Osim nje-
govih ratnih pothvata u ovome kraju, kao i rada na uspostavljanju granica, on se je zala-
gao i na druge oko odravanja dobrih i prijateljskih odnosa sa susjednom
kom Republikom. Spominjali smo primjere njegovih izraza o elji za prijateljskim od-
nosima s tom susjednom dravom. Neka njegova pisma kako se on zauzima kod
duda za pojedine njihove podanike da im se kazna snizi ili oprosti. To su bili
sve znakovi prijateljskog i ljudskog ponaanja prema inovjernim ljudima koji su pali u ne
volju,pa se on za njih zauzima. A kad im je u takvim prilikama poma'gao koliko je mogao,
onda je sigurno i bio spram njih paljiv, samo o tome do sad nemamo pisanih svje
Evo nekoliko primjera ta je on u tom smislu
U jednom pismu iz 1531. godine dudu Husrevbeg moli svoga uglednog
prijatelja za nekog podanika iz Splita, koji je na izgon iz Splita na
ri godine, da bi mu se povratak je izdrao godinu dana u pro
gonstvu. To pismo donosimo na kraju u cijelosti . Drugi je iz vremena oko 1537.
godine. Husrevbeg se zauzima za nekog koji je prognan iz cijele
Republike, a bio je po svoj prilici Murat U pismu se kako
spomenuti prognanik "nie ubio ni posikal", pa moli da mu dozvoli povratak "kako
je vaega gospostva". 30) Osim tih intervencija za ljude poznata
nam je jedna njegova naredba glede usjeva na granici i da se ne poduzimaju nikak
vi drugi radovi dok se ne smiri ljetina. 31) To je svakako bilo u interesu jedne i druge
strane, a posebno stanovnika u krajevima. - Na ovom se mjestu mora istak-
nuti da je Husrevbeg tako postupao s ljudima koji su bili pali u kakvu nevolju bez obzira
kojoj su dravi pripadali. Tako on u vrijeme svoga begovanja u smederevskom sandaku
1535. godine pie kralju Ferdinandu u stvari uhapenog trgovca Dmitra turskQO
podanika. U pismu moli Husrevbeg kralja Ferdinanda neka bi naredio da se taj trgovac
pusti, kao to i trgovci iz njegove zemlje slobodno idu po turskom Pismo se za
vrava potresnim "I mi se nadamo od vae milosti za siega siromaha Dmitra, da
bi vae gospoctvo sirote stare majke mu suze ustavili". 32)
29. Arhiv Srpske akademije nauka u Beogradu; Zaostavtina J. XVI-64. Imena
spornih sela navode se i u dokumentima to ih je objavio V. Solitro u zbirci Documenti storici
sull' Istria e la Dalmazia, Venezia 1844., str. 264- 266.
30. Arhiv Jugosl'avenske akademije u Zagrebu, VI. br.l.
'31. Starine X 25, str. 125-126.
32. Iv. Srpska pisma u francuskim arhivama. Glasnik Srpskog drutva LI (1882),
str. 115.
15
4
Husrevbeg je po Dalmaciji zadobio i za sebe neke posjede, koje je kasnije
uvakufio za svoje ustanove u Sarajevu. To su bili mlinovi na rijeci Zrmanji na njivi zvanoj
povie grada Obrovca. Taj je posjed Husrevbeg dobio u vlasnitvo fermanom sul-
tana Sulejmana 1533. godine, pa ih je uvakufio za svoju damiju. 33)
U vezi Begove damije imaju u izvjetajima neke do sad i ne
vijesti iz vremena njezine izgradnje. Marin Sanudo biljei 22.XI
1530. godine veliki potres u Sarajevu, koji je navodno poruio bain mesdid u tolikoj
mjeri, da se teko spasiti. 34) I u jednom pismu Petra spominje se potres sa is-
tim posljedicama. Istinitost tih podataka o ruenju Husrevbegove damije se do-
kazati ili eventualnQ pobiti jedino z;;thvatima na samoj kad se jednom
budu izvodili potrebni restauratorski radovi.
5
Husrevbeg je vodio razgranatu korespondenciju s Visokom Portom, sa svojim pod-
upraviteljima u Bosni i sa susjednim dravama. U svojoj je kancelariji"imao osim
poznatog Divan Katib Hajdarefendije, koji je bio starjeina cijeloga poslovanja ikorespon
dencije, svakako vie pisara. Hajdarefendija je osim svoga slubenog djelovanja poznat i
kao jedne damije na Vratniku u Sarajevu, poznate sada pod imenom Bijela da-
mija. 35) Neki od uredskih pisara su vodili spise na turskom jeziku, a drugi na narodnom.
Ovi posljednji su pisali a moda i latinicom, ako je to trebalo pisati latin
ski ili talijanski. je beg korespondirao sa susjednim i drugim vlastima
na naem jeziku, pa su njihovi dragomani ili onda prevodili ta njegova pisma. A i
oni su njemu pisali na isti Naalost ime ni jednog od tih njegovih pisara za bosan-
nigdje se ne spominje. Jedan od njih se potpisuje kao "dragoman i jazidija bain",
a bio je iz Taj je pisao 1528. godine dalmatinskom generalnom providuru radi
svoga brata koji je bio "za malu rabotu, za jednu Bog
je li ju rekao". Jazidija moli providura da se kod viih vlasti
zauzme za njegova brata. 36) Dok za ovoga jazidiju ili znamo odakle je bio, a vidi
se to i po ijekavskom govoru njegovu, za nekog drugog pisara pisama moe se sa
da je bio iz krajeva, jer pie ekavski (vidi u Dodatku). I pis-
ma kralju Ferdinandu iz Beograda pisana su ekavicom.
3
7) imao je Hus
revbeg i vie takvih pisara, jer su neka pisma pisana ikavski, a to je karakteristika govora
nekih krajeva Bosne i Dalmacije. Pisari su bili otuda.
33. Truhelka. o.c. 214. - Spomenica Gazi Husrevbegove 400. godiniice XV i XXIV.
34. Starine 25, str. 99.
35. H. Bosanski divan. Prilozi za orijentalnu filologiju knj. XVIII-XIX (1968-1969).
Sarajevo 1973., str. 33-34.
36. Journal of Croatian Studies XI-XII (1970-71), New York, str. 160-161.
37. Iv. oc.
16
U nekim od ovih Husrevbegovih pisama na njegovo se ime pie Husrem,
a piu ga ponegdje i stranci. Taj oblik upravo odgovara onom kako se je i u Sarajevu mog
lo doskora od starijeg muslimanskog svijeta (Gazi Husrembeg, Husrembegova da
mija). Tome odgovara i ime vode kod Trnova, koje se u narodu veo
e za Husrevbega. A. je mislio da je to u literaturi krivo (zamjena nje
"w" "m"), ali to izvorna Husrevbegova pisma opovrgavaju. Pisao je
tako svoje ime i iz Beograda i iz Sarajeva: "Milostiju boiom mnogo poklonenie
nomu vsake dostojnomu, visokorodnomu kral Feranduu piem az
HI ; sl em beg, gospodar smederevski i beogracki ..... 38) godine kasnije pie on iz Sa-
rajeva "Od mene Husrembega, bae bosanskoga, susidu naemu Mikuli
kapitanu kralevu ..... 39)
Husrevbegovo ime su njegovi suvremenici pisali kojekako iskrivljeno: Wzreff,
Nosrosberg, Vsterberg, Husainbeg i Pogledamo li dananje pisanje i izgovor imena
dananjih arapskih i drugih muslimanskih u naim i stranim novinama, zatim
na radiju i televiziji, gdje postoje i kolovani ljudi koji tu ne trebamo se
to su grijeili oni polupismeni ili nekolovani pisari prije nekoliko
Ti isti pisari su uostalom i mnogo poznatija i imena puta pisali pogreno,
jer nije bilo jednoga pravopisa, a to nikog tada nije smetalo.
DODATAK
. Od brojnih Husrevbegovih pisama koja su se u originalu i u prijevodima
ovdje donijeti faksimile i transkripciju dvaju pisama koja se jednog
podanika, za koga se on zauzima kod duda i kod "dalmatinskoga kapetana" (valjda ge-
neralnog providura? ). da se oprosti daljnja kazna. Pismo u Zadar
ima lijep begov muhur, pa ga zato i donosimo. U muhuru se Husrev, el-fakir ilel-
ganijj (Husrev, siromah, kome je potrebna Boja
Prvo pismo glasi:
Slavnomu i svetlomu i gospodinu du(d)u silnu
kralu od bae gospodara bosanskoga HII sl(.'v/JI'ga
poklonenie i za zdiravie uproenie kako gOS/ J or/ma, a po
tomu da vam (j)e u znanie kako edan priatel
Morat voivode u gradu Spletu, a sluga gospodetva
vaega Duima ali koi (j)e neto
sagrei tere ga bandiao knez spliteki
godine. Eto prola (j)edna godina, a za ostale
godine vaemu gospodetvu se molu kako gospodinu
38. Na istom mjestu.
39. A. Nekoliko spomenika iz XVI i XVII veka. Vjesnik Kr. Hrvatsko-slavonsko-
dalmatinskog zemaljskog arhiva, XV (1913), 93-95.
17
i susedu da biste mu te grehe oprostili
nae vole radi da k svomu domu, da moli Boga
za vae zdra vie. I pake molu vas da nam opete
odpie za ovu knigu mo(l)benu koju se molu vaemu
gospodetvu. I Bog vas umnoi u gospodetvu uviek.
rc' ,,,41 diD' 4" ,,, ".oJ" f
f""'k .. t.I+.7l1-
"1'" .. , (j, '" ,,')./!?f " '(e
M,tJ No .. .:;,..,; ...
.0. i,j( iil, i'" t:- e",! f e IX' ra 'u f .... 'Ii .... tl ri y l-' .... II
mOM" hiri Ar1t1C'ftG mDIl "i"r1.
S
.'"f- Itml,,<G tIre t '" /1 ... 0 "1 ... t
f(t1l(C(E ...
rrd'1
w

m "1 Gf. mo

H CTt f '"' rt li tbc" Of
)
lo Y Nf rll } ,,(,. rit { tl "" tl fol4 11111
/
Husrevbegovo pismo dt,Jdu radi Dujma od progonstva
18
Pismo zadarskom kapetanu:
Od bae gospodara bosanskoga Husrevbega
gospodnu kapetanu damalaciskomu. A po tomu
da vam (j)e na znanie kako knigu piemo svetlomu du(d)u za
nekoe dugovanie, tere molu vau milost da biste onu knigu
poslali i od vae strane svoju mol/benu knigu
du(d)u da biste toi dugovanie napravili
vole radi Murat voivode ere se on nam
moli i mi se zato molimo vaoi milosti. Ili se
opravi tai posao ili ne opravi od vaega
gospodetva sve to znamo. I Bog vas dri u gospodetvu
mnoga leta i godine uviek. Amin.
lako ova dva pisma nisu datirana, niti je u arhivu za njih zabiljeeno
vrijeme prijema, ipak se s pouzdanjem moe odrediti kad su pisana. se u arhivu
zajedno s jednim drugim Husrevbegovim pismom u kome on duda o svom
obilasku granice u drutvu nekog kapetana. Utvrdili su da su mnoga mjesta
koja se nalaze u rukama turskih podlonika prije bila vlasnitvo ljudi. Kako su
ta mjesta uvedena u deftere, on je izvijestio Portu o tom i odluku carevu. Ovo
pismo se odnosi svakako na prve pregovore o granica 1531. godine. Prema tome
i citirana Husrevbegova pisma bez sumnje iz navedene godine. nam to
i rukopis istoga pisara, stil pisanja i kojima se slui. 40)
40. Archivio di Stato Venezia. Racolta di documenti Slavi. Busta uniea.
2*
19
. l
H' lli lO A1r'v .... ,!. fl' n 'Jl';4 "''If
'''!i:& ,;ik1'" 6- t" fl "D'i .. rt'{t lI6ft
,,'t&A',{6tttC .. , t""'k
rI{
JJ'M", f(A'; f f" rt
.. r" .. , .. t Af-...
d
:,
'irtf". ...Efl .. '" l' 411 :
.. /" ,-HrIf: ernI
r-b ....
6
i ... ft{'.'J .. ...
riS tl. '''c i ti,.. " 'III <fL f ft ft!- ""f 4, m MA P' :'
.,,( ... ; .,.;, ..(i.4{ . ' ..... ls A--6AII ,
If4t1 ... f .... (t .:J.fo .. S
;;,4 .... F AlD"'f,4." .... -1",fMY,
_I ...
I 1
Od u stvari Dujma
Husrevbegovo pismo generalnom pravI uru
20
SUMMARY
Historical works vritten about Husrev-bey until now contain only few data
regarding his ties with Dalmatia. In this article the author presents all that Husrev-bey
did in that neighboring region during his governorship in Bosnia. He was mostly fighting
in that region and conquered several towns (Knin, Skradin, Obrovac, Ostrovica, Klis,
Vrana, Nadin). He workwed on establishing constant frontiers and friendly relations
with Venice republic. Numerous documents, cited here, discuss about this. He also
bequeathed several properties in Dalmatia for his mosque in Sarajevo. He used to mainta-
in friendship with Venice doge and principal governor for Dalmatia, interceeding accor-
ding to need, in favour of some people. At the end of this article the author talks about
his office and brings two shorter letters in original.
21
Raid
PRIHODI I RASHODI GAZI HUSREVBEGOVA VAKUFA U SARAJEVU
ZA PERIOD 1248-1251. (1832-1835)
Gazi Husrevbeg je bio najznamenitiji namjesnik, i ujedno
dobrotvor Sarajeva. On je vladao Bosanskim vilajetom sa kratkim prekidima od
1521. do svoje smrti 1541. godine. Istorijski je poznato da je Gazi Isabeg osnovao ka-
sabu SarajevCl.,: a Gazi Husrevbeg ju je proirio i pretvorio u eher. I zaista, njegovo ime je
monumentalnim koje je on podigao u Sarajevu u prvoj polo-
vini XVI Te njegove sluile su kroz vijekove (a i danas slue) u sakral -
ne, kulturno-prosvjetne, socijalno-humanitarne i ekonomske svrhe.
Vremenom je, zbog raznih uzroka, propalo dosta dobara Gazi Husrevbegova va-
kufa u Sarajevu i van Sarajeva. U samom Sarajevu uzrok tome propadanju bili su
katastrofalni poari, a u vremenu 1697. i 1879. godine. Kada je princ
Eugen Savojski popalio Sarajevo 1697. godine, sve su zgrade spomenutog vakufa izgorjele
osim Begove damije, medrese i banje. poari bili su' 1724., 1759., 1766., 1769.,
1766., 1788., 1831., 1842., 1852. i 1879. godine i u svakom tome poaru stradali su i
objekti Gazi Husrevbegova vakufa, a u posljednja poara.
1
)
1. O Gazi Husrevbegu i njegovom vakufu vidjeti: Dr Truhelka, Gazi Husrevbeg, njegov ivot i
njegovo doba, Sarajevo, 1912. i Spomenica Gazi Husrevbegove Sarajevo,
1932.
Poblie o poarima vidjeti: H. Poari u Sarajevu do 1879. godine, Kalendar
"Islamski svijet" za 1933/34., str. 28-34. U tome radu kae da je u Sarajevu bilo
preko dvadeset poara u razdoblju 1480. i 1879. godine i kronoloki ih nabraja, te
navodi stradanja pojedinih dijelova ili grada u tim poarima. o poaru iz 1831 .
godine, on navodi sve pogorjele objekte Gazi Husrevbegova vakufa, koji su spomenuti u
nom defteru. Isti autor pie u "Spomenici" (str. 104) da je 1832. godine komisija na licu mjesta
23
Nas ovdje interesira poar iz 1831. yodine u kojem su izgorjeli ili skoro
svi objekti Gazi Husrevbegova vakufa, a koji su neposredno iza poara pono-
vo ili popravljeni. U tome poaru, kako se vidjeti iz deftera koga objavljuje-
mo, stradali su objekti ovog vakufa: mekteb, imaret, sahat-kula, hanovi i u njima
imagaze, Telihan, Bezistan, damija i jo neki.
Defter o kojem je ovdje saul i Gazi Husrevbegova
vakufa, koji je godine poslije spomenutog poara. U to doba bio je kajme-
kam (zastupnik) vakufa ugledni i Sarajeva Ahmed Munib efendija
On je doao na taj poloaj rodbinskim vezama sa je upravljao spo-
menutim vakufom oko osam godina (od 1833. do 1840.) i kroz to relativno kratko vrije-
me je mnogo na podizanju vakufskih objekata i na vakufskih dobara
i ustanova. Za vrijeme svoga upravljanja vakufom, on je podigao sve vakufske objekte ko-
ji su stradali u poaru 1831. godine.
Gazi Husrevbeg je u svojim vakufnamama odredio norme o administrativnom i
finansijsko-materijalnom upravljanju njegovim vakufom. On je imenovao, ostalog,
bosanskog valiju i sarajevskog kadiju pokroviteljima inadzornicima vakufa i dao im pravo
da svake godine pomno ispitaju vakufske kako je to kod car-
skih vakufa. Ta odredba se i u vodu naeg deftera. Tako je mutevelija ovoya vakufa
mora() svake tri godine da izvri i podnese vakufski Ovoga puta taj iz-
vrio. je novopostavljeni kajmekam mutevelije Ahmed Munib efendija koji je kas-
nije protjeran na otok Kretu, gdje je i umro (1850).2)
Defter o prihodima i rashodima Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu je u stvari
redovni toga vakufa za spomenuti period. Defter je na turskom jeziku, pisan
arapskim sitnim pismom talikom, je 75 x 27 cm, a ima dva lista. Defter se nalazi
u Istorijskom arhivu Sarajeva pod signaturom OR-Gl-Sv. 64.
Defter se dijeli na dijela i to:
1. Uvod
2. Prihodi vakufa
3. Rashodi vakufa i
4.
1. UVOD
U uvodu se navodi da je izvren Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu
za godine 1248/ 1251-1832/ 1835. Tu su navedeni svi vakufski objekti koji su
ili renovirani, a koji su bili stradali u poaru 1831. godine. je prema
propisima vakufname i sa znanjem erijatskog suda, kajmekam Ahmed Munib efendija
ustanovila .da je potrebno 232.536,50 groa za popravak vakufskih objekata, koji su nastradali u
poaru 1831. godine i da je utroeno za njihov popravak, do 1834. godine, prema sidilu br. 75,
str. 33-37, 218.857,50 groa.
2. Vidjeti : R. Zaostavtina iza Munib ef. mutevelije i dabije Gazi Husrevbegova
vakufa, "Anali" Gazi Husrevbegove biblioteke, knj. 11-111 / 1974., Sarajevo, 1974., str. 193-224.
24
u saradnji sa ostalim slubenicima vakufa Mehmed Eminom, vakufskim nazirom
(nadzornikom), Mustafa-Asimom, pisarom ivakufskim dabijama.
2. PRIHODI
Ovdje su nabrojani izvori prihoda Gazi Husrevbegova vakufa i go-
dinji izdaci tih prihoda u groima. Navedeni su prihodi od u teanjskom i
kom kadiluku, kirija od starog hana (hani-atikj, novog hana (hani-dedid), novog velikog
hana (hani-dedidi kehir), kirija od banje, menzilhana, soba i magaza, i mlinova,
prihodi od vakufskih mukata i prodatih upranjenih objekata. Ukupni prihodi za navede-
ne godine iznose 301.300 groa.
3. RASHODI
-l
Kako se vidjeti iz vakufskog deftera rashodi u navedenom pe
riodu (1832/ 1835) bil i su, uglavnom za gradnju i adaptaciju objekata koji
su stradali u spomenutom poaru 1831. godine. Ostali izdaci u tome periodu bili su
neznatni u odnosu na izdatke za gradnju objekata. Ti izdaci su: plate vakufskim slubeni -
. cima, kupovina objekata, proslava mevluda, putni i administrativni trokovi, sudski dugo-
vi, gozbe valijama i mulama i drugi sitni trokovi .
Treba napomenuti da su u defteru navedeni svi materijali po vrsti,
i cijeni, koji su utroeni u gradnju svakog pojedinog objekta kao. i
utroak majstorskih i nadnica i njihova vrijednost u groi ma. Na osnovu tih po-
kazatelja moe se priblino ustanoviti kota nj e izgradnje jednog objekta u
to doba.
Ukupni rashodi za navedene godine iznose 296.698 groa.
4.
U je navedena rekapitulacija ukupnih prihoda (irad) u iznosu od
301.300 groa i ukupnih rashoda (mesarifat) u iznosu od 296.698 groa, te razlika (viak)
prihoda i rashoda u iznosu od 4.602 groa.
Prema tome, vakufskom saldo-suficit bio je neznatan u navedenom
periodu. Razlog je tome to je sredstava otila za gradnju i
popravak objekata pogorjelih u poaru 1831. godine. Za samu izgradnju i popravak va-
kufskih objekata potroeno je oko 250.000 groa, a svi ostali izdaci bili su oko 50.000
groa.
25
PRIHODI (IRAD) VAKUFA ZA GODINE 3)
1. Primljeno u gotovu od Abdulhamida kojega je Husejn kapetan
postavio za kajmekama (zastupnika) Gazi Husrevbegova vakufa 15.144 groa
4
)
2. Prihod sa Kuzmadin i Zagor u teanjskom kadiluku : 5)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
3. Prihod sa Dnoluke u kadiluku: 6)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
4. Kirija od Staroga hana (Hani-atik):7)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
Ukupno:
22.500 groa
23. 111 groa
23.405 groa
22.213 groa
91.229 groa
13.015 groa
12.200 groa
13.750 groa
13.500 groa
52.465 groa
650 groa
650 groa
700 groa
70d groa
2.700 groa
3. Kako se vidjeti iz deftera nisu navedeni prihodi od pojedinih vakufskih objekata za sve
godine. Tome je, vjerovatno razlog to nisu bili jo odnosno adaptirani sv i obj ekti koji su
nastradali u poaru 1831. godine. Godinje kirije bile su sko'ro iste za sve godine sa ne-
znatnim kod nekih objekata.
4. Kada se je Husejn kapetan proglasio vezirom Bosne, on je postavio zastupnikom mu-
tevelije Gazi Husrevbegova vakufa bajraktara Abdulhamida. Poslije sloma pokreta
svrgnut je Abdulhamid, a za novog zastupnika postavljen je Ahmed Munib ef. kome je
pred eriatskim sudom poloio i predao gotov novac spomenuti kajmekam Abdulhamid.
5. Vidjeti : Dr. Adem Gazi Husrevbegovi vakufi u teanjskoj nahiji u XVI vijeku , "Anali"
Gazi Husrevbegove biblioteke, knj . II-III 1974., str. 161-174. i Spomenicu, str. 116- 118.
6. Vidjeti : Spomenicu, str. 102 i 116.
7. Ovaj han naziva se u starijim dokumentima Gazi Husrevbegov karban (karvan) saraj, a u docnijim
zove se hani-atik (stari han) i Tali-han (kameni han). U narodu je poznat pod imenom Talihan.
26
5. Kirija od Novog hana (Hani Dedid) 8)
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
6. Kirija od Novog velikog hana (Hani dedidi kebir) 9)
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
7.500 groa
7.500 groa
7.500 groa
22.500 groa
8. BOO groa
10.000 groa
18.800 groa
Ovaj han 'stajao ja na mjestu dananje bate hotela Evrope. Talihan je gorio 1697., a potpuno je
propao u velikom poaru 1879. godine i nije se vie obnavljao. U poaru 1831. godine rastopilo
se olovo na krovu i nastale su na njemu i druge tete. Prema naem defteru prihodi od ovog hana
iznosili su za godine 10.400 groa, a potroeno je za njegov popravak 10.942,50 groa. Ob-
navljanje krova olovom nije u defteru spo.menuto. Truhelka, u svom spomenutom djelu
(str. 98) navodi da je za olovo na Talihanu potroeno 24.750 groa,ali ne navodi godinu popravka.
U sredini Talihana postojala je jedna mala damija (mesdid), koja je sluila za klanjanje trgovci-
ma koji su imali u Talihanu. Poblie vidjeti: M. Seid Damije i mesdidi kojih je u
Sarajevu nestalo, "Muslimanska svijest", god. 1-1936., br. 17-20.
O hanovima Gazi Husrevbegova vakufa vidjeti: Hamdija Hanovi i karavansaraji u
Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1957., str. 18-26.
8. Ovaj han zvao se hani-dedid (novi han) za razliku od hani-atika (stari han) odnosno Talihana. Taj
se han zvao i Diger hani-dedid (drugi novi han) za razliku od hana, koji se zvao sa-
mo hani-dedid (novi han) ili hani-dedid kebir (veliki novi han). U narodu je ovaj han prozvan
han po sarajevskoj porodici koja je bila zakupnik toga hana u prolom sto-
han gorio je vie puta i uvijek je obnavljan. Han danas slui kao ugostiteljski objekat
i to je jedini han, koji predstavlja tip starih bosanskih hanova. U poaru 1831. godine han
je potpuno izgorio i nanovo Za njegovu izgradnju utroeno je tada 25.632,50 groa. Pri-
hodi su iznosili za godine 29.700 groa.
9. Ovaj han zvao se, kako je u napomeni br. 8, hani-dedid (novi han) ili hani-dedid kebir
(novi veliki han), a po zakupniku Mustafi (.Jd 1808) prozvao se han. han stajao
je du cijele ulice, od do Ulice Marala Tita. U poaru 1879. godine han je do te-
melja izgorio i nije se vie obnavljao. Na njegovu zgaritu je nova vakufska zgrada
(dananja Gazi Husrevbegova medresa).
U poaru 1831. godine han je izgorio i obnovljen. Po def ter u utroeno je za njegovu
izgradnju 131.934 groa, a prihodi za dvije godine iznosili su 25.400 groa.
27
II
I
l'
I
l. Kirija od (banja): 10)
za 1248. (1832) godinu 1.500 groa
za 1249. (1833) godinu 1.500 groa
za 1250. (1834) godinu 1.500 groa
za 1251. (1835) godinu 2.850 groa
-------
Ukupno: 1.350 groa
8. Kirija od soba-hudera u Starom hanu:
za 1248. (1832) godinu 400 groa
za 1249 (1833) godinu 400 groa
za 1250. (1834) godinu 100 groa
za 1251. (1835) godinu 100 groa
-------
Ukupno: 2.200 groa
9. Kirija od menzilhane u Ajas painoj mahali: 11)
za 1248. (1832) godinu 250 groa
za 1249. (1833) godinu 250 groa
1250. (1834) godinu 250 groa
za 1251. (1835) godin{J 250 groa
-------
Ukupno: 1.000 groa
10. Kirija od menzilhane koja se nalazi u blizini Kolluka: 12)
za 1248. (1832) godinu
240 groa
za 1249. (1833) godinu 240 groa
za 1250. (1834) godinu
240 groa
za 1251. (1835) godinu
240 groa
-----
Ukupno 960 groa
10. Gazi Husrevbegova banja (danas "Hamam-bar") u turskim dokumentima zove se i
= par, dvoje; = dupli, dvostruki) radi toga to je imala muko i ensko odjeljenje, koja su
bila potpuno odvojena jedno od drugoga. Ovu banju nisu mogli poari unititi i ona se je, kao i
medresa ("Kurumlija") i Begova damija, odrale u svom prvobitnom obliku. To je najznamenitiji
spomenik ove vrste u Bosni i Hercegovini iz osmanskog doba. Banja je prestala raditi
1914. godi ne, a danas slui kao ugostiteljski objekat . Trokovi popravka poslije poara 1831. godi-
ne iznosili su 2.957,50 groa za godine. Kirija od banje, po naem defteru, iznosila je 7.350
groa za godine. Interesantno je da je kirija za prve tri godine iznosila po 1.500 groa godi-
nje, a 1835. bila je 2.850 groa, skoro duplo . .
11 . O menzilhani vidjet i : Spomenicu, str. 113.
12. Isto, str. 113.
28
11. Kirija od novih soba na aharu-tali Starog hana:
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
12. Kirija od soba (majstorskih) koje su u sastavu 13)
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
13. Kirija od u Bezistanu: 14)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
14. Kirija od magaze u Starom hanu:
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
Ukupno:
Ukupno:
15. Kirija od koji se nalaze u blizini Kolluka:
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) gc.dinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
13. Isto, str. 65.
900 groa
900 groa
900 groa
2. 700 groa
150 groa
150 groa
150 groa
450 groa
300 groa
300 groa
300 groa
300 groa
1200 groa
700 groa
700 groa
700 groa
700 groa
2.800 groa
270 groa
270 groa
270 groa
270 groa
1.080 groa
14. Bezistan u dokumentima naziva se Gazi Husrevbegov bezistan za razliku od Brusa bezistana kojega
je podigao Rustem paa. Bezistan je vie puta stradao u poarima i potresima. U poaru 1831. go-
dine na Bezistanu se rastopilo olovo. U naem defteru nije spomenuto olovo. Truhelka navodi u
svom djelu (str. 98) da je potroeno 27.000 groa za olovo na Bezistanu, ali ne navodi pop-
ravka. U defteru stoji da je utroeno 744 groa za popravak Bezistana, a prihodi su
bil i za godine: 2. 160 groa od i magaza i 31 .740 groa od mahlu Iata (upranjenih ob
jekata). Bezistan se nalazio uz Talihan i bio je nekada centar trgovine u Sarajevu. U njega je dola-
zila roba i sa Istoka i Zapada. I danas slui u svrhe.
29
16. Kirija od kasapskog 15)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
17. Kirija od mlinova: 16)
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
Ukupno:
18. Kirija od berberskog na kojem se nalazi soba:
za 1249. (1833) godinu za est mjeseci
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
.
19. Kirija od proda tih l.{ Zlatars OJ carslJI:
- za 1249. (1833) godinu
.. t 18)
20. Kirija od magazma u alfi a ZI ura ovoJ:
za 1248. (1832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
45 groa
45 groa
45 groa
45 groa
180 groa
300 groa
300 groa
300 groa
300 groa
1.200 groa
100 groa
200 groa
200 groa
500 groa
120 groa
75 groa
75 groa
200 groa
200 groa
550 groa
15. Kirija od kasapskog za 1832-1835. godinu iznosila je 180 groa tj. godi nj e po 45 groa.
16. Kirija od mlinova iznosila je 1.200 groa za godine, a izdaci za popravak u isto vrijeme izno-
sili su 570 groa. Gazi Husrevbegovi mlinovi nalazili su se na rijeci
17. Kako se vidi iz rashoda u defteru vakuf je poslije poara 1831. godine sagradio jedan u
Zlatarskoj je izgradnja iznosila 465 groa.
18.0 dairama vidjeti : H. Sarajevske daire "Nae starine' :, 1- 1953. Sarajevo, 1953. -
str. 163-166. i Dr Smail Daira i Gazi Husrevbegov hamam u novoj funkci -
ji, "Nae starine" XI, Sarajevo, 1967., st r. 169- 174.
30
21. Kirija od krilnih magaza u Bezistanu:
- za 1248. (1832) godinu 240 groa
- za 1249. (1833) godinu 240 Qroa
za 1250. (1834) godinu 240 groa
- za 1251. (1835) godinu 240 groa
------
Ukupno: 960 groa
22. Kirija od d u a n a i magaza u Novom hanu:
za est mjeseci 1248. (1832) godine 600 groa
- za 1249. (1833) godinu 1.200 groa
- za 1250. (1834) godinu 1.200 groa
- za 1251. (1835) godinu 1.200 groa
-------
Ukupno: 4.200 groa
23. Kirila od d u a n a i magaza u Novom velikom hanu:.
- za 1248. (1832) godinu 700 groa
- za 1249. (1833) godinu 700 groa
- za 1250. (1834) godinu 700 groa
- za 1251. (1835) godinu od d u a n a imagaza 6.500 groa
-------
Ukupno: 8.600 groa
24. Prihodi od vakufskih mukata: 19)
- za 1248. (1832) godinu 30 groa
- za 1249. (1833) godinu 30 groa
- za 1250. (1834) godinu 30 groa
- za 1251. (1835) godinu 30 groa
------
120 groa
25. Prihodi od muka ta d u a n a imagaza:
- za 1248. (1832) godinu 500 groa
- za 1249. (1833) godinu 500 groa
- za 1250. (1834) godinu 500 groa
- za 1251. (1835) godinu 500 groa
-------
Ukupno: 2. 000 groa
26. Prihodi od prodaje upranjenih objekata - mahluIata
(davanje u idaretejn zakup):
- za tri samostalna d u a n a u Bezistanu 16.500 groa
- za 6/ 2 u est d u a n a u Bezistanu po cijeni
od 1.900 groa 11.400 groa
19. O ustanovi mukate i idaretejn vidjeti: Dr i r o Truhelka, n. d . 69-70.
31
za 4/ 2 u krilna u Bezistanu po cijeni
od 900 groa
za 1/ 2 jedne krilne magaze u Bezistanu
za 4/ 2 u magaze u Starom hanu po 806 groa
za 1/ 2 u dvije magaze u Starom hanu po 1. 170 groa
za jedan prazan prostor (arsu) u Starom Hanu
za jedan u Zlatarskoj
(Sabiranje i oduzimanje) :
(+)
(- )
Ukupni prihodi vakufa za godine su:
(-)
3.600 groa
640 groa
3.200 groa
3.200 groa
6.000 groa
2.500 groa
301.300.-
1.800.-
303. 100.-
11.412.-
291.688.-
291.412.-
4.500.- (groa)
286.912.- groa
RASHODI (MESA RIFA TJ ZA GODINE
1. (japija) i ostale potreptine navedene za mekteba: 20)
145 (kom) jaramske po 100 para
50 (kom) tovame po 50 para
200 (kom) tavanske daske po 16 para
30 (kom) male rezane daske po 20 para
12 (kom) velike rezane daske po 40 para
3300 (kom) indre po 8 para
100 (kom) baskija po 20 para
3000 (kom) 1000 komada po 50 groa
3000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groa
500 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 groa
40 (kom) klinaca od jedne oke po 100 para
Reetke na prozorima
Stakla za prozore
Jedna (furuna)
8 (tovara) po 8,5 .qroa
362 groa
50 groa
80 groa
15 groa
12 groa
660 groa
50 groa
150 groa
75 groa
20 groa
9 groa
100 groa
18 groa
23 groa
30 groa
68 groa
20. Mekteb je bio u dvor itu Gazi Husrevbegove damije. U narodu se zvao Begov mekteb i prvi je u
Sarajevu osnovan za Mektebska zgrada vie je puta gorjela i uvijek je obnavljana. Godine
1897. mekteb se presei io u novu zgradu (dananju Gazi Husrevbegovu medresu ), a 1931 . smjeten
je u privatnu u ulici . Posl ije poara 1831 . godine utroeno je za njegovu izgradnju
2. 175,50 groa.
32
150 potdetlJ po 7 para
3 (kom) katanaca po 4 groa
Halke sa baglamama na vrata
102 majstorske nadnice po 3 groa
39 nadnice po 100 para
Ukupni izdaci za mekteb:
27 groa
12 groa
10 groa
306 groa
97,50 g.
2.175,50 g.
2. Utroak i ostalih potreptina navedenih za izgradnju novog
hana:
1500 (kom) jaramske (japije) po 100 para
620 (kom) tovarne po 55 para
990 (kom) tovarne daske po 55 para
48 (kom) jaramskih baskija po 10 groa
600 (kom) klinaca od loke, 1000 komada po 100 para
4000 (kom) klinaca po 4 oke, 1000 komada po 17,50 groa
130 (tovara) po 7 groa
12 (kom) borovih po 20 groa
1800 (kom) po 8 para
70 reetki za prozore po 3 groa
395 (kom) reetki na prozore po 15 para
55 (kom) katanaca po 3,50 groa
96 (kom) stakala na prozore po 12 groa
52 (kom) po 25 groa
870 (kom) kamenova sa pijeskom za kaldrmu po 16 para
2500 arina kaldrme po 5,50 para
9 kom. kamenih po 12 groa
60 (kom) kaparnica (surma-tahta) po 4 groa
Halke sa baglamama za vrata
1780 majstorskih nadnica po 3 groa
250 (kom) lima za oluke po 4 pare
870 nadnica po 100 para
Ukupno trokovi za spomenuti novi han:
3.750 groa
852,50 g.
1.364 groa
1.000 groa
150 groa
3.100 groa
480 groa
1.210 groa
1.500 groa
500 groa
180 groa
70 groa
910 groa
240 groa
360 groa
219 groa
149 groa
192,50 g.
1.152 groa
1.300 groa
348 groa
343,50 g.
108 groa
240 groa
150 groa
5.340 groa
250 groa
2.175 groa
25.632,50 g.
3. Utroak i ostalog matenjala navedenog za izgradnju veli-
kog novog hana koji se nalazi uz objekat Hanikah medrese:
3- Anali
1500 (kom) hrastovih kolaca po 12 para
6.000 groa
450 groa
33
34
200 (kom) hrastove tovarne po 3 groa
11700 (kom) kamenova po 20 para
1115 (kom) po 9 groa
1090 (kom) pijeska po 20 para
36 (kom) hrastovih po 50 groa
33 (kom) borovih velikih po 25 groa
1900 (kom) hrastove dizine po 4 groa
190 (kom) jaramskih baskija po 10 groa
1200 (kom) tovarne cfaske za tavan po 40 para
2. 100 (kom) tovarne za tavan po 40 para
100 (kom) kaparnica po 4 groa
25 (kom) kamenih po 15 groa
19 (kom) jantaeva u prozore magaza i ahara
po 20 groa
11 (kom) jantaeva za vrata spomenutih magaza po 60 groa
- janta za velika navedenog hana
800 (kom) kesmetaa za svodove po 3,5 groa
11 (kom) eljeznih vrata za spomenute magaze po 115 groa
19 (kom) kapaka za nove prozore na navedenim magazama
i aharu po 53 groa
548 (kom) eljeza na vrata hana po 110 para
.2450 (kom) klinaca od loke po 110 para
.15500 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 25 groa
200 reetaka za prozore u sobama, magazama i aharu
hana po 15 groa
180 (kom) stakala za prozore po 12 groa
4000 (kom) pozdera po 8 para
70 (kom) po 25 groa
11 (kom) katanaca na magaze po 15 groa
73 (kom) katanaca za sobe po 5 groa
8aglame, katanci, ereze i halke za sobe i
300 (kom) lima za oluke po 45 para
Kamenje i ostalo za obnavljanje adrvana u spomenutom
hanu
Prostirka za mesdid (damiju) u spomenutom hanu
6.900 majstorskih nadnica po 4 groa
5500 nadnica po 3 groa
2900 (kom) kamenja sa pljeskom za kaldrmisanje avlije,
konjunice i sokaka u spomenutom hanu po 15 para
6550 (arina) kaldrme po 8 para
Binije za konje (2)
600 groa
5.850 groa
10.035 groa
545 groa
4.800 groa
10.300 groa
1.800 groa
825 groa
7.600 groa
1.900 groa
1.200 groa
2.100 groa
3.000 groa
310 groa
400 groa
375 groa
380 groa
660 groa
150 groa
2.800 groa
1.265 groa
1.007 groa
1.507 groa
6.737 groa
1.080 groa
387 groa
160 groa
3.000 groa
2.160 groa
800 groa
1.750 groa
165 groa
365 groa
250 groa
337,50 g.
2.160 groa
150 groa
27.600 groa
16.500 groa
1.012,50 g.
1.310 groa
150 groa
3
0:.
oo'
Ukupno izdaci (mesari fat) za spomenuti Veliki novi han: 131.934 groa
4. Izdaci za i ostali materijal za gradnju soba u Starom hanu:
860 (kom) jaramske (volovske) po 100 para
309 (kom) (tovarne) po 50 para
100 (kom) tovarne daske (bargi r-tahte) po 50 para
500 (kom) male rezane po 20 para
50 (kom) velike rezane po 40 para
5 (kom) daske za kaparnice po 4 groa
300 (kom) klinaca od 1 oke po 100 para
6000 (kom) kli naca od 6 oka, 1000 komada po 25 gro,.
3000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groi;
1000 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 gro"
180 (kom) reetaka za prozore po 3 groa
30 (tovara) po 9 groa
9 (kom) po 25 groa
320 (kom) kamena sa pijeskom po 14 para
990 (arina) za kaldrmu po 8 para
17 (kom) stakla za prozore po 12 groa
za halke, baglame i ereze na vratima
252 nadnice po 100 para
Ukupni trokovi za spomenute sobe:
2.350 groa
376,50 g.
125 groa
250 groa
50 groa
20 groa
1.600 groa
100 groa
700 groa
150 groa
60 groa
78 groa
540 groa
2
7
0 groa
bOO groa
225 groa
112 groa
198 groa
204 groa
60 groa
54 groa
2.250 groa
630 groa
10.942,50 g.
5. Izdaci za gradu i ostale potreptine za izgradnju majstorskih soba kaje se
nalaze uz
55 (kom) tovarne po 50 para
50 (kom) tovarne daske po 40 para
8 (kom) surme daske po 5 groa
30 (kom) klinaca od loke po 100 para
375,50 g.
68,50 g.
50 groa
120 groa
20 groa
40 groa
600 groa
53 groa
300 groa
75 groa
62 groa
30 groa
9 groa
35
36
11 (tovara) po 7,5 groa
30 (kom) reetaka za prozore po 3 groa
3 (kom) po 25 groa
Za halke i baglame na vrata
145 majstorskih nadnica po 3,5 groa
Ukupni izdaci za sobe:
6. Izdaci za jedan u zlatarskoj
100 (kom) kratke rezane daske po 20 para
Za klince
Ukupni izdaci za spomenuti
82,50 g.
40 groa
90 groa
84 groa
15 groa
70 groa
15 groa
507,50 g.
122,50 g.
2.992,50 g.
60 groa
40 groa
50 groa
140 groa
10 groa
39 groa
120 groa
36 groa
465 groa
7. Izdaci za materijal utroen za gradnju sobe nad berberskim
20 (kom) hrastovih direka
250 (kom) rezane po 20 para
20 (kom) rezane daske po 40 para
15 (kom) dem ira za prozore po 3 groa
9,5 (tovara) po 9 groa
Stakla za prozore
2 (kom) po 25 groa
.3 (kom) katanaca po 5 groa
Halke i baglame za vrata
20 (kom) klinaca od loke po 3 groa
375 groa
45 groa
40 groa
125 groa
20 groa
25 groa
304 groa
25 groa
300 groa
45 groa
85,50 g.
28 groa
48 groa
50 groa
15 groa
12 groa
60 groa
75 groa
500 (kom) klinaca od 4 oke,
133 majstorske nadnice po 3,50 groa
Ukupni izdaci za sobu nad berberskim
8. Izdaci za materijal i ostale potrebe za popravak Sahat-kule:
80 (kom) daske za tavan po 18 para
30 (kom) klinaca od 1 oke po 3 groa
300 (kom) klinaca od 5 oka, po 100 para
30 (kom) kesmetaa za kulu (toranj) po 3 groa
75 saat-kani (? )
i
(? )
1 (kom) katanaca
75 majstorskih nadnica po 3,5 groa
Ukupni izdaci za popravak sata i kule:
20 groa
9 groa
465,50 g.
112,50 g.
2.284,50 g.
125 groa
50 groa
32 groa
90 groa
7,50 g.
90 groa
1.560 groa
350 groa
30 groa
6 groa
262,50 g.
72,50 g.
2.685,50 g.
9. popis i ostalog materijala za (popravku) objekata
koji su u jednom krugu: Hanikaha, Imareta i gostinjskih soba:
2400 (kom) kamenja po 20 para
340 (kom) pijeska po 20 para
250 (tov) po 8 groa
2000 (oka) pozdera po 10 para
136000 (kom) 1000 komada po 50 groa'
220 (kom) hrastove po 3 groa
1600 (kom) kratke rezane daske po 20 para
90 (kom) surma daske po 5 groa
80 (kom) jaramske baskije po 10 groa
650 (kom) klinaca od 1 oke po 3 groa
6050 (kom) klinaca od 5 oka 1000 komada po 20 groa
36 (kom) demira za prozore po 15 groa
1.200 groa
170 groa
2.000 groa
500 groa
6.800 groa
2.625 groa
450 groa
660 groa
150 groa
800 groa
450 groa
2.600 groa
800 groa
1.950 groa
360 groa
151,50 g.
30 groa
540 groa
408 groa
37
38
Za glavna vrata baglama i halka
Za katance, baglame i halke na vrata soba
8000 (kom) za kalkan zidove, 7000 komada
po 770 groa
750 (kom) lima za oluke
72 (kom) po 40 groa
70 (kom) kamenova za bel njll po 12groa
40 (kom) kesmetaa za kal drmu po 700 para
400 (kom) kamena i pljeska za kaldrmu po 75 para
587 (arma) kaldrme po 9 para
450 dnevnica mimaru Hadi Salih u po 3 groa
Ukupni izdaci za Hanikah, imaret i gostinjske sobe:
(Neki odbitak)
Ukupno:
90 groa
770 groa
880 groa
787,50 g.
480 groa
720 groa
9.000 groa
4.500 groa
700 groa
750 groa
728,50 g.
7.350 groa
40.640,50 g.
(-) 900,00g.
39.140,50g.
70. Izdaci za plate, popravke objekata i ostali trokovi navedeni
7. Plate slubenicima (murtezika) i izdaci za hljeb:
za 7248. ,(7832) godinu
za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
1951. (1835)
za 1951. (1835) godinu
2. Plata dabiji Tenja '
za 1247. (1831) godinu
za 1248. (1832) godinu
za 7249. (1833) godinu
-;- za 1250. (1834) godinu
3. Plata dabiji Dnoluke:
za 1247. (1831) godinu
- za 1248. (1832) godinu
4. Trokovi za prosIaVlI Mevluda:
- za 1248. (1832) godinu
Ukupno:
Ukupno:
Ukupno:
2.283 groa
2.283 groa
2.283 groa
2.283 groa
9.132 groa
1.655 groa
7.553 groa
7.108 groa
1.790 groa
6.606 groa
7.542 groa
1.425 groa
2.967 groa
758 groa
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250 (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu
.Ukupno:
.5. Trokovi za gostovanje valija Bosne: Hamdi pae, Davud pae
i Vedihi Mehmed pae:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
6.
Trokovi za gazbu mula efendija: Husejn efendije,
Ahmed Nazif efendije i Salanikli Mufti-zade efendije:
~ za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
Ukupno:
7. Izdaci za popravak damije i za ostale potrebe:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu
Ukupno:
8. Izdaci za popravak medrese:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
- za 1251 . (1835) godinu
Ukupno:
9.
Izdaci za popravak turbeta i ostale potrebe:
- za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci
Ukupno:
715 groa
720 groa
816 groa
3.009 groa
690 groa
785 groa
770 groa
2.245 groa
404 groa
455 groa
359 groa
-------
1.218 groa
1.350 groa
1.390 groa
2.500 groa
1.430 groa
-------
6.670 groa
380 groa
420 groa
350 groa
515 groa
-------
1.665 groa
260 groa
315 groa
290 groa
125 groa
-------
990 groa
39
,L...,a", .e:a pup/avat<. v [orug nana [nanl-atlk}:
- za 1248. (1832) godinu
480 groa
- za 1249. (1833) godinu
360 groa
- za 1250. (1834) godinu
520 groa
- za 1251. (1835) godin!lzq 6 mjeseci
115groa
-------
Ukupno: 1.475 groa
11. Izdaci za popravak banje
- za 1248. (1832) godinu
1.721,50 g.
- za 1249 (1833) godinu
960 groa
- za 1250 (1834) godinu
1.491 groa
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci 9r
o
!<t
-------
Ukupno: fJ.EJ51,5() {f:
12. Izdaci za popravak imagaza:
- za 1248. (1832) godinu 260 groa
- za 1249. (1833) godinu 320 groa
- za 1250. (1834) godinu 150 groa
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjfJ5eci 90 groa
------
J)k.llpno: 825 groa
13. Izdaci za popravak Bezistana:
- za 1248. (1832) godinu

- za 1249. (1833) godinu 216 grpfil
- za 1250. (1834) godinu 305 groti}
- za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci 95 groa
-------
Ukupno: 744 gro8
14. Izdaci za popravak Menzilhane u Ajas-painoj mahali:
- za 1248. (1832) godinu 170 groa
- za 1249. (1833) godinu 55 gro{J
- za 1250. (1834) godinu 79 groa
- za 1251. (1835) godinu 250 groa
-------
Ukupno: 554 groa
15. Izdaci za popravak Menzilhane u blizini Kol/uka:
- za 1248. (1832) godinu
120grosa
- za 1249. (1833) godinu
210 groa
- za 1250. (1834) godinu
52 groa
- za 1251. (1835) godinu
75 groa
-------
Ukupno: 457 groa
40
16. Izdaci za popravak mlinova i ostale potrebe:
- Za 1248. (1832) godinu
- za 1249. (1833) godinu
1250. (1834) godinu
Ukupno:
17. Izdaci za vodovod:
- za 1248. (1832) godin u
- za 1249. (1833) godinu
za 1250. (1834) godinu
Ukupno:
18. za popravak vakufske radionice:
- za 1248. (1832) godinu
- za (1833) godinu
- za 1250. (1834) godinu
Ukupno:
19. Izdaci za banju
- za dvije godine i 4 mjeseca
20. Izdaci za siromasima prema uvjetima vakifa:
za 124? (18;3,2) godinu
za 124{!, f!odinu
za, 12!iP, godin!!
za 1251. (1835) godinu
?1. I?(ia{!i lp defterski papir po starom
- za '248. (1832) godinu
.,- za 1241): (1833) godinu
- za (1834) gadinu
- za 1251. (1835) godinu
22. Izdaci za neke vakufske senede;
Ukllpno:
Ukupno:
Ukupno:
120 groa
150 groa
225 groa
75 groa
- ------
570 groa
2.300 groa
3.050 groa
3.500 groa
1.800 groa
-------
10.650 groa
230 groa
190 groa
460 groa
83 groa
- - - - - - -
963 groa
60 groa
30 groa
30 groa
30 groa
30 groa
- ------
120 grpp
15 groa
15 grOa
15 gro?
15 groa
60 groa
1.500 groa
41
42
23. Izdaci za kupljene objekte - gradilita (arse) i vakufske dugove sudom do-

za kupovinu arse hadi Ahmeda
za kupovinu arse od (Tulozadeler)
za kupovinu arse od (Masranijja)
za sudski dug Mehmedu
za sudski dug zlatarskom bai Jevrejinu Salamonu
za sudski dug Jevrejinu Uskupliji Behoru
za sudski dug Jevrejinu Sadi
za sudski dug Jevrejinu
Za sudski dug Jevrejinu Isaku
4.150 groa
2.500 groa
2.000 groa
6.500 groa
1.600 groa
870 groa
238 groa
56 groa
64 groa
Ukupni izdaci za plate popravke, dugove i kupovanje arsi: 76.955 groa
Sveukupni izdaci vakufa za spomenute godine: 296.698 groa
(Ako se odbiju dugovi) 9.328 groa
Ostaje:
Neki odbitak
OSTAJE UKUPNO:
+
+
+
+
+

REKAPITULACIJA PRIHODA I RASHODA
Ukupni prihodi vakufa prema navedenom su:
Ukupni izdaci su:
OSTAJE:
-------
287.370 groa
900 groa
-------
286.470 groa
-------
1.600 groa
870 groa
238 groa
56 groa
64 groa
--------
9.328 groa
301.300 groa
296.698 groa
4.602 groa
SUMMARY
When the fire that broke out in Sarajevo in 1831, Gazi Husrev-bey's Waqf was
heavily damaged. Majority of its useful buildings were burnt down. The representative
of the estate manager of this Waqf, Ahmed Munib effendi Glodjo had almost all burnt
buildings of this Waqf, renovated during the period 1832-1835.
The expenses for the construction of these buildings and the incomes of them
as well, he recorded in a special notebook which is together with other materials of h'is
inheritance deposited in Historical Archives in Sarajevo. On the basis of this notebook
the author of the article described, in detail, the incomes and expenses of Gazi Husrev
bey Waqf from 1832-1835.
The data from this notebook are very important for the history of this, in
Bosnia and Herzegovina, the greatest and richest Waqf.
43
.'
Mahmud
HAFIZI-KUTUBI GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE
(Prilog historiji Biblioteke)
Gazi Husrevbegova biblioteka od svog postanka (osnovana 1537. godine), kako
je poznato, nalazila se u sklopu Husrevbegove Kurumlije medrese, jer je i po svojoj na-
mjeni bila vezana uz ovaj na vjersko-prosvjetni zavod. Istina u vakufnami o Gazi Husrev-
begovoj medresi, kojom je utemeljena i njegova Biblioteka, stoji da se njom koriste i svi
oni "koji se bave naukom". Prema ovom, Biblioteka je od svoga osnivanja imala karakter
javne ustanove_ ona je ostala u sklopu medrese sve do 1863. gopine, kada je za
njene potrebe tadanji mutevelija Gazi Husrevbegova vakufa hadi Ahmed Asim beg
,) dao izgraditi posebne prostorije, koje su bile prislonjene uz Begovu da-
miju, ispod same mu nare. To je bila jedna prostorija, 7 metara duga i 5 metara iro -
ka 2) i pred njom manja prostorija, koja je sluila i kao predvorje Biblioteke i jedan od
ulaza (sporednih) u Begovu damiju. Kako se vremenom knjini fond i interes
za materijale, koje Biblioteka posjeduje, proirio, godine 1935. je po odluci tadanjeg
Ulema medlisa jedan dio prostorija sarajevskog muftijstva adaptiran za potrebe Bibliote-
ke i ona je iz dotadanjih prostorija preseljena u ove, nove prostorije. Kasnije su biblioteci
date i ostale prostorije biveg Sarajevskog muftijstva, tako da je Biblioteka zauzela cijelo
lijevo krilo zgrade pred ulazom u Carevu damiju. Kada su ustrojena 1959. godine starje-
instva Islamske vjerske zajednice za pojedine republike i Ulema medlisi prestali s radom,
prostorije sarajevskog Ulema medlisa su dodijeljene Gazi Husrevbegovoj biblioteci i ona
se od tada nalazi u obje zgrade pred Carevom damijom. Magazinske prostorije su smjete-
1. Spomenica Gazi Husrevbegove Sarajevo, 1932., str. 135.
2. Truhelka, Gazi Husrefbeg, njegov ivot i njegovo doba. - Glasnik Zemaljskog muzeja,
XXIV/1912., br. 1 i 2, str. 161.
45
ne u zgradi biveg muftijstva sarajevskog, a upravne i poslovne prostorije Biblioteke kao i
zauzimaju zgradu biveg Ulema medlisa.
Da li je Biblioteka od svoga osnivanja imala i posebnog (bibliotekara) ili
su tu dunost obavljal i muderisi medrese odnosno njezini , teko je danas utvrditi,
jer za to nemamo pisanih tragova. Istina, Mehmed Tarih u djelu Osmanli muelifleri kad
govori o Husein ef. Sarajliji, poznatim pod imenom Koda Muerrih, navodi da je Husein
efendijin otac Muhamed ef. bio bibl iotekar Gazi Husrevbegove bibli oteke. 3) Po tome
bi se dalo naslutiti da je Gazi Husrevbegova biblioteka, i dok je bila u sklopu Kurumlije
medrese, imala posebnog bibliotekara. I sarajevski Mula Mustafa Baeskija u
svome Ljetopisu spominje umrlim i nekoliko bibliotekara, ali ne navodi u kojoj su
biblioteci radili, pa nismo u ustanoviti, jesu li bili u slubi Gazi Husrevbegove
ili Abdulah ef . Kantami nije ili Osman Sehdi ef. biblioteke.
Kad se biblioteka preselila u nove prostorije u haremu Begove damije, Uprava
Gazi H'usrevbegova vai<ufa odmah je imenovala dvojicu bibliotekara, odnosno "hafiz i
kutuba" (kako su se nazivali sve do 1945. godine) . To se dogodilo 1864: godine, a ne
1863., kako se redovno do sada navodilo. Naime u godinjim Gazi Husrevbe
gova vakufa 4) hafizi kutubi se prvi put javljaju 1281 . godine po hidri (knjige
su po hidretskoj godini), to odgovara godinama 1864.-1865. po n.e. I su
im odmah prvih godina prvi hafizi kutub je imao 1300 groa godinje, a drugi
hafiz i kutub imao je 900 groa godinje. Do nekoliko godina prvog hafizi kutuba
iznosila je godinje 1500 groa pa 1800 groa, a drugog hafizi kutu ba 1000, odnosno
1300 groa. Takve su ostale do kraja turske uprave u Bosni i Hercegovini 1878. go
dine.
Sve do skora se mislilo i pisalo da je prvi, imenovani hafizi kutub bio Salih Sidki
ef. prvi hafizi kutub je bio hafiz Abdulah Ajni
ef. poznati sarajevski kaligraf - hattat. iz sarajevske porodice
koji su stanovali na Banjskom brijegu (mahala damije hadi Osmana poru
ena 1939). Bio je na glasu kaligraf, a bio je i pjesnik na turskom jeziku. Pred njim je, iz
ostalih, kaligrafiju i hadi hafiz Husejn Rakim ef. posljednji veliki '
hattat Sarajeva. Bio je vjet u vie vrsta arapskog pisma, to je prenosio i na svoje
ke.
5
) Nije se enio i naslijedili su ga, ostalih, i Avdaga i Vejsilaga Dalagija,
jer im je majka bila sestra Abdulah Ajni ef.6) Umro je 1872. godine i bio ukopan u poro
groblju, koje se nalazilo njihovih u dananjoj ulici Mehmed p;:e
Groblje je dignuto, kada se tu gradila stambena zgrada uskoro poslije svret
3. Sv. III , str. 46.
3a) Mula Mustafa Baeskija, Ljetopis (1746- 1804). Prevoq s turskog, uvod i komentar Mehmed Muje
Sarajevo. 1968., str. 234 i dr.
4. Knjige danas se nalaze u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, ali jo nisu registrirane.
5. H. Mehmed H. Hafiz Husejn Rakim ef. - Novi Behar, XII / 1938-39., br.
20-21, str. 237-238 i Leksikon umjetnika, slikara, vajara, graditelja, zlatara, kali
grafa i drugih koji su radili u Bosni i Hercego'lini. Sarajevo, 1967., str. 55.
Esad ef. u svojoj Medmui (Medmuai - es'adijje), kad govori o Abdulah Ajni ef .
(list 49) , navodi da je on na traenje Topal Osman pae prepisao jedan primjerak Mushafa za koji
je iz Istanbula dobio nagradu u iznosu od 10.000 groa. Radi se sigurno o tome, da je Osman paa
taj primjerak podario nekom od svojih prijatelja u Istanbulu.
6. Po tradiciji , koju prenosi hafiz Mula- hanuma od svoga oca hadi Mujage, je
svojim da vodu, kojom biti okupan poslij e smrt i, ugriju na odrescima od
trske, koja je ostala od dugogodinjeg njegova kal igrafskog rada pn otrenju kalemovog vrha.
46
ka II svjetskog rata. Poslije smrti dugo se nije postavio prvi hafiz i kutu b, nego
su njegovu dunost obavljali zamjenici (vekilil. To se moe objasniti jedino t'"e, da je
iza njega ostala iva majka mu, pa je Uprava Gazi Husrevbegova vakufa, dok je ona bila
iva, davala pola njoj, a pola vekilu, to je u ono vrijeme bio
Za drugog hafizi kutuba 1864. godine je postavljen Salih Sidki ef. Hadihuseino
7) Rodio se u Sarajevu, kuda mu se iz doselio djed Fejzulahaga.
je medresu, u Sarajevu poznatu pod imenom Drvenija, jer se nalazila
uz drveni most, koji se nalazio eher i Carevog mosta, a prema ulici
Dugi sokak.Astronomiju je kod nekog turskog oficira i toliko se usavrio u tome,
da je godinama tekvime. Kad je Uprava Gazi Husrevbegova vakufa podigla
1859. godine Muvekithanu, postavila je Salih ef. za muvekita. Otuda je i nazvan Muvekit
i pod tim prezimenom je i on i njegovi sinovi Husein ef. i Akif ef. poznatiji, nego li pod
pravim prezimenom Pored muvekitske slube vrio je i dunost pisara
u Gazi Husrevbegovu vakufu. Bio je, kako je i drugi hafizi kutub u Gazi Hus
revbegovoj biblioteci. Ali kako je bio zauzet u muvekithani i Gazi Husrevbegovu vakufu,
ovu je dunost vie obavljao njegov zamjenik, nego on. Istina, on je izvrio prvi popis
knjiga u biblioteci. Popis je i pokazuje! da je uz ostalo bio i dobar kaligraf.
Salih ef. je uz svoje redovne poslove godinama sakupljao za historiju Bos
ne i Hercegovine. Plod toga dugogodinjeg rada je opseno djelo Tarihi Bosna (povijest
Bosne). se nalazi danas u Orijentalnom institutu u Sarajevu, a prepis, ko
ji je napravio Muhamed Enveri u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Pored ove Povijesti
Bosne, Salih ef. je napisao i jedno djelo iz astronomije, kao to je izradio i
dva vanredno lijepa globusa od drveta, koji opet pokazuju da je i u ovoj vjetini bio pravi
umjetnik. Iza njega je ostao i jedan prepis djela "Siradijje", iz eriatskog nasljednog pra
va. je da je godinama takvim, kao to je po svoj prilici i
slubeni kalendar "Sainamu". Umro je 12. marta 1888. godine. Njegovu smrt zabiljeio
je onovremeni Sarajevski list u broju od 14. marta (god.XI / 1888.) str. 2, gdje os-
talog stoji: " ... Pokojniku je bilo 63 godine, a u damiji je sluio oko 30 godina. Pored
svoje pisarske dunosti izdavao je od vie godina ovamo kalendar "Salmanu" i Takvimu
(vremenar). Bijae marljiv, radin a u drutvu prijatna starina". List "Vatan", koji
je izlazio na turskom jeziku u tri broja je zabiljeio smrt Salih ef. U broju 183 od 16.
marta (3. redeba 1305.) zabiljeena je smrt Muvekitova. U broju 187 od 13. aprila
(1. abana 1305) izala je vrlo I ijepa biografija rahm. Salih ef., dok je u broju 192 od
18. maja (7. ramazana 1305.) izaao tarih, to ga je povodom Muvekitove smrti spjevao
na turskom jeziku Husein Edib ef. Uskudari, vrilac dunosti ejha Bistrigijine tekije u
Sarajevu. Biografiju je po svoj prilici napisao Ibrahim-beg l! njoj je istaknuto,
da ga je u Muvekithaml i kancelariji Gazi Husrevbegova vakufa naslijedio stariji sin Husein
ef., a u Biblioteci sin Akif ef. Starijem sinu je bilo tada 30, a 19 godina.
7. Spomenica Gazi Husrevbegove Sarajevo, 1932., str. 64; Mehmed
Knjievni rad muslimana. Sarajevo, 1934., str. 41 - 42; Muhamed Hadi-
Salih ef. Muvekit. - Novi Behar, IX/ 1935-36, br. 17, str. 221-222; Franz Babinger, Funf
bosnisch-osmanische Geschichtschreiber. - Glasnik Zemaljskog muzeja, XLlI / 1930., str. 171;
H. Mehmed Dva vana izvora za historiju Bosne i Hercegovine za vrijeme osmanlijskog
gospodstva.- Gajret, kalendar za 1939., str. 81-86; M. Tajib Jedan zaboravljeni
XVIII veka (Ahmed iz Prusca) . - Gajret, kalendar za 1939., str. 163; Bisera
Bosanske sainame. - Prilozi za orijentalnu f i lologiju, X-XI / 1960.-61, str. 257-
258; Hazim Knjievnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima. (Bibliografija) . Sara-
jevo, 1973., str. 592-599.; Mehmed EI - Devherul esna fi teradimi ulemai ve uaral
Bosna, Kairo, 1349., str. 88.
47
Kao prvi zamjenik (vekil) Abdulah Ajni ef. bio je Abdulah ef. Hatibo-
(Zagorjeli). Rodom je iz Zagorja kod po je biljeen kao Zagorjeli.
je u Sarajevu i Istanbulu. U Sarajevu je Kurumliju med resu i sluao preda-
vanja Mustafa Hilmi ef. Bio je mualim, kako veli H. KreevIjako-
uz to veoma poboan Stajao je na Gali Husrevbegova mekteba (1893-
1903) deset godina,a oko dvadeset godina je bio imam u Jahja painoj tlanilJL
Bio je odliean stolar i LJ tome je nalazio za sebe odmor. 8) Hidretske 1285. godine
(1868-1869) je kao vekil a do godine je vekil Salih ef . Ml.tvekita.
lod tal:!a pa do hidtetske 1309. godine (1891.-1892.) dh je vekil ili ill Muve-
kita. Prema tome dunost hafizi kutuba kao vekil obavljao je 24 godine.
Sulejman ef. brat Abdul8h Ajni ef., spominje se od godine 1877. kao
vekil prvog hafizi ku tiol J@ li 81'\ staiht! od te gbdihe vrio tu dunost ili nije, teko je
ustanoviti, Jer u proral:unima nije uvijek spominjato ime, nego samo vrsta
slube. Godilill Sulejman ef. se adrlji put spominje kao vekil prvog hafiz i ktltuba.
I on je pripadag ilffiljahsk'om staleU. Izvjesno vrijeme je ivio u Istanbulu, gdje su njego-
vi sinovi Abdulah (AV/oija) i Sa;il1 si:alno bili nastanjeni. 9)
A'kif er. postao je drugi hafiz i kutub polovinom 1888.
gotlif1e, poslije smrti svoga oca Salih Sidki ef. je u Sarajevu oko 1870. godine. I on
je (Drveniju) medresu. Kaligrafiju je kod hadi hafiZ Husejn
Rakim ef. a astronomiju, sigurno od svoga oca i starijeg brata Husein ef. Pos-
lije bratove smrti 1899. godine Akif ef. je postavljen i za muvekita Gazi
muvekithane. I jednu i drugu dunost Akif ef. je vrio do smrtI. Umro je u drugoj polovi-
ni 1937. godine. Kao muve kit je i izdavao dUgi liiz godina Takvim. Za prvog ha-
fizi kutuba Akif ef. Je postavljen 1897. godine. Kao hafiz i kutub on je izradio popis
knjinog fonda Gezi To je radio na koji j6 Dio
jen i na istoku l kott nas. Popisivao je djela po disciplinama, a ne po abecedi. (O tOffij
opirnije u H. F. Hadihairica u ovome svesku Anala). Da je i Akif ef. bio dobar
kaligraf, pokazuje ovaj hjegb"v Popis, koji se i danas u Biblioteci i sluti kog jedno od
pomagala pri obra(fl ranijeg knjinog fonda biblioteke.
Godine 1897. kratko vrijeme je bio vekil prvog hafizi kutuba Ibrahim ef. Muja-
zvani Habibija. U godinjim trokovnicima nekad se biljei kao Neretvali. Rodom
je od Konjica i otuda mu taj naziv. Bio je po zanimanju mualim. Osim toga bio je prvi
muezin Gazi Husrevbegove damije i l:!utl1ah. KaKo je te g{)dine postavljen Akif ef.
Muvekit za prvog hafiz i kuulba, Ibrahim ef. je postao drugi hafiz i kutu b i niz godina
obavljao tu dunost. Do koje godine je radio u Biblioteci, nismo bili u stanju ustanoviti,
jer u pisanim, dostupnim dokumentima nismo nali podatke o prestanku njegova rada u
biblioteci.
Hafiz Muhamed ef. je postao HI17. godine drugi hafiti kutub. U
njegovu osobniku stoji da je u ovoj dunosti naslijedio Salih ef. Ko je ovaj Ha
i otkada je bio hafizi kutub, nije se moglo ustanoviti. Da li je on sin Sulejman ef.
i je li u rodu sa ovom porodicom, ostaje da se i dalje traga za dokumenti-
8. Spomenica ... , str. 45.
9. Podatke o Sulejman ef. i njegovim Sinovima dobio sam od Zehra han.
je majka sestra Avdage i Vejsilage Dalagije.
48
ma iz kojih bi se ustanovilo njegovo porijeklo, odnosno srodstvo sa sarajevskim
ma, kao i otkada je bio u slubi Gazi Husrevbegove biblioteke.
je u Sarajevu 1872. godine. je Carevu medresu. U
Sarajevu je bio poznat pod popularnim nazivom Hafiz s Mutnog potoka, jer je i i
stanovao u mahali Abd\JI-H alimagine damije, poznate pod imenom Mutni potok. Dugi
niz godina bio je imam ove damije. Od godine 1921 . je obavljao i dunost duzhana
Gazi Husrevbegove damije. Kada je 1938. godine umro Hafiz Sulejman ef.
vaziunokta (noktadija) Begove damije, je postavljen na njegovo mjesto.
Sve ove povjerene mu dunosti obavljao je do smrti 13.VI 1951. godine. U slobodno vri
jeme pomalo se bavio i terzijskim zanatom, koji je jo kao I
i Akif ef. Muvekit uspjeno su obavljali dunost hafiz i kutuba. Dobro su poznavali
knjini smjetaj. a kako su znal i i orijentalne jezike. (Muvekit arapski i turski, a Muhare
turski), s su usluivali posjetioce biblioteke, a onim koji nisu znali orijen .
talnih jezika, pomagali i u traenju potrebnog materijala.
U januaru 1937. godine premjeten je Hadi Mehmed ef. iz Gazi
Husrevbegove medrese u Biblioteku "na veliku nauke i nas", kako je to naveo
prof. H. u svojim uspomenama na rahm. H. 10) Premjeten
je u Biblioteku s ciljem, da izradi katalog rukopisa ove kulturne ustanove, kako bi
na javnost saznala, ta se sve u ovoj Biblioteci nalazi. On se tog posla odmah prihvatio,
ali ga je smrt pretekla pa taj veliki i vani posao nije doveo ni blizu kraja.
je u Sarajevu 16.X II 1906. godine gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu.
Studirao je teoloko-orijentalne nauke u Kairu na EI-Azheru, gdje je diplomirao 1930 .
godine. Po povratku u Sarajevo postavljen je za supleta-muderisa na Gazi Husrevbegovoj
medresi, gdje ostaje do premjetanja u biblioteku. Jedno vrijeme je honorarno predavao
vjeronauku na I mukoj gimnaziji u Sarajevu. Od kolske 1939/ 40. godine honorarno je
predavao na Vioj islamskoj eriatsko-teolokoj koli osnove eriatskog prava (usuli fikh)
i Kur'ana (tefsir). Kao vaiz u brojnim sarajevskim damijama (Begova,
Careva, Muslihudinova, Vekil- odravao je vazove. Drao
je predavanja po 'muslimanskim drutvima (Merhamet, Trezvenost, Hurijet) u Sarajevu
kao i izvan Sarajeva (Visoko, Travnik, Rogatica, Zagreb). U maju 1944. godine postav
ljen je redovnim profesorom na Vioj islamskoj eriatsko-teolokoj koli.
29. jula te godine je iznenada umro poslije jedne, reklo bi se, bezazlene operacije, tako
da ,na Vioj islamskoj eriatsko-teolokoj koli nije uspio odrati ni nastupnog predava

se istakao i kao i svestran pisac. Pisao je teoloke raspra
ve, zatim radove iz historije islama i muslimana. je zasluan kao knji
evnog stvaranja muslimana na orijentalnim jezicima kao i na
e alhamiado knjievnosti. Pisao je na srpskohrvatskom i arapskom jeziku. Istakao se i
kao plodan prevodilac sa arapskog i turskog jezika. Prevodio je nae pisce, koji su pisali
na arapskom i turskom jeziku (Hasan Kafi Sabit Ali-dede Mostarac
i dr.). Bio je prevoditi opirnu historiju islama Asri seadet sa turskog jezika, ali ga
smrt i u tom poslu prekinula. Iako je pisao relativno kratko (16 godina), napisao je I"ob
. javio preko 300 to to duih radova. I u rukopisu je ostalo nedovrenih a zapo
radova.
10. Nae prijateljovanje. - EI - Hidaje. vi 11 / 1944- 45., br. 2-3, str. 68- 80.
4-Anali
49
Po dolasku u Biblioteku, se dao svim arom na posao. je srediva-
ti i popunjavati onaj dio knjinog fonda, koji je bio na srpskohrvatskom i drugim evrop-
skim jezicima to se odnosilo na islam a muslimane i Bos-
nu posebno. I dotle se neto sabiralo iz tih oblasti, ali nije bilo sistematskog rada, pa je
on nastojao to nadoknaditi. Odmah se dao i na izradu kataloga rukopisa. on je
u isti mah katalogizirao i tampane knjige na orijentalnim jezicima, jer je iao redom, a
dotle rukopisi nisu bili rastavljeni od tampanih knjiga. Uspio je katalogizirati i obraditi
3240 jedinica, rukopisa. Ali kako je uz ovaj posao radio i druge stvari,
nije mogao vie uraditi na obradi rukopisa, obzirom da su za vrijeme rata svi rukopisi bili
smjeteni na sigurhije mjesto bio je to razlog da nije produio na ovom poslu.
Kad je bio imenovan redovnim profesorom na Vioj islamskoj eriatsko-teolokoj koli,
morao je predati dunost u Biblioteci,jer prije toga nije mogao biti uveden u novo zvanje.
Zato je krajem juna 1944. godine predao dunost bibliotekara s da i dalje
raditi na obradi rukopisa, se za to ukae kako je
29. jula je umro, su svi njegovi poslovi prekinuti.
Osim navedenih poslova, je pokrenuo akciju prikupljanja rukopisa i iz
drugih mjesta Bosne i Hercegovine za Gazi Husrevbegovu biblioteku. tome
iz Travnika je preneseno u biblioteku oko 300 rukopisa. Iz su prenesene knjige
(rukopisi) hadi Halil efendijine biblioteke. I ostaci biblioteka triju medresa u tako-
su preneseni u Sarajevo. I iz Ibrahim ef. Mostarca medrese u prenesen je je-
dan dio rukopisa u Gazi Husrevbegovu biblioteku. Sve je ovo postignuto
nastojanjima H. M. Drugi svjetski rat je omeo i ovu akciju.
radom i nastojanjem Gazi Husrevbegova biblioteka je u vremenu
od 1937. do 1944. godine postala pravi na centar, gdje se mnogo toga i
lo i uradilo. je spremno pomagao svakomu, ko se na njeg obratio. Prevodio je
mnogim sa arapskog i turskog jezika potrebne tekstove, na literaturu i izvore,
ukazivao na nove nae pisce i njihova djela. je bio od koristi mladim i jo nedo-
voljno naim piscima i kulturnim radnicima_ 11)
U biblioteci je jedno vrijeme bio zaposlen i hadi Mehmed ef. Potogija, muderis,
vaiz i imam iz Sarajeva. Kad je u Ulema medlisu u Sarajevu uveden komesarijat 1936.
godine i ukinuti muftiluci, Potogija je privremeno uzet u Ulema medlis u svojstvu hono-
rarnog fetva emina. kad su 1938. izvreni izbori za Ulema medlisa i
kad je prestala Potogiji funkcija fetva emina, Ulema medlis ga je dodijelio na rad u
Gazi Husrevbegovu biblioteku. On"je tamo sjedio i ali nije imao posebnog zadue-
nja u biblioteci.
Potogija je u Sarajevu oko 1865. godine. Nau ke je sluao uPljevljima,
Novom Pazaru, Istanbulu i Kairu. Po povratku u Sarajevo postavljen je za muderisa-
dersi ama u Gazi Husrevbegovoj damiji. Kad je ova funkcija dokinuta koncem 1932.
godine, H. Mehmed ef_ je postavljen za duzhana iste damije. Bio je i drugi vaiz Begove
damije. U nekoliko sarajevskih damija obavljao je imamsku i hatibsku dunost. Kad je
bio imam i hatib Muslihudinove damije je prevoditi hutbe na na jezik
(1934-1939. godine). Bio je i ejh Skenderpaine, pa Alipaine tekije. U Gazi Husrevbe-
govoj biblioteci je bio do konca 1947. godine.
11. Hamdija H. Mehmed ef. Narodna uzdanica, kalendar za 1945., str .
24-31 ; Mahmud Hadi Mehmed ef. - Bakije, kalendar za H170., 86-93.
List EI-Hidaje posvetila je cijeli svoj dvobroj (god.VIII, br.2-3, str. 41 - 126) h. Mehmed ef .
u povodu njegove iznenadne smrti.
50
Hadi Mehmed ef. je bio veoma poboan Uz to volio je knjigu kao rijet
ko ko. Ako nije on je vrijeme u ibadetu provodio. Posebno je narodnu
medicinu i ono to bi ili je zapisivao ili odmah drugima prenosio. Posjedovao je
i svoju privatnu bogatu biblioteku. Skoro na svim tim knjigama bilo je njegovih bilje'!aka,
po se znalo, da ih je on I ako je bio blage naravi, znao je nekada, kada je
smatrao da je potrebno nastupiti i vrlo odvano i otro. To je kad su bila u
pitanju muslimanska groblja (njihovo ruenje) i turbeta u Sarajevu. 12)
,.

... _J\:.f'

"KITABUL-HA VI" od H. Mehmeda
12. Fejzulah Merhum Hadi Mehmed ef. Potogija. - Glasnik VIS-a, IV!1953., br.1-4,
str. 104-105.
51
~ I
II
52
Genealogija porodice H a n d i a u djelu "KITABUL-HA VI"
.. , . . . .. \:)J
...
",\JI.. -:"""" ('-,
\ ,\'--- .. '\ :.,,, , .... .1 ',-JI ';; _ ci.
il V"'T O., .,-" ". tT;'.. ,,,.,,., ,,'
/,,,;" )..Ij..\,.-. ... ....;,.:s..o.:
." . ./.: " .. ' : (.JV' .'
cf..:.r ,'110.1 ,;.. .... , .s...l-:-:.t9V. eA': .. '" .. I,,,.
,.:..j..-.:,... 1".;jI .. ... 6,.1\6
,;i.l ci.',)JI..,.l7t "A; .. U.)P/P ,I
,$;.) tl:.J':> .... "cI"'" eJ.,; J ".!.IJ I ",;"t.. 11.1
" ...,l:L . '" .' ,ll ' ." ' /. j
"'''',''. G' ..
: '. , '. ,. ; ' . :z.t..: : .. I .
) t:\jI ','-:0- ... ,,1 ... .I' ... ,
..:-:S A):--,: .:.; J '--!,...t! \ l-t) .... "'" ti
... ......

;'...>:,),1.,-.;-.1 O ... ...
->J.'!'" t\. .. ..
',-"! :r-\A.i. '
.:;. U.,.b\" tl;'.) .;,.! I"op, ,';h,' -:J.J cAl:
''eJ'';' fI.' ci:.V...P
".:.,r W,. C).\1;.s' O,;,.;-i.f)h J';:! J
' 'p CI'--I ,. 1 .. ;"
. .
"o:'-1,;,/.
(J ;/>1, .,).b ,,:,W I .:- ... j ..
.. __ ;,
ci:, t:;'J ... CI e\o\i:1 ! c.AI'...,1
. ,'J .1Jb ... jp1,,') ; I .. ", .:. )JI d \.J ,.i4.-.,i)
J) .., V-. t.... .
'" ' ",\ .. ..t.. .. _ t.... '.t I . _ (#. .. \
.... -- ":" -_.. C.A. GI.,J,..a.. .. It ..... ,)IJI ':"" ';'';''
... ;..... (lU' ",,',,) c,}":" ,,\J,I ,jJ"
... ;SJ,"';. .. ........ ',
"Tarihi Bosna" od Muvekita
53
SUMMARY
HAFIZI KUTUBI AT THE GAZI-HUSREFFBEY'S LIBRARY
(A CONTRIBUTION TO THE HISTORY OF THE LIBRARY)
At the Gazi-Husreffbey's Library, from the time when separated from the
Kurumli madrassa in 1864 untill well in the 1944, there served two librarians - hafizi
kutubi, as they had been called officially tili the year 1945 .. Among them there were
some very known persons, that played an important part in this or that respect in the
life of the Moslims of Bosnia Hercegovina, particularly in Sarajevo. The first hafizi ku
tub, appointed in 1864, was Hafiz Abdulah Ajni the distinguished caligrapher-
hatat, who run a caligraphic school as well. Salih Sidki was
an astronomer and a historian. He left behind History of Bosnia (Tarihi Bosnia) and a
work in astronomy. Hadi a professor, preacher and a distinguis
hed Islamic writer . Although he died in the age of thirty-eight, his bibliography of
published works contains more than three hundreds of entries. His writings belong to
the Islamic studies, history of Islam and Moslims. His contribution to the research
studies of the literature of the Moslims of Bosnia Hercegovina in Oriental languages is
great. At the Gazi-Husreffbey's Library he started with cataloguing of manuscripts in
possession of the Library.
54
n
Fejzulah
o INVENTARIMA KNJIGA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE
Po nagovoru Hamdije mog profesora i dobrog prijatelja, primio
sam se slube I hafizi kutuba (I bibliotekar) Gazi Husrevbegove biblioteke, iza hafiz
Mahmuda u augustu 1947. godine, a razrijeen slube mektepskog nadzornika.
mi je da me ta treba raditi, jer ja dotle nisam znao
nita o bibliotekarstvu. On je elio da se ide trasom koju je postavio H. Mehmed ef. Han
a nastavio U Biblioteci sam zatekao II hafizi kutuba (II bibliotekar) hafiz
Muhamed i sluitelja Ragiba Rad je bio dvokratan, a pet
kom se nije radilo.
Knjige su bile smjetene po sistemu Vodilo se o estetici kod
stavljanja naljepnica, kod starih fondova. Naljepnice su bile na hrbatu knjiga, sa
laganim usponom i laganim padom u obliku turske brojke 8 (dva kraka estara) u jednoj
rafi na zidnim policama. Brojevi su bili kaligrafski ispisani. Ovo je imalo i svoju
stranu, vrlo se zapaalo, ako knjiga nije na svome mjestu. Isti broj je
i signaturu i inventar. U novim knjinim fondovima, u ormarima, nije se moglo
paziti na stari sistem estetike, a nije bilo ni prostora. Sidili i rariteti bili su smjeteni u
trezor, a dokumenti u koverta ma u ormarima.
Jo i sada kao da gledam i sluam kako mi objanjava: kao i nas-
tavni plan i program potreban za rad u kolama, svoj radni plan i program ima i bibliote-
ka. Popisivanje svega to ima u. bibi ioteci je plan, a grupe toga popisivanja je program.
Nali smo inventara knjiga, stari Muvekitov, na turskom jeziku, novi Handi -
za knjige na orijentalnim jezicima, na arapskom i za knjige na evropskim jezici-
ma, te popis dokumenata.
MUVEKITOV INVENTAR
Naslov je "Esami Defteri" - (Def ter imena knjiga), vel. 33 x 20, sa 7 rubrika, i
to: aded dild (broj svezaka), aded kutub (broj knjiga), esamii kutub (naslov knjige),
55
7:>
II \
\ \
\ I \
eo!!u>( es!dod 6ou!puaja j!>('v' Ja!w!Jd
...
... ":\ r',(<t;" (,Iff":'
,.-4.(' \ .. \ '" fl /,,:J t; 1"1,.-1 M - ,:r,
. f. /. I I \ 1 \
\ I \ .-t:'\rr
\ I , I :'"
\ I I rl
, ,
\ , ..:<7:\-:\ "'f --ro \'
I '
99
\..., \-. '71 .r
r-..,I ,r
\,0'>1 .r
\t. C'" 10"", " h
-,y "," \\
,"u, l')
.
,V,
oI

,,,,
, , ffl1t\rrr
, " , .. I , /". "
, o
A"
\ I \ I er
'I'
\ I , I cr'?::- \ n-fl
. ..
, I,

\ Ir?;
. ,
, I'
\
\ , :-tf.!'"
, I , I 1',\("""
.(', ,
\ I' I 'r:"
, I \ ,r- (' ""';-
I I \ I c-;f'''') '7'Ir:

" o o
JI"
(c:.
. .,
)1 .. "',, I'!f.'
,,, .,

....
1""
v).,

'" ,..,
i""
" ... ""
, .. , >r" .?:
.... ,,;r
),,,,,.,,
"., 1!,{P#1'
'. '
,.,

,.,

."

hl '"

>1., 1 I

1\ \ ''\\,\
------------------- ---------------
nev'numre (vrsta struke), nev'hat (vrsta pisma), aded satir (broj redaka) i esamii zavil-
evkaf (ime darovatelja, vakifa knjige).
Odmah na deftera napisan je kaligrafski sadraj struka (grupa) pod
naslovom "Fihristul-Fihrist" i stranica deftera gdje se nalazi struka.
Struke idu ovim redom:
- tefsir, str. 1, svega knjiga 169, hadis 5, 154, usuli hadis 9, - 11, fikh 11,
-392, usuli fikh 23, - 58, fetava (fetve)' 25, - 88, akaid 29, - 157, lugat
35, - 127, na hv (sintaksa) 39, - 248, sarf (gramatika) 47, - 85, meani (stilistika) 51,-
62, adab (lijepa knjievnost) 53, - 49, mantik (logika) 55, - 95, feraiz (eriatsko nasljed .
no pravo). 56, - 34, hikmet (mudrost, filozofija) 61, - 17, kasa id (pjesme kaside) 63,-
- 31, tesavvuf 65, - 51, ti bb (medicina) 67, - 22, mev'iza (propovjednitvo) 69, - 32,
kiraet (pravilno Kur'ana) 70, - 36, arud (metrika) 73, - 16, tevarih (istorija)
75, - 201, furs (perzijska knjievnost i jezik) 79, - 127, divan (pjesme) 83, - 36, hej-et
(astronomija i astrologija) 85, - 35, muteferrika (razno) 87, - 247 i Kantamiri zade
(Kantamirina biblioteka) 93, - 109. Svega 2689 knjiga.
U ovaj svoj def ter knjiga Akif ef. Muvekit je na kraju upisao ikadijske sidile
(86). kroniku Salih ef. Muvekita (4) i Kroniku (28). pa je svega upisano 2807
jedinica (kodeksi za istorijsku 118)
Kad je knjiga dolazila u Biblioteku, prva faza obrade je odrediti i
staviti knjigu na policu i dati joj broj. Obavezan je naslov knjige, a nije i ime
pisca. Vrsta pisma i broj redaka govore nam da se misli na rukopise. Upisana knjiga je do-
bivena na poklon, kao vakuf, pa je darovatelj bio vakif. Nije . bilo kupovine krijiga ..
Kao vakifi su zapisani: Gazi Husrev-beg, Dino Muhamed Baki, kadije
Asimbeg (stariji). Muzafferija, Tenjak Ahmed, Zafranija
Ibrahim, hadi Salih ef., Mustafa ef., careva kutubhana (1913. poruena, a
u njoj je bila i Osman ehdina biblioteka). Salih ef., (iz Stoca). Svrzo Mehmed ef.,
Hadi Dervi (Goradak muderis). hadi Omer ef., Hasan ef. Bojo zade,
Dervi ef., ena Krese H. Salih ef., Mehmed ef., hadi Hafiz Muha-
med ef., hafiz Ahmed ef., Seid Emin Akkad (Medina), hadi Meh-
med, iz ef. hadi Mehmed aga,
Hujdur Ibrahim ef., Hafiz Dafer ef., Ibrahim, sin Mustafin, Zulfikar
ef. hadi Ali ef., Akhisarli Omer ef., Silistrali hadi Ibrahim-
aga, Seadetlu Fadil paa Svrzo Ismet ef., Trebinjac Salih, Hadi Ibrahim ef.,
beg, sin Osman begov Careva medresa, Ferhadijja mekteb,
Mehmed Tevfik ef. Topal hoda Mehmed ef. Mustajbeg, Soko-
emsa hanuma, hadi Asim bega Muhamed Enveri,
Hamdija, efendijin vakuf, Dobitak Salihaga, Smailbeg, Muteve-
Hamdibeg, Daferbeg, Mehmed evket, Mehmed
Sarajeva, Abdurahman Adil ef., Emir ekib Arslan (Sirija) i Kantamiri zade
Abdulah ef.
Kod svake knjige popunjeno je svih 7 rubrika i moe se znati koliko
knjiga otpada na pojedine vakife. Moe se znati broj rukopisa po vrsti pisma. U od-
nosu na savremeno bibliotekarstvo upisani podaci ipak zadovoljavaju. Glavni prigovor je
to su izostavljena imena autora. u mnogo ime autora djela tretirano
je kao dopuna naslova. Nisu rijetki gdje ime autora slui kao naslov knjige.
57
Primjer opisa rukopisa
Muvekitov Defter imena (I nventar knjiga) predstavlja orijentalni inven-
tarisanja knjige i postao je danas raritet.
INVENTAR I KATALOG
Svaki dobar poznavalac bibliotekarstva da je hadi Mehmed ef.
postupio pravilno i dobro, te i vrlo racionalno, kad je ostavio fond
58
knjiga (poredan) po Muvekitu, i pristupio njihovom inventarisanju u
jednu knjigu i izradi katalokih na arka. Rubrike su samo tri, sa arap
skim nazivima, i to: broj (aded), ime knjige i pisca (ismul-kitabi vel-muellifi) i
rukopis - tampa (mahtut-matbu) . Druge rubrike iz Muvekitova Deftera imena
su kod pisanja katalokih Rukopisi nisu odvojeni nego se njihov redni
broj zaokruuje crvenom tintom,a to se i u rubrici. Naslov druge rubrike,
u odnosu na Muvekita, vjeta je kombinacija starog i novog, zamjena turskog jezi-
ka sa arapskim i napredak - katalog. Format inventara je veliki folio, kao
kolske razrednice, a papir je fini bijeli sa linijama. Folio format inventara bio je i za knji-
ge na evropskim jezicima.
je inventarisao od broja 1 do 2056, od 2057 do 2706 i ja od
2707 do 4028, pa je prestalo inventari.sanjeu jednu knjigu rukopisa i tampanih knjiga na
orijentalnim jezicima. je imao pred katalog knjiga GHB, rukopisa i tam-
panih, stoga je pisao i za rukopise i za tampane knjige, prema rednom broju inven-
tara. Rukopise je potpuno stoga su neki rekli, da je on registro-
vao, to se odnosi na tampane knjige. U inventaru je upisano 1919 ru kopisa
i 2109 tampanih knjiga, svega 4028.
Rad za Gazi Husrev-begovu biblioteku zasluuje posebnu studiju.
ZVANJE UPRAVNIKA BIBLIOTEKE
Do novembra 1948. godine brigu o izdravanju Biblioteke vodio je Gazi
Husrev-begov vakuf, a Ulema medlis je postavljao bibliotekare (hafizi kutub). Ondanji
vakufski direktor Hamid i predsjednik Va'kufskog saborskog odbora dr Behauddin
prihvatili su referat Hazima o potrebi Gazi Husrevbe
gove biblioteke i njega postavili za prvog upravnika. Biblioteka je tada bila krcata knjiga
ma, jer je bila otkupljena i biblioteka i obradu. U to vrijeme
je rukovodio odsjekom biblioteke Pravnog fakulteta, gdje su bile knjige bive Vie islam
skeeriatsko teoloke kole, pa je elio sve principe modernog bibliotekarstva primijeniti
i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Kao prvo, odvojiti rukopise od tampanih knjiga.
To je bio zamaan posao. je bila i u tome to se rad sa nije obustav-
ljao, a bile su svega dvije prostorije. Iz polica na zidu izvukli smo tampane knji
ge, a iz polica na unutranjem zidu rukopise, i tako dobili dva osnovna fonda, rukopise i
tampanu knjigu na orijentalnim jezicima. To je postao magacin orijentalnog odsjeka knji-
ga i dokumenata (arhiv). Biva je postala magacin odsjeka evropske knjige i no
vina. Iz krila zgrade iseljeni su imam Careve damije i Imamat demata Sarajevo, i nji-
hove prostorije predate biblioteci. Prije Imamata, to su bile prostorije Sarajevskog Muftij-
stva, za to namjenski Tako se sad u prolazilo kroz radnu sobu biblio
tekara. je novo inventarisanje prema formularima koje primjenjuju druge biblio-
teke. Na nam je doao i dr Asim profesor GH medrese, ali se brzo vratio
u medresu. Dr ef. je kataloke za perzijske rukopise,
po uzoru na koje je ispisivao
Umjesto za upravnika je postavljen 1950. godine Muhamed
ef. direktor eriatske gimnazije u penziji, rijetko radin i savjestan On je
preuzeo inventarisanje rukopisa, a meni je predao inventarisanje i katalog tampanih
59
knj1ga na orijentalnim jezicima. Za nije bilo radnog vremena, osim odlaska
u damiju i na
KOMISIJA ZA PREGLED I POPIS GH BIBLIOTEKE IZ 1950. GODINE
Odmah po odlasku iz Biblioteke, Vakufska direkcija u Sarajevu
obrazovala je Komisiju za pregled i popis GH biblioteke u sastavu: Dervi Tafro, direktor
Zemaljskog zav,oda za zatitu spomenika kulture, dr rektor Vie islamske
eriatsko teoloke kole u penziji, Muhamed direktor eriatske gimnazije u penziji
i novi upravnik Biblioteke, i Fejzulah Biblioteke, kao
Komisija je radila od 6. aprila do 30. juna 1950. goCline ukupno 205. sati.
Sastavljen je i potpisan zapisnik i podnesen Vakufskoj direkciji. U izvjetaju se kae:
"Rukopisi i tampane knjige na orijentalnim jezicima dr.ani su uredno usta-
laama, ali ih je dobar dio bio nepopisan. Naprotiv, velika knjiga na srpskohrvat-
skom i drugim evropskim jezicima leala je nepopisana, ispreturana sa i novi-
je jedino bila sva popisana za vrijeme upravnika merhum Akif
ef. Muvekita -
Nakon zavrenog rada, miljenje je komisije, da ovu biblioteku treba urediti
po modernim principima i pribrati u nju sve knjige od vrijednosti, po raznim islamskim
ustanovama i kod privatnika u Bosni i Hercegovini.
Prije svega Biblioteci treba osigurati kredite 'i podesne prostorije, jer u
sadanjim prostorijama knjige i dokumenti su zbog vlage izloeni kvaru.
U toku rada komisija je nala izvjestan broj knjiga, i novina koje po
svom sadraju ne spada u ovu biblioteku, pa ih je izdvojila, kao to je izdvojila i multipli-
kate manje poznatih djela. Isto je tako izdvojena turskih novina.
Preputa se Vakufskoj direkciji da donese odluku o ovim stvarima.
pisano:
60
Komisija je utvrdila ovo stanje:
1. rukopisi na jezicima
2. tampana djela na jezicin;la
3. tampana djela na evropskim jezicima
4. novine i
5. kodeksi za istorijsku
6. dokumenti
7. defteri
8. zemljopisne karte
9. fotografije
10. leci
Svega:
4.301
6.026
3.703
343
159
2.810
197
84
1.174
236
19.036
Od sadraja biblioteke pod 1-10, bilo je prije rada ove komisije po-
1. rukopisa na orijentalnim jezicima
2. tampanih djela na orijentalnim jezicima
3. tampanih djela na evropskim jezicima
3.369
3.901
1.083
4. i<-o.deks.a.Z3 istorijsku
5. dokumenata
6. novina i
Svega:
Sve ostalo je komisija nanovo upisala
118
1.350
270
10.091
(8.945)
Sravnivi prijanji popis sa stvarnim stanjem biblioteke, komisija je ustanovi-
la da od ranije upisanog sadraja manjka:
1. od rukopisa na orijentalnim jezicima
2. od tampanih knjiga na orijentalnim jezicima
3. od tampanih knjiga na evropskim jezicima
4. novine i
5. dokumenta
Svega:
7 svezaka
6 svezaka
14 svezaka
1 svezak
6 komada
34 komada
Vakufska direkcija je naredila Biblioteci da se popiu i f ondovi koje je komi-
sija izdvojila, to je i To su:
1. Rukopisi koji bi se mogli zadrati u biblioteci 69
2. Rukopisi koji se mogu drati izvan biblioteke - fragmenti 270
3. tampana djela na orijentalnim jezicima koja nisu
potrebna bibi ioteci 170
4. tampane knjige na naem i jeziku 330
5. 165
6. Novine 110
7. Novine na arapskom i turskom 182
8. Novine Mehmeda Hulusije iz 70
9. Arhiv Gazi Husrev-begova vakufa 64
10. Arhiv Gazi Husrev-begova vakufa u svenjima i torbama 39
11. Razne biljeke 121
12. U ormaru, u tampana djela na orijentalnim
jezicima
13. u upravi
Svega:
116
134
1.737
Sada popisani knjini fond Biblioteke iznosi 20.773 jedinice.
13. juna 1951. godine umro je II hafiz i kutub (bibliotekar) Hafiz Muhamed
ef. a 1. juna 1952. godine za manipulanta postavljen je
Ahmed ef. Kad se promijenio Vakufski saborski odbor 1952. godine, je
razrijeen slube u Biblioteci i za upravnika je postavljen Mustafa ef. eva, Ulema
medlisa. Krajem novembra 1953. godine ja sam razrijeen slube u biblioteci. U zvanji-
ma I i II hafizi kutuba, to u prevodu knjiga", bili smo ja i
posljednji.
je usluivao (osim evropske knjige) i znao je gotovo
napamet smjetaj, a bio je u Biblioteci jo od vremena Akif ef. Muvekita. U tome njego-
vom vijeku slubovanja I hafiz i kutub je vrio obradu knjiga i davanje informacija
61
ma, te slubu upravnika do postavljanja upravnika. nije bilo mnogo, a atmosfera
je bila vrlo prijateljska. U starim medresama utorak je bio poluradni dan, za nere-
dovne predmete, a u kutubhani se po jedan sat vremena vodio slobodni razgovor. To je
zadrao i Na ove razgovore je gotovo redovno dolazio To je bilo
kao "malo drutvo". je zamolio dr ef. da utorkom posli-
je podne tee tekstove.
Redovni biblioteke bili su svaki dan: Osman ef. kadija
Dervi ef. i Mustafa ef. (Zmijski) i drugi.
Kad se otvorio Filozofski fakultet u Sarajevu (1950), studenti orijentalistike
su Biblioteku.
Stalni korisnik biblioteke bio je i hadi Mehmed ef. Potogija, II vaiz Begove
damije. U vrijeme Naibskog odbora (1935-38) Potogija je postavljen za v.d. fetva-
emina, uz stalni honorar, da u Biblioteci sabire za fetve. Kad je izabran
novi Ulema medlis i fetva-emin postao Mehmed Ali ef. u znak prizna-
nja, Potogija se vodio kao da radi u Biblioteci, jer su mu dohoci vaiza i damijskog
imama bili ispod minimuma. Penzija mu je bila regulisana kao visokokvalifikovanom
stambolskom idazetliji (diplomirani teolog), ali ga nije zatekla ivim. Umro je
10. marta 1953. godine. Narod ga je smatrao rijetko dobrim
Dolazak Ahmed ef. u Biblioteku bio je vrlo koristan. On je brzo
upoznao smjetaj fondova i vrlo uspjeno usluivao i pripremao knjige za obradu.
U periodu koj i sam naprijed pri kazao izvrena je 1/ reforma bibi ioteke, dok
je I reformu izvrio hadi Mehmed ef. 1937. godine.
DVA STARA INVEN1ARA KNJIGA
Vrijedni radnik hafiz Mahmud ef. i podatke o
Salih Sidki ef. Hadi - Muvekkitu (umro 1888), pronaao je u arhivi Gazi
Husrev-begova vakufa inventar knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke iz vremena kad je
Salih Sidki ef. bio drugi hafiz i kutu b (drugi bibliotekar). je pronaao u
Hadijskoj damiji u Sarajevu inventar knjiga biblioteke u Mostaru. Oba
ova inventara su 1977. g. i za bibliotekarstvo imaju veliki Uvedeni su
u zbirku kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 188 i 189, i
ni i
62
Primjer Salih S/dki efendina popisa knjiga
63
SUMMARY
A SHORT ACCOUNT OF THE INTERNAL WORK OF GAZI
HUSREV-BEY LIBRARY
The author of this article presents various ways of work in the Library regar-
ding inventory, classification and location of books.
First he describes the classicaloriental way of work which Akif Hadi Husejno-
v i Muvekkit Cuherited from his father, then the first reform inherited by Hadi
Mehmed effendi H a n d i and finally the work of the commission in 1950, which perfor-
med the complete inventory of all funds. The commission accepted the principles of
contemporary librarianship, as the second reform of the work in the Library.
The two oldest inventories of the books of Gazi Husrev-bey Library and
Karadoz-bey Library in Mostar were found in 1977. They will serve as the basis for a
further study of classical way of work in oriental libraries.
64
Mehmed
BIBLIOTEKA MEHMED-RAZI VELI
EJHA I MUDERISA HUSREV-BEGOVA HANIKAHA U SARAJEVU
Hadi Mehmed-Razi poznat je u naoj historiografiji kao dobar
poznavalac eriatskog nasljednog prava, vjet astronom i pjesnik Svi autori
koji su do sada pisali o 1) uglavnom se slue podacima koje je o Mehmed-
Raziji zabiljeio njegov savremenik Mula Mustafa Baeskija. 2) Ovom prilikom, pak, o
donosimo jedan do danas neobjavljeni dokumenat, odnosno popis knjiga
njegove privatne biblioteke, je spisak u Popisu Mehmed-Razijine ostavine u
sidilu Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. 3) Ovaj dokumenat, osim to nam prua
1. O Mehms-Raziji vidi :
ivotopis Mehmed- Razijin i Kasidei Razi Mehmed efendi havage mekteb Husrev
beg, Mekteb Salnama za 1326 (1908), str. 52- 58.
S. Kemura - Dr VI. Serbocroatische Dicht ungen Bosn ischer Moslims, 1912, Sarajevo,
str. XVI-XVII ;
H. Mehmed Knjievni rad muslimana, Sarajevo 1934., str.
91-92;
Isti , EI-gewherul-etna fi teragimi 'ulemai we u'arai Bosna, Kairo 1349. (1930) ;
H. Spomenica Gazi Husrev-begove Sarajevo 1932., str .
157;
Baeskija, Ljetopis, Sarajevo 1968., str. 246 i 323;
M. Isl amska epigrafika Bosne i Hercegovine, knj . I - Sarajevo, 1974., str. 540 ;
Isti, Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrev-begovoj medresi, Anali GHB- biblioteke IV,
Sarajevo 1976., str.
Sidil 25, str. 100-102 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci;
H. abanovit.u svom radu Knjievnost Muslimana BiH nije obradio ovog pisca, nego je samo
uz njegovo ime H. 57 , 85, sa naznakom da je rodom .iz Sarajeva i da je bio
ejh i muderis, umo 1200/ 1786. godine;
M. Muslimanski pjesnik Razi, Mladost., god. XII, br. 5, Zagreb, 1. januar 1934. ,
str. 116-117.
2. Baeskija, Ljetopis, str. 246 i 323.
3. Sidil 25, str. 100-102.
5-Anali
65
da dobijemo uvid u nivo obrazovanosti onovremenog ejha i muderisa Husrev-
begovih prosvjetnih institucija visokog ranga, kakve bijahu njegova poznata r1edresa i ha-
nikah, ujedno nam i sve Baeskijine navode o kao
prije nego na detaljno analiziranje spomenutog dokumenta,
donosimo osnovne podatke o ivotu i radu Mehmed-Razije_
Hadi Mehmed-Razi je u Sarajevu oko 1135. (1722) godine. Njegov otac
Velijudin efendija bio je mualim Begova mekteba i imam Alijine damije na Vrba-
njui u Sarajevu. Velijudin je i sahranjen u groblju uz spomenutu damiju. 4) da je
porodica bila porodica ljudi, jer i Baeskija osim Mehmed-Razije i
njegova oca Velijudina, spominje i Velijudinova brata Kadri-hodu. 5)
Mehmed-Razi je osnovno obrazovanje stekao u Sarajevu da bi potom kolova-
nje nastavio u Carigradu. Po povratku u sluio je kao mualim Husrev-begova
mekteba, na kojoj dunosti je svakako naslijedio svoga oca Velijudina, potom kao pisar
mehkeme i kao ejh i muderis Husrev-begova hanikaha. Mehmed-Razi je, pre-
ma podacima H. jedno vrijeme bio i muderis Husrev-begove medrese.
To mjesto mu je ustupio tadanji muderis Husrev-begove medrese Ahmed efendija
6)
Ljetopisac Baeskija na vie mjesta spominje pa tako u godini 1194.
(1780-81), nekolicinu ljudi svoga vremena u Sarajevu, za Mehmed-
Raziju, ostalog, kae i ovo:
"Hadi Mehmed-Razi (Velihoca-oglil. muderis Husrev-begova ha-
nikaha ... Bio je vjet i sposoban u eriatskom nasljednom pravu. Zapravo se moe
da je u toj nauci bio veliki znalac i pravi majstor. Bio je pisar u mehkemi ... i vrlo vjet u
pisanju. Dobro je poznavao pitanja iz eriatskog prava, a bio je sposoban i u drugim gra-
nama nauke. Njegov pseudonim je RAZI, jer je pjevao i sastavljao kronograme.
Nita ne bi sporo i teko. Kada bi mu neko dao kakvo djelo, knjigu u ruke, on bi je
sasvim brzo i kao vodu. Zbog svega toga prozvae ga Ma'rifetli - vjetak. U
matematici je bio brz i Svake godine bi na osnovu kretanja sastavljao tak-
vime - kalendare, pa mu kao astronomu nije bilo premca u Bosni. je pred Begima-
mom, ali je i njega nadmaio, jer poznavae jo i perzijski jezik. Imao je sasvim lijep i do-
padljiv rukopis. Svojom rukom je prepisao Vankulin ... Predavao je i
Hanikaha i dva puta je iao u Meku". 7)
Posebno valja istaknuti da Mehmed-Razi spada pionire alha-
miado literature kod nas, jer je "on prvi nastojati da vjerska djela pie naim jezi-
4. Na nisanu Velijudin efendije je natpis u pjesmi sa pobliim datumom da je umro mjeseca zilhide
1157. (tj. 5.1 i 7.11 1745) godine. Iako se u ovom epigrafu ne javlja autor sa svojim pseudo-
nimom, ipak smatramo da ga je spjevao Velijudinov sin Mehmed-Razi, koji je tada imao oko 22
godine. Epigraf sa niana Velijudinova objavljen je u radu: M. Islamska epigrafika,
knj .. I - Sarajevo 1974., str. 236 i 245-.
5. Baeskija, Ljetopis, str. 39.
6. Spomenica Gazi Husrevbegove 1932., str. 150.
7. Baeskija, Ljetopis, str. 246.
66
kom", kako to konstatuje i H.Mehmed
Pored jo od ranije poznate i objavlje-

ne pjesme, koja djeco svikoli ... " i jedne manje brourice o li-
jepim 9) kae da u jednoj staroj biljenici, u njegovu posjedu, imaju jo
tri brourice na naem jeziku: "Prva je o uzorcima da se bez imana umre, druga je prevod
Kunut-dove, a govori o daru Bogu, pejgamberu, siratu, mizanu i Po svoj pri-
lici da su i spomenute brourice njegovo (Razijino) djelo". 10) da se knjige
H. Mehmeda nalaze sada u Husrev-begovoj biblioteci, to je pretpostaviti da je
i spomenuta Razijina biljenica u Husrev-begovoj biblioteci. Biljenicu ovom prilikom
nismo posebno traili. Svakako bi bilo zanimljivo i potrebno sve aljamiado tekstove
i ih objaviti.
je spomenuto da je pod pseudonimom RAZI sastavljao i krono-
grame u stihu. nama su do danas poznata svega dva kronograma sa pseudoni-
mom RAZI, i to: epitaf na nianu Hadi Hasana, sina iz 1167. (1753-54) godi-
ne 11) i kronogram Mevlevijske tekije iz 1196. (1781) godine, 12) dok za epitaf na nia-
nu Mehmed-Razijina oca Velijudin efendije pretpostavljamo da je sastav Meh-
med Razije. 13)
je poznat i kao dobrotvor Sarajeva. Naime, on je 1199. (1784) godi-
ne uvakufio svoju u Havade Kemaludinovoj mahali za enski mekteb.
U dokumentu o tom uvakufljenju stoji da imam i mujezin mahale, zajedno sa
dematlijama, izabrati jednu dobru enu, sposobnu za mualimu. Zanimljivo je
da se tu kae sve, pored lijepog odgoja, treba ova mualima da ensku dje-
cu,pa se tako taksativno nabraja da ih Kur'ana, imanskim
i islamskim artovima (temeljima vjere), propisima o abdestu, postu, namazu. Nadalje se
kae da ova mualima treba da i stanuje u spomenutom mektebu. 14)
Ljetopisac Baeskija u Nekrologiju pod hidr. 1200, (1785-86) godinom regist-
ruje smrt pa kae:
"Iz Medine je doao glasonoa i javio da je umro ... bedel Hadi Mehmed efendi-
ja, astronom, veliki pjesnik, pravnik, jako moj prijatelj. On je po put
otiao u Meku i ne izaav na Arefat,umro je. Neka se na njeg izlije velika Boja milost..." 15)
8. M. Knjievni rad bosansko muslimana, str. 92.
9. Kasida djeco ... " objavljena je u Mektebu - Salnami za 1326 (1907-908) i II radu
Serbocroatische Dichtungen, str. 32-34, a brourica o lijepim
na je samo u Sainami, str. 58.
10. H. Mehmed n. dj. str. 92.
11. M. Islamska epigrafika, knj. I - Sarajevo, str. 410.
12. Isto, str. 58.
13. Isto, str. 236 i ovdje bilj. 4.
14. Prepis vakufname je u Zborniku M. sv. XI, str. 327-328, u Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu, a u sidilu 37, str. 188-189, nalazi se i jedan vakufa za
1212. (1797.) godinu.
15. Baeskija, Ljetopis, str. 323. Iz Baeskijine zabiljeke vidi se da je iao i kao bede I (za-
mjenik za drugog) u Meku, to nam pokazuje da su za bedela traeni prvenstveno i sposobni
ljudi.
5*
67
I popis ostavine iza umrlog iz h. 1200.godine, odnosno,
datirana je sa 25. dumada I 1200. (26.111 1786) godine. 16) S obzirom da je
Hadi Mehmed umro prije izlaska na Arefat, to da je umro prije 14.X 1785. godine,
a vijest o njegovoj smrti stigla je u Sarajevo nekoliko mjeseci kasnije, kada su se hadije
vratile sa pa je tada izvren i popis njegove ostavine, a i Baeskija, kako vidi-
mo, tada registruje njegovu smrt. Prema tome, je umro u 63. godini.
I u popisu ostavine iza umrlog Mehmed-Razi dokumenat je, kako
smo vidjel i, datiran sa 25. dumada I 1200. (26. III 1786. godine) konstatuje se da je
Hadi Mehmed efendija, sin Velijudin-hode, unuk Hadi Durakov, iz Havade Kemalu-
dinove mahale, prije izvjesnog vremena umro na putu za u Me-
ku i da je iza sebe ostavio nasljednike: enu Merjemu, Mustafinu,zatim brata po majci
Hasan-agu i Abdulaha, sina Abdulkadirova, oba odsutna iz Sarajeva (gaib anil-
beled).
Ostavina procijenjena je od strane sarajevskog kadije na 209.278 ak-
Od nekretnina je posjedovao sa magazom u blizini Hanikaha i pos-
jed u selu Ovi objekti su procijenjeni na 74.400 Vie od polovine preosta-
log dijela njegove imovine, u iznosu od 134.878 odnosi se na Mehmed-Razijinu
privatnu bib1ioteku, jer smo da su njegove knjige procijenjene na iznos od
78.355
U spomenutom popisu na prvom mjestu su po naslovima nabrojane knjige i uz
svaku je stavljena cijena. Svakako je zanimljivo razmotriti koliko i kakvih se sve knjiga
nalazilo u njegovoj biblioteci.
Biblioteka sadravala je 199 naslova u 149 kodeksa.
knjige spomenute biblioteke po njihovom sadraju, koliko smo
mogli samo' na osnovu vrlo naslova utvrditi, mogli bismo ih po pojedinim
disciplinama razvrstati ovako:
- Pravilno Kur'ana i komentari Kur'ana ('llmul-kiraeti vet-tefsir) 11,
- Islamska tradicija (Hadis) 11,
- Propovjednitvo (Va'z) 4,
- Dogmatika ('llmul-kelam) 5,
- eriatsko pravo i njegovi osnovi (Fikh ve usuli fikh) 23,
- Istorija i geografija (Tarih ve gigrafi) 11,
- Medicina i veterina (Tibb ve baytarname) 2,
- Astronomija i matematika ('limi nugum vel-hisab) 22,
- Muzika (Musiki) 1,
- Pjesme i molitvenici (1lahiyat ve ed'iye) 8,
- Filologija ('lImul-luga) 17,
- Misticizam (Tesawuf) 4,
- Logika (Mantik) 1,
- Perzijski klasici 8,
16, Sidil 25, str. 99-102, u Husrev-begovoj biblioteci .
68
- Razno '5 i
- Djela sadraj nije
Ovaj pregled knjiga po strukama ukazuje na to da je najvie naslova
posjedovao iz eriatskog prava i astronomije, a kako smo spomenuli, i Baeskija tvrdi
da je poznat kao pravnik i astronom. Nadalje, Baeskija kae da je Mehmed-
Razi sastavljao takvime, pa i u popisu se oni spominju pod nazivom Takwimlar. U fondu
knjiga biblioteke nalazimo izvjesna djela i nekolicine naih ljudi kao: Kafije
Sudije, Munirije iz Beograda, a nekih od njihovih djela ima i u duplikatu, to
nam pokazuje da su ova djela bila rairena i prepisivana ondanjim obrazovanim
svijetom. Baeskija, isto tako, konstatuje da je u obrazovanosti nadmaio i ne
ke svoje savremenike, jer je poznavao i perzijski jezik, pa u njegovoj biblioteci vidimo i
osam djela perzijskih klasika, a ovima i komentar na Hafizov Divan, od naeg poz
natog komentatora perzijskih klasika Sudije (iz .
knjigama nalazimo i dvije medmu'e, u kojima su sadrao
ni tekstovi i razne zabiljeke koje je sastavio sam a vidjeli smo da takvu jednu
biljenicu spominje i M. U njoj su sadrana i nekolika teksta na naem jeziku.
Jedna stavka u popisu knjiga je samo.ovako: "Risala, 36 komada". O kakvim
se djelima pak ovdje radi nije nam nita poblie kazati, a moda se i ovdje radi o
zabiljekama i prevodima manjih brourica koje je na na jezik prevodio
je imao lijep i dopadljiv rukopis, kako to konstatuje i Baeskija, pa
se je bavio i prepisivanjem knjiga. Jednu takvu knjigu, sa njegovim potpisom kao prepisi-
nali smo u Husrev-begovoj biblioteci 17), dok za Vankulin, koji je u popi-
su njegove biblioteke na prvom mjestu upisan, kae Baeskija da ga je prepi-
sao, to kao kuriozitet. 18)
Poznato je da je Vankulin bio tampan u prvoj turskoj tampariji Ibrahi-
ma Muteferrike, i to prvi put 1729., a drugi put, prvi svezak 1755., il drugi svezak 1756.
godine, pa nije izvjesno da li je Razija prepis izvrio sa tampanog ili rukopisnog primjer-
ka. Indikativno je, svakako, da je Razija naao za potrebno - kod tampana dva izda-
nja - da vri prepis. je da se velika potreba za ovim zva-
nim "Vankulu Lugati" autora el-Vani Mehmeda, sina Mustafe (umro 1592). Tira pr-
vog tampanog izdanja iznosio je, prema nekim autorima, svega . 500 primjeraka, dok je
drugo izdanje tampano u 4000 primjeraka. Pa ni to nije moglo zadovoljiti potrebe
prostranog carstva, tako da se Razi, negdje prije godine 1194. (1780-81) na
prepisivanje ovog djela. U popisu ostav'tine iza Razije ovaj je rukopis najskuplje procije-
njen, na to ukazuje na njegovu veliku potranju i poslije dva
tampana izdanja (kasnije se pojavilo i tampano izdanje iz 1802). Cijena prvog iz-
danja, koje je odmah razgrabljend, iznosila je 350 po primjerku, pa cijena sarajev-
skog eriatskog suda iz 1200. (1786), koja je frapantno nesrazmjerna cijeni' po tampa-
nom primjerku iz 1729. godine govori koliko je Vankulin bio i u nas
traen i cijenjen. Gazi Husrev-begova biblioteka ima osim prepisa
jo jedan primjerak tampanog izdanja iz 1829. godine, jedan tampani primjerak nalazi
17. Vidi K. Katalog rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, sv. I, str. 243 i M. Mujezino-
Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, Anali Gazi Husrev-
begove bibi ioteke I V, Sarajevo 1975., str. 28-29.
18. Isto, str. 29, lj popisu knjiga najskuplje je procijenjen upravo Vankulin
cijena iznosi 16.806
69
se u kolekciji Osmana Asafa sada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci,
jedan prepis se u Narodnoj i univerzitetskoj bibi ioteci Bosne i Hercegovine u Sara-
jevu.
Prije nego donesemo popis knjiga Mehmed Razijine biblioteke, moemo naa
razmatranja o Vel konstatacijom da je on iza sebe ostavio spomen svo-
jim pjesmama i drugim sastavima, kako na turskom, tako i na naem jeziku i da je bio
za ono vrijeme visoko obrazovana
Ovdje donosimo i popis knjiga Mehmed-Razijine biblioteke u transkripciji lati-
nicom. Knjige smo razvrstali po njihovom sadraju i dajemo ih po strukama koje smo
naprijed spomenuli. 19)
PRAVILNO KUR'ANA I KOMENTAR KUR'ANA ('lImul -kiraeti
wet-tefsirl:
- TERTIBI ZIBA, 246.
20
) Ovo je registar sura i ajeta Kur'ana, od Hafiz Mah-
muda Vardarije (um. prije 13.XII 1054 = 1644/ 45) .
- - KUR'AN, 240. Jedno djelo sa takvim naslovom napisao je
!:lakim Ebu 'Abdulah et-Temimi.
- ATIBI, 438. Puni naslov ovog djela je Hirzul-emani we weghut-tehani
fil-kiraatis seb'i, od autora Ebu Muhammed Kasim atibiye (um. 590 = 1194).
- ERH GAZERl, 120. Komentar poznatom djelu Dezeri o pravilnom
Kur'ana.
- TEFSIR, 318.
- DEF'A TEFSIR, 340.
- TEFSI R EBULLEJT, 300. Poznati komentar Kur'ana od Ebul-Lejs Samar-
kandije.
- TEFSIR 'AYWAN, 1212. Nije poznato o kojem se komentaru ovdje radi.
Moda je pogreno upisan naslov djela.
- TEFSIR KAQI, GILD 2,3600. Naslov djela je Enwarut-tenzil we esrarut-
tewil od Nasirudin Ebu Se'id 'Abdullah ibn 'Umera el-Beyqawi-je, poznatog pod imenom
Kaqi Beyqawi (um. 685 = 1286) .
-TEFSIR KAQI,GILDSANI , 840.
- TEFSI R KEAF, 960. Puni naslov komentara je EI-Keaf 'an hakaikit
tenzil, od Ebu Kasim Garuliah Mahmud ibn 'Umer Zimaherije (um. 538 = 1143).
19. U originalu popisa knjiga biblioteke (sidil 25, st r. 100-102), faksimil donosimo
uz ovaj prilog, djela, kako vidimo, nisu po sadraju , niti nekom drugom redu .
20. Naslove djela kako su oni u originalu popisa donosimo ovdje istaknutijim slovima. Broj -
ke iza tih naslova iznose na koje su pojedine knj ige procijenjene prilikom popisa.
70
ISLAMSKA TRADICIJA (Hadit):
-
- GAMI'US-$AGIR, 240. Vjerovatno se odnosi na djelo EIGami' us-sagir min
hadisil beirin-nezir, od Delaludina Suyutije.
- TELATU MIETI HAD IT, 516.
- HUTABI NEBIY, 180. Pod ovim naslovom postoji djelo Ebul-'Abbas Ga'fer
Mustagfiriye (um. 433 = 1041-42).
- ERH EMAIL LI.ALlYUL KARI, 966. vie komentara djela email
od Ebu 'Isa Muhammeda Tirmizije, poznat je i komentar Nurudina 'Ali ibn Sultan
Muhammeda el-Kariye (um. 1016 = 1607-608).
- EMAILI ERIF, 306. Djelo napisao Ebu 'Isa Tirmizi (um. 279 = 892) .
- IFAI KULUB, 360.
- ERH IFAI ERIF, 3834. Postoji vie komentara djela EI-ifa fi ta'rifi
hukukil Mustafa od Ebu Fadl 'Iyad ibn Musa Yahsubije (um. 544 = 1149-1150.
- i HABUD-D I N, 300. Vjerovatno se radi o djelu ovog autora koje ima naslov
fi tew<;iihi nuhbetul fiker fi mustalahi ehli el-eser,o terminologiji hadisa.
- MEARIK, 300. Vjerovatno se odnosi na djelo Mearikul enwarin-nebewiye
min sahalil-ahbaril-Mustafewiye od Hasan ibn Muhammeda, ibn Hasan es-Saganiye (um.
650 = 1252).
- MEARIKUL-EN.WAR, 438. Vidi prethodno djelo Mearik.
- MUHAMMEDIYE, 426.
PROPOVJEDNITVO (Va'z):
- DUR Rl GURER, 3180. Postoji djelo Gurerud-durer od Gazalije opropovjed-
nitvu.
- ZUHRUL 'ABIDIN, 258. Puni naslov ovog djela je B$drul-wa' izin we zuhrul
'abidin, od 'Abdullatifa, poznatog pod imenom Ibni Melik.
- MEW' I?AI TE9KIRE, 474
- SIFATU EHLlL GENNETI, 114. Postoji djelo Sifatu ehlil-geneti wen-nar od
I?iyauddina Ebu 'Abdillah Muhammeda ibn 'Abdul Wahida es-Sadiye.
DOGMATIKA ('lIrnul kelam):
- GEWHERETU ET-TEWHID, 426. Pod ovim naslovom ima djelo u pjesmi o
akaidu od ejh Ibrahim el-Likani Malikije.
- REWQATUL-GENNAT. Svakako se radi o djelu o akaidu to ga je napisao
Hasan Kafija umro 1616. godine. U popisu je ovo djelo procijenjeno zajedno sa
71
naslovom "Soz-name" na iznos od 180 21) to da su oba djela bila
povezana u jednom kodeksu . 22)
- ERHI ' AKAID. Ovaj naslov je sa djelom Subhatul-ebrar procijenjen
na 372
- 'AKAIDI 'A,?U,?IYE, od Kadi 'Adudud-din Abdurahman el-Iiii . U popisu uz
ovo djelo je spomenut i pa je zajedno sa spomenutim djelom procijenjen na
312
METALI'I TAWALI'. da se odnosi na djelo Metali'ul fi erhi
!avali'il enwar od Isfahanije. Spomenuto je zajedno sa djelom Muhtesar Wikaye i oba dje-
la procijenjena na 150
ERIATSKO PRAVO (Fikh we Usulu fikh):
- TUHFET(,L MULUK, 120. Djelo pod ovim naslovom napisao je lEYNUD-
DIN er-Razi_
- HULASATUL-FETAVA, 846_ Svakako se radi o djelu pod ovim naslovom od
ejha Imama Tahira, sina Ahmeda Buharije.
- MENlUMEI NESEFI od Ebu Hafs Omera Nesefije. Uz ovaj naslov je spome-
nuto i djelo Seyid i oba procijenjena na 480
- ERH I i R' A, 718. To je vjerovatno jedan od komentara djela ir'atul islam
od Imam-zade Hanefije, ali o kojem komentaru je ovdje nismo mogli ustanoviti, jer
postoji vie komentara ovog djela.
- ERHI MENAR, 630. Osnovno djelo ima naslov Menarul-enwar od Ebul-
Berekat 'Abdullaha Nesefije, a na isto postoji vie komentara.
- ERHI MENAR, 736.
- SADRU-ERI'A, 966. Pod ovim naslovom je poznat komentar djela
Wikayetur-riwaye fi mesail el -Hidaye.
- 'AlMI, SERHI MENAR. To je zapravo glosa na Menarul-enwar od Mevla
Mustafe ibn Pir Muhammeda, poznatog pod imenom 'Azmi-zade. Umro 1040/ 1630-31.
Djelo nosi naslov Netaigul-efkar.
- FETAWAI MUEYED lADE, 606.
- FETAWAI SUGRA, 126.
- FERAID 'ABDULLAH HAYRl, 1920.
- FIKH KEYDANI, 480.
21 . U popisu biblioteke ima nekoliko gdje se po dva ili vie naslova procjenjuju
u jednbj stavci . To su svakako gdj e su djela bila u povezu. Takve
procjene u naem popisu a pojedi na djela izdvajamo i po sadr-
aju i spominjemo ih na mjestima gdje one pripadaju.
22. tri rukopisna djela Rewdatul-gennat od Kafije, koja su spomenuta i u Katalogu
Husrev-begove biblioteke, naiiazimo i na jedan primjerak gdje je to djelo u istom kodeksu sa
nikom Subhai-sibyan i Et-tul:lfetul-hadi ye i Lugati danisten. Vidi Katalog, sv . I, str. 484. Ostala
dva primjj!rka dfela Rewdatul - gennat vid i na str. 74 i 399.
72
- KUDURl, 780. Puni naslov djela je Muhtesarul-kuduri fi furu' il-hanefiyeod
Bagdadije.
- KENZI DEKAIK. Ovo djelo ima puni naslov: Kenzud-dekaik fi furu'il Hane-
five od Ebul-Berekat 'Abdullaha, poznatog kao Hafizuddin en-Nesefi. Ovaj naslov upisan
je zajedno sa naslovom Mes'ud Rumi i zajedno procijenjeni na 180
- ERH KENZI DEKAIK, 1038. Postoji vie komentara na djelo Kenzud-
dekaik.
- MUHTE$AR WIKAYE.
- METN MEGME'UL BEHREYN, 120. Postoji djelo Megme'ul bahreyn we
multekan-nehreyn fi furu, il Hanefiye od Muzaferudin Ahmeda ibn 'Ali, ibn Sa'leba, poz-
natog kao Ibn Sa 'ati (um. 694 = 1294/95).
- ERH MEGME'UL-BAHREYN, 1200.
- MUf:lTARI FIKH, procijenjen zajedno sa djelom Menasik na 210
- MENASIK.
- MUNTEKA, 300. Vjerovatno se radi o djelu EI-munteka fi furu' il-hanefiye,
od Ebul-Fadla Muhammeda, ibn Muhammeda, ibn Ahmeda, poznatog pod imenom
MaktuI.
- VAKI'ATUL MUFTIN, 1440.
- USUL-EL-HIKEM je svakako djelo od Hasana Kafije a potpuni nas-
lov mu je: Usulul-hikem fi nizamil 'alem (Temelji mudrosti o svijeta),
moralna rasprava o drave i drutva, po kojem djelu je Hasan Kafija najvie i
poznat. Ovo djelo je u vrijeme popisa nalazilo se u Veli biblioteci u duplikatu.
Jedan primjerak je procijenjen na 132, a drugi na 484
ISTORIJA I GEOGRAFIJA (Tarih we gigrafi):
- BED UD-DUNYA, 96. Pod ovim naslovom ima djelo od ejh Muhammed
Kisaiye.
- BEHGETUT-TEWARIH, 240. Djelo je napisao ukrullah Ahmed er-Rumi na
perzijskom jeziku.
- TUHFETUL KIBAR, 390. Vjerovatno se odnosi na djelo Tuhfetul-kiram bi
od Tekiyudin Huseyniye.
-
- TERGEMEI Osnovno djelo ima naslov: li
tezekkuril-ahyar, od Siraguddina Ewi. Primjerak je procijenjen zajedno sa naslovom
Hirzul-Melik na 186
- TAKWIMI TEWARIH, 600. Svakako se odnosi na knjigu pod ovim naslovom
to ju je napisao Mustafa ibn' Abdull.ah Konstantini, zvani Hagi Kalfa.
- TEWARIf:l1 BAGDADI, 672. Vjerovatno je to Tarihi Bagdad, od Hafiz ebu
Bekr, poznatog pod imenom Hatib Bagdadi.
- GIHAN NUMAY, 2910. Djelo na turskom jeziku o geografiji, od Katib
(um. 1167 = 1753).
73
- RUZNAME.
- SEBHATUL AHBAR WE TUHFETUL AHYAR, od Dervi Muhamed rama-
dana.
- SEB'IYAT. Bonjak Muniri, koji je slubovao kao profesor i muftija u Beogra-
du i otuda poznat kao Muniri Belgradi, napisao je jedno djelo pod spomenutim naslovom,
a koje djelo je samo po naslovu i poznato, jer do sada nije nijedan rukopis tog
djela. Zato nismo sigurni da li se ovdje radi o tom djelu.
-INA.
MEDICINA I VETERINA (Tibb we bay tare):
- ERHI MUGEZ MIN TIBB, 792. Svakako se radi o djelu Mugezul -kanun fit-
tibb, od Ibni Nefisa.
- BAY"fAR-NAME, 420.
ASTRONOMIJA I MATEMATIKA (Nugum we hisab).
- ESASI NUGUM, 480. O kojem se djelu radi nismo ustanovili.
- EN$AFUL AKTAR, 246.
- 180. Djelo o zvjezdoznanstvu, od Ebu Seid Ahmed
Sengeriye.
- TUHFEI SAMI, 240. Postoji djelo Tuhfei Sami fil'amel i birrub'il gami', od
Alaudina ibn atir Dimiki.
- TEZKIRE MIN HEYET, 102. Vjerovatno se odnosi na djelo pod naslovom
Et-tezkiretun nasiriye fil-heyeti, od Muhamed Tusiye.
- NUGUM.
- TAKWIMLAR. Ovo se svakako odnosi na takvime (godinje kalendare) koje
je sastavljao sam o je i naprijed bilo
- 714.
- RISALEI GEYB, djelo procijenjeno zajedno sa Usturlabom na 192 Pod
ovim naslovom imaju djela od dvojice autora: Salahudina Musa-a i drugo od Mardiniye.
- RISALEI <;:AGMENI, 114. Puni naslov je EI-mulehhas fil-heyeti, od Mahmu-
da <::agmenije iz Harzema.
- RISALE'AN HEYE, 246. Jedno djelo pod naslovom Risale filheye napisao je
Alaudin 'Ali Kuci, a drugo pod naslovom Risaletl-heye napisao je Mevla Jusuf 'Agemi.
- RESDIYE ME'A EDWAR, 78.
- ZEYGI ULUG-BEG, 120, od Muhammed ahraha o astronomiji.
- ERHI IARAT, 84. da se radi o komentaru djela EI-iaratu fil'ameli
bir-rub'il mukantarat od Bedrudin Muhameda ibn Muhameda Mardinije, kojem djelu je
kasnije isti autor dao dodatak i nazvao ga Idahul-iarat.
74
- EHRI EKA L, 102. Postoji djelo: EI-ekalu-ehiye fil'amali bil-mukantara-
til-matwive, od emsudin Abdurahima.
- ERH C(AGMENI, 144. Osnovno djelo Risalei kako smo vidjeli
napisao je Mahmud Cagmey iz Harzema, a o kojem se komentaru ovog djela ovdje radi
nismo ustanovili.
- EDWAR. Puni naslov djela je 'IImul -edwar fi ahkamin-nugum, od ejh Ma'er
Belhiye, astronoma.
- 'ILMI HISAB ME'A ERHISI, 300.
- FUYUDATI MAKNATISIYE, 120.
- KI FAYE ET - TA'LlM, 240. Puni naslov je Kifayetut-ta'lim fi ahkamin-nugum,
djelo na perzijskom jeziku od Zahirudina Gaznewi.
- NUGUM.
- USTURLAB.
MUZIKA ('lImul-musiki):
- RISALETUL-MUSIKI, 150. Pod ovim naslovom nalaze se dva djela od slije-
autora: Ebu Salta Andulusiye, um. 529 (1134) i ejh Ebu 'Ali Husejina, um. 428
(1036. godine).
PJESNiTVO IMOLlTVENICI (i'r we ed'ive).
- BAHRUL-ME'ARIF. Vjerovatno djelo o pravilima pjesnitva od Mustafa
Sururije, um. 909. (1503. godine).
- DIWANUL-I LAHIYAT, 228. Pod ovim naslovom imaju dva djela od dvojice
autora: ejh emsudina Siwasi i ejh Muhammed Uskudarije.
- EHRI 390.
- EHR DELAl L, 990. Svakako se radi o komentaru djela Delail-ul-hayrat fi
zikris-salati 'alen-nebivil-mubtar, a koji komentar je napisao ejh Muhamed Mehdi.
- MUNAGAT, 240.
- MEVLlD (Mevlud).
-ILAHIYAT.
FILOLOGIJA ('limu l-luga):
- EABAHU NEZAI R, 720. Postoji djelo EI-ebahu wen-nezair s sin-
takse arapskog jezika od De.laludin Andurahmana ibn Ebu Bekr es-Suyutije.
- TEWHID, 654. Vjerovatno se radi o djelu Tewdihul i'rab fi erhi kawaidil
i'rab, od Ibni Hiama.
75
- HAIYEI NAHV, i86.
- AFIYE, 186. Gramatika arapskog jezika od Ibn Hagiba, um. 646 (1248).
- ERH ELFIYE, 246. Postoji djelo EIelfiye finnahv, od Gemaludin et Taiye,
um. 672 (1273), na koje ima vie komentara.
- ERH KAFIYE FARISI, 486.
- AFIYE ERHI KAFIYE, 840. Djelo Kafiye finnahwi ima vie komentara.
- MUGNILLEBIB, 240. Puni naslov djela je Mugnillebib 'an kutubil e'arib
finnahwi, od ejh Demaludina ibn Hiama Nahwi, um. 762 (1360).
- MUGNIL-LEBIB, 270.
- ERHI MUGNI HASAN 246.
- MIRKATUL-EDEB je zajedno sa naslovom Ina procijenjeno na 360
Djelo Mirkatul-edeb je kratki o perzijskom jeziku u pjesmi, od Ahmeda
Kermanije, um. 815 (1412).
- MUFESSAL MINEN-NAHW, 354.,od Garullah Zimaherije,um. 538 (1143).
- MULA 'ARAB ERHI MINA, 456.
- MUTAWEL, 618 je poznati komentar Sadudin Taftazanije (um. 792 = 1389)
na djelo Telhisulmiftah filme'ani welbeyan od Kazwinije, poznatog pod imenom Hatibi
Dimak, um. 739 (1338).
- FERHENGI UURl, 4800. Poznati perzijsko-turski od Fahrudin
Ibrahima ibn Kiwama i njegova ejh Muhamed Lala.
- WANKULI LUGAT, 16.806 je poznati arapsko-turski Ovo je, kako
je spomenuto i najskuplje knjiga u Mehmed-Razijinoj biblioteci.
- SOZ-NAME. O kojem se ovdje radi nije poznato.
LOGIKA ('lImul-mantik):
- ERHI ISAGUGl, 60. Postoji vie komentara na poznato djelo o logici Isagugi.
MISTICIZAM (Tesawuf):
- TERGEMEI TARIKAT, 660.
- TERGEMEI TARIKAT, 690.
- MENARATUS-SAIRINI, 252. Pod ovim naslovom postoji djelo od Negmud
din Razije.
- MEDARIGUS-SALlKIN.
PERZIJSKI KLASICI:
- BEHARISTAN, 60, od Gamiye. Drugi primjerak ovog djela procijenjen je za
jedno sa djelom EI-egaru wel-esmaru fil-ah kami na 960
76
- ERH GULISTAN, 120.
- ERH GULISTAN 300.
- SUD I D IWAN I HAF I Z, 606. Ovo je komentar na poznato djelo Hafiza ira-
zije, od Ahmeda Sudije (Iz
- ERHI PEND, 360. Komentar na Sadijin Pendi 'Attar.
- E R H SA'D l, procijenjen je zajedno sa djelom Seb'iyat na 376
- MESNEWY. Svakako se radi o poznatom djelu Delaludina Rumije, procije-
njenom na 510
RAZNO:
- 'AGAlBI MAHLUKAT, 126. Djelo 'Agaibulmahlukat, na perzijskom jeziku,
napisao je Muhamed etTusi es-Selmani (um. 555 = 1160. g.).
- 'IBRET -NAME, 114. da se radi o djelu 'Ibret-nuina, od Lami'iye ili djeo
lu pod istim naslovom od ejh emsudin Siwasije.
- MES'UD RUMI. Od Mesud Rumije postoji komentar na Er-risale es-Samar-
kandiye, na koje djelo je pisao glose ejh Jujo Vidi: M. Knjievni
rad muslimana, Sarajevo 1934, str. 24 i H. Knjiev-
nost Muslimana BiH, str. 405.
- EGARUL ESMAR. Puni naslov djela je EI-egaru wel-esmaru fil- ahkami,
od 'Ali ah Harizmije, na perzijskom jeziku (um. 560 = 1164. g.).
- UNMUZEG, 90. Moda se odnosi na djelo: Unmuzegul-'ulum el-erbe'ati
vel-'irin, enciklopedijsko djelo o dvadeset i nauke, od Tarsusije Ebu Amir Muha-
med, ibn Ahmeda (um. 558 = 1164).
DJELA SADRAJ NISMO UTVRDILI:
23
)
- I BN I SI NA, 300. Obzirom na visinu procjene djela ovdje se svakako radi o ne-
koj manjoj raspravi autora Ibni Sina-a_
- HAIYE LIBNI L-MELlK, 720.
- BEYINAT, 258.
- ERHI TEWADIH, 1830.
- TEWDIH, 132.
- GAMI'UR-RUMUZ, 1743.
- HI RZUL-MELlK.
23. U ovu grupu su uvrtene knjige kod kojih na osnovu samog naslova u originalu popisa nismo mogli
ustanoviti njihov sadraj. Ti naslovi nam nisu pomogli. ni pri konzultaciji nama pri -
da utvrdimo taj sadraj. jer su nazivi pa, na primjer, pod jednim takvim nazivom
ima vie djela iz raznih disciplina, ili je pak samo autor, od kojeg ima vie djela, pa nam
nije bilo utvrditi na koje se djelo naziv odnosi .
77
- HUSUS, procijenjeno zajedno sa djelom EI-hisnul-hasin na 102
- ZATUL-KURS, procijenjeno sa djelom Kifayet-name na 198
- RISALATU 'ALI EL-KARI, 276.
- REDIYETUL-EDEB.
- SEYID ERIF, 600.
- HAIYE SEYID 'ALI KUC:UK, 186.
- 'UMDE, procijenjeno sa djelom Ilahiyat na 120
- HAIYE SEYID 'ALI KUCUK.
\
- FEYDUL'AMIM, 432.
- ERH KADI MIR, 480.
- KIYAFETNAME.
- ERH KAYSARANI, 366.
- GUYAR, 354.
- MUTEVESSIT, 480.
- HAIYE MUTEWESSIT, procijenjeno zajedno sa djelom erhi unmuzeg
na 360
- MUHTESAR, 1920.
- ERHI MIZAG, procijenjeno sa i djelom Medarigus-salikin
na 180
- MUZEKI EN-NUFUS, 366.
- ERHI MI!?BAH, procijenjeno sa djelima Mevlud i Ruz-name na 72
- ERHI MI$BAH, 360.
- METALI'I TAVALI'.
- MEFRUDAT, 336.
- MECMU'A. Pod istim ovim nazivom nalazimo u popisu dvijemedmue od ko
jih je jedna procijenjena na 60, a druga na 61 To su svakako biljenice sa raznim
tekstovima. Najvjerovatnije se tu nalaze biljeke i originalni tekstovi samog
- RISALE, 'ADED 36 .(komada) . Uz ovaj naziv je kako vidimo da
tih risala ima 36 komada, procijenjenih ukupno na iznos od 1200 O kakvim se risa
lama (manjim brouricama) ovdje radi nije bilo utvrditi.
78
l
79
80
G-Anali
81
82
SUMMARY
THE LIBRARY OF MEHMED-RAZI SHEIK AND MUDERIS
OF HUSREV-BEY'S HANIKAH IN SARAJEVO
Hadi Mehmed-Razi was born about 1722 in Sarajevo and died
1785 in Mecca. He was known as an expert in Sheriyat hereditary law and astronomy.
ln addition he was an epigraphic poet. His contemporary Mula Mustafa Baeskija
mentioned him at several places in his autograph "The Sarajevo Chronicle". These data
were used by all authors who wrote about Mehmed-Razi (see note 1 where an index of
the literature about Mehmed-Razi is presented).
ln this work the author, besides the basic biographic data about
presents one yet non-published document about him, that is the register of books of
his private library. This register is preserved as the list of his inheritance in sidil of Gazi
Husrev-bey's Library in Sarajevo. The mentioned list points out, that the library of
contained 199 titles in 149 codexes. \
According to the short titles of books of 's possession the books
are divided according their contents.
Commentaries and regular reading of Our'an (tefsir and tedvid) 11,
Islamic tradition (Hadis) 11,
Sermos (Va'z) 4,
Dogmatics (,llmul-kelam) 5,
Sheriyat law (Fiqh) 21,
History and geography (Tarih wa gugrafya) 11,
Medicine and Veterinary science (Ti bb) 2,
Astronomy and mathematics (limi nucum ve hisab) 26,
Music (Musiki) 1,
Poems and prayers (lIahiya ve ed'iye) 8,
Philology (1Imul-lugat) 16,
Logic (Mantik) 1,
Persian classical authors 8,
- Miscellany (books the contents of which is not determined).
This account of books according to their contents shows that the largest num
ber of books were of Sheriyat law and Astronomy and this points out that was occupied
mostly with these disciplines. He also dealt with the copying of books.
Demal
BEKTASHIS AND ISLAM IN BOSNIA AND HERCEGOVINA
The spread of Islam in Bosnia and Hercegovina began immediately after the
conquest of these provinces by the Turks (Bosnia, 1463 and Hercegovina, 1465) when
orthodox Sunni Islam was,strengthened. Already from the beginning of islamization in
Bosnia and Hercegovina, a powerful sunni oriented theological school which was very
active in this region, and was aided and supported by the Ottoman authorities, fought
against all kinds ,of heterodoxy. But this not mean that heterodoxy did not find ways
of spreading its influence here. However, heterodox movements appeared only sporadi-
cally and have not left deeper traces in the religious life of the Muslims of Bosnia and
Hercegovina. Thus, the Hamzavites, for instance, as a heterodox brotherhood or sect,
though they rapidly spread, obtaining a great number of followers, were subdued imme-
diately, ond no memory tradition of them has been preserved among the people of
Bosnia and Hercegovina. The same happened to the bektashis. Even if bektashi tekkes
(monasteries) existed in Bosnia and Hercegovina in the first centuries of Ottoman domi-
nation, they were shortlived and only on the surface touched the religious and social
life of the Muslims of this province, without deeper penetration into their conscious-
ness.
Ottoman governors in Bosnia and Hercegovina and Ottoman feudal society, as
well, systematically carried out the policy of protection and support to Sunni Islam,
and they a1so established tekkes of orthodox dervish orders - such as: mevlevi, halveti,
nakbandi, kadiri, etc., giving them financial and other assistance in order for them to
.serve and act, also, as a counter-balance to the struggle with heterodox brotherhoods
and sects. Thus, Isa-Bey the Duke of so-called Western provinces (1440-
1446) established a Mevlevi tekke in Sarajevo (1462).1) Skender Pasha, probably du-
1. See: Hazim Vakufnama Isa-bega za njegove zadubine u Sarajevu (The
vakf-name of Isa Bey for his pious endowment in Sarajevo), POF, II, 1951, p. 7-29;
Mehmed Musafirhana i tekija Isa-bega u Sarajevu (The guesthouse and
the tekke of Isa Bey in Sarajevo), Nae Starine, III, Sarajevo, 1965, p. 247; Sidil br.
77 u GH-biblioteci u Sarajevu, str. 51-52 (The Court protocol, No-77 in Gazi Husrev Bey's
library in Sarajevo, p. 51-52).
6*
83
ring his third governorship in Bosnia (1499-1505), founded a tekke of the naksbandi
order, also in about 1500. 2) The great Bosnian governor and benefactor of
Sarajevo, Gazi Husrev- Bey ( govrnor in Bosnia, 1521-1541) established the Hanekah of
the halveti order of dervishes in Sarajevo before 1531. 3) The great tradesman, Hadi
Sinan-aga, father of Silahdar Mustafa Pasha, established, in the XVllth century, the
"Sinan-aga 's tekke" of the kadiri order in Sarajevo named after him.-
4
) So, we can see
that the nakbandi, halveti and kadiri brotherhoods played certain role not only in the
process of the spreading of Islam in these regions, but also in the development of tesav-
vuf and in creating mystical tradition as a spiritual form of Islam in this land. Naturally,
Bosna and Hercegovina as a bordering provinces of the Ottoman empire was in need of
protection from heterodoxy which in its antagonism and opposition to Ottoman feudal
society and Sunni Islam very often provoked revolts and uprisings.
ln this connection, we would like to point out the historical fact that the
Dervish order of bektashis, as a hetorodox form of Islamic religion, was not represented
in Bosnia and Hercegovina to such a degree as the other sufi brotherhoods mentioned
Accordingly, it had no considerable influence on the janissaries, unlike the situa-
tion in the other provinces of the Ottoman empire. Together with Turkish conquests
in the Balkans, in company with the Turkish army in which they took part, bektashi
dervishes appeared also in the Yugoslav lands. Already in the middle of the XIVth
century, bektashis appeared on the borders of Roumelie and to the end of this century
they exercised very great influence on the janissaries, since, according to the opinions of
some historians, janissaries were Christian children, or of Christian origin, or prisoners
of war and they manifested inclination to bektashism as a popular form of Islamic reli-
gion rather than to Sunni Islam. However, the absence of a stronger representing or more
considerable influence of bektashism in Bosnia ana Hercegovina, desproves in a Way the
above said opinions of historians. It only may verify the attitude of Mehmed Fuad
Koprulu who regarded as pure inventions the legends about the meeting of Hadi Bektash
Veli with Ottoman rulers - Osman and Orhan and the role which Hadi Bektash had in
the founding of the janissary corps and that such claims have no historical base.
5
)
2. Look: Alija Skender-paina tekija (Skender Pasha 's tekke), Novi Behar, god. XVI, No.
2, 1944, p. 24; Biograd Prusac - stari bosanski grad (Biograd Prusac - old Bosnian
town), GZM, 1951, p. 156; M. Kronika (Chronicle), vol. I, p. 169, Djelo se nalazi u Gazi
Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu - The work is to be found in the Library of Gazi Husrev
Bey in Sarajevo; Sejfuddin Kemura, Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe (The
mosques and other publ ic bu ild ings of Sarajevo), Sarajevo, 1910, p. 215; Sarajev-
ske tekije (The tekkes of Sarajevo), Narodna Starina, vol. 14, t. 1 - Zagreb, l-XII - 1927, p. 77.
3 . .. Hazim Teritorijalno irenje i razvoj Sarajeva u XVII Radovi
knj. XXVI, Odjeljenje istorijsko-filolokih nauka, knj. 9 (The territorial spread ing and architec
tural development of Sarajevo in the XVII th century, Works, t. XXVI, Department of histo-
rico-philological sciences, t. 9), Sarajevo, 1965, p. 32; Hamdija ejhovi hanikaha,
Spomenica Gazi Husrevbegove (The heads of Hanekh, in The Memorial of
Gazi Husrev Bey's four hundred anniversary), Sarajevo, 1932, p. 57; Alija Nametak, Islamski
kulturni spomenici - Turska perioda u Bosni i Hercegovini (The Islamic cultural monuments-
Turkish period in Bosnia and Hercegovina), Sarajevo, 1939, p. 18, 19; Truhelka, Gazi
Husrevbeg, njegov ivot i njegovo doba, (Gazi Husrev Bey, his life and his time), Sarajevo, 1912,
p. 176-178; . Sarajevske tekije (The Tekke of Sarajevo), p. 78.
4. Mehmed Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, sv. 1 (The Islamic epigraphy on
-Bosnia and Hercegovina, t. 1 - Sarajevo), Sarajevo, "Veselin Maslea", 1974, p. 247-48.
5. See: Mehmed Fuad Koprulu, Les Origines de l'lmperie Ottoman, tr. by Nedim Sarajevo,
"Vesefin Maslea", 1955, p. 144.
84
Fuad Koprulu also pointed out that the bektashi order is only one of the hete-
rodox brotherhoods and it was not the most important one until the XVlth century.
Only in the XVth and XVlth centuries, When it absorbed other mystical brotherhoods
that had their origin in babaism, did it begin to play a more considerable role, and that
was the reason why it was given very great importance in the establishing of the Otto-
man empire.
Bektashi propaganda had considerable success and influence on the Turko-
mans of Anatolia, particularly intheregion between Kizilirmak and Erzerum and in the
mountains of Taurus in the south. The teaching of the bektashi-tarikah was also accep-
ted by Turkomans-Yuruks, settled between Adrianople and the Danube in the Balkans,
then the dwellers of Dobruda and Deliorman in eastern Bulgaria, and also the inhabi-
tants of Rodop in southern Macedonia and Thessaly. During the XVth and XVlth cen-
turies a great number of Turkoman - nomads passed to a settled way of life, founding
their villages and settling in towns and cities, bringing bektashism to urban centres.
lt is well known that heterodox groups of dervishes, as for instance: habais,
abdals, haidaris, and others, played an active role in the islamizati.on of the inhabitants
of Roumelie and the BalKans during the XIVth and XVth centuries.
Halil Inaldik also speaks about thl!l'great role of bektashis in the spread ing of
Islam and Islamic culture among autochtonous Christian inhabitants of Roumel ie and
the Balkans, because, according to him, bektashi form of Islam which approves of the
equality of religions, which gives importance to the hidden virtues than exterior symbols,
which disregards the performance of Islamic rituals-prayers, fasting, and permits
drinking of wine and women to show themselves with uncovered faces and to mix with
men, because of its esthetic nature and character of the people 's tarikah, it was accep-
table for numerous Balkan peasants. 6)
The Dervish order of bektashis was not so much spread in Bosnia and Hercego-
vina; however, bektashi propaganda made efforts to that direction. According to Evliya
who travelled through this region in 1660, there was a bektashi tekke on the
outskirts of the town of Concerning this tekke, Evl iya writes: "On the
eastern side of the town, on the right and the left sides of the highroad which leads
from Taslida (Plevlje) to from Hasan Pasha 's drinking-fountain (ofwell) ,
situated on that highroad, at a distance of the promenade lined with trees to the south-
east,. on a small hill some thousand steps away, there is Gazi Murad-baba's garden
with a bektashi monastery (asitanl. which is worthy to be seen. It is so high a watch-
tower full of shades, that from it the whole of the town of can be seen. In
every' corner of that place, many enamoured and devoted dervishes have been perfor-
ming musical programs with wonderful melodies and at any time differer1t groups
prepare musical programs, as for example those made and organized by Husein
Baykara. Briefly , the inhabitants of towns come to this place of feast and entertainment
with all sorts of dishes and drinks, preparing parties and meetings of various kinds". 7)
After this, historical sources do not speak about this tekke. There is, however, a memo-
6. Halil Inalcik, The Ottoman Empire. The Classical Age, 1300-1600, London, 1972. tr. by
Milica Beograd, 1974, p. 276.
7. Evliya Putopis (Seyahat-name) - fragments obout the Yugoslav lands, tr. by Hazim
Sarajevo, "Svjetlost", 1967, p. 397-98.
85
ry preserved among people, concerning a tekke situated in Musalla above the town of
over the place e where the hotel "Orijent" now stands. There was a turbe (tomb)
a little below the mentioned hotel "Orijent", built for a Turkish officer. The tekke was
demolished after the first World War, but a certain woman restored it later . And in the
end, it was pulled down after the Second World War and has never been renewed. Peop-
le remember a certain eyh Omer and Muraddede who were, probably, bektashis.
There. is a certain similarity between the tekke described by Evliya and
the one preserved in the memory of people as far as the place where it was located is
soncerned. May-be that tekke had los,t its primary character and later belonged to so
me other tarikah.
There was also a bektashi tekke in the city of Sarajevo, on the left bank of the
river Miljacka, close to bridge of which we are reminded only by the street
called "Tekija", so-called until 1931. Otherwise, we have no information either about
its establishment or its disappearance. 8)
lt is known that there was also one bektashi tekke in the city of Banjaluka.
Murat Sertoglu refers to this tekke, but gives no information about it. 9)
Since the historical sources of later times offer very little information about
these tekkes, it only mean that their duration and activities were both limited and
shortlived, that bektashism here was only of a lesser importance, and that as a kind of
sincretistic religion, bektashism could not last for a long time within the Sunni surroun-
dings of Bosnia and Hercegovina. Because all tekkes which were active, continued their
activity much longer, particularly those from later times of Ottoman rule, there were
certain reflections in historical and other sources, or at least short information about
their appearance and activities.
Now, we may draw the consclusion that not only bektashicm but also other
heterodox dervish orders and sects, which appeared from time to time, were not perma-
nently developed in this area, where the influential Islamic theological school had cont-
rol and was Islamic spokesman. If we consider bektashism completely in the framework
of islamic civilisation - complexity of Bosnia and Hercegovina, in comparison with
the influence of mevlevis, halvetis, kadiris, for example, the bektashi brotherhood had
no greater influence in this region. It seems that a few individuals of Turkish and
Albanian origin, who lived in Bosnia and Hercegovina, and only avery small number of
local inhabitants belonged to it.
Taking a logical procedure, we have now to consider the connection of
bektashism with the janissaries on the soil of Bosna and Hercegovina. It is a fact that
we have not discovered something very helpful but it is necessary to point out that there
is no information in accesible sources which would refer to the bektashi influence on the
janissaries of Bosnia and Hercegovina, or to ony kind of connexion between bektashis
and janissaries, which, for instance, existed between the janissaries and the mevlevies,
halveties, nakbandies, kadiries, to which certain sources refer. But, it is true that we can
not decisively say that there was no such influence at all, because there were a few bek-
tashi tekkes in Bosnia and Hercegovina, as we have explained before. We must say tbat
8. See:. Alija Ulice i trgovi Sarajeva (The Streets and squares of Sarajevo), Sarajevo, 1973,
p. 383-84.
9. Refer to: Murat Sertoglu, Bektailik ne dir, Istanbul, 1969, p. 317.
86
\
some researchers suppose taht the bektashi tekke which situated close tt> Cumurija bri-
dge in Sarajevo belonged to the bektashis_ But I am not so sure, because no information
or any notes exists in historical sources about it_
However, Mulla Mustafa Baeski in his Chronicle (Ketab) gives us information
concerning eho on the occasion of his election as the head of the Mevlevi
tekke in Sarajevo, who had to take off his janissary turban and replace with mevlevi
tad (bonnetl.ifhis is a very interesting case which tells us that eho as a mevle-
vi eyh, belonged to janissaries. As the head of the Mevlevi tekke in Sarajevo, he in fact
opened the way to a stronger influence of the mevlevies on the janissaries. A very good
example is of Mulla Mustafa Baeski in his Chronicle. He informs us that saddiers, and
it is well known that handicraftsmen mainly were janissaries, prepared entertainments
and pleasure-parties in the Summer Mevlevi tekke of ehova Korija which was a garden
suitable for this kind of collective ceremonies. 10) A second instance which is for me
very instructing: The author of the Chronicle (1740-1804), Mulla Mustafa Baeski, as
can be seen from title, was a janissary veteran, belonged to the kadiri order of dervishes,
as he said in his Chronicle.
11
)
We have a similar situation in Serbia. Concerning the dervish orders, we have
not much' information in historical sources. Evliya supplies us with some infor-
mation for earlier periods. He explicitly mentions the Tekke of Mehmed Pasha Yahya-
which was, certainly, founded before his death (1548). The tekke was situated on
the southern side of Abaza Pasha 's kiosk in Belgrade. The head of this tekke was
vish Mehmed Horasani. 12) Since its founder, Mehmed Pasha, was akinci bey and it is
known that the cult of Hadi Bektash was spread among akincis, Hazim
supposes that it belonged to the bektashi order of dervishes. 13)
There was a bektashi tekke of a certain Subasha, which was probably located
somewhere on the border of the city, because it was used as an excursion-place by the
people of Belgrade. .
Immediately after the Belgrade peace of 1740 there was another bektashi
tekke established in Belgrade, which was mentioned in the vakfname of Defterdar
Ahmed-Efendi. From the vakf-name it is evident that it was situated on Bulduldere
and' 12 were doneted for food. 14) From Evliya travel s (Seyahat-name),
we also see that two bektashi tekkes were established in Ni. One is "Kopru bashi
tekke", and the other Subasha 's tek ke, which was an excursion-place. 15) Evliya also
refers to Seferbaba 's turbe (The tomb of Sefer-baba) wmch probably situated
near to the Kppru bashi 's tekke, which suggests to us that he was a eyh of this tekke.
16
)
This is all we can find in historical sources concerning bektashism in Serbia.
10.See: Mulla Mustafa Baeskija, Ljetopis (1746-1804) (Kitab), tr. from Turkish to Serbo-
Croatian by Mehmed Sarajevo, "Veselin Maslea", 1968, p. 211.
11. M. M. Baeskija, Ljetopis (Chronicle) p. 198, 210, 249.
12. Evlija Putopis (Seyahat-name), p. 87.
13.See: the Articles of Hazim concerning the cultural past of Belg"rade, Istorija Beograda.
knj. 1 - Stari, srednji i novi vijek, Beograd, 1974. p. 641-673 i druge.
14.See: H. Isto, p. 670; Ankara AWUM Arivi, Vakfiye "defteri, No-14, The court sopy
of Defterdar Ahmed Efendi's vakf-name from the 5th of zilhide of 1153th, p. 14.
15. Evliya Putopis (Seyahat-name), p. 67.
16. Evliya PutopiS (Seyahat-name), p. 64.
87
Nevertheless, the bektashi brotherhood had more considerable importance and
played a significant role in religious and socio-political and cultural life of Macedonia
and Kosovo in the XVl.lth and the XVlllth centuries. In nearly every town of the
Yugoslav southern area there was at least one bektashi tekke. Members of this order,
whose role in the political life of these regions was most important, were recruited man-
Iy from the people of Albanian nationality. Its expansions was evident on the soil of
Macedonia and Kosovo modifyng the structure of the people already in the XVllth and
the XVlllth centuries. 17) Though it is obvious that the process of islamization and the
appearance of dervish tekkes and zawiyas in a great number in the first 'epochs after the
conquest of these lands by the Turks is a historical truth, after all we have not at our
disposal much historical material concerning these questions until the XVlllth century.
ln addition to this, we must emphasize that the Pashas who ruled over Macedo-
nia and Albania in the XVllth and the XVlllth centuries had close relations with the
bektashis. To the bektashi brotherhood belonged also janissaries, most owners,
army officers, handicrafteman (particularly gun-makers), and a part of free peasants.
At the same time, when the Albanians accepted bektashism, Bektashi tek kes in Roume-
lie, filled with autochtonous element, had a firm hold of a national spirit, to
Asiatic Turkey. 18)
Representatives of Albanian national spirit and ethnic sensibility came mainly
from small landowners (begs) and middle-class people, from where bektashis also were
recruited. It seems, however, that bektashism did not take root in Yugoslav southern
area (Macedonia and Kosovo) before XVlllth century, even if there were tekkes of this
order, as Evliya informs, in Kosovska Mitrovica, etc. "Mustafa-baba 's
bektashi tekke is at a distance of an arrowshot from the town of Kosovska Mitrovica",
says Evliya Bektashis accomodate travellers and passengers there". 19) Evliya
also refers to the tekke of and to the turbe of Krkler (The tomb of forty saints),
where forty saints (awliya') were buried. 20)Researchers who have been occupied with
bektashism recorded that there were bektashi tekkes in Macedonia in the following
towns: Skoplje, Tetovo, tip, Titov Veles (Koprulul. and in Kosovo in the towns:
Djakovica, Prizren, Strumica, etc.
Bektashism as a religious teaching, or sect, in addition to the elements taken
over from different sources, havillg begun with Shamanism ... , coming to the soil of the
Balkans, has taken over, naturally, certain elements of religious views of the Balkan
peoples. We said that bektashism is a continuation of babaism and traces of Shamanis
were quite evident in it, expressed in bektashi dances and entertainments. Traces of
ancient Turkish folklore and customs can be seen. Women were free and equal with men
as they were in preislamic Turkish society. Some historians, as for instance Georg Jacob
and Hasluck, have drawn attention to the influence of Balkan paganism and Balkan
Christianity on bektashi views and ideas. According to them, the conception of the
Trinity expressed in bektashi dogma that God, Muhammed and Ali are one unit, confe
17. See: F. W. Hasluck, Chr istianlty and Islam under Sultans, II, Oxford, 1929, p. 243.
18. Refer to: Max Choublier, Les Bektashis et la Rnumelie, Revue des Etudes Islamiques, annee
1927, III, p. 431 .
19. See: Evl iva Putopis (Seyahat-name), p. 267, 278, 298.
20. Evllya Putopis (Seyahat-name) , p. 278, 298.
88
ssion of sins to the eyh on the part of dervishes, and also the offering: bread, wine and
cheese to novices on the occasion of the initiation ceremony (lkrar ayini) are of Christi-
an origin. Celibacy, introduced by Balim Sultan (d. 1516), begun in the XVlth century,
became an obligation for the heads of bektashi tekkes and for dervishes who lived in
tekkes. Bektashis in Macedonia and Kosovo, according to Max Choublier, retained and
continued the cult of St. Nikola and believed in demons and evil spirits of Slav origin,
as for example, Samo Divi and Samo Vili . 21)
Bektashi tekkes were founded as if following a certain esta bl ished custom,
somewhere on the border of village, town, or city in order to perform their mission - to
transmit Islam and Turkish culture to the Christian environment, or to be as a moved
out watch-towers, because they used to appear very often in Romelie in the area where
the conquest was not definitely completed. Certain researchers called them forerunners
of Turkish conquests which, it seem s to me, is very unreasonable. But the main reason
why they were established on the border of a village, town, or city was, as I see it, beca-
use of their persistant opposition to orthodox Sunni Islam whose, influence prevailed in
urban centres and, secondly, dervishes would be dedicated to spiritual life and educati-
on in more peaceful surroundings and atmosphere.
Expansjon of bektashism in Kosovo, Serbia and in Bosnia and
Hercegovina took place at the time when this tarikah had been formed on turco-anato-
lian traditions and other's in the XVth and the XVlth centuries in the definitive form
which Balim Sultan gave to it. As a result of social developments and its special evolu-
tion in the XVlllth and the XI Xth centuries, bektashism was expressed not only as a
religious movement, but Albanian national sentiments were also cultivated through the
bektashi tek kes. National aspirations of Albanians were developed and also originated
from bektashi lodges. Having in view this and other circumstances, we may understand
that bektashism as Turk tarikah, was accepted not only by the Turks but also by Alba-
nians in Macedonia, Kosovo and Albania, and much lesser by subjects of other nationa-
lities. However, it is unnecessary to exaggerate the importance of bektashism in the cre-
ating and propagating of local national aspirations of Albanian people, because other
Albanians who adopted orthodox Islam were also inclined to that. The members of this
tarikah were recruited mainly from the middle classes of society craftsmen, small
shopheepers petty landowners (begs) ans free peasants. A few great lan'dlords who
contributed to the strengthening of their influence and their authority, as for example,
in western and central Macedonia, also belonged to this tarikah.
As for Bosnia and Hercegovina, bektashism was a shortlived and ephemeral
phenomenon in these lands, therefore it could n.ot be established as a tradition, nor
could it have a considerable influence on spiritual life of this province, as it had in
Macedonia, Kosovo, and Albania.
lt is true that the "aristocratic form of Islam" was cultivated in Bosnia and
Hercegovina, if we can say that, a kind of cosmopolitan form of islamic culture, or
orthodox Sunni Islam, which was represented not only in urban centres but also in ru-
ral districts. By the way, it can not be denied that the "people's form of the Islamic
religion", represented by dervish orders and sects was developed, but it was never so
strong and predominant. It was always in the background, it always had minor signifi-
21 . See: Max Choublier, Les Bektashis et la Raumelie. p. 427.
89
cance, and in such a form it existed in the structure of islamic life of the Muslims of
Bosnia and Hercegovina.
To conclude, I would say that even some very well known historians attach
excessive importance and role to the bektashi order of dervishes, which seems to be a
certain glorification of this order. True, bektashism had a certain role and importance
but to a much lesser degree than some would like to give to it.
90
Demal
BEKTAIJE I ISLAM U BOSNI I HERCEGOVINI
Islam u Bosni i Hercegovini se iriti neposredno poslije osvojenja Bosne
(1463) i Hercegovine (1465) od strane Turaka, u vrijeme kada je bio orto-
doksni sunni islam. I od samog islamizacije u Bosni i Hercegovini djelovala
je snana sunni orijentisana teoloka kola koja je bila predominantna u ovoj oblasti i uz
osmanske vlasti suzbijala sve pojave heterodoksije, to ne da heterodoksija
nije nala puleve utjecaja i ovdje. heterodoksni pokreti su bili samo
pojava koja nije dublje ostavila traga u religioznom ivotu Muslimana Bosne i Hercegovi-
ne. Otuda su, na primjer, Hamzevije kao heterodoksno bratstvo ili sekta, mada se naglo
rairilo i steklo veliki broj pristaa, uniteni odmah u i nije se ni pomen,
niti bilo kakva tradicija u narodu. Isto tako je i sa bektaijama. Mada su postojale
bektaijske tekije u Bosni i Hercegovini u prvim epohama osmanske vlasti, one su bile
kratkog vijeka i samo periferno su dotakle religiozni i socijalni ivot muslimana ove pokra-
jine, bez dubljeg prodiranja u njihovu svijest.
Osmanski namjesnici i drugi veliki predstavnici osmanskog feudalnog drutva u
Bosni i Hercegovini provodili su politiku zatite i odbrane sunni islama i osnivali su tekije
ortodoksnih dervikih redova, kao na primjer: mevlevi, halveti, nakbandi, kadiri itd., da-
. im finansijsku i drugu da bi one sluile njima i djelovale kao protutea u bor-
bi protiv heterodoksnih sufi bratstava i sekti.
Tako Isa-beg vojvoda tzv. Zapadnih strana (1440-1446) osniva te-
kiju mevlevi reda u Sarajevu (146.2. godine), 1) Skender-paa po svoj prilici za svog
namjesnikovanja u Bosni (1499-1505) osniva tekiju nakibendijskog reda, tako-
u Sarajevu (oko 1500. godine), 2) veliki bosanski namjesnik i graditelj, te dobrotvor
Sarajeva, Gazi Husrevbeg (namjesnik u Bosni od 15.21-1541) osniva Hanekah halvetij-
skog reda dervia u Sarajevu (prije 1531. godine), 3) krupni sarajevski trgovac Hadi
Sinan-aga, otac Silahdar. Mustafa-pae, osniva po njemu nazvanu Sinanovu tekiju, ka!;li-
1. Biljeke uz ovaj rad "Bektaije i islam u BiH" su iste kao i u prethodnom radu "Bektashis and islam
in Bosnia and Hercegovina" od str. 83-90. pa ih uz ovaj rad ponovno ne donosimo.
91
rijskog reda u Sarajevu (XVII vijek) 4) itd. Stoga se moe i razumjeti da su nakibendi,
mevlevi, halveti i kadiri bratstva odigrala izvjesnu ulogu ne samo u procesu irenja islama
u ovim krajevima nego i u njegovanju tasavvufa i tradicije kao forme islama kod
nas. Naravno, kao provincija Osmanskog carstva, Bosna i Hercegovina je tre-
bala biti od heterodoksije koja je u svom antagonizmu i opoziciji prema osman-
skom feudalnom drutvu i sunni islamu izazivala bune i ustanke.
gornju misao, u svom referatu elim da ukaem na jednu istorij-
sku istinu da derviki red bektaija, kao heterodoksni oblik islamske religije, nije bio
zastupljen u Bosni i Hercegovini u onoj mjeri kao to su druga sufi bratstva, koja smo
gore spomenuli, pa prema tome nije ni mogao imati znatnijeg utjecaja
kao to u drugim oblastima Osmanskog carstva.
Uporedo sa turskim osvajanjima na Balkanu, zajedno sa vojskom u kojoj su i sa-
mi pojavili su se dervii bektaije i u jugoslavenskim zemljama. sredinom
XI V bektaije su se pojavile na granicama Rumelije, a do kraja ovoga vijeka
tile na granicama Rumelije, a do kraja ovoga vijeka su se budu-
da su po miljenju nekih bili djeca,
porijekla, ili ratni zarobljenici, pa su radije pokazivali sklonost ka bektaizmu kao narod-
nom religije nego sunni islamu.
odsustvo zastupljenosti ili znatnijeg utjecaja bektaizma u Bosni i
Hercegovini na neki opovrgava gornje miljenje To bi jedino moglo da
potvrdi saznanje i stav Mehmed Fuad Kopr'DIU'-a k<:>ji je smatrao legende o Hadi
Bekta Velija sa osmanskim vladarima - Osmanom i Orhanom i ulogu koju je Hadi
Bekta Veli imao u osnivanju korpusa, izmiljotinom, te da takve
tvrdnje nemaju nikakvog istorijskog osnova. 5) KoprulU je istakao da su bektaije
samo jedno od heterodoksnih bratstava i da ono sve do XVI vijeka nije bilo
Tek u XV i XVI vijeku, kada je apsorbiralo druga bratstva koja vode porijeklo
od baba izma , je da igra znatniju ulogu, to je bilo razlogom da mu se pripisuje
pretjerana vanost u osnivanju Osmanskog carstva.
Bektai propaganda je imala velikog uspjeha i utjecaja na Turkmene u Anadoliji,
u oblasti Kizilirmaka i Erzeruma i na jugu u planinama Taurusa.
bektai tarika prihvatili su i Turkmeni-Juruci nastanjeni Jedrena i Dunava na
Balkanu, potom stanovnici Dobrude i Deliormana u Bugarskoj. te stanovnici u
planinama Rodopa u junoj Makedoniji i Tesaliji. Tokom XV i XVI mnotvo tih
turkmenskih nomada prelazi na ivota, svoja sela
se u gradovima, to je dovelo do irenja bektaizma i u urbanim sredinama.
Zna se da su heterodoksne grupe dervia kao: babaije, abdali, hajdarije i drugi,
odigrali aktivnu ulogu u islamiziranju stanovnitva u Rumeliji i u islamizaciji Balkana u
toku XIV i XV vijeka.
I Halil Inaldik govori o krupnoj ulozi bektaija u irenju islama i islamske
ture stanovnitvom u Rumeliji i na Balkanu, jer, po
njemu, bektaijski oblik islama koji wiznaje ravnopravnost religija, koji pridaje zna-
skrivenim vrijednostima nego spoljnim obiljejima, koji zapostavlja vrenje islamskih
obreda - molitvu, post, a dozvoljava upotrebu vina i doputa enama da se pojavljuju ot-
krivena lica i slobodno mijeaju s mukarcima, te zbog svoje prirode ikaraklera
narodnog tarikata, je bio prihvatljiv za mnogobrojne balkanske seljake. 6)
92
derviki red bektaija nije bio mnogo rairen u Bosni i Hercegovini,
mada je bektaijska propaganda nastojala u tom pravcu. Prema onome to nam saoptava
Evlija koji je proao ovuda 1660. godine, postojala je jedna bektaijska tekija na
periferiji U vezi s tim Evlija pie: "Na strani varoi s desne
i lijeve strane druma to vodi iz Talide (Plevlje) u od Sinan-paine koja
se nalazi na tome drumu pola sata daleko, pa sve do nalaze se ogromna stabla
treanja. Podalje od toga drvoreda na jugoistoku, na jednom breuljku kojih hiljadu kora-
ka daleko, nalazi se Gazi Murad-babina s bektaijskom tekijom (asitan) , koja za-
sluuje da se vidi. To je tako visoka da se od ove tekije koja je puna hladnja-
ka vidi cijela varo ... U svakom uglu toga mjesta mnogi zaljubljeni i odani dervii
izvode divnim melodijama i u svako doba razne grupe
poput Huseina Bajkare. Jednom stanovnici gradova dolaze na ovo mjesto
gozbe sa raznim jelima i i raznovrsne zabave i sastanke". 7)
Dalje izvori ne govore o ovoj tekiji. Postoji, u narodu uspomena na
tekiju koja se nalazila na Musalli povie grada iznad dananjeg hotela "Orijent",
a postojalo je i turbe neto nie pomenutog hotela, podignuto nekom turskom poginu-
lom oficiru. Tekija je bila sruena poslije l-svjetskog rata, ali ju je kasnije obnovila neka
ena. I je sruene poslije II svjetskog rata i nije vie ob.novljena. Narod se
nekog ejh Omera i Murad-Dedeta, to pomalo na bektaijski red dervia i tradiciju
koja je tu postojala.
Prema opisu tekije bektaija, o kojoj govori Evlija i o kojoj se
pomen u narodu, postoji izvjesna podudarnost, s obzirom na mjesto na kojem je bila
locirana. je da je ona izgubila svoj prvobitni karakter I kasnije pripadala nekom
drugom tariku.
Isto tako jedna bektai tekija postojala je i u gradu Sarajevu, na lijevoj obali
Miljacke pokraj mosta, na koju nas samo ulica "Tekija" koja je nosila
to ime sve do 1931. godine. nemamo nikakvih podataka niti o njezinu postanku
niti o tome kada je nestala. 8)
Zna se da je jedna bektaijska tekija postojala i u Banjaluci. Nju spominje Murad
Sertoglu, ali o njoj ne daje nikakve podatke. 9)
da izvori iz kasnijeg vremena pruaju malo informacija o ovim tekijama,
samo moe da da je njihovo trajanje i njihova aktivnost bila i i kratko-
trajna, da je bektaizam imao samo perifernu ulogu, te da se kao sekta i jedan vid sinkre-
religije nije mogao dugo odrati u strogo sunnitskoj sredini Bosne i Hercegovine.
Jer za sve tekije koje su bile aktivne i odrale se neto due, a one iz kasnijeg pe-
rioda osmanske vlasti kod nas, postoje u istorijskim i drugim izvorima, ili bar
kratke informacije o njihovom nastanku i djelovanju. To nas, upravo, navodi na zaklju
da, ne samo bektaizam, nego i drugi heterodoksni derviki redovi i sekte, koji su se
oVdje javljali s vremena na vrijeme, nisu se mogli ustaliti niti razviti na ovom prostoru gdje
je snana islamska teoloka kola i sunnitska inteligencija vodila glavnu
Ukoliko problem bektaizma razmatramo cjelovito u okviru islamsko-civilizacij-
skog kompleksa Bosne i u sa utjecajem mevlevija, halvetija, kadi-
rija itd. bektai bratstvo nije imalo nekog utjecaja u ovoj oblasti. se da su mu pripa-
dali rijetki pojedinci turskog i albanskog porijekla koji su ivjeli u Bosni i Hercegovini i
samo poneki od ivlja.
93
jednim tokom u svom razmatranju bektaizma u Bosni i Hercego-
VIni, postavlja nam se i pitanje sprege bektaija i na
prostoru. je da u nama dostupnim izvorima nismo naili na podatke koji bi uka-
zali na postojanje utjecaja bektaija, ili bilo kakve sprege bektaija i mada ne
moemo decidiravi da takvog utjecaja nije bilo, da je postojalo nekoli-
ko tekija bektai tarika u Bosni i Hercegovini, kao to smo to objasnili. Ima miljenja da
im je pripadala bektai tekija pored mosta u Sarajevu.
u Ljetopisu Mula Mustafe Baeskije nalazi se podatak da je eh o
prilikom izbora za ejha Mevlevi tekije na Bendbai u Sarajevu, trebao da skine
turban i da ga zamijeni mevlevijskim tad o m (kapom). to naravno ukazuje na
da je i kao mevlevija pripadao a kao ejh Mevlevi tekije u Sarajevu,
zacijelo, utjecaj mevlevizma jani
Na fenomen sprege i utjecaja mevlevija u Sarajevu, pa i Bosni i
Hercegovini, govori i podatak da su (sedlaril).a zna se da su zanatlije mahom bili ja-
na ehovoj Koriji gdje se nalazila ljetna tekija mevlevija sa ba-
tom pogodnom za ovakve skupne ceremonije. 10)
Drugo, to je veoma interesantno, da je i autor Ljetopisa (1740-1804). Mula
Mustafa Baeskija, kako se vidi iz njegova naslova, kao veteran (islueni jani-
pripadao kaderijskom redu dervia, kako on to sam kae u svom Ljetopisu. 11)
situacija bila je i u Srbiji. Ni za ovaj region nemamo mnogo podataka u
istorijskim izvorima, koji se odnose na dervike redove. Za raniji period izvjesne podatke
nam prua Evlija koji spominje tekiju Mehmed-pae koja je
osnovana, zacijelo, prije njegove smrti (1548). a koja se nalazila na strani
ehera u blizini Abaza-painog kioska u Beogradu. U njoj je tada sluio kao ejh, Dervi
Mehmed Horasani. 12) da je njen Mehmed-paa, bio akindijski beg, a
zna se da je akindijama bio razvijen kult Hadi Bekta Velija, stoga Hazim abano-
predpostavlja da je bar u prvo vrijeme pripadala bektai redu dervia. 13)
U Beogradu je, postojala bektaijska tekija nekog subae koja se; vjero-
vatno, nalazila negdje na periferiji grada, da je sluila kao izletite
Neposredno poslije beogradskog mira 1740. godine, u Beogradu je postojala
jedna bektaijska tekija, koja se spominje u vakufnami Defterdara Ahmed-efendije. Iz
vakufname se vidi da se ona nalazila na Bulbuldereu i da je za hranu zavjeteno 12
dnevno. 14) .
Dalje, na osnovu putnih izvjetaja Evlija znamo da su u Niu postojale
dvije bektaijske tekije. Jedna je "Kopru bai" tekija (Tekija na vrhu mosta) "bijednih
dervia", a druga je Subaina bektaijska tekija, koja je sluila kao izletite. 15) Evlija spo-
minje i turbe Sefer-babe na vrhu mosta, koje se, vjerovatno, nalazilo u blizini K\,>pr"6 bai-
ne tekije, to bi da je Sefer-baba bio jedan od ove tekije. 16) To bi
bilo sve to smo nali u izvorima, a to se odnosi na bektaizam u Srbiji.
bektai bratstvo je imalo utjecaj i odigralo ulogu u reli -
gioznom, 'i kulturnom ivotu Makedonije i Kosova u XVII i XVIII U
skoro svakoj varoi naeg tunog regiona nalazila se bar po jedna bektaijska tekija. "
novi ovog reda, uloga u ivotu ovih oblasti je najvanija, regrutovali su se,
uglavnom, iz redova stanovnitva albanske nacionalnosti, ekspanzija se na
Kosova i Makedonije, strukturu stanovnitva ovih oblasti u
94
XVII i XVIII vijeku.
17
) Mada je da je proces Islamizacije i pojava dervikih
tekija i zavija u velikom broju u prvim epohama po osvojenju ovih oblasti od strane
Turaka istorijska istina. ipak mi ne raspolaemo sa mnogo istorijskog materijala koji
tretira ova pitanja sve do XVIII
Osim toga. bektaijskom bratstvu ne samo da su pripadali pae koji su uz dosta
samostalnosti upravljali Makedonijom i Albanijom u XVII i XVII I nego i
ri. novih sahibija. kadar u armiji. zanatlije pukari). a i jedan dio
slobodnog seljatva. U isto vrijeme kada su pripadnici albanske nacionalnosti prili bekta-
izmu. tekije bektai reda u Rumeliji. ispunjene autohtonim /llementom. zahvatio je je-
dan nacionalni duh nepoznat azijskoj Turskoj. 18)
Predstavnici albanskog narodnog duha i senzibiliteta izrastali su. uglav-
nom. iz sitnog begovata i srednje klase. odakle su se. regrutovale bektaije.
se. da se bektaizam nije bio ukorijenio na naem junom (Makedoni-
ji i Kosovu) prije XV II I mada su jo ranije postojale tekije ovog reda. kako to
saoptava Evlija u Kosovskoj Mitrovici. "Bektai tekija Mustafa-babe
udaljena je od grada Kosovske Mitrovice jedan hitac strijele". pie Evlija "Bekta-
ije tu putnike i namjernike". 19) Evlija govori i o tekiji u i o turbe-
tu Krkler. gdje je sahranjeno 40 svetaca (evlija). 20) koji su se bavili bektaiz-
mom. zabiljeili su da je po jedna bektaijska tekija na Makedonije postojala u
gradovima: Skoplju. Tetovu. tipu. Titov Velesu i Kosova u
vici. Prizrenu, Strumici itd.
Bektaizam kao vjersko kao sekta. pored elemenata preuzetih iz
tih izvora. od amanizma ... na tlo Balkana. preuzeo naravno. izvjesne
elemente vjerskih shvatanja balkanskih naroda. Mi smo rekli da je bektaizam nastavak
babaizma i da se u njemu veoma jasno zapaaju tra'govi zamanizma. koji se ogledaju i izra-
avaju u igrama i plesu bektaija. a usto zapaaju se i tragovi starog turskog
fol klora i ene su i dalje zadrale slobodu i jednakost sa mukarcima to su ui-
vale u predislamskom turskom drutvu. Neki su kao Georg Jacob iHasluck.
upozorili na utjecaje koje su balkanski paganizam i balkansko izvrili na 'bek-
taijska shvatanja. Po njima. koncept trojstva izraen u bektaijskoj dogmi da su Bog.
Muhamed i Alija jedno. ispovijedanje grijeha ejhu od strane dervia. kao i nova-
ka hljebom. vinom i sirom prigodom ceremonije primanja u red (Ikrar avini) su
skog porijekla. Celibat (neenjstvo). koji ., je uveo Balim Sultan (u. 1516). od XVI
postaje obaveza za bektai tekije i za dervie koji su ivjeli u tekijama.
Bektaije u Makedoniji i na Kosovu. kako iznosi Max Choublier. zadrali su kult Sv. Niko-
le i vjeruju u demone ili zle duhove slavenskog porijekla. kao to su Samo Divi i Samo
Vili. 21)
I kao po nekom ustaljenom bektaijsketekije su osnivane
negdje na periferiji varoi. s ciljem da ispune svoju specijalnu misiju transmitera turske
kulture u sredinu. ili da poslue kao isturene karaule. jer bi se pojavljiva-
le u Rumeliji i tamo gdje jo osvajanje nije bilo zavreno. Neki ih nazivaju i
prethodnicima turskih osvajanja. to bi mi se bilo veoma pretjerano
glavni razlog da su osnivane na periferiji naselja. varoi. gradova bilo je. kako ja
vidim. zbog njihovog opozicionog stava prema sunnitskom ortodoksnom islamu
koji je imao prevashodan utjecaj u gradovima i. u urbanim sredinama. a drugo
da bi se dervii u jednoj mirnijoj atmosferi posvetili spiritualnom ivotu i odgoju.
95
irenje bektaizma u Makedoniji, na Kosovu, u Srbiji i u Bosni i Hercegovini bilo
je u vrijeme kada se ovaj tarikat formirao na tursko-anadolskim tradicijama i drugima u
XV i XVI vijeku, u svojoj formi koju mu je dao Balim Sultan. Kao rezultat
drutvenog razvoja i specijalne evolucije, bektaizam se u XVIII i XI X vijeku izraavao ne
samo kao religiozni pokret nego su se u njemu, kroz bektai tekije, njegovali i razvijali
albanski nacionalni sentimenti. NaCionalne tenje Albanaca su se ne samo razvijale nego
su i ponikle iz bektaijskih ovo i druge okolnosti u vidu, moemo razumje-
ti da su ga, kao turski tarikat, prihvatili ne samo Turci nego i Albanci u Makedoniji, na
Kosovu i u Albaniji, a mnogo manje pripadnici drugih naroda. ne treba pretje-
rivati kad je o bektaizma u stvaranju i propagandi lokalnih nacionalnih
tenji albanskog naroda, jer su tome bili skloni i Albanci koji su prihvatili ortodoksni
sunni islam. ovog tarikata uglavnom su se regrutovali j'z srednjih slojeva drutva
(zanatlije, sitni trgovci, sitni begovat i slobodni seljaci), pa i nekoliko krupnih begova ko-
ji su ga iskoristili za svoga utjecaja i svoje vlasti, na primjer, u centralnoj i za-
padnoj Makedoniji.
Bektaizam je, u Bosni i Hercegovini bio samo kratkotrajna i periferna po-
java, pa zato nije ni mogao se ustaliti kao tradicija, ili izvriti znatniji utjecaj na duhovni
ivot muslimana ove oblasti, kao to je to u Makedoniji, na Kosovu i u Albaniji.
Istina je, dakle, da se u Bosni i Hercegovini razvijala "aristokratska forma islama", ako
moemo tako da kaemo, neka vrsta kosmopolitske forme islamske kulture, ili "orto-
dOKsni sunni islam", koji je bio zastupljen ne samo u urbanim sredinama nego i u rural-
nim ali isto tako se ne moe da se uporedo razvijao i ivio
"narodni oblik islamske religije" koga su predstavljali redovi i sekte, ali nikada
tako jak i predominantan, nego uvijek potiskivan u pozadinu, imao manji da sa-
mo ivotari u strukturi islamskog ivota Muslimana Bosne i Hercegovine.
U elio bih da kaem da veoma poznati pridaju izuzet-
nu vanost i ulogu bektai redu dervia, to izgleda kao neka glorifikacija ovog reda. Isti-
na, bektaizam je imao izvjesnu ulogu i ali u mnogo manjoj mjeri nego to bi mu
neki htjeli da daju.
96
RESUME
BEKTASHIS AND ISLAM IN BOSNIA AND HERCEGOVINA
Dervish order (or sect) of bektashis had a certain significance in the religious,
socio-political and cultural life of the southern regions of Yugoslavia - in Macedonia
and Kosovo, and particularly in districts predominantly inhabited by Albanians. This
tarikah was represented in a lesser degree in Serbia and more lesser in Bosnia and Her-
cegovina.
Reasons that bektashism has not been so much spread and had not continuity
on the soil of Bosnia and Hercegovina author see s in the fact that the Sunni orthodox
Islam had already been strengthened in the XVth century, at the time when the process
of islamization began in this area.
Ottoman governors in Bosnia and Hercegovina and Ottoman feudal society, as
well, systematically carried out the policy of protection and support to Sunni Islam
and they also used to establish the tekkes (monasteries) of orthodox dervish orders -
such as: mevlevi, halveti, nakbandi, Kadiri, etd., giving material assistance to them in
order that they serve and act also as a counter-balance to the struggle with heterodox
brotherhoods ans sects.
Expanding of bektashism in Macedonia, Kosovo, Serbia and in Bosnia and
Hercegovina took place at the time when this tarikah had been formed on turco-
anatolian traditions and other's in XVth and XVlth centuries in the definitive form
which Balim Sultan (d.1516) gave to it. As a result of social developments and its spe-
cial evolution in the XVlllth and the X I Xth centuries, bektashism was expressed not
only as a religious movement, but Albanian national sentiments were also cultivated
through the bektashi tekkes. National aspirations of Albanians were developed at:1d
also originated from bektashi lodges. Having in view of this and other Circuh1stances, we
may understand that bektashism as a Turk tarikah, was accepted not only by the Turks
but also by Albanians in Macedonia, Kosovo and in Albania, and much lesser by subjects
of other national iti es. However, it is unnecessary to exaggerate when it is spoken about .
the importance of bektashism in creating and propagating of local national aspirations
7- Anali 97
of Albanian people, because other Albanians who had adopted orthodox Islam were al-
so inclined to that. The members of this tarikah were recruited mainly from middle
classes of the society (handicraftsmen, small shop keepers, petty landowners - begs and
free peasants). A few great landlords who made use of it for the strengthening of their
influence a n ~ their authority, as for example, in western and central Macedonia and in
Albania also belonged to this tarikah.
lt is too necessary to point out the fact that there are not informations in ac-
cessible sources which wuld refer to the bektashi influence on the janissaries of Bosnia
and Hercegovina, as, for instance, the influence of mevlevies, halveties, nakbandies,
kadiries, to what certain sources refer. 8aktashism, o:herwise, was a short-lived and
ephemeral phenomenon in Bosnia and Hercegovina, therefore it could not be established
as a tradition, or to make cosiderable influence on spiritual life of this region, as it made
in Macedonia, Kosovo, and in Albania.
lt is ture that "aristocratic form of Islam" was cultivated in Bosnia and Herce-
govina, if we can say that, a kind of cosmopolitan form of islamic culture, or orthodox
Sunni Islam, which was represented not only in urban centres but also in rural districts.
By the way, it can not be denied the fact that "people's form of Islamic religion",
represented by dervish orders and sects, has been developed, but never been so strong
and predominant. It has always been in the background, it has always had minor signifi-
cance and in such form it existed in the structure of the islamic life of the Muslims of
Bosnia and Hercegovina.
98
Kasim
MEHMED REFIK-EFENDI
EJHUL-ISLAM
Za dugo vrijeme, dok je naa u.a dorl1ovina Bosna i Hercegovina bila u sastavu
Turskog Carstva (1463-1878), muslimani Bosne dali su Carevini i islamskom svijetu zna-
broj velikih ljudi na svim poljima ljudske djelatnosti.: na kulturnom, po-
i vojnom polju. Poznato je svakom, ko se bavi nae kulturne pro-
losti, da je potrebno dosta vremena i .truda, da bi se samo nabrojala imena naih ljudi, ko-
ji su odigrali ulogu na tim poljima, kao sufije (mistici), knjievnici,
pjesnici, pae, beglerbezi, veziri, muftije i kadije. Nema stepena ni poloaja u
nauci i u drutvu, . .i one najvie, da na njemu nisu bili i radili brojni nai ljudi.
Samo jedan poloaj nije im bio t\lko.lako dostupan. To je najvii poloaj u sistemu islam-
ske duhovne hijerarhije, poloaj vjerskog starjeine, ejhul-islama. Kroz SVu dugu histori-
ju naeg ivota i u zajednici sa Turcima i islamskirrt-svijetom, na tom poloaju bio
je' jedan jedini na a to je el-had Mehmed Refik-efendi rodom iz
Rogatice. Na ov0l'!' poloaju, on se nalazio u drugoj polovini XIX vijeka.
Ot:uirom da je to veoma visok- poloaj, da je na njemu bio samo jedan na
vjek i da je isti posjedovao visoke i moralne kvalitete, a uz to je i pisac jednog na-
rada, to je, smatramo, od interesa da se s njim malo 'blie upoznamo. Ovo tim pri-
je to sada mnogi nai ljudi za njega i ne znaju. o njegovom ivotu i radu, eli-
mo dati kratak osvrt na zvanje, koje je obnaao, kao i na visoke vjerske hijerar-
. hije u Turskoj, iz kog je nastalo zvanje. Osim toga, nazive muslimanske vjerske
hijerarhije u turskim dokumentima koji su danas kod nas predmet istraivanja
u vezi s naeg kulturnog
Kad se u sastavu i na islamskog svijeta osnovala osmanlijska vlast i dr-
ava, trebalQ je u njoj urediti i izgraditi sistem i funkci"je vlasti u raznim domenima, pa i
7*
99
na organizacije vjerskog ivota i poloaja duhovne hijerarhije. U ovom
pogledu Turci su se ugledali u nekih ranijih islamskih zajednica i zema-
lja. Po tom uzoru prvo su postavljali vanije vjerske slubenike, kadije i muftije. Tako je
svaki grad imao kadiju i muftiju, kako je to bila praksa od najranijeg doba islamskog
vjersKih slu.bi.
Muftije su imale za svoj posao i nadlenost razradu i popunjav!lnje
erijata, a kadije i primjenu, u djelo erijatskih odredaba. Oni su, po-
red toga, vodili brigu o svim vjerskim poslovima i vjerskom ivotu drutva. No, turski
sultani su jo od najranijih dana potrebu da imaju pored sebe vjerskog predstav-
nika i slubenika, koji prvenstveno obavljati slubu sudije i koji im biti i
savjetnik u vjerskim poslovima. Takvog slubenika oni su u prvo doba svoje drave pos-
tavljali u zvanju kadi-askera. U je to bio kadija (sudac). koji se nalazio
i kretao u sastavu vojske, u pratnji sultana, za vrijeme njegovih vojnih pohoda, da bi pr-
venstveno po ovlatenju i nalogu sultana sudio u vojsci, al i i u narodu u poslovima i spo-
rovima koji bi se u takvim prilikama pojavili i koji su dolazili i podnoeni sulta-
nu na rjeavanje. Ubrzo potom postao je, u neku ruku, vrhovni kadija, koji je imao nad-
lenost i funkciju ministra sudstva i prosvjete. Kao takav, on je, pored vezira (ministra
predsjednika), bio veoma visoka i ugledna jer je ponekad imao ulogu i vid vrhov-
nog vjerskog dostojanstvenika. U prvo vrijeme je za cijelu zemlju bio jedan kadiasker.
U drugoj polovini XV vijeka, zapravo 886/1481. na predlog velikog vezira Karamani
Mehmed-pae, sultan postavlja dva kadi-askera; jednog za Rumeliju (evropski dio Tur-
ske). a drugog za Anadoliju. Od tog vremena, ova sluba ostala je podijeljena na dva polo-
.aja sa teritorijem za svaki od njih.
lako bi se po samom izrazu kadi-asker moglo slutiti, da to samo vojni
sudija, to u praksi nije bio Kadi-asker je imao iru nadlenost, on je predlagao, od-
nosno sa sultanom zajedno postavljao kadije i imenovao profesore (muderise) za
ni vii rang medresa na svom teritoriju. Uz to je, po sultanovom ovlatenju, mogao vriti
sudijski posao za i van svog zvanje i funkciju kadi-askera
imao je u ranoj arapskoj dravi visoki vjerski slubenik, koji je za vrijeme no-
sio titulu kadil-kudat, a za vrijeme u paniji kadil-dema'a, po je uzo-
ru, vjerovatno, uspostavljen i poloaj kadi-askera. Istina, nadlenost -i funkcije kadi-
askera nisu uvijek bile jasno i stalne, jer su se ponekad i mijenjale. Kasnije je to
postala jedna od titula, kojima se stepen ili rang visoke uleme (vjerskih do-
stojanstvenika).
U daljnjem formiranju visoke duhovne hijerarhije uspostavlja se naziv muftil-
enam (glavni muftija). Taj naziv dobio je muftija tri glavna grada: Istanbula, Burse i Edir-
ne (biladi selase). koji je imao pravo i nadlenost izdavanja erijatskih rjeenja (fetvi) u
tim gradovima. On je uskoro dobio naziv ejhul-islam koji ostaje stalan i dobiva pose-
ban Tome nazfvu dodavao se ponekad navedeni naziv muftil-enam, pa se dobi-
vao proireni naziv: ejhul-islam ve mufti-enam, ili: muftil-enam ve ejhul-islam, ko-
ji se odnosio na istu '
ejhul-islam je arapska zapravo kovanica od dvije ejh i islam, u
genitivnoj vezi. starjeina, islama, islamske nauke. Terminoloki,
u islamskoj literaturi, izraz ima dvije upotrebe, dva to je nastalo u dva
ta perioda, tokom razvitka nauke i terminologije, u raznim islamskim sredinama i siste-
mima. U prvo vrijeme svoje upotreb-e, ovaj izraz sluio je kao naziv za istaknute
i vrsne islamskih nauka, a davali su im ga pojedinci, njihovi potivaoci, ili gru-
100
pe, slobodno, neslubeno, samo na osnovu vrijednosti, koje su takvim
ma priznavali i pripisivali. Mnogo kasnije, to je postao slubeni naziv za lice, koje je zau-
zimalo visoki vjerski poloaj.
Kao naziv za istaknute ova se upotrebljavati u
po hidri. U prvim islama, u islamskom svijetu, nisu se dava-
le nikakve titule, nazivi ni najboljim kao ni najbo-
ljim ljudima. i dobri ljudi bili su duboko cijenjeni i potovani, kao i uzori,
ali nisu hvaljeni frazama i laskavim U po hidri, broj islam-
skih kola, pravaca i raznih poimanja, bio je velik. Pojedini ostavljali
su duboka traga i osnivali pravce u nauci. Neki sljedbenici i potovaoci takvih
eljeli su da istaknu svoje i njihova miljenja, pa su ih u
nju raznih pravaca reklamirali, svojim odabranim posebne nazi -
ve. Za takve nazive postojali su i drugi, moglo bi se opravdani razlozi, jer se u to vri-
jeme po hidri) u islamskom svijetu uveliko prevodila i filozo-
fija i nauka starih naroda: Grka, Indijaca, Perzijanaca i dr. U tim filozofijama bilo je poi-
manja, gledanja i vjerovanja, koja su bila suprotna islamskom i pojedini islamski
prvenstveno teolozi, su potrebu da vjernicima objasne i odbrane stavo-
ve islama. Veliki i zasluni ljudi islamske nauke, koji su u takvim prilikama uspjeno tu-
islam i visoko drali baklju njegovog s pravom su od vjernika nazivani sjaj-
nim imenima, koja su bila odraz stvarne tih ljudi i iskrenog potovanja od strane
vjernika. Tako su se, u drugoj polovini pojavili i bljesnu I i nazivi
za ulemu, skovani od islam i jo po koje arapske lijepog Otuda nazi-
vi, naprimjer: imadu l-islam (stup islama), fahrul-islam (ponos islama), zejnui-islam
(ukras islama), emsul-islam (sunce islama), dijaul-islam (svjetlo islama), hudetul-
islam (autoritet islama), ejhul-islam islama) itd. Dakle. u periodu nastanka
ovakvih naziva, to nije imalo nikakav slubeni karakter, nastao je i naziv ejhul-
islam. Kao takav, on je ostao dugo vremena u upotrebi, pa i danas' se u tom smislu pone-
kad upotrebljava, a imao je uvijek iru upotrebu od svih drugih naziva.
Do pojave velike osmanlijske drave i njene organizacije u prosvjeti, taj naziv u
smislu upotrebljavan je u tri vida, za tri vrste ljudi. Prvo je imao lokalni karak-
ter, kada jednog mjesta nazivaju svoga istaknutog t,im nazivom, koji os-
taje poznat i usvojen samo u njihovom krugu. Takav je sa Fahruddin
Razijem (Ebu Abdullah Muhammed b. Omer Fahruddin er-Razi, umro 606/1209., poz-
nati islamski i komentator Kw'ana). On je, u tada centru, u gra-
du Heratu (u sjeverozapadnom"dijelu Afganistana), drao predavanja due vremena, koja
su sluali pristalice raznih pravaca i kola, sunnita i i'ita. Svi su mu postavljali
svakojaka pitanja, a on je svakom rado i spremno odgovarao, sunnitski pravac,
kome je i sam pripadao. krugovi njegova mjesta, Herata, dali su mu na-
ziv i ejhul-islam, to je uglavnom ostalo priznato samo u tim krajevima.
Drugi vid upotrebe ovog naziva je, kada se on, uzet sam, bez imena osobe, od-
nosi na jednog mnogobrojnim nosi'ocima tog nazi-
va u jednom vremenu. To je, dakle, kada je naziv ejhul-islam imao osobni karak-
ter, tj. kad se uzet sam za se odnosio samo na jednu osobu; jednog u jednom
vremenu, u neku ruku kao njegovo vlastito ime zato to se on smatra
kom svog vremena, pa se uzima kao znano da taj naziv pripada samo njemu. Ako se
i drugima, u to vrijeme, htjelo dati taj naziv, valjalo je uz isti navesti i njihovo
ime. Ovakav imamo, naprimjer, s'a Ali b. Muhammed b. Ismail el-
101
Isbidabi-jem (452-536) 1060-1141. U njegovo vrijeme bilo je vie koji su
imali naziv ejhul-islam, ali ako se taj naziv izgovarao ili pisao u to vrijeme op-
sam, onda se odnosio samo na ovog kao na posebno istaknutog pravni-
ka hanefijske pravne kole_
vid ili upotrebe ovog naziva bio je u vezi sa zvanjem za da-
vanje fetvi, zvanjem muftije, kada se, naime, taj naziv davao svakom ko je dobio odobre-
nje (idazetnamu) ili naimenovanje, da vri, ili da moe vriti slubu muftije. Razumije se,
dugo vremena ta.kva odobrenja inaimenovanja davata su samo visoko i dostoj-
nim ljudima.
Ovi nazivi za kao da su nastali naspram specijalnih
naziva za i vojne naprimjer vezire i kojima su se, neto ra-
nije, davati nazivi, koji odgovaraju njihovom pozivu, kao to su: izzul-
islam (uvaenost, islama), sejful-islam islama), itd. Prema takvim nazivima
l1astali su nazivi ejhul-islam i dr., koji su se odnosili samo na duhovne ulemu,
istaknute teologe i sufije (mistike).
U Iranu, ovaj naziv ejhul-islam je dobio neto upotrebu, i time
posebnu nijansu u Ovdje, naime, taj naziv pripadao je sva-
kog grada, kao i predsjedniku suda i sudiji kojeg visokog suda.
Ali, naziv ejhul-islam dobiva svoje najsjajnije i kad je pripao
muftiji glavnog grada Carevine. Od tada se uskoro pojam ejhul-islam razvijati u
posebnom, novom smislu. Tako taj naziv sve vie dobiva sluibeni karakter i ozna-
najvieg vjerskog predstavnika muslimana, poslije halife. Takav smisao i ulogu do-
biva nosilac ovog naziva jo u vremenu sultana Murata II (1421-1451). Zato, kad se bro-
je ejhul-islami u ovom svojstvu i sa ovakom slubenom ulogom, onda se kao prvi navo-
di Muhammed emsuddin-efendi Fenari (1350-1431), kojeg je postavio navedeni sul -
tan za svog glavnog muftiju, odnosno ejhul-islama. Od njegova vremena, ovaj naziv pre-
staje biti samo i postaje slubeni naziv za najvieg vjerskog
poloaja i funkcije. u XVI to je naziv za koja stoji na svih islam-
skih (uleme).
I ULOGA EJHUL-ISLAMA I MEiHATA
Tokom vremena nadlenost i funkcije ejhul-islama mijenjali su se i sve
vie proirival i. Malo pomalo, on je postao glavni vjerski starjeina svih musTi mana u tur-
skom carstvu, pa i u cijelom svijetu, tako to je sultan, kao vrhovni vjerski poglavar (hali-
fa) svih muslimana, prenio svoju vjersku nadlenost i vlast na ejhul-i.slama. Naime, hali-
fa je, kao zamjenik i nasljednik Boijeg poslanika Muhammeda a.s., centar svekolike vjer-
ske vlasti i nosilac svih vjerskih i dravnih funkcija. On je predvodnik (imam) u damiji,
sudac (kadija) i davalac vjerskih rjeenja (muftija). No, kako on nije u da sve
te hmkcije obavlja u raznim mjestima, to su jo prve halife, po uzoru na
samog Muhammeda a.s., postavljali gornje slubenike u pojedinim mjestima irom svoje
drave, koji su funkcije vrili u ime halife.
To su bili lokalni vjerski slubenici, za slube u svom mjestu.
vjerska vlast za organizaciju svih slubi i cjelokupnog vjerskog ivota u islamskoj zajedni-
ci ostala je i dalje pri samom halifi. Sada, pak, osmanlijske halife prenose zapravo svoju
102
i vrhovnu vlast u vjerskim pitanjima na ejhul-islama, kao to su mnogo ra-
nije, jo i pojedini arapski halife, prenosili svoju i vojnu vlast, ,na neke svoje
vezire, a na prvog ili velikog.vezira (sadri-azam).
slube kadi-askera i slube ejhul-islama dolazi u do takmi-
i borbe za presti. Uticaj i sluba ejhul-islama dobili su prevagu i pa
tako ejhul-islam postaje halifin savjetnik, zamjenik i za vjer-
ska pitanja i za organizaciju vjerskog ivota i vjerskih slubi. Kao takav, je imao
vrhovni nadzor i vlast u pitanjima i poslovima vjerske prosvjete i kolstva, te u pitanjima
vjerskog ivota Kadi-asker ostao je kao sultanov sudija i glavni vojni sudija, koji '
je, pored diobe vojnih ostavtina, zadrao i vlast nad erijatskim sudovima (kadijama) u
svom jer je mogao dodjeljivati kadijske poloaje i predlagati halifi postavljanje
kadija. U kasnije vrijeme, uticaj ejhul-islama proirio se i na erijatskog sudst-
va. Poslovi i nadlenost ejhul-islama ubrzo su se iroko razvili, pa je trebala posebna us-
tanova i administracija za njegov rad. U tu svrhu on je imao i posebno sjedite sa svim
potrebnim uslovima i osobljem, koje je bilo vjerski visoko obrazovano, - to je sve
lo ustanovu vrhovnog islamskog starjeinstva, koja je poznata pod nazivom Meihat.
Otuda su neki 'zapadni pisci ponekad poredili poloaj ejhul-islama sa poloajem pape u
svijetu,to nije u potpunosti adekvatno,jer ;e e.ihul- islame postavljao i smje
njivao halifa, i eni su svoja i funkcije vrili u ime halife. To, dakle, nije bila
potpun"O samostalna i neovisna sluba, mimo volje i vlasti halife.
Istina, ponekad su pojedini ejhul-islami sticali i imali veliki autoritet i uticaj,
tako da su u skladu sa erijatom, i .usmjeravali namjere, elje i aktiv-
nosti samih halifa. Takav je, naprimjer, bio ejhul-islam Zembilli Ali el-Demali-efendi,
koji je bio na poloaju za vrijeme trojice sultana, u trajanju od 26 godina (umro 932/
1526). Njegova veliki uticaj j autoritet ogledali su se ba u vrijeme strogog sultana
Selima I, zvanog Javuz (Strogi, 1512-1520). Mnoge nagle, prestroge i sa erijatskog'sta-
novita pogrene akcije ovog sultana, osujetio je Zembilli Ali-efendi, suprotstav-
se direktno i otvoreno njegovim odlukama i nakanama. To je onaj ejhul-islam,
za k09il se kae da je sultana Selima od nasilnog islamiziranja u evrop-
skom tlijelu Turske, kad je sultan bio nakanio da to kao protumjeru za nasilno
pokrtavanje muslimana u paniji.
Meihat doivljava najsjajniji period kad je na poloaj ejhul-islama doao pozna-
ti islamski komentator Kur'ana, istaknuti pravnik, briljarftni muftija Ebus-Su'ud
(Ahmed b. Muh.ammed el-Imadi, umro 982/1574). Na tom poloaju ostao je dvadeset i
osam godina (22 godine za vrijeme sultana Sulejmana I Zakonodavca i 6 godina za vrije-
me sultana Selima II). Sve zakone koje je sultan Sulejman izdao, redigovao je i sa erija-
tom uskladio ejhul-islam Ebus-Su'ud.
Ugled i poloaj ejhul-islama bil i su od ugleda i poloaja svakog dru-
gog velikodostojnika, pa i od poloaja velikog vezira, a nekad je prednost imao samo veli-
ki vezir. Njegov uticaj prelazio je daleko vjerske okvire. U skoro svim vanim dr-
avnim poslovima bio je pitan za savjet i njegova se potivala. Njegov ugled kao vr-
hovnog muftije bio je neophodan u takvim poslovima. Najvanija pitanja, kao to su usto-
halife i rat, nisu se nekad bez njega mogla rijeiti. U XIX postao je i
Carskog (Divana) kao najvii vjerski predstavnik. Glavni zadatak bio mu je da bdije
nad dravnom praksom i da je usmjerava, kako bi ona bila u skladu sa erijatom. Razu-
mije se, takvo njegovo nastojanje nije uvijek i u svim bilo uspjeno.
103
U kasnija vremena, pogotovo pod uticajem samovolje pojedinih sultana i raz-
nih drugih okolnost.i, i uticaj ejhul-islama su opadati. U XIX i XX vijeku,
preko novouvedenih reformi, njegova je djelatnost sve vie suavana. Ukidanjem halifata
u Turskoj 1924. godine prestao je postojati i poloaj ejhul-islama. No, ugled toga polo-
aja i njegovog nosioca bio je uvijek veliki u irokih slojeva islamskog svijeta.
1
)
(v. Ilmiye Sainamesi, Istanbul, 1334/1915, str. 304-320; - Mehmed Pogled
na sudstvo u BiH za vrijeme turske vlasti, Sarajevo 1941).
II
Mehmed Refik efendija je 1229/1813. godine. Ocu mu je bi-
lo ime Ali-efendija, a djedu H. Abdullah-efendija. Otac mu bijae poznat i uvaen kao
veoma pametan, razborit i dosta
nauke Mehmed je u svom rodnom mjestu Rogatici pred svojim
ocem. Njegovi plemeniti roditelji imali su i da svom darovitom sinu
daju lijep odgoj. ljubav za rad i urednost, to je ostalo njegova vrlina kroz cijeli ivot.
Kako je rastao i razvijao se, na njemu se sve vie odraavala umna darovitost i sposob-
nost za nauku, pa ga je otac rano poslao u Sarajevo, da se tamo koluje, pod nadzorom i
brigom Mustafa-efendije Otac mu ubrzo umrije, pa je mlad ostao bez oca. Musta-
fa-efendija bijae Mehmedov tetak, jer mu je tetka po ocu sestra) bila udata
za njim, a po zanimanju je bio kadija. Kad je isti poslat za naiba na kadiluku
1241/1825. poveo je sa sobom u Travnik i mladog Mehmeda, koga je odmah dao na ko-
lovanje. Po isteku roka kadijske slube, Mustafa-efendija i njegov Mehmed vra-
se u Sarajevo. Ovdje Mehmed nastavlja dalje kolovanje u Gazi Husrevbegovoj
(Kurumliji) medresi. U to vrijeme, u ovoj medresi je predavao istaknuti muderis i
alim Muhamed-efendija i Mehmed Refik je stupio u krug njegovih U pr-
vo vrijeme po svom dolasku i stupanju u medresu, stanovao je u privatnom stanu kod
svog tetka Mustafa-efendije a kasnije je dobio mjesto i nastanio se u internatu
medrese.
Ove podatke o rodbinskim vezama Mehmed Refika sa Mustafa-efendijom Glo-
o njihovom odlasku u Travnik i Mehmedovom kolovanju tamo, te o njihovom po-
vratku u Sarajevo, - navodi Muvekkit, (v. Tarihi Bosna IV, I. 74). (Novi
Behar III, 327). pak kae,da je Mustafa-efendija bio Mehmedov dajda, dakle ma-
terin mu brat. Isto tako on kae, da je Mehmedovotac iao u Travnik i tamo dugo godi-
na bio kadija, a ne navodi kadijsko slubovanje u Travniku Mustafa-efendije Glo-
Nije nam poznat izvor kojim se sluio u ovom
Tokom svog kolovanja u GHB medresi Mehmed Refik se isticao bistrinom,
i lijepim ponaanjem, pa je svratio na sebe panju kruga ugledne ono-
vremene uleme. U sarajevskoj mehkemi (erijatskom sudu), tada je bio kadija
Husein-efendija Ispartali (iz partel. koji se kretao u krugu visoke sarajevske uleme i in-
teresovao za rad i vladanje medrese, pa je i on upoznao i zapazio vrijednost i vr-
line mladog iz Rogatice, Mehmeda Refika. Zato, kad je godine 1832., ostalo up-
ranjeno mjesto pisara lJ sarajevskoj mehkemi, navedeni kadija je pozvao naeg Mehme-
da i ponudio mu da on primi tu slubu, to je ovaj i prihvatio na nagovor svoga tetka.
1) Posljednji predstavnik toga visokog poloaja bio je Mustafa Sabri-efendi Takati, koji je umro kao
emigrant u Kairu pred drugi svjetski rat. Imao sam priliku blie upoznati toga za
vrijeme mojih studija na AI-Azharu u Kairu. Bio je to veliki islamski filozof i pjesnik.
104
lako mlad, ali bistar tu je imao priliku da prva iskustva o pravom
i slubenom poslovanju suda, kao i prva saznanja o drutvu i raznim drutvenim proble-
mima. to je da osjeti potrebu za produbljivanjem svoga znanja na polju islam-
skog prava i da trai puta za dalje kolovarje posl ije zavretka medrese. Tu mu je opet
pomogao kadija Husein ef. Ispartali. Naime, kad je ovaj kadija, 1833. godine, zavrio ka-
dijsko slubovanje u Bosni i poao u Istanbul, je i ponudio Mehmedu, svome
mladom slubeniku iz sarajevskog suda, da i on tamo s njim, kako bi nastavio dalje
kolovanje, to je ovaj rado prihvatio i poao u veliki i daleki svijet - i ne vjero-
vatno tada, ta ga tamo sve kakvi putevi se pred njim otvaraju, kakvi ga us-
poni, sa svim svojim sjajem, tegobama i odgovornostima.
Kako se on, u novoj velegradskoj sredini i snaao i na koga se oslanjao u
prvo vrijeme, nije nam poznato, ali se zna da se svim arom i punom dao na
islamskih nauka, a islamskog prava. Sada je upravo dobio zgodnu pri-
liku, da ugasi svoju neodoljivu za naukom. je misliti, a i okolnosti ukazuju
na tO,da mu je i dalje,u novim prilikama, bio glavni oslon i bliski prijatelj kadija Husein-
efendija, s kojim je on ostao i dalje u bliskim vezama. Da su te veze bile vrlo prisne
i da je kadija mnOP cijenio naeg mladog studenta, kao krnog i plemenitog momka, vi-
di se i po tome to ga je uskoro, prije njegova zavretka studija, oenio svojom
Ove podatke o prijateljstvu Mehmeda Refika sa kadijom Husejn efendijom i o
ulozi ovog kadije u pogledu Mehmedovog odlaska u Stamboi, te u pogledu njegove e-
nidbe, navodi glavni izvor: Ilmijje sainamesi (to je izdao Meihat, Istanbul 1334/1915).
se, vjerovatno, na taj izvor, to isto navode i H. aba-
Muvekkit u svom djelu (n.mj.) kae da je Mehmeda Refika, za vrijeme njegove
slube u sudu u Sarajevu, zapazio i s njim se sprijateljio sasvim drugi sarajev-
ski kadija toga vremena, a to je Samokovii Mehmed Nazif-efendija, da ga je ovaj odveo
sa sobom u Istanbul i tamo ga o'enio svojom Na ovu Muvekkitovu verziju ne
se nijedan od gornjih naih pisaca, niti navedena sainama, iz se da razumjeti,
da za nju nisu znali. je, da su obojica navedenih kadija sluili
u sarajevskoj mehkemi u ovo vrijeme (v. 72 i 73 u GHB biblioteci) i da su oba, ne-
kako iste godine, 1833. odselili u Istanbul, dakle kada je tamo poao i Mehmed Refik.
(U navedenim sidilima Ahmed Nazif je svugdje potpisan Samakovi, a . Muvekkit mu
u svom djelu pie prezime Samokovli. I jedno i drugo je po bugarskom gradu samakov ili
Samokov, od Sofije, odakle je kadija porijeklom. Iz fermana od 23.
zulkade 1248/1832., kojim se imenuje za kadiju u Bosni, Sarajevu, vidi se da je prije to-
ga bio kadija u Beogradu. Iz sidila se vidi da je bio ugledan i aktivan kadija, poznat u vi-
sokim krugovima u Istanbulu. Mjeseca zulkade 1249/1833., alje mu kadi-asker Rume-
lije ovlatenje, da izvri diobu ostavine Osman-kapetana, - u sidilu: Osman-pae, -
brata Husejn-kapetana iz
Pored svega, nam se da su gornji navodi o prijateljskim odnosima kadije
Husejn-efendije Ispartalije sa Mehmedom Refikom ispravni, a da je Muvekkit u svom
kazivanju pogrijeio - iako nam nije jasno, kako mu se to moglo desiti, kild je, tako re-
bio savremenik tih zbivanja. Muhamed Enveri u svojoj KroniCi, sv. 26, ne do-
nosi nam nikakve podatke u ovom pogledu. On u .vezi s Mehmedom Refikom biljei sa-
mo dvije kratke vijesti: o njegovom postavljanju na poloaj ejhul-islama i o njegovoj
smrti.
Nakon redovnog i marljivog studija, za vrijeme kojeg se hiljadama istan-
bulskih studenata iz cijelog islamsko!l svijeta. isticao svojom bistrinom duha i shvatanja,
105
dobio je diplomu (jdazet) od glasovitog alima i profesora Aksakalli Muzellef Ahmed-
efendije. Diploma je, prema ondanjim i sistemu studija u Istanbulu, glasila
na nauke" (vesail) i visoke vjerske nauke (ulum alijje - dogmatika sa apolo-
getikom, tefsir, had is, fikh i dr.). Nasljedno pravo (feraid) studirao je posebno kod poz-
natog te struke Aksakalli Kurdi Muhammed Sakib-efendije.
U punac mu je imenovan i na kadijski poloaj u Damask,
i kad je tamo otiao na svoju slubu, s njim je otiao i Mehmed-efendija, to ukazuje da
je on tada postao nerazdvojan porodice svoga punca, kadije Husein-efendije. Ovaj
odlazak u Siriju imao je za naeg mladog teologa dalekosene posljedice i u du-
hovnom pogledu. Damask je jo bio pun tradicionalne islamske kulture i njenih spome-
nika, svakojakih knjiga iz islamske ortodoksije, filozofije i mistike, dakle pravi
eldorado duhovnog blaga za njegove sklonosti i njegovu prirodu, ednu svakojakog zna-
nja. Do ovog vremena, Mehmed Refik se bavio, uglavnom, teolokih i prav-
nih nauka, a sad mu se pruila prilika da se upozna i sa filozofijom misticizma (tesavvufa),
na to se on dao sa arom. Nije nam poznato da li je za vrijeme boravka u Siriji
obnaao kakvu slubu, ali se zna da je mnogo tesavvufsku literaturu, a
djela poznatog mistika ejh Muhjiddin Ibn el-'Arebije. je i njegov grob,
kao i grobove drugih istaknutih tesavvufa. Bio je mnogo zanesen i do napetosti
obuzet Ibn 'Arebije. I, kao to se u teoloko-
pravnih nauka visoko uzdigao i postao istaknut htio je tako da se visoko popne
i uz ljestvice tesavvufa i da duboko zaroni u more hak ika ta, - to mu je i polo za rukom,
jer je kroz svoje tesavvufsko i meditacije stekao izvjesne duhovne sposobnosti
i inspiracije. Kao vidno priznanje i potvrdu tomu, dobio je inabet (blagoslov i diplomu o
prijemu) od ejh 'Abdul-Fettaha Ukrije, istaknutog i nasljednika sufij-
skog ejha Zijauddin Halida, i tako stupio u nakibendijski red.
No, pored svega navedenog, njegove ivotne prilike nisu mu da
do izraaja kao sufija i da razvije djelatnost na tesavvufa, bilo putem pisanja ili
odgojnim djelovanjem kao (murid). Njegove ivotne prilike vratile su ga uskoro
od tesavvufa itarikata eriatu i poslovima vezanim za eriat, - tako da je tesavvuf ostao
samo njegova privatna spoznaja i doivljaj. Te prilike i mnogi odgovorni poslovi,
istina, nisu mu dozvoljavali da se posebno bavi pisanjem ili kim radom ni na po-
lju teologije i eriatskog prava. Zato, pored sve njegove od njeg nam je ostalo
malo pisanih radova.
Kad uzmemo u obzir njegovo duboko poznavanje erijata i puno potovanje is-
tog s jedne strane, te njegovo ivo interesovanje i svojevremeni zanos za tesavvuf s druge
strane, moe se postaviti pitanje: kako je on doveo u sklad i povezao u sebi te dvije du-
hovne orijentacije i ta dva poimanja. Njegov dalji ivot i rad ukazuju nam da je on, u tom
pogledu, bio na stanovitu koje su zastupali svi ozbiljni i priznati islamski kao
i uvaeni sufije, a to je, da je tesavvuf samo produbljenje, razrada i
nadgradnja erijata, i da on mora ostati samo u granicama erijata i u punom skladu s
njim. Prema tome, iako je mnogo na primjer, Muhjiddin Ibn el-'Arebiju, on nije
usvajao niti je mogao usvojiti sve njegove teze i ona njegova shvatljiva i neshvatljiva, ili
svjesna i nesvjesna odstupanja od erijata. To nam ukazuje i otuda nam postaje jasnije,
to je on, svog ivota, ostao predan poslovima i slubi, koji zahtijevaju
nje erijata i njegovu primjenu.
Uskoro, 1838. godine, dok su bili u Damasku, umre mu punac, a on se potom
vrati u Istanbul. Kako u to vrijeme nije imao zaposlenja, a sklon nauci, to se odmah sav
106
predao daljnjem islamskih nauka i knjiga, na islam-
skog prava. On u svom nije elio da ostane samo daleko od ivota i
prakse, nego je nastojao da s njima povee nauku i tako je ivotvornom i korisnom.
Da bi u tom pogledu stekao vie saznanja i iskustva, uskoro se zaposlio besplatno u Ure-
du za nadzor vakufa. Pored njegove vjerovatno mu je i to pomoglo, da je ubrzo
(1840. god.) dobio slubu u meihatu, u uredu za fetve. Na tom mjestu, ovaj puta, nije
dugo ostao, jer je kroz godinu dana (1841) postavljen na poloaj kadije pri erijatskom
sudu na Ejjubu (Istanbul), na kom je poloaju ostao oko tri godine, do 1844., kada je
postavljen za kadiju u Varni (Bugarska). Ove godine kad ijske slube upravo su za njega
dobro dole da pokae svoje sposobnosti, to samo sudska praksa moe omo-

Po zavretku roka u kadijskoj slubi u Varni, vratio se u Istanbul i
stupio u slubu koncipijenta u Uredu za fetve pri meihatu. Kada je uskoro
ef toga ureda, fetva-emin Mehmed Arif Mereb-zade - koji je kasnije postao ejhul-
islam - postavljen uramazanu 1845. za inspektora pri vladi, to vano mjesto fetva-
emina ostalo je upranjeno. Kako je to u meihatu, uz ejhul-islama, jedno od najvani -
jih mjesta, to se je sam ejhul-islam brinuo kome da isto povjeri. U tu svrhu, ta-
danji ejhul-islam Muhammed Asim-efendi Mekki-zade konsultovao se sa dotadanjim
fetva-eminom Mehmed Arifom, njegovo miljenje o tome ko bi slubeni-
ka u Uredu za fetve, po svojoj pravnoj sposobnosti i vjersko-moralnom ivotu, bio po-
desan da se postavi na mjesto fetva-emina. Kako je Mehmed Arif, dotadanji ef toga ure-
da, dobro poznavao sve svoje slubenike, to je, bez mnogo razmiljanja, otvoreno i veo-
ma povoljno izjavio, da je za to mjesto podesan i dostojan na Mehmed
Refik. ejhul-islam je elio da se i sam u to uvjeri, pa je povodom'toga pozvao Mehmed
Refika u svoj ured, radi ispita i provjeravanja. To, u stvari, nije bio nikakav
kolski ispit, u smislu, nego dug razgovor, podeen i pun sva-
kojakih problema i testova, a da ispitanik nije bio do kraja ni svjestan o se
radi. Nakon dueg razgovora, ejhul-islam se uvjerio da je Mehmed Refik prava rijetkost
i dragocjena riznica vrline i znanja, pa ga je odmah postavio na poloaj fetva-emina, to
je bio donekle potez, s obzirom na njegove !'hlade godine i njegov kratki
sta i niski slubeni rang. No, ovim imenovanjem Mehmed Refik je stupio u ui krug vie
hijerarhije, i to na osnovu svoje i moralne vrijednosti, bez svih formalnih uslova,
koji su za mnoge bili najvaniji. Naime, on je tada, po svom rangu, spadao u iroki krug
muderisa, a po godinama je bio dosta mlad (32) za tako visok poloaj, pa su mnogi njego-
vi savremenici i kolege davali prigovore na tog imenovanja. Kad uzmemo u obzir
slabosti, slabe kadrove i slabu administraciju, te svakojaka u to vrije-
me u Turskom carstvu,onda je razumljivo da je pravilno gledanje i pravilno p,rocjenjivanje
ljudskih vrijednosti bilo mnogima i neugodno. Tadanji ejhul-islam Mekki -
zade bio je od onog manjeg broja ljudi u Turskoj, koji su nastojali da mnoge slabosti po-
prave i da pravilno stvari postave, te da bar u vjerskoj upravi zavedu zdrave odnose i red.
Zato se nije mnogo obazirao na poviku i prigovore imenovanju Mehmeda Refika na polo-
aj, iako su se ti prigovori uporno nastavljali Te iste godine, umre ejhul-islam Mekki-
zade, a na njegovo mjesto nova i svakojaki zavidnici Mehmeda
Refika pomislie da sad imati vie uspjeha nego kod prethodnog ejhul-islama, pa
nastavie sa svojom vikom i prigovorima, da se Mehmed Refik smijeni sa polo-
aja fetva-emina. Slabi karakteri uvijek zaziru i strahuju. od i vrijednih ljudi, od
zdravih karaktera, jer misle da im pozitivni i istinski vrijedni ljudi smetaju, da ih ugroa-
107
vaju u njihovim sitnim, sumnjivim Otuda je jednim dijelom bila i ta
velika povika na Mehmeda Refika. novi ejhul-islam Arif Hikmet bej -efen -
di bijae kulturan i pravedan koji je elio i nastojao da sve stvari pra-
vilno vidi i pravilno postavi. Zato, kada je i on poblie upoznao Muhameda Refi-
ka i njegove vrijednosti, zadrao ga je i potvrdio na njegovom poloaju, mu pu-
nu podrku, a sva vika i kritike, na njegov pale su i kod njega u vodu, jer
nisu imale osnove, niti su bile potkrijepljene stvarnim koje zasluuju obzir.
I ne samo to, Mehmed Refik je uskoro dobio i mnoge titule, kao: munla od
Izmira (1847), munla od Bosne (1848), munla od Edirne (1849), munla od Meke, Medi-
ne i Istanbula (1853), - koje su dobivali istaknuti vjerski (ulema).
Pored svega toga, ipak je za vrijeme morao napustiti poloaj fetva-emina,
iako nije izvjesno da li je to bilo zbog navedenih prigovora, ili se radilo o potrebi slube.
Naime, 1272/1855. postavljen je za inspektora carskih vakufa (evkafi humajun), a slije-
godine postao je savjetnik anadolskog i rumelijskog kadi-askera, te savjetnik pri ko-
misiji za izbor erijatskih sudija. Uskoro potom (1274/1857) dobio je ponovo poloaj
fetva-emina, a zatim u ramazanu iste godine jo jedan visoki poloaj. a to je poloaj
kadi-askera Anadolije. Pred njim su se sad lako otvarala sva vrata visokih poloaja. Tako,
kada su 1276/1859. poduzeti radovi na i opravci Revdai-Mutahhere (damije
i Muhamedova turbeta u Medini), tada je u vezi s tim poslovima, obrazovan od-
bor izabrane uleme pri meihatu, u koji je uao i Mehmed Refik-efendija. Na njegov
predlog usvojeno je da se, po zavretku radova, nad vratima damije napie prikladni ha-
dis (Muhamedova izreka):
"Jedan namaz u OVOJ mojoj dlamiji vrijedn/Ji je od hi/jadu namaza u drugim
dlamijama, izuzev svetog hrama Mekke", - to se dopalo i tadanjem sultanu
Abdul-Medid hanu.
Kao istaknut poznavalac islamskog prava postavljen je godi ne 1282/1865. za
komisije za izradu zakona pri Ministarstvu predsjednitvo
komisije za izbor erijatskih sudija. Te godine je i na had.
Sad je pred njim ostao jo samo vrhovni vjerski poloaj. prvi vjerski poloaj do
halife: 1283/1866. (u 27. rebiul-evela) postao je ejhul-islam. Taj
ponukao je nekog turskog - pjesnika, da izrekne kronogram sa datumom nje-
govog postavljanja, polustihom:
"Allah dovede na vrhovni p%laj za davanje fetvi pravnika Refika".
(v. Ilmi'la Sainamesi, 59'7). On je bio po redu 109. ejhul-islam.
Pored svega potovanja i ugleda to ga je uivao u krugovima ozbiljnih i
ljudi, nije se dugo zadrao na ovom poloaju. Veoma nestabilne i burne prilike u
Turskoj carevini u to vrijeme, to je svakojakim spletkarenjem iznutra i izva-
na zemlje, nisu zaobilazile ni vjerski ivot, nego su drutveni potresi zahvatali i to
Zato nam postaje bar donekle razumljivo,. to je tako velikih vrijednosti,
kao to je bio Mehmed Refik-efendija, tako brzo siao sa najvanijeg vjerskog poloaja,
108
kada je ba takav bio tu najpotrebniji. Da bismo to bolje upoznali njegov
lik i shvatili njegov za poloaj do kog se uzdigao, mislimo da je podesno ovdje
navesti njegov opis iz biografije to ju je ,o njemu napisao turski istoriograf Ali Emiri
(v. Ilmiye sainamesi, str. 596-98). On kae: "Mehmed Refik efendija je bio u
potenju i due besprimjeran, u nauci visoko istaknut, u islamskom pravu Doseb-
no duboko U ivotu nije nita to bi umanjilo njegovu i moralnu vri-
jednost. Bio je vrline j . uivao je dobro miljenje o sebi ... " Pa ipak je sraz-
mjerno kratko vrijeme ostao na poloaju ejhul-islama, jer je smijenjen sa tog poloaja
7. muharema 1285/ 1868. Vrijeme njegova meihata trajalo je, prema tome,jednu godinu,
devet mjeseci i devet dana.
Neke druge por(iaje zadrao je i poslije toga. No sudbina mu nije dala da iskae
svoje sposobnosti za due bar na nekim drugim funkcijama, jer ga je, poslije toga
dq 2-3 godine zadesila teka bolest (tifus), od koje je, nakon bolovanja od trideset dana,
preselio na onaj svijet 29. muharema 1288., odnosno 20. aprila 1871. u 59-oj godini i-
vota.
Od pisanih radova poznato mu je djelo "Nukulul-fetava"
l::i1IJ"o/
ISJ
"Izvori djelu' EI-fetavel-fejdijje". Djelo "EI-fetavel-fejdijje" napisao je raniji ejhul-
islam Fejzullah-efendi Erzerumi 1115/1703). To je zbirka pravnih rjeenja na
turskom jeziku, bez izvora za pojedine fetve. Ta zbirka sluila je tada mnogi-
ma kao glavni oston i za davanje pravnih rjeenja. Njima, a svojim kri-
kao da je na htio da pokae svoje pravno znanje, pa je za sve te fetve
iznaao i napisao citate i pravne principe (nukul) iz glavnih i pravnih izvora islamskog pra-
va, na osnovu kojih su fetve date. To je, zapravo, komentar na
arapskom jeziku, sa objanjenjem izvora za fetve, to ukazuje na duboku pisca.
Rad jedan povelik svezak i tampan je zajedno sa osnovnim djelom u Istanbulu, u
tampariji "Matba-a Amira" 1266/1849, pod -naslovom:
Nai ljudi su ubrzo pribavili to djelo za nae biblioteke i za svoje potrebe, pa tako imamo
primjerak istog i u GHB biblioteci pod brojem 3S,3. U ovom izdanju,Jstina, nije
otisnuto ime autora, iako nam izvori kau, da je to rad Muhameda Refik-efendije. Ta-
kav postupak izostavljanja imena autora deava se u ranijim turskim izdanjima
kod njihovih-tamparija. Na osnovu toga rada njegovo ime navodi se imenima onih
naih ljudi, koji su pisali na orijentalnim jezicima (v. Knjievni rad, 18 i aba-
Knjievnost Muslimana BiH, 582).
lako za ,svo vrijeme, otkako je otiao u Istanbul, nije dolazio udomovinu, on je
ipak nije zaboravio, kao ni svoje zemljake. S njima se rado susretao i pri tom rado' s nji-
ma razgovarao maternjim jezikom. Novopridolim od njih, a studentima,
pomagao je na razne Na poznati alim i kasnije profesor i direktor eriatske.su-
kole H. Hasan efendija Spaho bio je na naukama u Istanbulu, kad je Mehmed
Refik bio ejhul-islam, i je kazivao, kako je s kolegom Muhamedom si-
109
nom muderisa posjetio ejhul-islama jednog bajrama, te kako ih je on lijepo,
primio i s njima naim jezikom razgovarao.
Imao je dvije i obje je udao za nae ljude, svoje zemljake,
Ono to ukazuje za njegovo za svoj rodni kraj, jeste
to je on sagradio u Rogatici damiju i mekteb, i u tu svrhu, za njihovo podizanje i odra
vanje, osnovao i ostavio vakuf. Damija je podignuta na mjestu gdje je prvobitno bila
jedna stara, . vjerovatno najstarija damija u Rogatici, zvana Tekijska damija, na lij;voj
obali Rakitnice, na putu za mahalu Po kakvoj je tekiji prozvana ta stara da
mija, nije poznato, ali se zna da se je ona davno, polovinom 17. poruila. Na nje-
nom mjestu podigao je tada novu damiju neki Dervi-paa, ali je vremenom kroz dva
i ova damija dotrajala i postala ruevna. Na mjestu ove, odnosno stare Tekijske
damije, podigao je svoju damiju Mehmed Refik efendija. U natpisu nad ulazom njego-
ve damije spominje se na ovom mjestu damija, a u njegovoj vakufnami -
Dervi-paina damija. Ova njegova damija je jedna od sedam spomenutih poznatih ro-
damija, a narod ju je nazvao ehislamijja, - tj. ejh-islamova damija. Bila je
skromnih dimenzija (9,60 x 7,40 m) i zidana je od kamena, ali je arhitektonski bila lije-
po a njen strop, koji je bio izrezbaren. Stradala je u drugom svjet-
skom ratu, i od nje danas stre samo zidine.
U blizini diamije bio je sazidan mekteb. Stihovani kronogram na turskom jezi-
ku s datumom izgradnje damije i mekteba sastavio je tadanji sarajevski pjesnik Fadil-
efendija Damijski kronogram, sastavljen u pet dvostiha i napisan na kamenoj
iznad ulaza, glasi:

r
U
' J..i..:
;: I u...\..:.- Liu W l;
r L'
r'
-' lS..1.l.:
1
lS ..1.l.: I )"-'!;4 l.; 11..5 Jo>
r -' lP l.:;. 1..5 '" OJ r->- .:1. \J 1..5 .JJ -' I
110
.' b L 1;.1; ..tL
<j'" 1..5 .;,.-
rL: 'j I li: '" LS
.1 t A Y
... "
l S70
(ejhul-islam, izvor vrlina, na gospodin Refik
trudio se da dobra djela.
Na mjestu Tekijske damije, to Tig je bila na ovom mjestu,
od temelja ni traga ne osta,
panju postojbini svojih' djedova,
izgradi ovu damiju, brigom i trudom svojim.
Bog pomoe i olaka njeno dovrenje,
a za graditelja se Bogu moliti svi.
Fadil za datum ovaj krasni krono-stih:
"Sagradi bogomolju lijepog stila muftil-enam" - muftija islamskog svijeta).
Kronogram, koji sadri datum izgradnje mekteba, glasi:
(Dobrotvor, graditelj damije za pobone,
ovaj mekteb i posta radostan.
Fadil, vrijednim polustihom zapisa njegov datum:
Mekteb podie raniji muf til-en am.
Ove kronograme za damiju i mekteb je i prepisao Mehmed v.
njegovu rukopisnu zbirku GHB biblioteke br. 2650, Katalog I, 339-343).
vakufnamama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se ovjerovljen
vakufnamama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se ovjerovljen
prepls I njegove vakufname, koja je sastavljena na turskom jeziku, u Istanbulu,
odakle je ovaj prepis poslat u RogaticU. U ovoj vakufnami kae se, da "vel iki i
vrelo. erijatske nauke" el-had Mehmed Refik-efendija, sin umrlog Ali-efendije, u pri-
sustvu cijele svite uglednih (imena se navode), pred erijatskim sudom, izjavljuje
da vakufi (zavjeta) 250 velikih (juzluk) zlatnih mededija, u svrhu i uz odre-
uslove. To je za slubenike njegove damije oi mekteba, koje je podigao u i
vilajetu Bosni, u kasabi Rogatici Pazari)' na mjestu (arsa) Dervi-
paine damije, koja je u posve ruevnom stanju". Navedena suma novca ima se zamijeni-
ti za nekretnine (akar), to se dati pod najam. Godinji prihod od toga
ima se dijel'iti na est dijelova stavki- sehm). Jedan dio od tih se za
imama i hatiba damije, drugi dio za muezzina i kajjima (nadzornika i ekonoma) damije,
dio za (muallima) mekteba, to se nalazi pokraj damije, a
dio za mutevelija ovog vakufa. Iz preostala dva dijela, se za osvjetljenje
damije (nabavka emdana i te nabavka ulja i kandilja za iluminaciju prilikom

111
to od ove sume mutevelija to u blagajni vakufa i troiti za
popravak damije i mekteba, kad to zatreba. Dalje se u vakufnami daju prelazna uputstva
u pogledu isplate navedenih slubenika, to biti privremeni postupak, dok se pravilno
ne izvri namjena uvakufljenog novca za nekretnine. Bar jedanput svake tri godine ima
se obav'iti, sa znanjem erijatskog suda, i pregled vakufskog poslovanja. U vakuf-
nami je data jedna napomena, u kojoj se kae: "Ako bi tokom vremena - ne daj
Boe - .postalo ostvarivati i odravati namjenu ovog vakufa, onda se njegov
prihod troiti u socijalno-humanitarne svrhe, za siromanim muslima-
' nima". Ova napomena ukazuje na veliku i plemenitu duu dobrotvora,
Upravu (muteveliluk) vakufa vakif pridrava sebi i svom potomstvu. Izloen je
cijeli erijatsko-stldski postupak, koji je proveden i po kome je vakuf postao i proglaen
definitivnim i neopozivim.
Vakufnama je datirana 25. redeba 1287. (21. oktobra 1870.).
Ovo je, kao to se vidi , dokumenat o uvakufljenju dobra za odravanje damije
i mekteba i njihovih slubi, nakon sto su objekti od ranije podignuti .
ejhul-islam hadi Mehmed Refik-efendija sahranjen je, po elji i na predlog
sar:nog halife, na m.jestu, u blizini turbeta sultana Mehmeda IIFatiha,
kod njegove monumentalne damije u Istanbulu, - iako mu je grob bio iskopan izvan
zidina, kraj tekije Mustafa-pae, kod groba njegova prethodnika ejhul-islama
Mereb-zade Mehmed Arif-efendije.
denaze i njegovoj sahrani prisustvovali su mnogi velikodostojnici, ve-
ziri i ulema, kojima i poznati turski dravnik, i pisac istorije (Tarihi
Devdet), Ahmed Devdet--;paa. On je suznih nad grobom velikog merhuma uzvik-
nuo: "Ovdje danas zakopasmo riznicu fikha'"
Merhum Mehmed Refik je bio nosilac turskih odlikoval'!ja (muressai-
osmani i medidi I reda).
Nadgrobni spomenik mu je od bijelog mramora i sav je ispisan i ukraen
vanrednom kaligrafijom, isklesanom u reljefu. Mnogobrojni natpisi dati su u vezi s datu-
mom smrti, a sadre jo pohvalu i slavu merhumovog moralnog lika, su mu njegovi
savremenici, predstavnici oridanjeg islamskog svijeta, izrazili zahvalnost i trajnQ potova-
nje za njegov ivot i rad. It tih natpisa donosimo ovdje nekoliko izvadaka:

J
loJ
J 6.:
J
\(, 4.:-',1, ,I ,Jl- L

,.:liJl
"Sve to je na ovom svijetu, prolazno je. Za duu ranijeg ejhul-islama Mehme-
da Refik-efendije, koji preseli u svijet, i za due svih mumina, neka se Fatiha"f
112
"Dobri i plemeniti i uman, u svakoj vjerskoj nauci i znanosti
postigao je stepen potpunosti".
d \ .: .> ..s) 1,.\:> 1 4 j'. d)G. 1
4 l l.il, 1 1 r.::-'>-) .JJ 1
"Njegov moral bijae vanredan, a cjelokupno ponaanje lijepo. Neka se Allah
smiluje tome kome ne bijae ravna".
Tu je uklesan i datum smrti u kronogramu, to ga je u tu svrhu 'izrekao poznati
vezir Sami-paa:
OJ 1.l..I-s I OJ 11.5 OJ ",l l
.J Ir. 'j d l5') OJ -S I .s ..l.:5
(Skromni Sami pripomae datum smrti: Ode Refik-efendija
pred - IImiya Sa/namesi, 598).
4,o)G.-.1 ;j, I J )L;, l;
t; 1.u.1 1 4i;:';; 1.;)',. (J;
"Dobri baci pogled na datum njegove smrti i skrueno Fati-
hu pokloni za duu Mevlana Refika". 1288/ 1871.
Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah. 2 )
2) U Rogatici, a ni drugdje - koliko znamo - poodavno nema nikog od muke loze ove
porodice. Danas ne nalazimo ni starijih ljudi , bilo u Rogatici ili u Sarajevu, koji bi znali neto po-
blie kazati o toj porodici . Samo Hadi Almasa- hanuma Kumain, u Sarajevu
(73 godine), znala nam je neto vie i o ejhul-islamu. Po njenom kazivanju (koje nam je pre-
nio njen zet profesor dr Ahmed ejhul-islam je imao brata Mustafa-efendiju, koji je
dosta puta dolazio u Sarajevo, a koji je had umro u Mekki . Isti je bio veoma poboan
i skroman
Od drugih te porodice zna se jo za dvije sestre To su Devahira-hanuma i
njena polusestra Nezira- hanuma, kOje su bile amidine od strica) ejhul-islama. One ,
njihove i unuke, udavale su se u razne ugledne porodice u Rogat ici i u Sarajevu, tako da se
danas njihovo brojno potomstvo vee za porodicu samo preko nj ih dvij e. Da li, i kol i
ko, ima potomstva od ejhul-islamovih u Turskoi, nije nam poznato.
8- Anali
113
(Ove natpise sa nadgrobnog spomenika prepisao mi je i donio na orijentalista
Omer na mu zahvaljujem).
L I T E R A T U R A; I Z V O Rl:
lImiije salanamesi, Istanbul, 1334/1915.
emsuddin Sami, Kamusul-alam, Kamusi turki
Islam ansiklopedisi;
Muvekit, Tarih'i - Bosna IV, 74.
H. Rogatica (Novi Behar, 111,326-328).
Mehmed Knjievni rad BIH muslimana, - Pogled na sudstvo u BiH za
vrijeme turske vlasti, Sarajevo, 1941.
Alija Rogatica pod turskom vlasti (Rogatica - monografija, str. 38).
Hazim Knjievnost Muslimana BiH.
Vakufnama Mehmeda Refika, ejhul-islama.
Sidilli 72 t 73 (GHB biblioteka).
Nakon smrtI ejhul-islama, u Rogaticu je dolo iz njegove ostavine podosta vrijednosti i srmaluka
(srebra), zlatnika i jedna sablja. Ko je prvobitno primio te vrijednosti i ta se s njima zbilo, nije
poznato, !Ii se zna veoma malo. Vasij-muhtar staratelj) ejhul-islama bio je
Mustabeg (Mustafa beg) iz Sarajeva (dugogodinji sarajevski umro 1892.
godine). se, da je zlatnicima bilo onih iz vremena Harun al-Raida, na kojima je pi
salo "'La ilahe illellah"'. Jedan "'veliki dukat"' nalazio se kod Nezira-hanume. Tri "'mala dukata"'
nalazila su se kod Muhameda Kumaina u Sarajevu (koji je potomak po enskoj
liniji i brat Almasa-hanume koja nam ovo kazuje). On je te dukate davno prodao, nepoz
nato kome, kao rijetkost (1 komad po 10 napoleona).
Toliko smo mogli saznatI o ostavini ejhul-islama Mehmed Refik-efendlje, za kOju se kae da je
dola u Bosnu.
nama nije jasno, da II se tu radi o ostavini i nasljedstvu, ili je vjerovatno o novcu
zavjetanom za njegov vakuf.
114
I
SUMMARY
MEHMED REFIK-EFFENDI H A D i A B D I , EJHUL-ISLAM
The supreme religious leader of Muslims in Ottoman Empire had the title of
ejhul-islam. His religious position was the greatest one after caliph by whom he was
appointed.
The above mentioned Mehmed Refik was the only Muslim Slav who occupied
such a position. He was a native of Rogatica a small town in Eastern Bosnia. The position
of ejhul-islam he occupied in the second half of the XIX th century.
He was born in 1813. Gazi Husrev-bey's Medres he finished in h is native coun
try of Bosnia in the town of Sarajevo. He attained the University of Istanbul.
During the whole period of his school ing he showed himself to be an i ntelligent
and bright student and in the early time of his life, he was respected by his professors
and in scholarly circles as well. After the graduation he remained to live in Istanbul. His
knowledge as well as his moral values and honesty contributed him, to get a job in the
Executive Islamic Council (Meihat) where he worked long time with a small interrupti -
on - during his appointment as qadi in Istanbul and later in Varna (Bulgaria) .
During his work in Meihat he first occupied some lower positions and later the
higher ones, until he took the first place in it, being appointed ejhul-islam in 1866.
That date was designated by a poet in chronics in half-verse of the meaning: "Allah
brought the most learned lawyer Refik to the supreme position regarding religious
affairs" which points to great reputation of this man of Bosnia. The position of ejhul-
islam he occupied in the period of one year and nine months.
After 2-3 years of that he became ill of typhus and died on April 20th 1871
being 59 y eor old. he was buried, according to He was of caliph himself, at the ho no
rable cemetry next to Sultan Mehmed el-Fatih's (conqueror) mosque in Istanbul.
From his written works the famous one is Nugulu'l-fetava (sources to the wo'rk
el-Fetaval-feydiye). It is, in fact, a scientific commentary in Arabic on the collection
of "fetves" (Seriyat-Iaw solutions) . The work is printed, together with the collection, in
1849 in Istanbul. In his native town of Rogatica, he built a mosque and Mekteb (school
for religious beginner's instruction) and he bequeathed a considerable estate for people
of his town.
115
Salih Trako
ERHI WASIYYETNAME-I BERG.IWI SA PREVODOM
NA JEZIKU
U bogatoj zbirci manuskripata Orijentalnog instituta u Sarajevu, nalazi se izvjes-
tan broj alhamijado rukopisa, to jest onih koji su pisani na srpskohrvatskom jeziku arap-
skim pismom. 1) To su pjesme uvrtene u "medmue" - biljenice
raznovrsnog sadraja, ali ima i cjelovitih djela. Nau panju je privukao manuskript jed-
noga djela na koji ovdje elimo ukazati .
je o poznatom udbeniku Wasiyyetname, komenta-
ru Wasiyyetname,sa uporednim interlinearnim prevodom na srpskohrvatskom jeziku. Ovo
po imenu autora djelo (popularno nazivano Bergivija) je iu naim krajevima bilo u irokoj
upotrebi u muslimanskim osnovnim vjerskim kolama (mektebima) .
Rukopis komentara Wasiyyetname, koji ovdje elimo prikazati, se u zbirci
manuskripata O. I. zaveden pod br. 4609. Otkupljen je od Abdurahmana iz Sara-
jeva 1959. godine. Uvezan je u kartonski, sada dotrajali povez. Broji 161 listova
23,5 x 16,5 cm., sa originalnom folijacijom od 1-161). Na stranici po 8 redaka osnovnog
teksta i teksta komentara djela pisanog u vidu integralnog teksta, sa isto tol i ko redaka
interlinearnog prevoda na srpskohrvatskom, dakle 16 redaka teksta na jednoj stranici .
Djelo je prepisano dosta korektnim "nesh" pismom, crnom tintom, rukom nepoznata
Papir bijel, deblji, dosta grub.
djela, nakon "besmele", opirniji uvod koji ovdje donosimo u foto-
kopijama, i to kako zbog naziva djela (Wasiyyetname), imena autora osnovnog djela
(Muh. b. Pir Ali'Bergiwi) i imena komentatora (eyh Sadruddin Konyewi (to je u tekstu
uvoda navedeno, tako i zbog vizuelnog rukopisa je tekst od do
kraja jednoobrazno prepisan i preveden na na jezik (osim posljednje stranice).
1. O ovoj zbirci neto vie vidjeti Salih Trako i Lejla Rukopisna zbirka Orijentalnog
instituta u Sarajevu. Prilozi za orijentalnu filologiju XXV, ili poseban otisak o Orijentalnom institu-
tu uzet iz POF XXV. str. 15-3b . . Sarajevo 1976.
117
118
119
120
A sada neto vie o djelu Wasiyyetname i' O ovom primjerku korri.?ritara', (br.
4609) tog djela.
2
)
Osnovno Wasiyyetname, ili Risale-i Bergiwi, ili IIm-i hal-i Bergiwi (pod
ovim nazivima se ovo djelo u katalozima marluskripata navodi) napisao je na turskom je-
ziku Taqiyyuddin Muhammed b. Pir Ali Bergiw'i (ili Brgili ili Birgewi, umro 980, ili
981/1572-74), 970/1562-63. g., dakle u doba vladavine osmanskog sultana Suleymana
Kanuni (Zakonodavca, vladao od 1520. do 1566. g.). Komentar na ovo Bergiwijino djelo
(arh-i Wasiyyetname) napisao je 140 godina kasnije na turskom eyh 'Ali
Sadruddin Konyewi 1114/1702-03. g., kao to je istaknuto u uvodu, te u kolofonu na
kraju ovog manuskripta.
3
)
Primjerak o kome je ovdje ima vrijednost za nau nauku posebno iz slijede-
razloga:
a) Ovo je potpun primjerak komentara Wasiyyetname (od komentatora Sadruddi-
na Konjewi), a uz to od do kraja preveden na srpskohrvatski jezik od do
Prevod je, kako je pisah interlinearno, neto sitnijim "nesh" pismom.
b) Ovaj primjerak prepisao je nepoznati a prepisivanje je dovreno
29. zulkadeta 1119/21.11 1708. g., dakle pet-est godina nakon to je Sadruddin Konye-
wi napisao komentar Wasiyyetname.
4
)
-e) I osnovni tekst ovoga komentara Wasiyyetname, i interlinearni prevod na
srpskohrvatski, pisani su istom rukom, to sigurno ukazuje na to da je prevodilac na na
jezik i ovog manuskripta ista osoba sa ovoga tla, premda se na kraju manuskrip-
ta nije potpisala, niti ime svoje kazala.
Iz iznesenog proizlazi da je ovo, koliko se za sada zna, prvi kompletan prevod
komentara Wasiyyetname na na jezik, preved!ln i prepisan od i to go-
tovo neposredno nakon to je komentator (Sadruddin Konyewi) dovrio svoj komentar.
Sadraj ovoga djela (u ovom manuskriptu ispisan na zatitnom listu u
drugom rukom, vjerovatno rukom nekog - korisnika manuskripta, to se zaklju-
iz toga to se rukopis kojim je sadraj ispisan razlikuje od onoga koj,im je ispisan
tekst djela), kao i u drugim savremenim islamskim djelima sadri dio koji
govori o islamskoj dogmatici i eshatolokim postulatima (u ovom rukopisu do lista 50),
2. U zbirci milnuskripata Orijentalnog instituta, pored spomenutog, nalazi se jo 64 primjerka
Bergivijine Wasiyyatname i 48 primjeraka komentara i prevoda tog djela. Komenatri su
dijelom primjerci komentara Wasiyyatname (kao i ovaj) napisanog 1114/1702-03. g. od pozna-
tog komentatora Bergivijina djela, Sadruddina Konyewi_
3. Jedan od ovih rukopisa (br. 1580-3) predstavlja fragment Wasiyyatname sa prevodom na na je-
zik. Naalost djelo nije dovreno, pa nema podataka o prevodiocu niti nastanku ovog manu skripta.
4) Djelo Wasiyyatnamu je jo davno ,preveo na francuski jezik Garcin de Tassy pod naslovom: "Expo-
sition de la foi Musuimane" pe je tampano u Parizu 1822. g., a pretarrpano u "L'lslamisme
d'apres le Koran", 1874. g. Izdato je u Carigradu 1804. g., a kasnije ponovo tampano.
Ovo djelo je' na tatarski u stihu preveo Toktamil-oglu. a zatim je tampano uKazanu
1802. g. Kod nas je Wasiyyetnamu preveo Da nal jezik bivii reis ul ulema 'Hadi Demaluddin
koju je urednitvo "Tarik" izdalo 1326/1908. g. u Iza toga ovaj pre-
vod je doivio jo tri izdanja i to: 1327/1909.,1330/1912. i 1;331/1913. g. RukopisiWasiyyat-
name nalaze se u mnogim zbirkama manuskripata u Evropi i na Istoku.
Vidjeti : Gustav Flugel, Die arabischfin, persischen unt turkisehen Handschriften der kaiserlich-
koniglichen Hofbibliothek zu Wien. Wien 1867., dritter Band. S. 128; Charles Rieu, Catalogue of
the Turkish Manuscripts in the British Museum, London 1888., s. 6-79; Hagg Halifa, Kafuzzu-
nun l, Istanbul 1941., str. 850; Kasim Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa
sv. I, izdanje Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, Sarajevo 1963., str. 119 i 458.
121
to jest o islamskim vjerskim izagrobnom ivotu;zatim, dio o islamskom moralu
(do I ista 102), i najzad, dio koji se odnosi na obredoslovlje (do kraja djela), na
postupak oko sahrane mrtvaca po islamskim propisima, zatim obavezne pripremne radnje
(abdest, gusl i dr.) za obavljanje kao i obavljanja islamske molitve (namaza).
Ovaj primjerak komentara Wasiyyetname sadri, kako je tekst os-
novnog djela i tekst komentara, oba na turskom, pisani kontinuirano, kao integralan
tekst - kako je to i bio pri pisanju komentara - uz to sadri i prevod kO':lentara
na srpskohrvatski, pisan interlinearno ispod turskog teksta, to je za nas od izuzetne va-
nosti.
se sada pitanje ovoga prevoda, njegove ispravnosti, adekvatnosti. Da bis-
mo mogli neke jedan dio teksta prevoda sa stra-
nice, kao i dio teksta sa jedne stranice iz sredine djela. tekst prevoda glasi:
"Neka je fala i dova, i bez kraja, i pofala i zafala i bez broja, oni Halik, udavanu kamil , u
jedirisavanu kaplajisan, dunja stvorijo, insana terbije oni svega svijeta Rabb, mahsus
je. I neka je salat tamamile i bez hududa, i selam veliki i bez broja, mahsus, sve insanske
marifete sastavio, i kufurske temelje pokopo, i svijetska pofala, i svega mahluka starij.
pofalen, probrat, i i jarani, i koji su tabi' bile, i koja ulema amei neka je na
njih: i dana dok je, i drveta i mive dO.k je. Poslije ovoga troga, rahmet se, i
magfiret nemu, od uleme najbole zna, od hoda najzahirni, u velikoj mertebi do-
iz Brge ... "
Nadalje, navodimo i tekst prevoda sa lista 89b, koji glasi: " ... jera od jela sebeb
od helaka i helaku to vodi od onoga Iza najesti u jelu zarar kazan je, ama vino
halal da bude itah, ah da nevjernik nije, rekli su; jera u svakom dinu haram nije.
Najnapre i u islamu haram nije bilo. Poto fesadu sebeb bivat, ajetom haram
se. Odanle je (to jest iz djela Gawahiru'l-fiqh, to je u prevodu isputeno). Vino
halal da bude iskat kufur je ... "
Ovako izgleda prevod turskog teksta na na' jezik i to od do kao to
se to moe odmah iz poretka primijetiti. Ako damo adekvatniji prevod
navedenog teksta, prevod koji je korektan kako u tako i u grama-
pogledu i ta dva prevQda uporedimo, dolazimo do niza
Prvo, prevodilac je ovakvom tehnikom s obzirom na strukturu tur-
skog jezika, i morao ovako postupiti. Drugo, on je poznavao i turski, i na jezik.
prevodio je radi puka, to nas na dva nova da je postojao interes za
ovakvo prezentiranje djela narodu i da je bilo koji su se mogli koristiti
ovakvim djelom. se dovoljno odabiranje kojima je protu-
osnovni tekst, vjeto odabiranje i diferenciranje vanijega od sporednoga, to, ima-
u vidu vrijeme u kom je ovaj prevod nastao, na nemalu obrazovanost prevo-
dioca i na njegovu solidnu kulturu.
Uz sve navedene karakteristike ovoga prevoda, djelo predstavlja spo-
menik kulturne istorije i moe da bude koriteno kao izvor za naeg jezika s
18. Osim toga, i sam poduhvat da se ovaj komentar
sa ovoga tla, govori jasno kako o elji p<evodioca, tako i o popularnosti djela kao
udbenika, koji prevodilac eli pribliiti koji poznaje arapsko pismo, ali ne razu-
mije ni arapski, ni turski jezik.
Korektan i adekvatan prevod navedenih dijelova' teksta glasio bi ovako:
122
-
123
"Beskrajna hvala i zahvalnost, blagodarnost i zahvala, Pripada Gos-
podu koji je savreni blagodati obuhvataju sve; Tvorcu ovoga svijeta;
Stvoritelju Gospodaru svih svjetova_ i potpuna milost boja i bez-
brojni pozdravi neka padnu na onoga koji je sakupio'sva ljudska lijepa svojstva i
koji je temelj nevjerstva sruio; na ponosa svijeta, prvaka ljud'i, Muhammeda Odabranika
(bojega); na njegovu porodicu, drugove, sljedbenike, do'sljedne sve dok traje
i dan i dok je stabala i plodova A poslije toga, bogompomilovani, grijeha op-
roteni, obrazovanim najobrazovaniji, koji je u pravoj po-
bonosti , i bogobojaznosti savren i koji je dostigao vrhunac istinske spoznaje, Muhammed
al Birgewi. .... (Prevod prve stranice uvocja) .
..... jer smisao i svrha uzimanja jela je zatita od stradanja i onoga to
vodi stradanju. Dokazana je tetnost jela ako se jede nakon to se z,asiti. to se ti -
vina, ako bi neko poelio da bude dozvoljeno, postoji miljenje (neki pravnici su reklil
da time ne postaje nevjernik, jer (vino) nije u svim vjerama zabranjeno. Ali, kako je bilo
uzrok mnogome zlu, kasnije je izrijekom (tekstom Kur'ana) zabranjeno. Iz djela Gawahiru'
I-fiqh je uzeto miljenje da je nevjerstvo (kufr) eljeti da je vino (alkohol) dozvoljeno .....
Pored gore iznesenog o ovom djelu donijeli smo, kako je istaknuto samo uvi -
da radi, dijelove prijevoda, da bismo skrenuli panju javnosti, posebno slavistike,
i na ovaj izvor koji joj stoji na raspolaganju .
...s }O. ;11)..s..aJ I I I JJi ..
U ':I, I Jf.!.. <..:r. OJ U I,.->.I : .. U OJ J-:J I I us:.
t';.! dr JL..=.JJ
(Tekst u uvodu na I istu 2b i 3a).
lS..t..:J, I
jy.),;.1 '1 y. IS ..1..1, I r 1.: <:1: 1:5'}-:
rl.-.; )' I J, illi, ,-tJ I , ;.! l. , ; rt-) I;..:...., ..j CrJ I ,;
':II, j I r.>- ,
, (Tekst na kraju djela, list 161b).
J 91.l..=>.e I, r 1.: ':II r 1:::>. )lj l..:i;" lS ..iJ I CJ.J I
; I IS j .n--! .. L.>::.r--J I , bJ I I ..j rl: ':/1 -' 1y.11
. l l \ lO r ':I I" ),.rJ I ",..!.L., ..j d . ....:.J I ( OJ dJ.I j )
(Biljeke vidjeti u kolofonu na kraju lista 161b, fotokopija 4).
124
.
<-...... ..
. .
: ...
o, o .' J
.

..
Oo ,

o
:. .lIJ
o o o
o
f o
, 'o o o
o o o o . Oo
, . . .
o " , i' . o
o.
, .
. '
" 4.
125
SUMMARY
ln this short work one example of Alhamiado literature at the ground of
Yugoslavia is presented. The manuscript No. 4609 which is kept in Oriental Institute in
Sarajevo is being discussed. It is a comentary on religious-scientific work Wasiyyetnama
(erhi Wasiyyetnama) which was very popu lar in a greater part of Ottoman Empire and
served several centuries as the textbook for rel igious instruction.
Wasiyyetnama was written by Muhammed b. Pir Ali in Turkish language 1562.
Commentary on this work (erhi Wasiyyetnama) was written by Sheik Sadruddin
Konyevi 1702 in Turkish language too.
Several years later this commentary of Konyevi was translated to Serbo Croat
by an unknown translator, who also rewrote it in 1708. This manuscript is presented in
the article.
The manuscript is important because of many reasons. This is one of the older
documents of Alhamiado literature on the ground of Yugoslavia. The complete docu-
ment is translated in Serbo Croat language by a native man. The manuscript presents the
valuable source for a study of Serbo Croat language at the beginning of 18 th centu! y aneJ
it is interesting for science, especially for Slavic studies.
126
Muhamed
ABDULVEHAB IBNI ABDULVEHAB (lLHAMIJA)
U vid muslimanskog knjievnog stvaralatva,pored narodne i knjievnosti na ori-
jentalnim jezicima: arapskom, perzijskom i turskom, ubraja se u zaseban vid i alhamijado
knjievnost. najistaknutije predstavnike ove knjievnosti spadaju Mehmed Hevaji
Uskufi, Mehmed-aga Hadi Mehmed Hasan Kaimija, Mula Musta-
fa Beeskija, Muhamed Rudija, Umihana Jusuf-beg Abdurahman
Sirrija i Abdulvehab llhamija. U dosadanjim istraivanjima njima se prilazilo s dosta re-
zerve, te stoga nemamo cjelovitiju studiju u kojoj bi osvrtom bio
cjelokupan njihov rad. Po naem miljenju ne bi trebalo zanemariti ove stvaraoce, jer nji-
hova djela, iako neto slabija u sadrajnom i estetskom smislu, poseban vid djelova-
nja ljudi iz naroda, ljudi koji su s narodom preivljavali sva stradanja i patnje i koji su,
kada je trebalo, bili posrednici klase i puka. Stoga, po naem
sudu, s obzirom na vrijeme u kojem su ivjeli, oni vie za svoj narod sa svojim dje-
lima na naem jeziku nego oni koji su pisali na drugim jezicima i djela zbog toga nisu
bila dostupna irim narodnim masama. Iz njihovih djela (pjesama) pisanih na naem jezi-
ku moemo donekle shvatiti njihove tenje, njihova poimanja svijeta i razjasniti
njihove unutarnje sukobe, kako osobne tako i drutvene naravi. Zato i nisu bez
i ako se uzme da su stvaraoci "srednjih kvaliteta", njihov je trud vrijedan panje. To po-
gotovu kad se ima u vidu vrijeme i uvjeti u kojima su ivjeli i radili, kada je u njihovoj
zemlji slubeni jezik bio
Sigurno je da bi za cjelovitiji prikaz svakog od ovih knjievnika koji su pisali na
naem jeziku,bilo potrebno imati podrobnije podatke o njihovu ivotu i radu. U svim stu-
dijama, koje se odnose na ove stvaraoce, uvijek se naglaavao nedostatak izvora. Stoga i
najsitniji detalji u vezi s tim upotpunjuju nam sliku o njima i njihovom djelu, te zato
smatramo da je takve detalje potrebno objaviti, jer dolaze na dohvat ruku
ma kulturne prolosti kao i svima onima koje zanima ovaj vid stvaralatva_ Sigurno je da
ima dosta neotkrivenih a one postoje u rukopisima biblioteka, orijentalnim
zbirkama i privatnim kolekcijama_
127
Ovom prilikom upravo elimo objelodaniti jo neke koje se odnose na
Abdulvehaba llhamiju njemu su p'isali Safvet-beg eih Seifuddin
Mehmed Muhamed Kasim i drugi.
1
)
Do sada najpotpuniju sliku o IIhamijinu radu i njegovu ivotu napisao je Kasim
Rad je napisan u povodu dvijestote godinjice ovog knjievnika a teme-
lji se, uglavnom, na dotad poznatim materijalima i na rukopisu u Gazi Husrevbegovoj
biblioteci br. 4509,pod naslovom TUHFETUL-MUSALLlN VE ZUBDETUL-HAI'IN.
ovaj je rukopis poklon Udruenja !Imije iz Tenja spomenutoj biblioteci. Iako je
ovo, kako smo istakli, najpotpuniji rad, novim na koje smo
naili u rukopisima Orijentalne zbirke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u
Zagrebu No. 2020 i No. 720, i rukopisu koji se nalazi u privatnom posjedovanju Mehme-
da iz Tenja, kome se ovom prilikom zahvaljujemo na susretljivosti i ustu-
panju rukopisa, smatramo da bi bilo zanimljivo ih javnosti. Ovim novim deta-
ljima upoznajemo IIhamijin stav prema hrvatskom ili srpskom jeziku, njegovo
poimanje nauke, doznajemo tko mu je bio ejh u mistici) za koga se do sada nije
znalo.
Ovdje iznosimo i jednu zanimljivost u pogledu rukopisa na temelju kojih dobi-
jamo nove podatke u vezi s llhamijom. Tri rukopisa: Gazi Husrevbegova biblioteka No.
4509, Orijentalna zbirka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti No. 720 kao i
rukopis Mehmeda 2) su se nalazili u Tenju. Stoga se samo od sebe
pitanje: Nije li llhamija bio dublje vezan za Teanj i njegovu okolinu? Ako se uz-
me u obzir jo i da je ejh Abdullah EI-Ensari imao ig kojim je ovje -
rena llhamijina dezetnama (Orijentalna zbirka No. 720, L. 7-a) na kojem se nalazi da
je ejh Abdullah iz Tenja, onda je u najmanju ruku vjerojatno da se llhamija duhovno
obrazovao u Tenju.
Kako je poznato, llhamija je kao i niz u to vrijeme uglednih ljudi u Bosni,
zavrio od ruke okrutnog Delal-pae. Ovaj izazvao je mnoge reakcije
stanovnitvom Bosne i naao je odjeka i u knjievnosti. Pjesma anonimnog autora,
koja govori o tim zbivanjima, nalazi se u rukopisnoj medmui Biblioteke Kairskog
lita pod brojem T -6522, a u prijevodu s osmanskog glasi:
1. Dr Safvet-beg: Lnamenlli Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931.
str. 34; - Kemura Scheich Saifuddin i Vladimir Serbo-kroatische Dichtungen bosni-
scher Moslims aus dem XVII, XVIII und XIX Jahrhundert. Sarajevo 1912, str. XVIII Einleitung
i str. 38-45; - Mehmed: Knjievni rad Muslimana. Sarajevo
1933, str. 92-93; isti: llhamije muslimanski pjesnik iz Bosne na hrvatskom jeziku kon-
cem XVIII i XIX vijeka. Hrvatski dnevnik, Zagreb, V/1940, 1347, 14-15; - Narodna
uzdanica (kalendar za god. 1942, Sarajevo 1941, 148-161; isti: Jedna stara kasida. EI-Hidaje,
VI/1943, 9, 256-260; - Muhamed: Hrvatska muslimanska knjievnost prije 1878.
godine. Jadranski dnevnik, 111/1938,243,4-5; 244, 4-5; 247, 4-5; 249, 4; 250, 4-5; - Napre-
dak (kalendar) XXVIII/1938, 93-104; - P.o. Sarajevo 1938, str. 14; - isti: O jednoj pjesmi
ejh Sejjid Vehab llhamije. Novi Behar, Sarajevo, 11/1934-35, 16, 278-279; - isti: Aljamiado
I iteratura. Hrvatska enciklopedija, Zagreb 1941, sv. I; - isti: Knjievna
hrestomatija, knjiga l, Starija knjievnost, muslimanska tradicija. Sarajevo 1974, 219-312; -
Kasim: Tuhfetul-musallin ve zubdetul-Hai-in od Al:>dulvehaba llhamije.
Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, Sarajevo, II-III, 1974, str. 41-69; - Mustafa i
Selim: Bibliografija objavljenih radova o Tenju. RukopiS u Narodnoj biblioteci u Tenju .
2. Kod Mehmeda iz Tenja se nalazi u rukopisu lImihai Abdulvehaba
"hamije, pisan arapskim pismom na naem jeziku. Rukopis ima 13 stranica 22 x 15 cm.
Prepisao ga je Isa sin Hasanov iz Maglaja 5. Muharrema 1261. po Hidri (15. januar 1845.).
Na zadnjoj stranici rukopisa ima ig otisnut dva puta s natpisom "Tevekkuli ala Haliki
Abduhu lvez" (Oslanjam se na moga tvorca, njegov rob lvez!' dobroti Mehmeda
fotokopija ovog rukopisa se nalazi u Orijentalnoj zbirci JAZU u Zagrebu pod bro-
jem 2099.
128
.'
U Bosnu Ali Oelal
posta ohol
Pobi mnoge ljude, ote mal
Mnogi zaplakae, aucviljeni "ne potrajalo" govorie
Molbu ucviljenih uzvieni Bog uslia
Tih dana mu uze duu Zul-Oelal
Rekoe: "Naa je to elja,
o plemeniti Boe ...
U Bosnu Ali Oelal
posta ohol
Pobi moge ljude, ote mal
Mnogi zaplakae, aucviljeni "ne potrajalo" govorie
Molbu ucviljenih uzvieni Bog uslia
Tih dana mu uze duu Zul-Oelal
Rekoe: "Naa je to elja,
o plemeniti Boe ...
Sada iznijeti neto detaljnije podatke o IIhamiji na osnovi rukopisa Ori
jentalne zbirke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti No. 2020 i No. 720.
Kodeks No 2020 je zbirka pjesama je anoniman. pjesama
su IIhamijine bilo da su na turskom ili na naem jeziku. Dodue, autor pjesme koju ovdje
donosimo nije naveden, ali s obzirom na stil i na jezik koji je pjesmama za koje se
zna da su IIhamijine, pretpostavljamo da je i ova njegova.
U prilog ovoj pretpostavci idu podudarnosti podataka koje je sam llhamija dao
o sebi na kraju djela Tuhfetul-musallin ve zubdetul-hai'in, a koji se javljaju i u ovoj
pjesmi, 3) a koja nosi naslov "NASI HAT".
Pjesma je pisana jezikom koji obiluje turcizmima, upotrijebljenim zbog
rime. Skoro svaki drugi distih se zavrava refrenom: "Molim vam se koji je ujed
no i granica dijelovima pjesme koji zasebne cjeline. Pa ipak, poruka data kroz refren
smisaono ih sve objedinjuje u jednu pjesmu:
Pisati je velik siklet
I pisanje jeste zahmet
Od hajra ima rahmet
Molim vam se
Autor nastoji dati podstreka ljudima za pisanje. da je to teak posao, ali
zato ima svoju veliku vrijednost.
Oaim kaljem ikiem
Sakat rukom sve piem
3. Uporedi sadrinu stihova pjesme NASI HAT i teksta navedene studije str. 42-43.
9-Al1illi 129
130
9*
!
. I
-
I

/ ........ ...,

\ JJ I C"' __ 4fi
'... :'--0'::j'\f:)J

/

. J.!tJ.9-;'i\l

- . .::-;; ...
131
Zaif hasta jedva diem
Molim vam se
Iz ova dva distiha vidi se da je pjesnik bio ne samo star i slab, nego zbog bolesti
ima i gorak ivot. No i pored toga to je bio iznemogao i bolestan imao je snagu uzeti pe-
ro i pisati i svojim primjerom pokazati da se i u takvoj situaciji to moe
Pisao sam ja za hajr
Svak 'te sejr
Svatko sebe sevab hajr
Molim vam se
Pjesnik ne pie za neki interes, nego za osobno dobro. Zato i drugima savjetuje
da dobro otvore i da svatko za sebe.
Za zlo smo se rodili
Po svijetu hodili
I na kraju brodili
Molim vam se
je ova pjesma sastavljena u burno vrijeme o kome pjesnik ima loe miije-
nj. Prijelaz iz 18. u 19. je za Tursko Carstvo, a i za Muslimane period deka-
dence. Mnogi ratovi i razne epidemije, haranje kuge su opustoila mnoga nase-
lja. Zbog toga na pjesnik upozorava da se tim moe oduprijeti samo naukom.
svatko ko moe
Za ivota svak moe
A kad umre ne moe
jeda nam Bog pomoe!
U ova dva distiha je isputen refren "Molim vam se Po pjesnikovu mi-
ljenju za nema privilegija i dok je iv treba znati to iskoristiti.
Ne smijte se na je jezik
Kalem pie svaki jezik
Boji rahmet sasma velik
Molim vam se
Da bi se haos opravdao, autor opaa da se moraju iroke narodne mase ob-
razovati i to na svom maternjem jeziku. Stidljivo polustih "Kalem pie svaki je-
zik", da je i jezik takav da se moe perom pisati. Dugovjekovni prioritet
davan arapskom - jeziku Kur'ana i turskom - slubenom, nije neobrazbu op-
puka. Pjesnik iz bojazni da se ne ogrijei zbog takvog stava oslanja se na "Boji rah-
met" i smatra da mu' biti oproteno.
132
Ja bosanski gradim smijeh
Nit je sevab nit' je grijeh
Mlogo neta ja podnijeh
Odde dua osta mijeh
U ovom dijelu pjesme autor iznosi vrijerlnost bosanskog humora.
ne smatra da biti zbog toga grijeim ali se da da je zbog takvog
stava bio izvrgavan i represalijama. Zato smatra da je i duu izgubio.
Svakom kazat umijem
A sam sebe ne umijem
U kitabu razumijem
Izrad sebe
Porukom u zadnja dva distiha pjesnik ne smatra da su suhi savjeti dovoljni.
sebi najtee moe dati savjet, ali na temelju knjige se dosta moe i svatko
ukoliko za sebe.
Dakle, iz cijele se pjesme da da je autoru bio cilj ukazati na dunost
obrazovanja i pisanja i to na maternjem jeziku. Takvo poimanje ukazuje na slabljenje in-
tenziteta u pisanju na orijentalnim jezicima. Veoma je lako dokazati da su poruke onih
koji su davali svoje savjete na stranom jeziku ostale bez odjeka i nisu nale pravo mjesto u
narodu. Moda je ba pojava ovakve literature proistekla iz to drutvenost i
razumijevanje ljudima treba biti na razini irokih narodnih slojeva.
Rukopis Orijentalne zbirke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti No.
720 ima 7 listova 11,5 x 17 cm. Pisan je nashi pismom na arapskom jeziku, izu-
zev naslova, koji je na turskom. Naslov je pisan crvenom tintom. Taj rukopis je idazet-
nama, diploma koju je izdao njegov, od njega samog manje poznat (ejh - duhov-
ni Abdullah "hamiji je idazetnama sluila kao potvrda da je savladao
sve tajne tesavvufe (islamskog misticizma). Dokumenat bi se, s obzirom na sadrinu,
mogao podijeliti u tri dijela i to:
1. Pohvala Bogu, Muhamedu i isticanje vrednota znanosti i spominjanje jo jed-
nog znanstvenika koji znanost iriti, a to je Abdulvehab sin Abdulvehabov,
Bonjak.
2. Niz prenosilaca mudrosti tzv. sened od kandidatova ejha koji je izdao diplo-
mu do posljednjeg vjerovjesnika Muhameda, a koji je preko Dibrila
dobio od Boga Kur'an, i
3. Savjet kandidatu kako se treba postaviti prema sebi i prema drugima i obave-
ze koje treba ispuniti.
T ekst idazetname u prijevodu glasi:
IDAZETNAMA KOJU JE IZDAO JEDINSTVEN U SVOM VREMENU,
POTOVANI HADi ABDULLAH EFENDIJA SKROMNOM
SIROMAHU ABDULVEHABU BONJAKU, UZVISIO IH BOG OBOJICU
IONE KOJI IH SLIJEDE DO SUDNJEG DANA (usliaj s Muha!lllnec/ovim blagoslo-
vom!).
U IME BOGA MILOSTIVOG I MILOSRDNOG
Hvala Bogu koji daje rukama onome tko moli, i koji prima u svoje okri-
lje onog tko trai zatitu od udaraca sudbine. Zahvaljujemo ti o ti, koji podie onog tko
stoji pred tvojim vratima i koji uzdie onog tko se predao vjeri na ovom svijetu i onima
133
," ~ .. ...
'\
134
, - ... ,
~ . . . ""'
~ ' . : : " ' : ~ . ~ : ..':- .
.
, .
- ~ ..
135
136
. .
:>. 4 ' .------'--
:
'.' : " . "
. . /. .
137

I, I
l"- "-
- .
138
,
.----.- j - ~ - ; - - - 7 ~
'. ."" ...... " - .......
139
li\
;1
II
koji cijene istinu i njene nosioce. trajno dokazivanim spoje-
nim nizom vijesti od odabranika i ple'menitih, da nema drugog Boga osim njega samoga i
da on nema druga_ da .ie na gospodin Tv1uhammed, koji je rekao "Traite
nauku od kolijevke do groba", njegov rob i poslanik, i da ovu nauku nosi svatko tko se
protivi njegovim neprijateljima. Neka se smiluje njemu, njegovoj obitelji, drugovima nje-
govim, sljedbenicima i nasljednicima koja vezu s njim i mu onog
tko mu je zahvalan i donosi mu blagodati i koristi.
A potom, veli ovaj skromni od Boga zavisni rob ejh Abdullah sin ejha Hasana
neka im Bog obojici oprosti i pokrije njihove mane i mane cijelog svijeta:
su se pametni posvetili i nato su istroili riznice svoje due je znanost
kojom se odlikuje i kojom se njegov rod odvaja od ivotinjske vrste". su
korisne znanosti hadisa, tefsira, fikha i usula, znanosti kojima se bila posvetila grupa oda-
branika - pravednika. se potvrdio napredak dalekovidnih i pametnih i pohvalno se
govorilo o njihovim dokazima razumnog i prenesenog. to je to to uputu i to
je to to od zablude? Zna se da je nauka pravo zakonodavstvo i istine
pravog puta koje sadre velike koristi o je pohvalama ranije Vrijednost ove
nauke je nego se moe opisati a tragovi njenih nosilaca slavniji od spome-
na, te su se zato elje dobrih prethodnika na nju. Ona im je bila jedina briga_
Putovali su mnogo radi nje, troili imetke i rtvovali sve to su imali. Radi nje nisu spava-
li a je obili su istok i zapad.
Sada se smanjilo interesiranje za nju. Bog nas i vas od tekoga ovog vre-
mena_- panja je zaista pomogla i donijela trajno izobilje - radniku, vri-
jednom, savrenom, otroumnom spisatelju, svijetlom, razboritom, moralnim
vrlinama, odlikovanom plemenitim osobinama, koje je dostigao u godinama mladosti sa-
vrenstvo koje se dostie u zrelim godinama i koji brani istine spontano djela u
domenu vrlina i plemenitosti vie nego prethodnik, i koji je dobio ono to prethodnicima
nije bilo dostupno. Dostigao je takav stupanj da su mu sa svih strana dolazili i od njega
dobijali objanjenja za svaku pojedinost. To je - radnik, vrijedni savreni Abdul-
vehab, sin Abdulvehaba, k, Bonjak, neka ga Bog priblii svojoj uzvienoj dobroti i
duhovnoj skrivenosti. Stekao je kod mene duhovna saznanja i obogatio se nekim erijat-
skim znanostima_ Prisustvovao je mojim predavanjima tako da nije propustio ni jedno ve-
liko niti malo pitanje, a da ga nije usvojio, niti je kakvu pojedinost a da ju nije zabi-
ljeio. Neka Bog nagradi taj njegov trl)d i neka mu korisnim njegovu znanost i neka
mu prui svoju podrku i ga sposobnim za irenje korisne nauke i velikog posla. Iz
svoje savrene dobrote i lijepe skromnosti zatraio je odobrenje da kod mene svaku
nauku koje je dostojan kao Poto se u ovom vremenu smanjio broj znatieljnih
i svijetlih, ja sam mu dozvolio da prenosi od mene sve to se moe prenijeti i da prenosi
od mene ono to je meni bilo dozvoljeno da prenosim i ono to je meni bilo doputeno
da saznam od stvari koje se razuma i had is, tefsir i fikh, drugim
erijatske znanosti s njihovim pravim pomagalima onako kako sam sve to ja i
prenio od mojih ejhova i plemenitih Bog ih nastanio u spasa zajedno s
njihovim slavnim i nizom prenosi laca, kao pisaca svake od napisanih knjiga.
Za vrednovanje svih tih prenosi laca i ejhova svake nauke i svake knjige potreb-
no je mnogo te ni vrijeme ni ova knjiga ne bi u tome pomogli. Pa tko eli
sve ove pouke neka se prema svojim posveti knjizi Kitab al-umam (Knji-
ga naroda) od znanstvenika Mula Ibrahima Karvanije, nastanio ga Bog u najviim rajskim
140
odajama, i knjizi Kitab al-imdad (Knjiga od Mula Abdullaha ibn Salima iz Basre.
Ovo je najispravniji
Zatim, dunost nam je spomenuti neke njegove ejhove kako bi se odluka pot-
vrdila na taj dobijanje milosti (Boje) kako se navodi u djelu o najboljem
vjeku: "Pri spomenu dobrih dolazi milost radini Mula
Ahmed Arkubi iz Amasije, Bog ga dobrim robom svojim i nastanio ga u rajskim
vrtovima. Od njih je i vrijedni, razboriti, otroumni spisatelj, na gospodin Mula Osman
iz Ak-ehira, neka ga Bog dugo poivi i obaspe neizmjernom Od njih je i savr-
eni spisatelj vrijedni na gospodin i na Mula Muhamed Emin Hadimi, neka ga
Bog od propasti. Svi su oni uzeli od savrenog - razumnog, uzo-
ra istinskih ponosa vrijednih, jedinstvenog u svom vremenu, nasljednika nauke
s koljena na koljeno, koji je postigao savrenstvo kakvo je drugim a to je gos-
podin nad gospodom, nad na oslonac i Mula Muhamed
Hadimi, neka Bog svetom njegovu tajnu i neka osvijetli njegovo pribivalite. On.je
uzeo od gospodara svojih nevolja, poimanja, sljedbenika provjera-
vanja prenesenog Mula Ahmeda Kazabadija, Bog nas okoristio svojom snagom, a on je
uzeo od gospodara tinte, Muhameda Sivasije, poznatog kao Tefsirija, koji je bio
svih, neka Bog rashladi njegovu postelju. On je uzeo od vrijednog Karvanija, a ovaj od
ejha Abdullaha al-Dazarije, a ovaj je prenio od Ahmeda Mindela, a ovaj od Mirze
Mahduma, a ovaj od Mule Mirze Dan irazije, a ovaj od Mula-hode Demaluddin Mah-
muda irazije, a ovaj od istraitelja, velikana naroda vjere Muhamed ibn Esada Davvanije
as-Siddiqije, a ovaj od Muhjuddina Kokenarije, a ovaj od gospodina i poma
Mula Sejid erifa Durdanije, a ovaj od Mule Mubarekaha Misrije, a ovaj od
Kutbuddina Razije, ovaj od Mule irazije, a ovaj od Omera Kazvinije, a ovaj od
Mule imama Fahruddina Razije, a on od imama dva Harema Abdulmelik ibn Jusuf
Duvejnije, od njegova oca Jusufa, od Tajjiba, od Muhamed ibn Sulejman Sulukije,
od Ibrahima Marevlije, od Ebu Abasa ibn Ahmeda, od Ebu Kasima Osmana, od Ibrahima
ibn Ismaila, od Muhameda ibn Hasana, od ejbanije, od imama imama, svetionika naroda
Ebu Hanife Numan ibn Sabita, od Hammad ibn Sulejmana, od Ibrahim Nahije, od Alka-
me Ebi Abdurahman Esved ibn Zejda i Ebi Abrlurahmana Abdulah ibn Habiba. Ova prva
dvojica su uzela od Abdulaha ibn Mes'uda, Bog bio s njima zadovoljan,a od Alije
ibn Ebi Taliba, a njih dvojica su od posljednjeg poslanika, vjerovjesnika gospodara svih
svjetova, Bog se smilovao i spasio njega i njih sve, a ovaj od Dibrila, na njeg neka je
spas, a on od uzvienog Allaha, i velikog. Molimo uzvienog Boga da se smiluje
svima spomenutim ejhovima neizmjernom i okoristi nas njihovim velikim knjiga-
ma, da i nas i njih opskrbi rajskim hurijama koje u atorima, i neka nas i njih
svrsta s plemenitim melekima. Usliaj o ti, koji usliava onima koji mole!
A potom, ja ti nalaem ono to su meni naloili moji ejhovi, a to je da uloi
svoj krajnji trud i snagu u postizanju istinske pobonosti i sve panje i oprata-
nju i istrajnosti koju je Bog svojim poslanicima, svima svojim prijateljima i sku-
pini njegovih robova kroz svoje uzviene smo zapovijedili onima kojima su
dole knjige prije vas da se bojite Boga", pa granice erijata i dri se krajnje
Muhamedovog, izbjegavaj ovaj svijet i ono to je na njemu. Boj se onog Bog zastra-
uje, pazi na ono nato te Bog upozorava i dobro cijelom svijetu, ukoliko moe, pa
ako ti zlo. i podnosi njihovo uznemiravanje. Postu-
pi po (Muhammedovim), na njeg neka je spas; "Pristupi onom tko te naputa,
oprosti onom tko ti je nasilje daj onom tko tebi nije dao i dobro onom tko
141
tebi zlo". Neka tvoji drugovi budu ljudi i dobri miljenici. I po Muha-
mmedovim: "U ljepotu vjere spada i to da napusti ono to ga se ne i
"Budi na ovom svijetu kao da si stranac ili putnik". I prema uzvienim (Boijim)
ma: "Imate obaveze prema sebi", svoje vrijeme na obavezu i
nja svoje zaposlenosti u i ovo svim svojim duevnim
i svjetskim brigama. Imam Sujuti je spomenuo, Allah mu osvijetlio na kraju
svojih oporuka koje seu do Muhameda. Rekao je Allahov poslanik: "Znanost je prijatelj
vjernika, blagost je njegov vezir, pamet njegov a rad njegov voditelj, njenost
njegov otac, njegov brat, razboritost zapovjednik njegove vojske". Istinu je
rekao Allahov poslanik. Ovo ti je dovoljno da upotpuni sebe. uzvienog Boga
"Imate obaveze prema sebi", te usredsredi svu svoju zauzetost u svojstva
vrednota, a to osim s krajnjom pobonosti na koju uz-
vienog"."Bojte se Boga istinitom , i neka se od tebe ne odvajaju
uzvienog: se Bogu i njemu se da bi zavrio s tajnom njegovih uzvi-
enih Budi mu poboan, stalno ga spominji i kloni se onih koji ga se ne
jer je Bog onaj koga treba traiti i kome se sve "Zaista je tvom gospodaru povra-
tak". Ostavi rekla-kazala, nastoj da te svako stanje i poloaj dovedu do susreta s velikim
prijateljem. Napusti ljude i ono to 'oni vole na ovom svijetu, a zanemaruju jer se
nikako ne od pametnog da vie voli ono to je prolazno od onog to je
je svijet i bolji". Ovo ti je dovolj rio o druenju sa svijetom. Muha-
meda, Allah mu se smilovao i spasio ga: "Najvrijednije je da pomae onog tko te napus-
tio, da daje onom tko ti da sa smijekom na licu dobro, slat-
bez grubosti i osornosti i onom tko tebi dobro ne Pogle -
daj Bojoj milosti bio si blag prema njima,jer da si bio
grub i tvrdog srca, napustili bi te". Ako dobrorazmisli viditi da je ovo prava osnova.
Kloni se onog to te dovelo u provaliju slave, ona je iskuani otrov. U pitanjima ovoga
svijeta dovoljan ti je hadis kudsi: "O ivote, me gospodarem onim to slui, umori
onog tko tebi slui, ostavi pohlepu i udnju, odaberi zadovoljstvo i nelaskaj onima koji
vole ovaj svijet i koji mu streme, ustraj na onom zato si stvoren - na molitvi jer je Bog
usrdan i svoje robove svoji",! robovima". Kada bi ti stvarno ku-
ao, vidio bi da svijet prilazi pokorno onome kome ljudi ne trebaju, zato svodi svoju pot-
rebu samo na gospodara ljudi, ukratko - ne izvore svoga vremena koja
ti je data. Obezbijedi strasti koje su sigurno proilIzne.
Potom, od tebe se da ne tekst ovog savjeta tekstom koga za-
nemariti, nego ti on treba biti iznad svega. Gledaj ga svoga vremena i radi po nje-
mu, jer on iako sadri malo velike je primjene. Ako ovo primi i radi po njemu,
da je to primila tvoja dua,ako ne primi, to je nedostatak tvoga savjetodavca. "Zar
sebe zaboravljate". "Zato govorite ono to ne
se Bogu od naih loih djela i zla naih dua". "O ti koji si gospodar svih sta-
nja, nae stanje najboljim, tako da kraj naih ivota najljepim krajem. Ti si
moj prijatelj i na ovom i na svijetu. muslimanima i pridrui nas dob-
rima. Usliaj, usliaj, gospodaru svih svjetova!"
Zatim, elim od tebe da se stalno mene, mojih roditelja i moje djece s
najljepim molitvama na izvoru gdje se udovoljava, za oprost, zdravlje, sve naj-
bolje, odnosno ono je Bog zadovoljan, sa zadovoljstvom u obje lijepim kra-
jem. Neka je spas na naeg gospodina Muhameda, njegovu obitelj i plemenite drugove.
Bi dovreno s Bojom
142
Ovo sam napisao na brzu ruku 29. redepa 1225. H (30. augusta 1810) godine.
Ponizni, onaj koji iskreno moli, ejh Abdullah ig = Abdullah - Tena-
(Teanj) - 1225. H.
Ovaj je dokumenat do sada bio sasvim nepoznat. Moda je tome razlog
to je Aleksej Olesnicki, kustos Orijentalne zbirke (1928-1943) koji je neumorno
radio na prikupljanju i notiranju arapskih, perzijskih i turskih ru kopisa za Jugoslavensku
akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu,4) obradom Ilhamijine idazetnameprevidio
ispravno naslov, pa je umjesto stavio Stoga mu idazetnama
nije privukla panju kao ni kasnije ostalim orijentalistima. Detaljnijim
ovog rukopisa, ustanovili smo da se odnosi na Abdulvehaba sina Abdulvehabovog, Bo-
njaka iz u narodu vie poznatog kao llhamija. Ovo je utoliko to u do-
sadanjim studijama njegovo obrazovanje nije bilo pouzdano i jasno dokumentirano. Po-
uzdano se znalo da je u 1773. godine, da je umro u Travniku
1821. godine, kada je po nalogu Ali Delal-pae pogubljen kao i mnogi ugledni Bonjaci,
i da je sahranjen u Travniku gdje mu je turbe (mauzolej).
Sada, idazetnama nam daje podatke u vezi s njegovim kolovanjem.
mu je bio u mistici Abdullah ibn Hasan Kako je dokumenat ovjeren i-
gom Abdullaha a na igu se moe ime mjesta Tenja, vjerojatno da je i duhovno
obrazovanje tamo sticao.
4. O Olesnickom, vidi: Muhamed Aleksej Olesnicki i Orijentalna zbirka Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti. (U povodu 30. godinjice smrti A. Olesnickogl. Radovi Arhiva
JAZU, svezak II, Zagreb 1973,97-110.
143
11
SUMMARY
ILHAMIJA ABDULVEHAB IBN ABDULVEHAB, BOSNEVI
The basis for this article about llhamija Abdulvehab (1773-1821) was
found by the author in two manuscripts of the Oriental Collection of the Yugoslav
Academy of Sciences and Arts in Zagreb (MSS No. 2020 and 720).
ln the manuscript No. 2020 at pages 19b, 20a, and 20b there is a poe m Nasihat
(Advice) from which the autobiographie tra its of llhamija are recognized, as well as his
call to learning, education and his supporting of writing in native language.
Manuscript No. 720 is, in fact, a diploma (idazetnama) issued by Sheik Hadi
on 30 August 1810 in Teanj .
The idazetnama contains: Pra ise to God, Muhammed, then emphasis of values
of science and the nama of Abdulvehab as the candidate who will spread this science;
2. Series of transferers of science from Ilhamija's spiritual leader Abdulah to the latest
messenger Muhamed; and 3. Advices to the candidate and his duties.
By the help ofthis work the biography of llhamija is completed and it is obvious
that his teacher was Sheik Abdulah who, according the seal at the end of the
certificate, served in Teanj.
144
Alija Nametak
TRI RUKOPISA "MAKBULI-ARIFA'" ("POTUR-AHIDIJE")
Godine 1969. u nekoliko navrata sam boravio u Zagrebu, pa me je Odbor
Islamske zajednice zamolio da odrim nekoliko predavanja iz kulturne povijesti
muslimara. Tako sam u tri navrata odrao po jedno predavanje
za iri krug u a odmah sutradan, u isto vrijeme, za omladinu.
U pretposljednjem predavanju sam, ostalim, govorio o nemarnom odnosu naeg
svijeta prema starim knjigama, posebno pisanom ili tampanom arapskom hurufatu, koji
na svijet iz neznanja unitava ili na vatri, ili zakopavanjem u zemlju. Da nevolja bude ve-
takve knjige su ostale iza i djedova neukim potomcima koji nisu znali ta bi
s njima uradili. sam im da takve knjige, ako ih imaju, alju Gazi Husrevbego-
voj biblioteci, gdje biti opisane i katalogizirane.
Kad sam sutra na doao da odrim predavanje omladini, naao sam na pul-
tu na mene naslovljen. Jedva sam kad sam uao u vlak, da vidim
kakva mi je to hedija namijenjena. Bila su tu dva kitaba (dva i jedan poseban
list. U prvom retku samostalnog lista pade mi u "bosnalu", pa paljivije pogle-
dah i vidjeh da je to stih iz Muhamed-Hevaji-Uskufijina "Makbuli-arifa" ili, u narodu
vie poznatog, "Potur-ahidije". Na ovom listu je divnim pismom ispisan zavretak
Uskufijina stihovanog predgovora na turskom jeziku i prvog odjeljka
sa 40 "bosanskih" objanjenih turskim
Kad sam pisao radnju "Rukopisni tursko-hrvatskosrpski koju je obja-
vila Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu,u za povijest knjiev-
nosti hrvatske, godine 1968, strana 231-380, upotrijebio sam uglavnom dva rukopisa ko-
ja su se nalazila u Orijentalnom institutu u Sarajevu i nekoliko fragmenatarnih iz Gazi
Husrevbegove biblioteke.
U vremenu od objavljivanja navedene moje knjige otkriveno je jo nekoliko pri-
mjeraka, fragmentarnih ili kompletnih, Makbuli arifa, ili Potur-ahidije. Dva su primjer-
ka u Arhivu grada Sarajeva, pod inventarskim brojevima: R-51 i R-262, koja su inven-
tarisana po i godini prepisivanja. Stariji ima godinu prepisiva-
145
nja 1276, po hidri (1859/60), a iako ima u hltamu (kolofonu) zabiljeenu 1:l1:l.
godinu (1797/98), u stvari je prepisan oko godine 1890. Naime, prepisao ga je iz starijeg
predloka hafiz Mehmedali-efendija Dukatar, Gazi Husrefbegove medrese i Darul-
mualiimina, i poklonio ga mome ocu, s kojim je zajedno bio u ovim kolama. Dukatar je
prepisao i hitam, tako da znamo i tko je bio toga prijepisa:
LH dLo
l '\ l\,..:..... lOS Ir" OJ...: Uf.::.J I
starijeg primjerka je neki aki r, a naslov mu glasi:
U ovom primjerku se prvi put uz ime Muhameda Hevai Uskufije, s
titulom ha/ifa, koja je ovdje sinonim za efendija.
Kako je i prije ustanovljeno, ni dva prijepisa Makbuli-arifa ili Potur-ahidije
nisu su premetali stihove, izostavljali i cijela poglavlja, dijale-
katski mijenjali pojedine reflekse (jata) mijenjali prema izgovoru svoga mjesta ili
kraja, a neke nisu ni razumijevali, pa je nekad izostavljena turska koja "pokri-
va" na pojam, i obratno. su upravo ova dva rukopisa, u kojima se zamje-
njuju U Dukatarevu rukopisu koji je podrijetla jedan stih glasi:
Seftaluya praska dinir, eima jabuka, dok u akirovu rukopisu stoji:
Armuda hem kruka denir, eima dahi jabuka dir.
(Praska Ibreskval je do najnovijeg vremena bila mediteranska dok je
kruka bila kontinentalna).
Ni u dva primjerka Makbuli-arifa ili Potur-ahidije grafija nije ista. Na stranu
to to se u i o pie slovom v (vavom) ili dammom (otro), to fetha (ustun) slui i za a i za
e, vokalno r se pie pomagalima uz harf r (ri) kao i grupe konsonanata na
ispred kojih se pie, a ne izgovara vokal i.
Tek se u prvoj dekadi ovoga moglo uvidjeti koliko je bio revolucionaran
pothvat h. Mehmed-Demaluddina koji je reformirao arapsko pismo za nae
potrebe, kojim su bili tiskani svi udbenici za muslimanske vjerske kole u Bosni i Herce-
govini.
Svakako bio je preuzetan onaj koji je prvi nazvao ovaj "ahidijom", ma-
kar i "Potur-ahidijom", jer je "Tuhfei-ahidi ili Logati ahidi" bio poznat
perzijskog jezika, dok je "Potur-ahidija" dosta siromaan, s neto malo vie od pet sto-
tina s kalamburima (Papaz ne pop tir, govno ne bok tir i sL). Neke kao
pesta, nije poznavao ni Vuk a joj nisu znali ni urednici Akademiiina
146
10*
147
.: .. .- ., :\' "lli- 4f'; ....... -." \,
.... " . .. - __ Jl--
'J _
'. .. , . ., .\ . . .
,.
,." ... : 1_
I
1\1
hrvatskog ili srpskog jezika. Pisac je sigurno sam izmislio glagol jabuka-
ti (se), tj. nabacivati se jabukama.
potur je M. Hevaji Uskufija turskom seljak, pa onaj koji
je prvi promijenio naslov "Makbuli arif" htio je sigurno da je to
kog govora "bosanskog" (hrvatskosrpskog) jezika. I zaista, u ovom prevladavaju
ivota: bik, govedar, grablje, june, klas, konoplja, kopriva, kosi -
ti, koza, krava, mazga, obojak, opanak, oputa, ostan, panj, paprat, plot, pohva, poprug,
ra, repa, teljig, trnjina, zob, ban i neke druge, dok su apstraktni pojmovi zastupljeni u
manjoj mjeri.
"Makbuli-arif" ima 13 poglavlja, a na zavretku svakog poglavlja ima senten-
cija na bosanskom i turskom jeziku: pii, vrlo radi, da ne bude Nije nitko
kano ti! Ti zla ne dobro sile ne i zlo povrzi! Ti pomiluj, pogled' mene!
Tebi je bolje bojat' se Boga, ako u tebe pameti ima! bit' junak kogodi bii te se ob-
zire i srce (srce mu bije ili udara)! Tebi rob bit' - mnogo dobra Lipo mi-
lovat zakon je davni! I to dobro videh u tebe, ne moe se izbrojit! Sud ufati, dri
dobro, kazat on tebi put! Tkogod dobro Ti sinko, dobar budi, dobro je
lijepo! Ej Boe, Ti pokloni, moju duu pavese/'! Ej lipoto, i s tobome odavna milujemo
se!
U vokabularu koji slijedi iz fragmenta su obiljeene slovom
Z. iz primjerka Makbuli arifa, u kojemu je uz ime Uskufi Muhamed zabiljeeno
Halifa, obiljeene su slovom H, dok su Dukatareva prijepisa obiljeene slovom D.
A
= ferif?te, Z, H
B
baba = koca kan, D, H
babq (slijepi mi) = yarasa, D
babine = dUgUn, D, H
batina = agac;tan topu z, D, H
bijel: bilo = ak, D.H
bik = buga, H
bjeati: bii = kac;ar, D, H
blag = sehi, H
blatan = c;amura batan, H
blizu = yakin, D
Bog = Tann, Z, H
bogat: bogati = bay, D. H
bolestan = D, H
boljeti: boli = agmr, D, H
bor = c;am agac;, H
brada = sakal, D
brad va = nacak, D
149
II
,I
'I
II
150
brat = D, H
brk = blYlk, D
Bubanj = taul, D, H
buha = pir, pire, H, D
bukara = merebe, D, H
bukva = gliigen, D
e
car = padiah, Z, H, D
carevina= carina = devlet, devleti, Z, H, D
crljen, crven = klZll, D, H
crkva: cirkva = kilisa, D

= baligl yutan. H
= kl i uklar (ma) H
= konaklar oilli(ul, D
= alln, Z, H, D
= tauk emesine (imesinel, H, D
= dort, D; stotine = dort yliz, D
= kirk, D
= ham is, D
= GIban, Glpan H, D
= ari, D
= adam, Z, H
= sakIn, D
= Gomelmek, Goklemek, H, D
v.

a H, D = baba
D, H = kurum
= a ermesi, H, q
ne ne H. D = dinle, dinieme
D
danas: danaske = buglin, D, H
danica: tan ylllz, D
debel = kalin, D, H
deset'" on; deset hiljada = on bin, D
desno = sag, D
devedeset = doksan, D
devet = dokuz, D
dignuti: digni to = kal, D
dim: dima = tiitlin, D. H
dinja = kavu n, kaun, D, H
divlji: divje, divije, D, H = yabani
dobitak: dobit = doyumluk, D
on = 01 gel ir, D
= ev issi, D, H
dQnijeti: donesi" = getir, D
drvo: drva = odun, D
dubok: duboko = derin, H
dug: dugo = uzun, H
dug = barc, H
dukat = mUsekkek alun, D, H
dua = can, Z, H
dva = iki, D
dvadeset = yirmi, D
dvije stotine: dvi stotine = iki yUz
dvostruk: dvostdiruk, dvoru k, D, H = iki kat
D
dida, dira H, D = mizrak

= ruzi Hldu, D
G
D, H = don
gagrica = gUven (gvenin adi), D
gaj = kori (u), D
gavran = kuzgun, D
glava = ba, Z, H
glas = haber, D
glavnja = aksi, D
gluh = sagIr, D
go: golo (pogreno: kolo) = <;Iplak, H, yalanclk (treba: yalmcak) D
golub = gUvercin, H
gora = dag, H
151
152
gorjeti: gori = yanardl, yanarne, D, H
gost = konug (konuga) H, konak (konaga) D
govedar = c;oban, D
govnovalj = C;lkal, D
grablje = tarak, D
grad = hisar, D
grliti: grlit = kuc;mak, H
grob = makber, kabnn adl, D, H
grom = Ylldmm = H, D
guska = kaz, H
H
haljina = dolama, D, H
hiljada = 11111, D
hitjeti: hitit, hijetit? H, D = kati ivmek
hitjeti: hitit = tiz, D
hodati: hodat = gezinmek, D, H
hoditi: hodi! = gel, gele, H, D
hrastovina, astovina, D, H = pelid
hrom = topal, D, H
hrt (vrsta psa) = tazi, H, D
hrvati se: hrvat = H, D
idi: yUrU, D
igla = ivne, D
igra = oyun, D, H
ime = ad(l), H
izbiti: izbit = di:ikmek, D
izbrojiti: izbroj = say, D
izvijati: izvijat = savurmak, D
J
jabuka = eima, D, H
jabukati, jabukat = eima H
jagoda = c;ilek, D
jama = kuyu, D
janje = kuzu, D
jaram = boyundruk, D
jaukati: jaukat = feryad, H
javor = c;mar, D
= arpa, D
= inlemek, enlime, H, D
jedan: jedno = bir, D
jedini, jedino H, Z = vahdeti
jedno = bir, Z, H
jela = senevber, H
jesti: ne jedi! = veme, D, H
jezik = dil, Z, H, D
junak = levent, D
june = tosun, D
K
kaca: kadca = flC;l, D, H
kad = kac;an, D, H
kal: kalu = c;amur, H
kamila = deve, D, H
kao: kano ti = sana benzer, Z, H, D
kapa = kelepoi?a, H, D
karati: karat = c;ekii?mek, D, H
kaur = kafir, D
= klz(I), kiza, D, H
kihati: kihat = akSlrmak, akslrmek, H, D
kika, kafa? = on sarma. D, H
kiselo (mlijeko I Y0!..!UI t, D, H
kia = vagmUl, D
klas = bai?ak, D
klin = C;ivi, D
kobac = mevmun (muvmul), D
kobila, kobil, H, 0= klsraga
koko = ta(v)uk, tauga, D,H
kola = araba, D
koliba = c;erge, D
kolijevka: kolivka, kilovga = bei?ik, nei?ik, H, D
koljeno: kolina = diz, Z, H, D
komin = baca, D
konac = iplik, D
konoplja = kenevir, D, H
konj = at, D, H
kopati: kopat = kazmak, D, H
kopito = tlrnak, tlrnaga, D, H
koplje, kopje, H, D = mlZrak
kopriva = ISlrgan, D
korijen: karin = kok (koke), H
korist: koruz = bereket, D
korito = tekne. D. H
153
154
kosa = tirpan, D
kose (vlasi na glavi) = sa<;lar, D
kositi: kosi! = bi<;; D
Kosta = kaur adl, D, H
kotao (kutao) = <;anak kim aga<; oisa, D
koti ica = tencere, D
kotur (konur? ) = yuvalanan top, D
koulja: koulj = gomlek, gonlek, D, H
= sa':ldlk, D
koza = ke<;i, H
kozle = oglak, D
koa = deri, D
kouh = kUrUk, D
krajina = serhat, D
krava = inek, inege, H, D
krilo = kanat, H
kruka = armud, H
H, D = kancIk, kancIga
= ev o D
kuga = taun, D, H
kuhati: kuhat = yogurmak, D
kum = sagdlk, sagdl<;, D; H
kuma = yenge, D, H
Kupa = serhadmda bir su var adl Kupa, D
kupus = lahan, D
kurva ena = kahpa kan, D
kusati : kusat = <;almak), D, H
kut = bucak, D, H
L
= gemi, H
lakat = dirsek, D, H
lakom = behil, D
lan = keten, H
lastan : lasno = kolay, D
led = buz, D, H
leptir: lepur = kelebek, D
lijep: lip, lipo = gUzel, Z, H, D; lipa ena: gUzel kan, D; lip si ti = Sen gUzel sen,D
lijevi: livo = sol, D
lisica = tilki, D, H
list = yaprak, D, H
litati: litat = sUrmek, yUrek sUrmek, H, D
loj = don yagl, D
lokati: lokat = kopegin i<;mesine (eygine), D, H
lokva = gol, D, H
lonac = D
lopata = kUrek, D, H
lovac = aVCI, D
lubarda = top, D
= D
lug (pepeo) = kUI, D
luk = yay. (U H. pisano tugi, u D: ok ili uk, nije bilo jasno ta od-
govara turskoj yay)
lUk = sagan, D
Luan = Bir adl Luan, D
LJ
ljekar: likar, ljekar = hekim, D, H
Ijenik: linik = findik, D
ljut: ':' ymuz, D, H
M
= kedi, D, H
magare = D, H
magla = duman, D
mahati: mahat = elin salmak, D, H
mahnit: mahnito = D
mak = D
malenko, malko = D, H
mamiti, mamela, D, H = aldamak
Marija = Meryem, D
mast = yag, H. D nema turske
mati: mama = ana, D, H
mazga = katir, D, H
med = bal, D, H
medovina = D, H
medvjed: medved = aYI, D
put = yol araSI, D, H
mega (malean) = cuca, D
mehak: mehko = D, H
meso = et, D, H
metla = sUpUrge, D, H
milovati: milovat = D, sevmek, H
mi = D, H
mjed, mid = bakJr, bakra, bakara, D, H
mjesec = ay, D, H
mlijeko: mlijeko, mliko = sUt, D, H
155
156
mlin = degirmen, D, H
mlivo = un, D, H
modar, modro, H. 0= mor
mbma = klZ, Z. H; yeti!?mi!? kiza, D, H
= ogla n, D, H
= deniz, H
more ti! = brebre sende, Z. D; brebre sana, H
most = koprU, D, H
motka = smk, smga, D, H
mrav = kannca, D
mrtav = olmi!?, D. H
= gU<;, D
= sUkUt etmek, D, H; ti! = suz sende,
suzi sende! D, H
mudo = taak, D
muha = sinek, D
murva = dud, H
musti: muze = sagar, D, H
mu = koca
N
= yenmek, D, H
nakomica = zalim, D, H
naranda = turunc, D
na = bizim, D, H
naval iti: naval it = yUri!?, D
nebesa: gokler, Z, H
nedjelja: nedilja = pazar gLine, D
nedjelja (sedmica, tjedan l' ; 'df ta, D
H, D hasta
nevjesta: nevesta = gel in, D
nisko: nizoko = al<;ak, Z, H
noga = ayak, Z, H, D
nokat = adamtn urnak (ttrnagtnal. D, H
nos = burun, Z, H, D
nosilo = tabut, D, H
no = bl<;ak, D, H
NJ
njedra = koyun, koynuna, D, H
njiva = tarla, D'
o
oblak = bulut, D, H
obojak = sarglSlna, sargtna, D, H
= D, H
obrva = Z, H, D
= geydi, D, H
obuti: obu t = geymek (geymesine), D, H
oganj = D
ognjilo = D, H
ognjite = ocak, D, H
On je moj = Benim dir, D
onesvijestiti se: onesvist, onustat? = baYIlmak, D, H
opa na k = D, H
oputa: oput = tasma (ya), D, H
orah = koz, D
orati: ori! = 'Ii ', l)
oruz = D
osam = sekiz, D
osamdeset = seksen, D
ostan = agender(e), D
ostati: ostani! = dur, D
otkati ili utkati: utkan = tubukli, (dakiimiii? ) H
ovan = H, D
ovas: ovsu = yula(f), D
ovca: koyun, D, H
oeg = D
oeniti: oenit = evlenmek, D
p
pametan = akil, D
panj = katiik, D
paprat = pire ati, D, H
paprika = frenk biberi, D, H
pas = kapek, D, H
pastorka = iivey kiZI, D, H
pasulj = bayriilce, D
patka = ardek, H
= miihiir, H
= mantar, D
= fmn, D, H
= D, H
, pedeset = elli, D
pesta, pusta = gir, gire, D, H
pet = D
157
158
pet stotina = bel? yUz, D
petak = cuma, D
pijan = sarhol?, D
pila = testere, D
piljuin: poljuzin = <;avlak, D
pisi = kedi komak, kedi v kovmak, D, H
pitati: pitat = sual etmek, D, H
pitom, pitomo, D, H = sehil, ehli, D, H
pjevati: pjevat = Iriamak, D, H
plakati, plakat = aglamak, aglamaga, H, D
plamen = D
plemenit = sovu SOpI(U) gUzel olan, D
pleten = orUlU, H
plivati: pliva = vUzmek, D
plot = <;it, D, H
= katlanmaga, D, dUre katlan, H
podati: za duu podat = sada ka vermek, D, H
pohva = kuskun, D
pojas = kUl?ak, D
pola = varIm, D, H
poletjeti: poleti = U<;tU, Z, H
polica = raf, D
poluga = kUs "U, D
poljubiti: poljubit = opmek, H
pomesti, pometi! = sUpUr sen, D, H
ponedjeljak: ponediljak = (pazar) irtesi, D
ponositi se: ponosit = bUyUk1enmek, D, H
pop = papaz, D
poprug = kolan, D
poslovati: poslovat = il?lemek, H
postava: postav = bez, D
postelja = dOl?ege, D, H
post: postenje, postila = oru<;lar, oruclar, H, D
potkov, podkov = nal, nala, D, H
potkovat(il. podkovat = atI nalatmaga, atI nalanmaga, H, D
potok = sei, D, H
potur = koylU (tj . seljak), D
potenik: potenik = sehi, D
prag = il?ek, H, D
prah = toz, Z, H
praska = l?eftalu, D
praz = erke<;, D, H
predikati, pridikat = nagamat etmek (etmesine), D, H
pretil = semiz, D
promijeniti: prominit = D
prorok: brorog = velilik satan, H
prosjak = dilenci, D
proso = tan, dan, D
prozor: = pencer, D
prst = parmak, D, H
prsten = yUzUk, vUzek H, D
prtljati: prdljaj idi = var (do) lan, D
prut = D, H
penica = bugday, D
puca = doyme, D, H
pucanj = (izostavljena turska p, cenat H
puhati: puhat = oflirmek, D, H
punac = kayn ata, D
punica = kayn ana, D
pupak = gobek, D, H
puka = tUfenk, D, H
putnik = yolcu, D, H
put = yol, Z, H
pu = bacek, D
R
raditi: radit = H
raj = cennet, Z, H
rajnik = cenneti, Z, H
rak = D
rakita = soyUt, kara soyUt, D, H
rame = omuz, D, H, Z
ranjen = yarall, D, H
rasol = lahana suvu, D
ra = D
repa = D
riba = balik, ballga, H
ribar = baltgl satan, H
= soz, D, H
rijeka: rika = (izostavljena turska D, dere, H
rodbin.a = soyun, D, H
roditi: rodi = dogdu, D, H
= kul, D, H
= D, H
= yemek yemek D, H
= makrama, D, H
rugati se: rugat = aytblamak, aYlblanmak, H, D
ruka = el, D, H
rukav = yen, D, H
ruica = gUl, D, H
159
160
s
sablja = kilu;, kilIea, H, D
sada = D
sam sidjet = halveti, l, H
saiti = dikmek (dikmegel, H
sedam = yedi, D
sedamdeset = D
sedlo = ever, D
selo = koV, D
sestra = klZ D, H
sijeno: sino = Otllk, D, H
sila (nasilje) = zulm, D, H
sin = oglI, ogul, D, H
sir =.pener, penir, D, H
siromah = fakir, D
sit = tok, D, H
sjahati: sjai = en, D, H
sjeme: seme = tohum(a), H
sjesti: sjed' (napisano: sejd) = otur, D
skakati: skakat = su;ramak, D, H
skut = etek (etege), D, H
slama = sama n, D
= bUlbUl, D, H
slijep: slip = kor, D
smokva = incir, D
smola = sakiz, D, H
smreka = ardl<;, D
snijeg: snig = kar, kara, D, H
snop = dem et, D
so, soli = tuz. H, D
sofi = zahid, l, H
sokol = l, H
sotona = cin, D
sova'(kofa ili kufa? H) = D, H
srebro = (gtimUse), l, H, D
srijeda = D
stjenica = tahta biti, D
sto (100) = yUz, D
stupa = dink(e), D
subota = cuma irtesi, D
sunce = D, H
suanj = esir, D
svadba, svadba, D, H = dUgUn
= mum, muma, D, H
svila: ipek (ipege), D
svraka, vraka = sakslgan(a) H, D

aka = yumruk (yumruga), D, H
ator = (a), D
est = (izostavljeno) altI, D
etati : etat = salmmak, D, H
etka (lisica) = tilki, H
ezdeset = D
ilo = biz (bize), H
ipak = anar, D
irok: iroko = yaSSl, H
tipati: = H. (Sravni sa milovati, D)
uga, ugav = kel, H, D
uma = D, H
upalj: uplje = delik, D
ura = kaym, D, H
urka = slhlr, D, H
T
tavnica = zindan, D
= akar, D, H
tele = buzak (buzaga), D
teljig = zevle, D
tere = olsun, D
tesla = keser(e), D
tetka = teze, D, H
tetka (lisica) = tilki, D
teak = Gif Gl (GlfGlye), D
tijesto: tisto = hamir, D
tikva = kaba k, D
tjerati: tira, tera = kovar, D, H
tko, tkom = kim, H, D
tkati: tkat = dokmak, D
tojaga, toljaga = lobut, H, D
tovar = yuk, D
trag = iz, Z, H
trava = Ot(I), H, D
trbuh = yurek, kann, D, H
trgovati : trgovat = Sati, pazar ve ticaretle bile ana bosance deniidi ... D, Sati, pa-
zar ve ticaret etmege ... H
tri = uG, D
trideset = otuz, D
tri stotine = uG yi.iz, D
trn = diken, D
trnjina (pogreno: trtina) = gugum, D
161
'I
!
162
v
trud = tutrak (h)
tvoj: tvoje = senin, D
tunja = ayva, H
u
udriti (udariti): udri ti! = sen vur, H, D
ugljen = komUr, D
uho = kulak (kulaga), Z, H, D
ulite = kovan, H, D
umoriti(se): umori(se) = yoruldu, D, H
usna = dudak (dudag) , Z,H
usta = aglz, Z, H, D
utonuti: utonut = bogulup batan, H
u= bit, H, D
utornik = sail, D
uzeti: uzmi ti! = ala sende, H, D
uzjahati: uzjai = bine, D, H
ue = ip, D
uezi! = yak, D
va = sizin, D, H
vatra = D
velik: velika, veliko = boyUge, D, H
vez = D
vila = peri, D
vile = diyren, D
vino = D
visok: visoko = yUksek, Z, H
vitao = elemye, D
vile = zagar, D, H
vjetar: vitar = yel, D, H
voda = su, D, Hvoden: vodeno = sulu, H
vosak = bal mumma, D, H
= fal a<;mak, D, H. (U rukopisu H t je zaokru-
ena (nije brisana) a sa strane dopisano:
vrana = karga, D
vrata = kapu, D, H
vraji, D
vrba = sogUt, D
= <;agJrmak (<;agJrmasl), H
vraj = harman, D
vrt = bag<;a, D
ll'"
H, vudina, D = heybet
vuk = kurd, kurda, D, kurta, H

z
zaboraviti: ne zaboravi! = unutma, D, H
zaklopiti: ne zaklopit = kilitlenmek, D
ne = kil itlenmek, H
zakon = adet . D
zaludu, zaluu = sUme, seme, D, H
zavezati: zavei! bagla, D
zbabna: zbabna ena = gebe kan, H
zdjela: zdila = (c;anaga), D
zdjetna (ena): detina = gebe kan, D
zec = tau!?an, D, H
zelen = ye!?il, D, H
zet = gUyegi, H
zima = souk, sou ka, D, H
zlato = alun (altma), Z, H, D
ist, D, H, = nekbeti
zob = yem, D, H
zobika = mUrver, H
zora = tan yeri(ne), D
zub: zubi = di!?, Z, H
= D

aba = kurbaga, D
aliti: aClmak, D, H
ban = ibrik (ibrige), D
dral = turna, H
drijebe: dribe = tay(a), H
ena = avret, D, H; I ipa ena = gUzel kan, D
etva: ito = bicem, D
ila = sinir, D, H
ivot (egzistencija, ivljenje, prihod od kojega se ivi) = dirlik. (Dirligi dir ivoti;
radi rime sa "vahdeti"), Z, H
lijeb: lib = oluk, D
ut: uto = san, D, H.
163
SUMMARY
THREE MANUSCRIPTS OF "MAKBULI-'ARIF"
From the oldest and most beautiful manuscript specimen of "Makbuli 'arif"
only one page is preserved, where the end of the introductory in verse is and the begin-
ning of the first chapter. It is found in Gazi Hu'srev-bey's Librarv.
The oldest Bosnian (Serbo Croat) - Turkish dictionary "Makbuli 'arif" or
"Potur - ahidi" was compiled in 1041 (16307 by M u ~ a m e d Hevai Uskufi Tuzlak. The
dictionary is in verse and has 13 chapters. It was spread by means of transcription and
the first one who published it was the Prussian consul of Sarajevo Dr. Otto Blau in
Leipzig 1868 in the book "Bosnisch - Turkische Sprachdenkmaler". Dervi M. Korkut
also pUblished this dictionary under the title "Makbuli - i 'aryf (Potur-ahidija) of
Uskufi Bosnevi" in "Glasnik of National Museum in Sarajevo", year LlV-1942, at
pages 371-408. The author of this article published this dictionary together with some
others in edition of Section for Philology of Yugoslav Academy of Sciences and Arts in
Zagreb. ("Material for the H istory of Croatian Literature" - book 29, Zagreb 1968,
pages 231-380) under the title "Handwritten Turkish - Serbocroatian dictionaries".
Recently, the author of this article found two manuscript specimens of "Makbuli
'arif" (potur ahidija" in the Archives of Sarajevo). One manuscript (MS 262) was
written in 1276 (1859/ 60) by Uskufi Muhamed Halifa and transcribed by akir. The
second manuscript (MS 51) was transcribed by Hafiz Mehmedalija Dekatar, the pupil of
164
Muhamed
MEDMUA ABDULKERIMA TEANJSKOG KADIJE IZ XIX
U privatnoj zbirci orijentalnih rukopisa Mehe iz Tenja nalazi se
jedna veoma zanimljiva medmua. Kao to je poznato, nekada u medmuama moemo
na veoma interesantne podatke koji nam u svojoj raznovrsnosti daju obilja materija-
la iz kojeg potpunije sagledavamo zbivanja, ili knjievna djela sasta-
va. Ova medmua po svom izgledu ne predstavlja neku osobitost. je kao i
mnogi rukopisi u koni uvez, uvezima iz XVIII Ima nekoliko vrsta papira
u ispisanim listovima koji su u korice zbirke i veoma grubo ulijeplj"e-
ni. Iako svi listovi nisu isti po dimenzije korica su 12,0 x 18,7 cm.
Po samoj tematici ova medmua uglavnom sadri nekoliko trakta djela koja su
bila omiljena derviima, a odnose se na njih i na ulazak u njihov red, na opis i komentar
Allahovih imena i nabrajanje Muhamedovih svojstava. Uz ova djela, koja su mahom rani-
jeg datuma od kompletiranja same medmue, nalaze se prijepisi pisma ejha
Muhameda, vakufnama Ferhadbega, Iskenderovog sina iz Tenja i dosta zapisa na margi-
nama koje je napisao njen vlasnik Abdulkerim, kadija u Tenju, koji je ivio u XIX stolje-
Isto tako se nalaze dva kronostiha ejhovima, Abdulahu i Hasanu. Prvotno
je, po svoj prilici, ova medmua bila vlasnitvo nekog od ovih ejhova, a njih, ka-
ko se vidi po igu na listu 58-a, pored ostalih, bio je vlasnik i Mustafa evki. O ovom se
Mustafi evkiju malo zna. Da se naslutiti da je bio veoma cijenjen u svojoj sredini i obra-
zovan. Bio je muftija i muderis u Tenju . 1) Palo nam je u da veliki dio orijentalnih
rukopisa ima njegov ig. Danas se ti rukopisi nalaze u orijentalnim bibliotekama i u pri-
vatnim zbirkama Mehe Adema i Huseina iz Miljenovaca kod
Tenja i dr. Bilo bi veoma zanimljivo sve te rukopise evidentirati kako bi se mogla sagle-
dati raznovrsnost, vrijednost i brojnost njegove rasturene biblioteke.
prema biljekama na marginama, vlasnik medmue je dosta poznavao lo-
kalne prilike u Tenju. Na nekoliko listova je u kutovima stavljeno koje je rukopis.
1. Meho Nad ostacima jedne zbirke. Odjek, Sarajevo, XXX / 1977., 12, 17-18.
165
na osnovi toga dobivamo nova Imena teanjskih muftija Salih efendije i Hafiz
Ali efendije. Kako se u spomenutoj medmui nalaze raznovrsne biljeke kao i fragmenti
nekih djela, ovdje pokuati prikazati najzanimljivije detalje iz nje s posebnim osvr
tom na prijepis vakufname Iskenderovog sina Ferhatbega iz Tenja.
- Na prvoj unutarnjoj korici se nalaze datumi djece. Spominju se godi
ne 1291., 1293. i 1296. po hidri.
- Na prva dva lista razne biljeke bez neke vrijednosti.
- Na listu se nalazi slabo otisnut ig, pa se osim fraze "Tevekkuli ala
haliki" (Oslanjam se na mog stvoritelja), ne moe ni ime vlasnika iga.
- Na listovima 3-b do 8-b se nalazi kratko djelo, u stvari komentar na lijepa
Allahova imena pod naslovom "arh asma alhusna". Komentar je pisan kaligrafski nashi
pismom na arapskom jeziku. Prema biljeci Abdulkerima na listu 8-b stoji da je ovaj ko
mentar nastao 987. (1579), a da je prijepis vren sa autografa.
- Listovi 9-a do 12-b sadre tekst na turskom jeziku u prozi koji daje opis
Muhamedovih osobina. Tekst nosi naslov "Hilyai erife". Ovaj je opis kako se vi-
di iz napomena na kraju djela, na osnovi "Ihya al-'Ulum", "ifa'al-'Iyad" i "Bahgat
at=Tawarih". Isto tako se spominju iravije, "prenosioci" Muhamedovih osobina.
- Na listovima 12-a do 26-b se nalazi djelo pod naslovom Manzuma",
u mesneviji stihovima na turskom jeziku od Haqanije.
- Na listovima 27-a do 36-b su iluminacije. U njima ima dosta izvoda iz razli-
djela, kao npr. djela Sururi Kadihana, Mula Husreva i drugih. Na margina-
ma ovih listova ima dosta komentara o nijansama pojedinih Na
listu 30., na margini stoji: "Na'!,' emsi Tibrizije.
- Na listu 37-a se nalazi kronogram od 12 distiha na turskom jeziku
muderisu Hadi Hasan efendiji iz Uica koji je umro 16. ramazana 1244. (1. aprila 1828.
godine). Na margini ovog lista ispisane su Abdulkerimovom rukom biljeke u vezi s Hasan
efendijom i Jahja Hanefijom, koji je bio imam u damiji u amcu.
- Na listovima 37-b do 38-a nalaze se biljeke koje se odnose na Alijinog si-
na Abdullah efendiju iz Uica, kao i stihovi njemu. Iz tih stihova, pisanih
nas-rikom na turskom jeziku, vidimo'da je Abdullah efendija 1192. (1778) godine.
- Na listu 40 je izvod iz nekog djela. Na b stranici ovog djela stoji da je ovo pi-
sao Salih efendija, muftija iz Tenja.
- Na listu 41-a stoji fragmenat iz 22. poglavlja djela "Tabir al-Guzzat" koje
govori o dihadu. autor ovog djela je Mustafa ibn Muhamed iz Prusca
21
- Na listu 42 izvadak iz nekog fikhskog (pravnog) djela. Prema biljeci na mar-
gini ovaj rukopis napisao je teanjski muftija Hafiz Alija.
- Na listovima 44-a do 46-b sadraj vakufname Ferhadbega, sina Iskendero-
va iz Tenja o kojoj kasnije biti jo govora.
- Na listovima 52-b do 55-b se nalazi pismo ejha beogradskom pai
Muhamedu 3.rebiul-ahara 1160. (2. april 1748) godine. 31 Prema biljeci lista 52-b ovaj
rukopis je (pisao) Mustafa (evki), muderis i muftija u Tenju, a na listu 54-a ig Musta-
fe evkije.
2. Hazim Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo 1973.,470-479.
3. Pismo to ga je ejh Muhamed iz Uica poslao beogradskom pai Muhamedu 2. aprila 1748. obiav-
ljeno je u studiji Omera "Poslanica ejha Muhameda beogradskom valiji Mu-
166
- Listovi 57-b do 59-b sadre "Risala fi haq ad-duhhan" Abu Bakra Muha-
med Fenarije na arapskom jeziku. Na marginama ovih listova se nalaze glose raznih auto-
ra o duhanu.
- Na listovima 60-a do 61-a se nalazi veoma zanimljiva obavijest o stanju u
Bosni iza namjesnikovanja Ali-pae (Hekim-Oglu-a) na turskom jeziku.
- Na listovima 61-b do 62-a "Kasida-i Fethi Kal'a-i Ni" (Kasida o osvojenju
nike Ova kasida govori kako je Ahmed-paa osvojio niku
1150_ (1737) godine. Kasida ima 15 distiha na arapskom, 14 na perzijskom i 14 na tur-
skom.
- List 66-b sadri stihove Hamdije, Misrije, Nijazije i Nesimije, na turskom je-
ziku.
- Na listovima 67-a do 72-b se nalazi "Risala-i Hadret-i Imam-i Dafer (Risala
o derviima) pisana nashi pismom na turskom jeziku.
- Na listu 73-a gazeli Rumije i stihovi Devri efendije.
- Listovi 73-b do 79-a "Abdel Musa Sultan Kuddise Sirruhu Hadretleri
Terafndan Erkan-i Jeludur (Sastavni dijelovi reda Abdel Muse) na turskom jez i ku . nClshi pis-
mom.
- List 79-a sadri stihove Hajretije i Hamdije.
Listovi 80-b do 81-a sadre nekrolog na turskom jeziku ejhu Abdullahu
Alijinom, sinu nakibendijskog reda. Ovaj ejh Abdullah je poznat kao Hoda-zade.
Umro je 1263. (1846.) godine. Iz ove medmue saznajemo da je ejh Abdullah iz Uica
1192 . . i da je umro 1263. godine po hidri.
VAKUFNAMA FERHADBEGA SINA ISKENDEROVA
Kako nam je u medmui panju privukla vakufnama Iskenderovog sina
Ferhadbega iz Tenja, smatramo da ju je potrebno obraditi i donijeti njen prijevod s kra-
osvrtom, jer nam daje nove detalje u pogledu ovog vakifa. Ako se uzme u
hamerI pai" Prilozi na onjental nu filologiju, sv. 11,1951, str. 185-194. se prijevod temelji
na prijepisu tog pisma a on se u Gradskom muzeju u Titovom Uicu. Postoje i drugi prijepisi
ove risale. Navesti samo one to se nalaze u Orijentalnoj zbirci Jugoslavenske akademije zna-
nosti i umjetnosti u Zagrebu: No. 1238, listovi 6a-7b, No. 1420, listovi 17a-20b, No. 1711, liS'
tovi 1b-5b, gdje donosi pogrean datum 12. rebiul evvel 1166. (18. 1753.) i
No. 1175/1, listovi 1b-12a. Prema biljeci na rukopisu 1175, strana 12a stoji da je ovo
risala, to, ukoliko je istinito, da je ejh Muhamed jo od ranije korespondirao s istaknutim
I Osmanskog Carstva.
Postoje jo dva objavljena pisma ejha iz Uica i to u radovima: Muhameda "Hamzevi-
je u svjetlu poslanica ejha", Prilozi za orijentalnu filologiju, sv. III-IV, 1952-53, Saraje
vo, str. 215-227. U ovoj se studiji oslanja na rukopIs Orijentalne zbirke Jugoslavenske
akademije No. 1712.
poslanica je objavljena u radu Omera poslanica ejha Muhameda iz Uica"
PrilOZI za orijentalnu filologiju, sv. VIII-IX, 1958-59, Sarajevo, str. 193-202. Kao podloga
ovoj studiji posluio je rukopis Orijentalnog instituta u Sarajevu, A.T. br. 742 i rukopis
u Meanf Vekaleti Umuml Kutuphanesl - Ankara, Turkce Yazma- eserlen, Mecmua No. 235,
s. 45-46.
167
obzir da je Iskenderov sin Ferhadbeg jo uvijek nerazjanjena i da se o
njegovom porijeklu nije pouzdano znalo, onda detalji, sadrani u vakufnami, i zabi-
ljeke vakufname Abdulkerima, kadije iz Tenja, na marginama stranica gdje
se prijepis nalazi, dati neto vie podataka o Ferhadbegu. Do sada nam je najobuhvatnije
prikazao Ferhadbega Adem "C .. ) Za rani razvitak Tenja osobito je bio zaslu-
voda Ferhad sin Iskenderov, koji se tako spominje kao
timar-sahibija 1530. godine. On je sigurno s teanjskim hajrat-sahibijom
Ferhadbegom. Kao vojno-administrativni organ u teanjskoj nahiji bio je ujedno i
Husrevbegov nadzornik na njegovim posjedima; odnosno vakufskim zemljama. U podgra-
teanjske podigao je damiju, oko koje se razvila a vjerovat
no je utemeljio i druge ustanove. Ta damija, koja je, po svoj prilici bila kupo-
lom, zvana "Ferhadija" ili ostala je stalno glavna i po svojoj arhitekturi naj-
damija u Tenju:
Ne zna se odakle je bio Ferhadbeg. Neto ga je, ipak, vezalo za teanjski kraj.
Svakako je due vremena ostao u navedenoj slubi. Otac mu Iskender, bio je u sl
slubi. Jednom (1530) se spominje kao subaa (tj. sandakbegov policajni organ), dok se
na drugom mjestu, u istom izvoru, spominje kao (zamjenik),ali se ne navodi kojeg
funkcionera. Sigurno je da je Skenderov sin Ferhad-beg ivio u Tenju, u vrijeme kada je
Husrev-beg zavijetao svoje posjede. Godine 1530. zapisan je Ferhada
sina Iskendera, su bae, u blizini Tenja koji su Jablanica i i druge zemlje
maglajske nahije". Na tim zemljama bilo je zabiljeeno 12 (5
muslimanskih i 7 uglavnom doseljenih sa strane: iz brodske nahije
(Zenica), dvojica iz sarajevske nahije (iz jedan iz lavanske, a jedan iz
nahije. Godinji porez sa tog iznosio je 996 Istovremeno je Ferhad
Iskenderov sin, imao jo jedan znatno u livanjskoj nahiji.
Ferhad-beg je umro u Tenju 1568. godine i pokopan je pred svo-
jom damijom. Na ali ipak uspravnom nianu, koji stoji na uzdignutom sar-
kofagu nasuprot damijskih vrata, moglo se da tu lei: Ferhad, sin Iskenderov,
umro 29. redepa 975., to odgovara 29. januaru 1568. godine ( ... ),.4)
Na margini prve stranice teksta vakufname stoji zapisano rukom spomenutog
teanjskog kadije: "Sultan Sulejman Gazi han - Padiahin uhti oglu idi" (bio je sin sestre
Sulejmana Gazi Hana). Iz ove dade se da je Ferhatbeg sin Iskenderov
bio u rodbinskoj vezi sa sultan Sulejmanom II kao i Gazi Husrevbeg, te
nije to ga je Gazi Husrevbeg imenovao za svog vojvodu. Na osnovi poda
taka zna se da je Husrev-begova majka Selduka 5) sultana Bajazida II, a na temelju
podataka iz predmetne medmue se vidi da je Ferhadbegova majka sestra Sulejmana Veli-
pa je, prema ovome, Ferhadbegova majka sultana Selima I. Dakle, sultan
Selim I je daida Gazi Husrev-begu, a Husrevbeg je sultanu Sulejmanu
nom. Ako je Ferhadbeg sin sultan Sulejmanove sestre tada bi mu sultan Sulejman Veli-
bio daida, a sultan Selim I djed. Iz ovog proizlazi da je Husrevbeg u rodbin-
skom odnosu sa Ferhadbegom, te da je Ferhadbeg sin daidine Gazi Husrevbega, a da je
Husrevbegova majka Ferhadbegovoj majci tetka.
4. Dr Adem Gazi Husrev-begovi vakufi u teanj skoj nahiji u XVI Anali Gazi Husrev-
begove bibi ioteke, II-III, Sarajevo, 1974, 161-174.
5. Safvet beg (Mirz<l Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine od
1463-1850. Sarajevo 1900. str.33 .
. 168
Selim II Javuz
1512-1520.
Mehmed II Fatih
1444-46. i 1451-81.
Bajazid II Veli
1481-1512.
Sestra Sulejmana
Ferhadbeg sin Iskenderov
umro u Tenju 1568.
Gdzi Husrevbeg
Umro u Sarajevu 1541 .
Do sada su neki znanstvenici smatrali da je Ferhadbeg sin Iskenderov
sFerhadbegom

Iz teksta vakufname se vidi da je Ulama-paa bio suvre-
menik Iskenderovom sinu Ferhadbegu, jer je od njega kupio vrt koga je kasnije uvakufio,
a to se Ferhadbega on je od teanjskog dobrotvora Ferhadbega.
ovo u vidu sasvim su opravdane sumnje H. i A. 7) da su
Ferhad beg sin Iskenderov iz Tenja i Ferhadbeg istovjetne
to se teksta vakufname njen je Abdulkerim, kadija u Tenju.
On navodi da je prijepis izvrio s originala bez ikakvih ispusta i dodavanja. Vidljivo je da
tekst obiluje grekama, iako je na arapskom jeziku, ima u sebi perzijskih i
turskih konstrukcija i dosta je teak za Stoga smo prepisati ga onako ka-
ko je napisan - bez intervencija. S strane bilo je veoma zanimljivo ga.
Ako se uzme u obzir sadrajna strana vakufname, moemo izvjesne ne-
dostatke. Naime, u ovom prijepisu nema imena ni kadije ni svjedoka niti mjesta gdje je
izdata vakufnama. Teko je odrediti ubikaciju izvjesnih geografskih pojmova. Jo je za-
nimljivo da se u tekstu pojavljuje samo jednom ime mutevelije Hasana Halife, a kod pr-
vog pominjanja se kae da je ranije spomenut.
Iz vakufname se donekle mogu drutveno-ekonomske prilike u Tenju
na druge polovice esnaestog Zanimljivo je da vakif naglaava kako je
damija uvakufljena za Bozje robove koji nakon idolopoklonstva obavljaju namaz. Na os
novi ovog se moe Ud je ovo vrijeme islamizacije ovog kraja. To nam donekle pot-
i druga stavka o (medresi) koju je Ferhadbeg uvakufio za ljude i djecu koji se
ele
6. Dr Salvet beg Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u turskoj carevini . Zagreb 1931,
str. 19.
7. Dr Adem n.d . str. 166.
169
If,.l." bl 41. ..,1;.1"'-. .AA'; . ...

___ ) ........
,a,Jll ......... ., T .............. ,J-JI."
..., .... "..... II " ." '-It.".: le. te. -.. ....... ..."
a...,." .. .. ......... .,.t-
. ..... l t ' ..
L..,... .... .;,I(' ) co ......... ;...,I." ul .. _411' .,1; .1-"
....... 1
................ .... ......
....... eJl,A.I' 1,,-1 tS '"" -=-......... '.;,. ... , J -." .... "'".a'
ul Jn "'H." ,M 'r tJ. t>- .,a.. 41."..
a."a.n .. Jn ...... _ "4J .. -!uf LA'
...,.., . .....,
,' . .,lj .;,1)1 ........... IS'I".I &..\.I...."."
." ..........
"'-'I." ....... ut;' tt .;,..... 41 IS; .)"'1 ."
.;,!Ae.l
1
ul.......
e.a-- .;,Ilt,.:., I Ja UJij ... "'" LiA. ..... .,
.... ... 1.,:.$
Dt .,:JI t-.:

u.""',,,
.... ., $.,.J." .... )1
a .... ." .,.
a,... .,. -:. ... , ul, ,1) "" -:..111 L,.e .,

a .... )I __ ..,...w utIA." "';.w tS; .,
... JJI .;,LiJI ul -!J ..... "'...,- udlJ
1
., 4IpJ.,...
." .... .......
-".IP Ja -!J""'''''''' Co)f ., .... )1,.,
Jia .,Je ..... .". y .........
... ., (') JIa "'. ...." ." 4IpoIl.I..w'" ."
.JJI. "'. ..., "" ,. ,.,. ou"
'''U......w.
170
"'1". "-II .. .;. .... 4.&.11 UWJI J..".:.J
."a,.... I .... J ,.lj ... "'".).J ui .... ,a.J &. .-a-..
J..".: &. l1 VIJ ..,.aI 1 j.I.".:.II I Ja _lJ"... .J .'
.J ..,.;JI c:!.v'1 ..... .:J' 41A,#4 I Ja ,a.1t.J
.;._ lij I c.Y..Il.J"""",1 JJI
.., .. J. ........ I.J ... I.J ....,,1.1 l.J."..I-I-.,.: .J
. ....,..J '1) .J '1J .J '1.1 '1 .". ... ,. .... JJIIA .lJIlJa.;,. .:f. UJI Ja ui
,.. .,II.;J .... ".J.J .......,
"''1.1 ot ui ui
.", -"'.1 .:.AJ" ot 4Ia -".1 "'J.J .:.b;LaU.J
.... ,.. ... .# 4.11 ot ui 4Ia ---.J -.J",...u .... .,..
.... ---.J .... J.J .. .J ...
".... .--, .;1.,,11 .:;,."",,,,1 "". 1 .... .1 wJ.J -....J.-.MI..,a. .... .
LAJ'" -"-'.1 .,....1 ..... .:uu' .-. V .... J.J
, t ., .... J.J Dt tS -...:.all .ur., l,.!.
.:;,.. vo: .A;' JI ur .J'1.,,1 .J'1).J .J"J).J ..,.JJI .J
W.:Ja.J .....
.. JJI .... .ur.,." ... ,.. e&.J1 ...,JJI r'W
1
.J ... fl ,a.1I.J .,...... '-11)1 .. 1l.M1 .:Ja ..a; lOJ
J..J, '1.1 .;)..Jf.J tS ui-.y OM lJ"-'.;) D-"JI ..... '.,.....1
'1.1 _4-)." ....,.
.... ,;I:.M ui ..... JJI rl ..
.J J __ n W.I ... .-. - .... ...,JJI "'1". ... '
y .:Ja".1I Ja ui .......... 1
4Il.iI ui
uI.,,-lUl.:.a. Df,aJ' '-11)1",,,,, JI-JI Ja uli J .... I J T leU
.a., --JI; .&It J-,i...J
.. ."... 41. )J.&" la..a.:I 1$ .... .J ...... I
li .,).l' ....... ....,.. _.;.,JI,a.1 .MI &.,JI., ""
Y.,: IS. ...,JJI ,LI',..s.. ... ,
' .... tJ.J .:JI., ",.A.J """.1 t!J.aIl ..a.u
4 l' ... ' ,..11 -... Ja .... 4,)'1"; .:.!)LJI .. " .... ti "J
.:..h'-' .s).ll ....
4..." . u 411., tla.1&., Ipb .. "..." 4-.., .. 1
&,..It ..... C.aI$' ,LlI .... ,
....... .J ...... W 11 .. ,.,atl.v-' ..... .1 &.ai
171
-..al .. (' e- .,...JlJI .:aa i!.JI ... .,lo. 4111 ... .;., .. ,j-JI
n ..... .......". L.,I l.A...,. .:.-j''1 v-JI", ..... .1 J .,..
t-{.. u:.. ,,_ (111, .... ' '"
l.:I.,.:JI ul- .. 'r'-'JIJl, '1 '1 'ut- 'ua '"
Tl-I' Df .... 1 V."J'
.uli 4II1J 41) ..... _ &....ali 4.a.-".AA, 4 ....
""..a.: 4111.:J '" ':-lJAJI .a.:L, '" '"
'rV '11 .... "'1 ..
;.".:. _., j J fSJII!- ylA)I,.....,g1 ua., '-18)1 J
" ,. t. "v 4: ......... "'.:.-:-'" :; J.l
......,I-W... '" i....U1 rV uJI .. 1.11 i...rI
l

...

'AA
J.. '11.::,,-. CJla I.

'ua, .... 1 JJI
(t) (\ )T.. 1,

Posebno u vakufnami se za djecu.
Dakle, na temelju vakufname vidimo da je Ferhad-beg obnovitelj Tenja, i us-
tanovitelj nekih institucija kao to su: Vakuf, a u okviru toga imamet, hatibluk i kolstvo.
OVO JE VAKUFNAMA ISKENDEROVOG SINA FERHADBEGA, ALLAH
MU SLAVU I I GA STANOVNIKOM DENETA.
Hvala Allahu poznavatelju svih stanja i prilika njegovih odanih robova koji
dobra djela.
Neka je blagoslov i spas naem vjerovjesniku Muhamedu stvorenju, nje-
govoj obitelji i njegovim plemenitim druguvima.
A potom, ovo je ispravan erijatski dokaz i jasna isprava koju objanjava njena
sadrina i koja ono to je u njoj, a to je da je uzor plemenitih zapovjednika i sutina
sjajnih velikana, vrelo boguugodnih i izvor sunnetskih ok-
ruen nizom poklona darovatelja FERHADBEG SIN ISKENDEROV, pove-
mu Allah blagostanje u i zavjetanju lijepih djela (jer zna) da je ovaj
svijet prolazan i beskoristan u odnosu na Poelio je sticanje dobrih sunnetskih
djela i zavjetanje zemaljskih pa. je uvakufio i zavjetao trajnom nakanom
i kao to se razjasniti s pristupanjem sjednici eriata i drutva
172
2,/' II {,. - -/.--.-- j
.. -::-=-.. f,.. . l/ , . I
-- / ,17) __ --' ___ ___ I..-
,. j
173
174
175
III
III
II
II,
II'
[I
l
I
I ~
,
'\.
~
. ;
176
uzviene vjere pred gospodina koji je gore stavio svoj potpis na knjigu (vakufnamu) ,
uzvieni ga Allah obradovao lijepim pribjeitem.
Potvrdio je i priznao da uvakufljuje damiju koju je napravio u kasabi
Teanj (ta se damija zove Ferhadija) u okolini kadiluka Brod,za Boje robove koji obav-
Ijaju namaz nakon idolopoklonstva (? ii).
je uvakufio koja je u blizini pomenute damije (medresu) za lju-
de i djecu koji se ele Kur'ana.
Isto je tako uvakufio drugu za putnike, koja se zove han, kog ne treba ob-
janjavati i opisivati, jer je poznato da pripada pomenutom vakifu.
je uvakufio svotu u iznosu od trideset ovovremenskih d!rhama i
uvjetovao je da se uzme dobit od spomenutog iznosa tako da svakih deset dirhema
jedanaest. Uzima desetinu na samostalnosti izraenoj u erijatu najboljeg stvorenja
na sudnjem danu.
Uvakufio je i mlinove u jednoj u spomenutoj kasabi, s dva rvnja, a na vo-
di poznatoj po imenu Radua.
je uvakufio trideset i dva poredanih jedan do drugog, vrata uz
vrata, u pomenutoj kasabi. Godinja kirija za svaki iznosi e2;deset dirhema.
Uvakufio je i dva vrta koja je kupio od Ulama-pae i M.uslihudina Halife u spo-
menutoj kasabi Teanj.
Uvakufio je i drugu u blizini rijeke Usore i dva komada zemlje, od kojih se
jedan zove Tugavica, a drugi po poznatoj granici u blizini spomenutog hana.
je uvakufio Jablanica i uz Ripnu zajedno s poslugom.
njihovim suprunicima, djecom, konjima, kravama i alatom za njihov rad. Granice ovog
su od rijeke Ripne do puta prema selu a od ovog do puta sela Kosova, a
od puta Kosova do Telel-Bikup (? ) a od njega do rijeke Jablanice, a od nje do rijeke
emhun (?), a od nje do brda (? ), a od njega pored arih al-Azim (? ) do
Hadera (7), u blizini gdje je Hodin han, a od njeg do spomenute rijeke poznate
kao Jablanica.
Uvjetovao je da se brine za hitabet, imamet i mujezinluk i druge potrebe, uzora
plemenite gospode Mula Mustafu, sve dok je ivna ovom prolaznom svijetu. I kad se to
s Bojom neka postupa skladno s tim uz uvjete da
troiti ni nato osim to je uvjetovao vakif. Ova su za hatiba i imama, jer
dovu za due svih vjernika i vjernica, muslimana i muslimanki.
Uvjetovao je da obavlja imenovanje, i da se brine za porast, manjkavosti, izmje-
ne i promjene kao i potrebe u ovim poslovima, bilo toga malo ili mnogo, on osob-
no, a iza njegove smrti njegova djeca, djeca njegove djece, s koljena na koljeno, s poko
ljenja na pokoljenje sve dok ne izumre njihova loza.
Uvjetovao je hatibu spomenute tlamije damija Ferhadija) svakog da-
na po dirhema, za imama pet dirhema, za nazira tri dirhema. Uz to daje jo svakog
dana dva dirhema za djece, dva dirhema za (radnika u mlinu). Svakog se dana da-
ju tri dirhema za mujezina i dva dirhema za mutevelijU, te dva dirhema za dabiju. Daje
se svakog dana dirhem za Jasina, koji se poslije sabah-namaza, daje
12- Anall
177
se jedan dirhem onom tko aere iz Kur'ana poslije namaza - podne, jedan dirhem
tko suru Amme jetesaelune poslije ikindi-namaza i daje se jedan dirhem tko pro-
suru Mulk poslije jacijskog namaza_ 8)
Svakog dana se daje dirhem za djelitelja_
Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu, njegovoj djeci i dje-ci njegove djece da,
kad god se to od novca kao i prihoda od daju kao vazife spo-
menutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema i to
nakon resu ma za spomenuti kao i ono to se od etve_ To je uvje-
tovao vakif za hatiba i imama jer on eli, i da trajanje ovog vakufa
u svakoj prilici i vremenu, izmijeniti niti pokvariti ni nasljednici niti vlast_
S ovim se cijeli vakuf od njegovih ruku slobodan i bez ikakvih
smetnji za predaju_
Predao je imovinu spomenutom Halifi Mula Hasanu, nakon to ga je mu-
tevelijom za potrebe knjienja i ostalih neophodnosti u ovim poslovima, strogo i uredno.
On upravljati time kao to upravljaju mutevelije.
Kako je stanje dolo do ovog trena, optuio je spomenuti vakif potpisanog mu-
na sjednici najblistavije vjere i pred drutvom eriata kod suca potpisnika -
elje mu se ostvarile - da je on, poto je uvakufio novac a da po miljenju trojice imama
to nije ispravno. "Traim od njeg da mi novac vrati". "Ne", odgovorio je mutevelija, jer
je vakufljenje novca ispravno kod imama kao to je prenio Ensari-stvoritelj mu
se smilovao. "Stoga ti ne dam uvakufljene dirheme". Spomenuti je sudac presudio da
je uvakufljelJje po eriatu ispravno.
Ponovo se vakif vratio sporu i optuio, da iako je uvakufio novac, on smatra da
to nije potrebno, kao to nije potrebno ni vakufljenje nekretnina prema miljenju imama
Ebu Hanife iz Kufe, Tvoraclmu se smilovao. "Stoga opovrgnuti spomenuta dva va-
kufa, traim da budu moje vlasnitvo kao to je i prije bilo". Po drugi put mutevelija je
odgovorio da to ne zadovoljava jer je on ostvario pravo ispravno i trajno za potpisani no-
vac. Sudac je ispravno presudio i sve se slae s tim. Pa poto je sve ispravno, nema mimo-
ilaenja dvojice uvaenih imama - E;bu Jusufa i Muhameda, ljubimaca slavnog
Allaha.
Ova dva vakufa su postala potvrdom njihova prijenosa. Dva obavezna
vakufa, kod kojih je rjeenje kod spomenutog suca, koji je presudio i od-
po drugi put o postojanju dva vakufa koja su, po njihovom ustrojstvu,
presudom i odlukom, postali su dva obavezna vakufa, bez dvojbe na zapi-
sanim uvjetima do sudnjeg dana.
Tko bi ovo izmijenio nakon to ga je imao bi grijeh onih koji ga mijenjaju.
Allahu, Allahu je njegov udio, njegova dostatnost i nagrada i velika kazna_ Doista Allah
8. Ferhad-begova vakufnama je jo davno izgubljena (nestala), pa se konstatira i u teanjskom si-
dilu iz razdoblja od 1751-1781., koji se u Narodnoj biblioteci u Sarajevu, u Narodnoj
biblioteci u Tenju u P,rijevodu prof. AbduLaha Polimca, str.224-225l. Na str.85. toga sidila, u
zapisniku povodom inspekcije vakufa navedeno je da je imama iznosila godinje
1.080 hatiba 1080 mujezina 1080 mutevelije 360 i mualima 1440 Ti
iznosi nisu po vakufnami, "prema obavjetenjima starih odabranih i pouzdanih mus-
limana" i "oduvijek se na navedeni I u defteri ma koje posjeduje muteveli-
ja isto je tako navedeno, kako se to konstatira u sidilu.
178
teko kanjava. Bojte se Allaha o, znani! Posta vakufom plemenitog Allaha. To
se desi i napisa desetog dana od prvog rebia mjeseca devet stotina i ezdeset sedme godi-
ne po hidri Poslanika (10. Reb. evo 967) neka je na njega spas do Sudnjeg dana.
(U gradu Banjaluci,
izgradnja damije
bila je 988. godine).
12* .
Ovaj je prijepis prenesen iz
originala bez ikakvih doda-
vanja il i isputanja. Prepisao
ga je siromah Abdulkerim,
kadija u Tenju (1) 255 (?)
- bilo mu oproteno.
179-
SUMMARY
MEDMUA (COLLECTION) OF ABDUL KERIM, OADI OF TEANJ
IN THE XIXTH CENTURY
Mehmed of Teanj possesses a very interesting Medmua which
is of great importance for study of the history of Yugoslav countries under Ottoman
rule, especially for the study of local history of Teanj.
Though the Medmua got its definite form yet in the XIXth century it contains
works transcribed much earlier. However, the most interesting parts of it are: pages
52b-55b which contain a letter of Sheik of Uice Muhamed dated from 2 April 1748 to
Belgrade pasha Muhamed, pages 61 b-62a with a Kasida in Arabic, Turkish and Persian
language about the conquest of the Ni fortress under leadership of Ahmed pasha in
1737, and pages 44a-46b which contain a transcriptiori of Waqfnama of Iskender's son
Ferhad-bey from Teanj. This Waqfnama is translated because of its great importance
for understanding of the conditions in Teanj in the XVlth century. Medmua itself
changed severalowners in course of the time. It was called Abdulkerim's Medmua
because he gave the definite form to it an wrote in its pages the largest number of notes.
180
Hivzija
NEKOLIKO RUKOPISA IZ ORIJENTALNE ZBIRKE MUZEJA
HERCEGOVINE U MOSTARU,
U Mostaru danas djeluju tri ustanove koje posjeduju rukopise
(manuscripte) na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, i to: Arhiv Hercegovine, Zavi -
muzej Hercegovine i Provincijalat franjevaca. Svi ovi rukopisi, kojih
u tri spomenute ustanove ima ukupno 1127 kodeksa, SU i za njih su po-
sebni katalozi. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa arhiva Hercegovine je u
tampi, dok se druga dva nalaze u rukopisu .
O rukopisima Arhiva Hercegovine i Pro)lincijal iteta franjevaca, ra-
nije smo vie puta pisali i neke unikate iz ovih zbirki posebno obradil i i detaljno is-
crpili i objavili sve podatke i biljeke koje oni sadre. 1) Ovaj put govori
ti o rukopisima muzeja Hercegovine koji su napisani na arapskom, turskom i
perzijskom jeziku.
Ovaj muzej posjeduje 33 rukopisa koji su prije nekoliko godina otkupljeni od
stare mostarske. porodice Kajtaza. Ova je porodica dala vie dravnika i ljudi
(alima) kojih posebno hadi Arif ef. mostarskog muderisa i
istaknutu iz vremena austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, zatim Omer
Hulusi ef. mostarskog kadiju, Dervi ef. , Reid ef. i Ragib ef.
1) Hivzija Orijentalna zbirka Arhiva Hercegovine u MostarU, Glasnik Arhiva i Drutva
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, knj . VI, Sarajevo, 1966. godine, str. 37-43; isti, Orijental-
na zbirka Provincijalata franjevaca u Mostaru, GlasniK Arhiva i Drutva arhivskih
radno ka Bosne i Hercegovine, knj . VIII-IX, Sarajevo, 1968/ 69. godi ne, str. 15- 22; isti , Nekoliko
zapisa iz orijentalnih rukopisa Arhiva Hercegovine u Mostaru, Prilozi Orijentalnog inst ituta, knj .
XVI-XVII , Sarajevo, 1970. godine, str. 117-124; isti , Tri zapisa iz orijentalne zbi rke Provincija-
lata franjevaca u Mostaru, Glasnik Arhiva i Drutva arl1ivskih radnika Bosne i Her-
cegovine, knj . X-XI, Sarajevo, 1970171. godine, str. 305-309; isti, Djela Mustafe
(ejh Juje) i Ibrahim efendije koja se nalaze u Arhivu Hercegovine, Anali Gazi Husrev-
begove biblioteke, knj . IV, Sarajevo, 1976. godine, str. 57- 68; isti , Djela i literarni sastavi
Muslimana Bosne i Hercegovine koji su pisani na orijental nim jezicirfla i koji se nalaze u Arhivu
Hercegovine, Anali GHB, knj . IV, Sarajevo, 1976. godine, str. 117- 130; isti, Nekoliko novih po-
dataka o ivotu i radu pjesnika Hasan Zijai Mostarca, Most , broj 17-18, Mostar, 1978.
(V) godine, str. 105-108.
181
Iz ove zbirke smo detaljno, s formalne i sadrajne strane, obradili 6 rukopisa
koji, po naem miljenju, sadre vrijedne i zanimljive podatke. Donosimo ih onim redom
kako su u Katalogu upisani.
R-2
Komentar djela Matali' al-anvar, iz logike. Osnovni tekst je napisao Siraguddin
b. Bakr al-Urmavi, umro 1283. godine, a komentar Kutbuddin b. Muhammad ar Razi
al-Tahtani, umro 1364. godine.
Kasim Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-
begove biblioteke, sv . I, Sarajevo, 1963. godine, str . 417.

53 + 1 listova, 21,5 x 13,5 cm, na svakoj stranici po 25 redak(l . Papir
svijetlout, pismo lijep "ta'lik", nevokaliziran. Na marginama nekih stranica ima glosa ko-
je tekst . Dotrajao kartonski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 2 a: Vlasnitvo Mustafe sina Mehmedova, mostarskog muftije,
('abduhu Mostafa = Njegov (Boiji) rob Mustafa).
Na listu 53 b: Prepisao (tahrir) 'Isa, sin hadi Mahmudov, sin hadi Mehmedov,
koncem dumada II 1266. (1850) godine.
R-8
Knjiga uzoraka kako treba sastavljati razne molbe i predstavke organima vlasti i
drugima. Autor nepoznat.

107 listova, 21 x 13,5 cm, na svakoj stranici po 21 redak. Papir svijetlo-
ut, pismo "ta'lik", nevokaliziran. Tekst na svakoj stranici obrubljen je crvenom linijom i
poglavlja su pisana krupnijim crnim slovima. Polukoni povez. Na turskom jeziku.
Na prvoj korici: Godine 1261 . (1844/ 45) posudio sam iz ka-
sabe Nevesinje dvije knjige: Nur al-idah va nagat al-arvah i Risaiai Bargivi. Ovo biljeim
ovdje da se ne zaboravi.
182
Na listu I a i b: Mustafa ef. poznat pod imenom Beg efendija, mostarski
muftija, sporio se je 1265. (1848) godine s dizdarom zbog dva du-
u u Mostaru, ejh hadi Ismail, koji je porijeklom iz Kir ehira, doao je s
carskim fermanom u Mostar 1260. (1844) godine. On je izvrio kuanmu (ceremonija ko-
ja se vrila prilikom promovisanja egrta u kalfe i kalfe u majstore) kod ekmek-
i abadijskog esnafa, a ostali su mu esnafi priredili i dali nagrade.
Na listu 90 b: Godine 1274. (1857 / 58) raja se je pobunila u nahiji Zubci u tre-
binjskom kadiluku. Protiv nje je iz trebinjske pet tabora vojske pod ko-
mandom feriki liva Husein-pae. On je s vojskom doao na mjesto Grahovac gdje je bio
potpuno poraen i gdje je poginulo vie od 2.000 vojnika. Buntovnicima su u ovoj borbi
pruili Crnogorci.
Na listu 96 b: Godine 1269. (1852) sultan Abdulmedid je poslao vojsku u rat
protiv Rusije (Mosko) koja je prekrila ugovor i primirje onenapadanju .
Na listu 105 b: U saferu 1269. (1852) godine, zimi, u vrijeme pobunila
se je raja u ajaletu u mjestima: Pivi, Grahovu, Banjanima i upi .
Devet tabora regularne carske v9jske i nekoliko hiljada baibozuka, pod komandom
EngiezaAli-pae, pobijedilo je ove pobunjenike i protjeralo ih.
Na listu 106 b - Konstinija (Istanbul) je osvojena u zoru (sabah) u srijedu,
21. rebi'a 1857. (1453) godine.
Na zadnjoj korici: 1260. (1844) godine AIi-pain sin Zulfikar je oti -
ao s vojskom u nahiju Kolain i pokorio tamonje pobunjeno stanovnitvo. Na ovom
mjestu se nalazi i jedan narodni lijek za konu bolest mujasil.
R-l0
59 listova, 20 x 14 cm, na svakoj stranici po 16 redaka. Papir bijel , pis-
mo lijep "nash i", nevokaliziran. Poglavlja su pisana crvenom tintom. Dotrajao kartonski
povez. Na arapskom jeziku.
l . L. 1-56 b:
Arapsko-tursko-perzijski u stihovima. Ovo je proirena verzija
Firit oglu to ga je u stihovima napisao 'Abdullatif u 15. ili 16. Ova proirena
verzija od nekog Mahmuda, pa je zato i dobila naziv Mahmudijje.
Dr Gustav Flugel, Die arabischen, perzischen und turkischen Handschriften der
keizerlich-koniglichen Hofbibliothek zu Vien, Band I, str. 116, Vien, 1865-67.

. L.:>-I, , Cl "'-;9, _).1 j_,,:
J lo 'j I
2. L. 57 b - 59 b:
pjesma (kasida) o islamskom vjerovanju . Napisao Siraguddin 'Ali b.
'Usman al-Ui al-Fargani, umro 1179. godine.
183
godine.
K. str. 67.

J
l.'.!1
u ..J.ro-
Na listu 56 a: Prepisao (katabahu) Hasan Efica, sin Osmanov 1211. (1796/97)
R-15
Komentar na jednu raspravu iz logiKe. Nedostaje neto s i poslije 19. i
23. lista, pa se ne zna naslov djela a ni autor.
ovdje:
91 + 1 listova, 21 x 13,5 cm, na svakoj stranici po 23 retka. Papir bijel,
pismo "ta'lik", nevokaliziran. Brojne glose na marginama i redaka.Osnovni
tekst je crvenom linijom, a "kale" i "ekulu" pisane su crvenom tintom.
Dotrajao kartonski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 91 a: Prepisivanje (tahrir) djela dovreno'je u 23. rebi'a II 1099.
(1688) godine. Napisao Mustafa, sin Jusufov, sin Muratov (ejh Jujo) iz Mostara.
R-20
Komentar djela Miftah al-ulum iz stilistike (me'ani) arapskog jezika. Napisao
ga je Sejjid erif koji je u kasabi Durdanu u pokrajini Astarabad 1339. godine, a
umro u i razu 6. rebi'a II 1413. godine. Ovaj komentar je sastavio uSamarkandu 1400.
godine. Ovo saznajemo iz biljeke napisane na margini lista 1 b koja je uzeta iz djela
Tabakat.

215 + 2 listova 21,5 x 18 cm, na svakoj stranici po 25 redaka. Papir
svijetlout, pismo "nashi", nevokaliziran. Na marginama i redaka ima mnogo bi-
ljeaka koje tekst. "kauluhu" pisana je crvenim mastilom. Dotrajao karton-
ski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 1 a: Vlasnitvo Muhameda, sina Mustafina, sina Mehmedova, sina
Halilova iz Mostara.
184
Na listu 215 a: Djelo je sastavljeno (te'lif) u drugoj dekadi evala 803. (1400)
godine, a prepisaJ10 je (kitabat) u gradu Larendi 810. (1407) godine.
R-22
Komentar na djelo iz dogmatike Ma'arif al musta'iddin.

.. .
.....
L.. U
234 + 2 listova, 27,5 x 18 cm, na svakoj stranici po 31 redak. Papir
svijetlout, pismo lijep "nashi", nevokaliziran. Osnovni tekst je crvenom lini
jom i poglavlja su pisana crvenom tintom. Na marginama nekih listova ima biljeaka koje
tekst. Dotrajao kartonski povez. Na arapskom jeziku.
Na listu 1 a: Vlasnitvo Mustafe, sina Mehmedova, sina Halilova iz Mostara,
('abduhu Mustafa = Njegov (Boiji) rob Mustafa).
Na listu 233 a: Komentar na djelo Ma'arif al musta'iddin, napisao je Murteza u
subotu u prvoj dekadi evala 807. (1404) godine u gradu Samarkandu.
185
SUMMARY
ln addition to the Archives of Herzegovina and Franciscan Monastery the
Homeland Museum in Mostar also possesses manuscripts written in Oriental languages
(Arabic, Turkish and Persian) .
The Museum possesses 33 of such manuscripts 6 of them being presented in
this article because they contain valuable and interesting notes important for the politi-
cal and cultural history of Mostar and Herzegovina. The notes refering to the revolt of
inhabitants in some Herzegovina places (Trebinje and Gacko discrict) are particularly
interesting. The data about the transcribers and owners of some manuscripts are manusc-
ripts are. mentioned too.
186
Fejzulah
OMER LUTFIJIN TAHMIS NA BOSNJAKOVU KASIDU
O FUSUSUL-HIKEMU
Jednog dana, za nekim podatkom, prelistavao sam Kata-
log rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke. Za oko mi je zapeo R-4396, Tahmis
Hadi Omer Lutfi efendije iz Prizrena na Kasidu Abdulah efendije Bonjaka o ejh Ekbe-
rovom Fususul-Hikemu. je ispunio vrijedni i marljivi bivi bibliotekar prof. Muha-
med ef. Rukopis je poklonio GHB u Sarajevu Salih iz Prizrena 1957. godine.
Kroz nekoliko minuta rukopis je bio u mojim rukama. Dvije teke za pisa-
nje, priivene jedna za drugu, u mekanim utim koricama sa naslovom
Edebijjat. Na 3. nenumerisanom listu, poslije znaka invokacije, napisano je sedam redaka
turskog teksta, u kome se kae, da Gazi Husrevbegova biblioteka (kutubhana) svakako
ima poznati spjev (Kasidu) Abdulah ef . Bosnevi (Bonjaka) i Gazele od Hersegli Arif
Hikmet bega iz Stoca u Hercegovini) . hadi Omer Lutfi, ef. iz
Prizrena ispjevao je i napisao Tahmis na oba gornja spjeva, kojih nema u GH biblioteci,
pa se ovaj prepis alje na poklon (hedijje). Iza turskog teksta arapskim slovima, napisano
je latinicom u tri retka: Salih 13.VII 1957., Prizren.
Tahmis na Bonjakovu kasidu je napisan na stranicama 1-27, a Tahmis na
Arif Hikmet begove Gazele na str. 28-123. Naime, Bonjakova kasida ima 105 punih
stihova (210 distihova, bejtovCl). d yazeli hroje 510 bejtova (255 punih stihova).
Tahmis dopunjavanje dvaju sa tri svoja stiha (bejta). Tri nova bejta
mogu se dodati pred dva osnovna, a mogu i njih (Tahmisi mur'arraf). To je velika
vjetina, i zove se "kujundiluk pjesnitva".
U Tahmisima hadi Omer Lutfi ef. dodatak je pred osnovnim stihovima, u Kasi -
di 315, a u Gazelima 765 bejtova.
187
o AUTORU TAHMISA HADi OMER LUTFIJI IZ PRIZRENA
Dr Nimetullah Hafiz, docent Filozofskog fakulteta u Pritini, U'
"Sesler" (god. VI br. 60, 1971., Pritina), izdao je obimniji rad na turskom jeziku pod
naslovom "Prizrenli eyh Haci Omer Lutfi ve onun Edebi Yapitlari". Tamo se kae da je
Omer Lutfi u Prizrenu 13.1 1870. u porodici Otac mu je bio imam
Mustafa ef., a djed mu je doselio iz sela gdje se govori srpskohrvatski.
U Prizrenu je zavrio mektebi-iltidaijju i Rudiju. Godine '1887. otiao je u Carigrad sa
eljom da se upie u vojnu kolu. U tome nije uspio, pa se po nagovoru svoga starijeg
brata Mehmed Alije i jo dvojice Ekrem ef. i Rustem ef. Sporte, upisao u
Sultan Fatihovu medresu. Godine 1892. bio je u Prizrenu, i u primio Melamijski
tarikat. Vratio se u Istambul i nastavio kolovanje. Njegov brat Mehmed Alija vratio se
1901. u Prizren, a Omer je otiao u Kairo da na EI-Azharu usavri arapski jezik.
poznavao turski, perzijski i arapski jezik. Godine 1902: bio je na hadiluku, a onda u
Sudanu. Osmog marta 1905. vratio se u Prizren. Na putu je saznao da mu je umro brat
Mehmed Alija.
lako je svoju prvu pjesmu sastavio u pohvalu sultana Abdul-Hamida (1892)
1893. god. postao je simpatizer i pristaa mladoturaka. 1907. bio je izabran za predsjed-
nika Kluba mladoturaka u Prizrenu (Itihad ve Terekki - Jedinstvo i napredak). Na poziv
Tale at pae putovao je 1911. u Jemena bio je u Sudanu i na
Kritu. 1912. u toku Balkanskog rata Turska je izgubila Prizren. Na izborima 1920. godine
hadi Omer Lutfi je agitirao i glasao za socijaliste i komuniste pa je u vlasti postao
te su ga uhodili i pratili. Bio je pozivan i na sasluanja.
Povukao se u Melamijsku tekiju i predao knjievnom radu. Njegov knjievni rad
dr Hafiz klasificira u est grupa: knjievnost, istorija, tesavvuf, politika, prosvjeta
i divansko pjesnitvo. Navedeno je 59 radova sa potrebnim bibliografskim podacima.
Dr Nimetullah Hafiz nije znao za hadi Omer Lutfijine Tahmise na Bonjakovu
Kasidu i Hersegli Arif Hikmet begove Gazele.
ejh hadi Omer Lutfi efendija je umro u Prizrenu 25. oktobra 1928. godine.
Bio je ukopan u Terzimahali, a kasnije prenesen u mezarluk ispod nogu Sofi
Babe. U tim mezarlucima su ukopani njegov stariji drug iz Istambula hadi Rustem ef.
Sporta, poznati prizrenski muftija i njegov muhib (simpatizer) Hafiz Abdulah ef. Hizr-
-Tela k, zamjenik reisul-uleme Jugoslavije.
Nekrolog o hadi hafiz Rustem Zihni ef. Sporti napisao je hafiz Abdulah Hizr
(EI-Hidaje, god. I br. 12, Sarajevo 1938), a nekrologe o Hafiz Abdulah ef. Hizru napisali
su: F. (EI-Hidaje, god. VI, br. 12, Sarajevo, 1943) i M. (Glasnik IVZ,
br. 10, Sarajevo, 1943).
Hadi Omer Lutfi nije dolazio u Sarajevo, ali je imao vezu sa Sarajevom. U svo-
me Divanu nekoliko stihova je posvetio hadi Mujagi a u novini "Hak", koja
je izlazila na turskom jeziku u Skoplju, ustao je u odbranu reis-ul-uleme kad
je napadan zbog naprednijeg gledanja na neka muslimanska pitanja.
Preko Dervi ef. Korkuta je 1946. g. Gazi Husrevbegovoj biblioteci na
otkup Omer Lutfijin Divan. Biblioteka nije imala sredstava i Divan je Kod preto-
vara pote se zagubio i Korkut se dobro zabrinuo. Divan se grekom naao u Beogradu, i
sva da je dospio do akademika, prof. dr Fehima Otkupila ga je
Srpska akademija nauka i umjetnosti.
188
"Jadi Tehassur" i "Hatirei Bezmi Elest" na pr-
vu sofru) to su dvije gazel pjesme povezane (Terdi-i Bend) koje su izrekli
jedan drugom hadi Omer Lutfi i Hadi Selim Sami jezikom tesavvufa, u
skopskim listovima "Hak" i "Iik".
Bezmi Elest je susret ljudskih dua u (Ezel) kad su pi-
ljubavi iz na kojima je pisalo "Elestu birabbikum" (Jesam li Ja va Stvoritelj).
Na toj Prvoj sofri due su se grupisale prema sposobnosti i podobnosti Ist'idad i Kabilij-
jet). i to se kasnije manifestira u ivotu.
U bibliografiji dr Hafiz ne spominje pisanje hadi Omer Lutfije u listu Hak_
Jedan kome je bio svjedok Hafiz Abdulah ef. Hizr kod hadi Omer
Lutfi ef. na smrtnoj postelji, otkriva nam stepen njegovog duhovnog uspona.
drutvo Kosova odalo je priznanje hadi Omer Lutfi efendiji za
njegov drutveni rad. Proglaen je narodnim herojem, a jedna kola i jedna ulica nose nje-
gOV? ime.
U dananje doba, u vremenu nauke, tehnike i progresa, prevod Tahmisa na
Bonjakovu tessavvufsko-tarikatsku poemu nije aktuelan. I tesavvuf i turski jezik kod
nas u Bosni postaju istorija, ali, istorija se pie. Ovo je stota godina od Berlinskog kongre-
sa (1878). I naa islamska zajednica prelazi u ruke novih mladih generacija kolovanih na
islamskim univerzitetima u arapskim zemljama, a otvorili smo i Islamski teoloki fakultet
u Sarajevu. Ali, Abdulah efendija Bonjak, na prvenac u tesavvufu, dui nas da se preve-
de i Tahmis na njegovu Kasidu u Fususul-Hikemu. I to biti prilog istoriji tesavvufa.
Prevod Tahmisa na Gazele Arif Hikmet bega ostavljam drugima. Napominjem
da je moj prevod Tahmisa suhoparan u odnosu na osmansko-turski jezik i tesavvufski stil
originala.
TAHMIS
Iz velike ugodan lahor obuhvatio je svemir,
irinom prostora poljane prosuo se dar,
Iz Skrivene riznice pojavie se pokloni i dobrote.
"Iz "Identiteta "Dahovi Milostivog" pustie jedan daak,
"More Slavlja" izbaci na obalu jedan dragulj znanja".
2 Kakve je sve dragulje prosuo na svijet iz Riznice jedinstva,
Svo mnotvo (Kesret) postalo je cvijetni panjak svjetla Jedinstva,
More boanstva razlilo je po vremenu bisere mudrosti.
"Divan li je ocean dubina nema dna,
Divno li je more "On je Istina" bez i kraja".
3 Sve u svemu nadahnjuje se dahovima mudrosti,
Krasno li je to more, od kog se svakog svemir nadahnjuje,
Znaj, iz Riznice i srce prima darove.
"Iz rose morskih talasa sve dobi svoj dar,
Kad valovi Oceana zapljusnue morsku obalu".
189
190
4 Iz u u srcu se javlja elja za Stupanj zanosa,
u sjaju svjetla due treba da tei znanju i mudrosti,
udnja prema Svevinjem treba da osvijetli tminu prirode.
"Ako te elja za Jedinstvom iz Mnotva,
Posluaj, da ti kaem stazu toga puta".
5 Car je dao Svemiru mnogo i mnogo
Prosulo se biserje mudrosti i otvorile se kapije dobara,
Svjetlo znanja obasjalo je Mjesto izvora znanja.
"Radi Skrivene riznice, kad Bog otvori kapiju,
On prvo stvori Svijet, a poslije
6 Od meleka jo vie uzdie
Njegovo srce je morem
Nad sVe stvoreno, eto, pogledaj, uzdignu
"Od ljudskog roda odabra poslanike - pejgambere,
i svakom napose pokloni dar".
7 Iz Ahmedovog svjetla stvorio je tajnu Amai-Ar,
Od Cara prosuo je na svijet dragulje mudrosti,
Iz Riznice izvadio je i dragulj: Duu-Dua.
"Dar svakog pejgambera je iz Muhammedova duha,
ali nazivi tih dragulja iziskuju i pravce".
8 Ko je ejhi-Ekber, ptica svijeta,
Ko je ejhi-Ekber, ptica,
Ko je ejhi-Ekber, evlija.
"Posljednji veliki evlija, anka ptica zapada, ejhi-Ekber,
Svjetlo arkog sunca, Istina sa Istoka".
9 On je duhovna riznica mudrosti, znanja i uitka,
jedinac biser postojanja tajne Jfldinstva Ama-a,
On je riznice tajne je sva imena".
"Donese u Fususu mudre izreke uitaka, darove pejgamberima,
koji iz Ahmedova (Muhamedova) izvora uzimaju vodu (bitak, postanak)".
10 Iz onog svijetlog srca pojavile su se riznice spoznaja,
tako su dobili svjetlo Sunce, zvijezde i munje,
On je osnovni bitak (Hejula), od njeg su nastali ljudi.
"Pojedini pejgamberi predstavljaju snage iz Muhamedova duhovnog lika,
kao to tijelo okuplja IjucJske tjelesne snage".
11 Svaka stvar nosi u sebi znak koji da ima Bog,
u Bojoj riznici svak je naao dragulj,
kad sve ovo razmisli, svaka ima
"Ta svaka duhovna snaga predstavlja jednu savrenost,
a te sve savrenosti iz Skupa jedinica "Dem'i-ferdani)".
12 Pejgamberi su muice oko svjetiljke, a Muhamed je njeno svjetlo,
zvijezdama daje svjetlo sjaj Boje ljubavi,
a ti taj istiniti govor, upamti ga i dri
"Svi pejgamberi su pojedine pojave savrenstva iz Skupa
Oni su poput stepenica koje su povezane u Skupu razlika (Dem'i-furkan)".
13 U Jedinstva, Muhamed je najskuplja rua,
on je u prahu istine dragocjeni slavuj koji govori,
on je napitak zaljubljenih koji ih zanosi.
"Za savrenstva "Skupa potpuni model je Muhamed,
njegov je, dakle, pokazivanje stupnjeva tih savrenstava".
14 Tajna Ahmeda (Muhameda) nijednog se ne odvaja od Jedinog,
jer je postao perB svjetla Bojeg i iz njega kapaju
Zapravo, njegov lik posta majdan stvari.
"Muhamedova dua okuplja due svih pejgambera,
On je osnovni i kamen temeljac postojanja".
15 On, suta milost Milostivog, zar nije dua obaju svjetova,
On je sastav koji spaja darove dvaju oceana,
postao je veliki vezir u dvorima (sarajima) vlasti.
"Skup skupova i Stupanj od dva luka je taj lik,
te uvjet i dio visokih pejgamberskih uitaka".
16 Nek' u srca sadraj Objave, taj Kevser
i ga natopi kao to rijeka Nil natopi Misir,
a nek ovu duu podigne melek Debrail do prijestolja Istine.
"Sa savrenstvima pejgambera treba i sebe usavravati,
pa da iz Muhammedova skupa uspije dobiti od Boga dar".
17 Ko bude na ovom putu kao Adem,
takav je dostojan da bude sin naeg praoca.
Znaj, koji je Imenima" taj ostati u tmini i sumnji ...
"Eto, kao prvo, otac Adem znao je sva imena,
a ti si sin, pa budi mu nasljednik, duo
18 Ako si pravi sin, tajnu,
trudi se da stekne spoznaje na ovom svijetu, jer to je skupocjeno blago,
shvati tajnu; udahnuo sam duu, ta je to.
"Zatim, ako u tebi imadne itova znanja,
bez sumnje nadahnjivati duhovno zamrla srca".
19 U Moru Istina na brodu eriata (zakona),
na da spas kao Nuh
i gledaj na tom Oceanu ronioce i
"u slavljenju Boga, Mu sve nedostatke, ako bude kao Nuh,
ne moe ti nakoditi ni potop, od onih koji Bogu prispodabljaju lik".
191
192
20 Kad iz okvira nefsa, Iblis ne mole puta do tebe,
ako Bojom (sazna) istine znanja,
ti nadvisiti premda si
"U blaenstvima ako se uzdigne do neba kao Idris,
na vrhu svetosti i sjati kao larko sunce".
21 Ako svoju duu pokloni (preda) Gospodaru Bogu,
Bolje svjetlo i u vatri, kao Ibrahim,
i u Bejti Mamuru meleka)
"Kao Halila (Ibrahima) ako te svjetlo Jedinstva pripremi (odgoji)
da si imam, ti se na glavu kruna od svjetla".
22 Ako bude upoznat s tajnama iz Riznice i kalu ti se,
toga ta je "Apsolutno
ko je nestao u Boljem postojanju, da postoji u Istini.
"Ako bude pokoran Istinitom, onako istinski kao Ishak,
ti vrlo jasna tajna kurbana, u stvari priblilavanja Bogu".
23 Nek' iz tvog srca sijevaju iskrice svjetla "Lailahe iIIel/ah",
nek' ti se dua uzdigne iz nizina na krilima kao Dlibril,
i do tajne Miradia, ti krunu na glavu.
"Uzdigni se na visok stupanj kao Ismail,
da pred Bojim prijestoljem i zadovoljenje".
24 Ako se oslobodi strasti ovoga samostana punog kipova (tijelo)
u "Irfan" (Spoznaje) krasan vIdikoviIC,
Bolji milodari i rule nisu rastavili od due (na tom su stepenu).
"U duhovnosti, kad tvoje oko ne bude vidjelo drugo (osim Njega)
vjetar Milostivog kao starac iz Ken'ana (Jakub)".
25 Ljubav u srcu usmjeri na Bolju ljepotu i savrenstvo,
jer ljubav je svjetlo, a tminu i sumnje izbaci iz srca,
matom i mislima ureli savrenost spoznaje Boga.
"Izvadi srce iz jame prirode, kao Jusuf,
od misirskog ti postati sultan svjetla".
26 Ako tvoje oko uz Bolju svjetlost mogne istinski gledati,
i ako u tvom srcu utone svako mnotvo i osjeti ulitak Istine,
u blistajima srca ti se Jedinstva.
"Ako ti bude Jedinstvo onako kao Hudu,
da su i sve livotinje na pravom putu".
27 Ako darovano svjetlo Istinitog bude plamsalo u srcu,
'vode livota u tmini tijela,
srce ti olivjeti udisajima tajni Istine .
"Na stupnju otvaranja (osvajanja) i u tebe kao kod Saliha,
ako budu angalovane snage i trud, sve karavane:'.
28 do tajne "ta je to (biti) prstima Istine",
ti na dohvatu ruke riznica Bojih darova,
zastori tmine nefsa biti koprena srca.
"Kao kod uajba, ako ti budu SpOZlldj e,
vaganje poslova ti i po i po zapremI/lJ ".
29 Jular tl/ela i due nek ti je uvijek vezan za Stvoritelja,
nutrinu srca neka ti ne dodiruju misli u kojima ima prljavtine,
uvjet je da je nutrina pa da se pojave darovi Boji.
"Zbog da ti zlo ako se obrati Bogu,
kao Lut, nosilac slike i izvor spoznaje".
30 Znaj da je ivot predaja due Bogu,
eto takav je stav ljudi od Istine na ovom svijetu,
samo tako saliku (derviu) da mu se u tom digne zastor sa tajni.
"Ako o Sudbini bude upoznat kao Uzejr,
tjelesnu smrt sam htjeti i gledati je s uitkom".
31 Ako istisne iz svojih prsa (srca) sve djavolske misli,
tada tvoje srce osjetiti svetosti Duha,
o ta su Isa to vi dahovi i ta je spoznaja.
"Ako se u tvom srcu pojavi Mesihova (Isa) tajna idahovi,
se na nebo i zvijezdu Veneru ".
32 stupanj kod svoga Gospodara,
a u tako visokoj nije ni ovosvjetski car careva,
to carstvo ti oduzeti Darovatelj doklegod ti je srce na Njegovoj kapiji.
"Ako u tvom srcu zablista mudrost
pokorni biti tvojim zapovijedima i carevi kao Sulejman".
33 Ako ti srce ne bude pod pritiskom sumnje: jest-nije,
se vrata elja i pokazati svjetlo iz riznice darova,
boje ime Vedud (Ljubav) i proeti srce tvoje.
"U poznavanju sudova o postojanju, ako bude sudrug Davudu,
svakog ti na uho dopirati pjev ptica stvarnih istina".
34 Kad se iz srca mnotvo, kao More Jedinstva,
nametljivi djavo puta u takvo srce,
darovi Gospodara ljudi navirati u srcu kao Kevser vrelo.
"U unutrini ribe prirod,!, ako bude disao kao Junus,
zanosan uitak i sve crne brige ti otpasti".
35 Nepanjom, elje ispred izgube se,
zaljubljenima je elja da ih belaji (tegobe),
velikani srca i u belajima vide dobrote Stvoritelja.
"Ako udi za skrivenosti (Gajb) posmatraj strpljivost Ejjubovu,
jer sa strpljenjem bolna srca nalaze sebi lijek".
1 J I\II, ill 193
19.4
36 Ako u srca svoga razbije sve kipove,
i tom ogledalu Bojem (srcu) dadne sjaj svjetla bogobojaznosti,
kako na put strahovanja dolazi svjetlo elja.
"Do ako se uspne kao Jahja,
Zrake ljepote sve niti sputavanja".
37 Ako bude spominjao (slavio) Boje ime, pribran (makbul)
kod Stvoritelja,
putem pokornosti Bogu i ibadetom, trudi se i postani odabrani rob,
okreni se mihrabu srca i tamo darove Boje.
"Ako put do stupnja odakle se upravlja, kao Zekerija,
na karti ove zemaljske prolaznosti".
38 Budi koji prisutnost Boju,
pa da te Gospodar ljudi dovede do stupnja due,
i bezbroj darova Bojih koji se ne mogu ni s porediti.
"lj ako bude drug II-jasu,
i ljudi duha i ljudi tijela drugovanje s tobom".
39 Ako istinski eli da u srcu duhovni uitak
i da sazna darove Boje dobrote i Bojeg slavlja,
dua ti postati proeta Boanskim svjetlom".
"U Istini ljepote jedinstva uitak
Ako imadne Lukmanov uitak mudrog
40 Ako u tvom srcu bude rastao uitak Istine iz dana u dan,
tvoja nutrina sve punija (nabijenija) svjetla Milosti Boje,
onaj kojeg slijediti ljudi u klanjanju Bogu.
"U tajnama starjeinstva ako bude skriveni Harun,
tvoje zastupstvo ljudima kao dua".
41 Ako elju due, duhovni uitak,
ti varnice i svjetlosti boanskih pojava,
Svjetlo Istine, ti se Sinaj svemira.
"Srce se utopiti i nestati u moru svjetla,
ako mu snage bude pastir kao Musa".
42 Ako srca (od drugog osim Boga), uitak spoznaje Boga
imetak,
toga Bog ti pokazati kakav je Berzah,
kako denetske hurije iskazuju srcu tvom.
"Ako ti srce bude prazno od drugog kao kod Halida,
tebi se ljudi i im svako dobro".
43 Kad se iznenada otvori na Riznici
u Ahmedovoj tajni ta je to cilj (Maksadi Aksa),
tada na nebu zasjati tajna "Evedna" - "Jo i blie".
I
,
.)
"Na stupnju Ferdijjet (Jedan jedini) treba da u top i svoje postojanje,
ti se iz Muhammedova duha jedna skrivena tajna".
44 Kad odbaci iz due svijet i sve svjetsko,
u tom Refref i te do Kabe Kavsejna,
tada ti Bog tajne Svoje Mabejne (Carski dvorci).
"Zbrii konture nek ih nema, nek ne ostane bitak,
iz Identiteta da se pokae Dem-i Hakkani (Stvarni skup)".
45 Na Mekami Dem-u, kad dopre do kuta Najsakrivemjoj
srce ti uroniti i utonuti u more Bojih tajni,
i tada do "Dragulja tajnosti imena".
savreni model za sve slike imenima i atributima,
"Hazretul-Dem' - Uzvieni skup" na kome nema odvajanja .. "
46 Iznad svoda svemira se ator srcu,
i ta je Sidrei Munteham,
u uitak bez kraja.
brana koja stoji dva stupnja i sakuplja ih (Dem-ul-Dem-i),
jedan je skup gospodarski, a drugi je skup robovski".
47 uistinu, ko je sigurni Sudija u ovom vrel1lenu,
zaprepaten dubinom tajne spoznaje
u Dennetu tajni pun b"listavila,
"Sa prizorom takvog skupa nastaje stvar spoznaje (Marifet)
da iz Jedinstva izviru i teku darovi spoznaje i znanja".
48 MudroslovIje Fususa postade srcima vrhunac (Sidra),
za Fusus da je on Dennetul-Me'va,
da je zbirka Bojih imena i Def ter znanja pejgambera.
"Moemo da je po emi ovih skupova sastavljen i Fusus,
da se prikae proces kako je Istiniti stvorio svemir".
49 Svaki Dragi kamen Fass Tablica je jedne istine iz Velike knjige,
svaki naslov otvara po hiljadu pupoljaka iz
iz svakog Dragog kamena izvire hiljadu mudrosti iz Boje riznice.
"Iz Mora Milosti izlijevaju se rijeke dragulja (Fass),
i svakog donose biserje njegovih istina".
50 Srca duhovno osoba puna su sjaja Sunca
ona se utapaju u i razdragano napajaju,
na Vrelu spoznaje (Kevseri'irfan) velikani utapaju svoju
"Srca evlija su bazeni darova iz tih mora,
a iz preteka te vode napajaju se edna srca".
51 Srce u dvorac tajni "Lahut",
Neznalice (dahil) ne moe shvatiti iarete (znakove) tajnih darova,
ko zgreba sa srca, taj tajne.
195
"Srce le nutrina kao sadef podobno je
da iz oblaka darova primi u sebe ta znanja i spoznaje".
52 Utopljen u obilne darove Istinitog, duom i tijelom,
zasluuje da vidi djelovanje svakog Bojeg imena,
skrivene riznice Jedinstva mu osvijetljene sa svake strane.
"Na svaki dragulj ugravirana je njegovo
s oznakom da pripada Stupnju skupa
53 On (Fusus) je riznica talismana (tilsuma), kako da to shvati,
znaj, na njeg je stavio svoj Sabihi Levak epitet Muhammeda a.s.)
ali, ako se pojavi srce, na njemu se pokazati bljesci.
"Ova znanja ne mogu pojmiti misli ljudi od prohtjeva,
do njih ne dopiru ni poimanja teoretika".
54 Onaj koji ostane u tmini ga fIe ta (neinteresovanja), taj je za svjetlo slijep,
takav je omotan sumnjama i fantazijama i to ga sputava,
i sa tako skromnim znanjem ne stie se do tajni.
"Nego ona zablistaju u srcima koja su osvijetljena,
pojavljuju se neposredno, dobivanjem boanskih
55 Izbaci iz srca prljavtinu da u njemu zablista Istina,
u svakom atomu se pojaviti i zasjati svjetlo Bolje,
sve drugo osim Boga treba odstraniti iz hrama srca.
"Njima odgovara srce koje bude prazno od drugih slika,
ove pameti do njih ne dopiru, bio taj ili obrazovan".
56 Iz Boje knjige svakog poput kie padaju darovi,
iz Mora pristiu u srce svakog darovi,
i iz ljubavnih napitdl\a svakog se trenutka pojavljuju darovi.
"Iz oblaka Boje dobrote padaju kao kia njegovi darovi,
ali, gdje su srca, kao sadef, da ih prime? /"
57 U srca stanja ljudi srca (Ehli-Dil),
iz nizina, i odmah rairi krila da se uzdigne na visine,
na dar Boju za put uzdizanja do
"Uzdigni se u visoki svijet, stanja savrenih,
nemoj stanja mueva sa stanjima ena".
58 Boja knjiga te pravom putu Bojem,
spoznajom Boga, tvoja dua i srce
vidjeli ste ta je spoznaja, ona veseli sve duhovne velikane.
"Da vidi i da sazna, tebe je Bog za to stvorio,
svoj vid bistrim da vidi u srcu dragog Boga".
59 Nikada ne stoj, nego uVijek trai Dragoga Boga,
196
svjetlo ljubavi je omotala (obuzelo) Istok i Zapad i daje im svoj plam,
ako se utapa u taj ar, predaje srce i duu.
l
"Ostavi ljubav za drugim stvarima i trai samo Njega,
strasti i djavole treba izbaciti iz srca, gdje treba da se pojavi On".
60 Kad se srcu na ovome svijetu pokae Riznica ljubavi,
ogledalo koje odsijeva,
vidjeti Boiju knjigu Istiniti sVI/et.
"Svako stvorenje koje slui za vezu Istinitom,
predstavlja za stvorenja dokazani dokumenat Istinitog".
61 Pazi, ne oponaaj svakoga, ne slijedi sll/epo,
svaki kamen nemoj smatrati draguljem,
govor evlija ukazuje na Jednoga, ne budi razrok (aijast).
"Njihove glave spavaju na strani Boanstva,
ako na njih baci kamen, zlo i neprijateljstvo".
62 "Tvoje udnje i prohtjevi" svakog udaljuju te od svjetla Istinitog,
"Ti ne zna" ta je mislio Mensur kad je rekao "Ja sam Istina Istina",
ovu tajnu ne moe shvatiti neuki, za to pitaj samo znanog.
"Slike ovog prolaznog svijeta te oholim,
pa ljudima pripisuje nevjerstvo inepokoravanje".
63 Zaista, evlije su nali najvie carstvo,
. sa potpunim nijekanjem (sebe) oni su se postojanju,
ali na tvojim postoji zastor nehata (ga fIe t).
"Onima koji su u Svijetu Jedinstva postigli blizinu Istini,
rekli su: raskoInik, bezvjerac ili krivovjerac".
64 Na tvoju glavu kamen otvara ranu,
nema napitka, srce ti je pokrila gafIeta (nemar),
a ko se napije ljubavi, njegovo srce tegobu,
"Onom srcu koje je za dar Boji dobilo boju Jedinstva,
ako mu popije krvi, zubi ti osjetiti, da je to meso otrovno".
65 Ako ne dosegne do saznanja tajni, u nijekanje,
ako na srcu otvori ranu, tvojoj bolesti lijeka nema,
trn je rasporio skut, u fantazije i misli.
"Ako se povede zad drugima i napadati odabranike,
sam sebe baciti u vatru, to se na njih nabacuje".
66 Ako postojanje Jedinog ne bude tvrdio (vjerovao) istinski,
ako ne bude uvjeren da je Svemir ogledalo Boje,
znaj, da te teorisanje (prividno bavljenje), dovesti do uvjerenja
"s loim mislima, zar moe srce Istinu? Ne, to je daleko,
s takvim tvoja dua ne moe vidjeti lice Drage (Boga)".
67 Nije svakom dato da za dar Boji dobije spoznaju,
ko u tmini svoje prirode bude pod pritiskom strasti,
zar takav moe dobiti ulaznicu u perivoje Istinitog? !
197
srce kako i moe trag ljubavi Boje,
kad ga sa svih strana okruuje neprijateljstvo strasti".
68 Ulaz u Dvorac Jedinstva dobije se kao Dar od Boga,
Svjetlo Milosti uvijek pada na srca ljudi od Istine,
Uitak Istine je uspjeh (postignuti cilj).
"Stanja savrenih ne postiu se preko igranja,
nije to ni ensko igranje, a ni igra".
69 Prema svemu drugom, osim Boga, oni su stavili zid (kineski)
kao Aleksandar (Veliki) ,
oni se klanjaju Bogu kome se molitve,
a ne damiji gdje se obavlja molitva,
nali su mjesto u loama Dvorca istinito-iskrenih (kod Gospodara).
"Osim pribliavanja Bogu oni nemaju druge elje na ovom sVijetu,
onosvjetske hurije im i ne prolaze kroz glavu".
70 O, sufijo, ima li u namjeri (nijjet) iskrenost,
pazi se, nemoj misliti da se moe od obaveze iskrenosti,
da sr' u
O, _'Idi/o, Gospodar Bog ne eli drugo osim iskrenost i istinitost.
"elja za solufima, benovima i hurijama, sofiji i u halvetu (osami),
jadnik on, kad uspjeti da se sabere i koncentrie".
71 Proli su utapanje (sebe) i stigli u carstvo
ostavili su oba svijeta i doli u Blizine,
sa velikom eljom uli su u Dvorac Vuslet (Vuslet stupanj).
"Savreni su proli areni sVijet mnotva i stigli u predjel Jedinstva,
smirenost i bliskost Istini, iz domovine oni su zaposjeli".
72 Sa ovom i razborom njihovpoloaj se ne moe shvatiti,
elje i ljubav za Istinom, to je imovina njihovih srca,
u atributima Istinitog oni su utopili svoje svojstva i djela.
"Oni izgaraju u vatri ljubavi, prazni od svega drugog,
u tom dertu, na godine, proljevaju krvave suze",
73 Njihova nutrina je svjetlo dara Istine i more
su im, za ljude srca, kao drugi Kur'an,
oni su kao plohe, a lica su im crte Seb-ul-Mesani (7 znakova).
"Sebe i svoje postojanje utopili su u postojanje Istinitog,
Ne, nema njihova postojanja, to je samo vizija - Hejula".
74 Na buraku ljubavi oni se uzdiu u nebesa do Ara Bojeg,
njihova srca, postala su ogledala Boja,
198
blijesak sa srca (Nur) pojavljuje se u njihovim kao dar,
"Pogledi im ne padaju na drugo, ni srcem ni duom,
u postojanju Istinitog oni nemaju ni imena ni vanosti".
75 Postojanje Jedinog znaju (vjeruju) iznad svega drugog to postoji,
sa okom koje vidi Jednoga, svugdje vide Oboavanog (Boga),
u Istinitog svako mjesto da postoji Istiniti.
"Daju glavu i duu da stignu na eljeno mjesto,
veliki trg Jedinstva Istine pun krcat raznih tajni".
76 Izabranici ljudskog roda (Zubdei-Adem) djeluju sa Bojim svojstvima,
pa kako da njima bude zabranjen prilaz tajnama Bojim.
Arif (gnostik), on je na ovome svijetu burak ljubavi uvijek.
"Na putu istine jedan je njima obadva svijeta,
ako goni konja prema onom trgu, budi s njim, jer oni su konjanici".
77 limi Ledun nije znanje koje se postie trudom (kolom),
toje svjetlo Istinitog koje dovodi do tajni Bojih.
Ovakovi nisu (prenosioci) znanja.
"Oni postiu znanja (kef) i (tedelIi),
teoretici to ne mogu dobiti jer oni samo predpostavljaju i sanjare".
78 Oni koji su postigli na ovome svijetu i jedno drugo razumijevanje,
njih ne zadovoljava suha
koji su sigurni u svom stavu (znanju), ne idu ni blizu sumnjama (vehm).
"Srca savrenih okrenuta su i streme prema tom uzvienom znanju,
te tajne im se otkriju kad stigne za to od Istinitog".
79 Oni su u beskrajnom uitku na prijestolju
nali su i sjaj u Dvorcu Gospodara.
Dragulje spoznaja su dobili iz riznica Jedinstva,
"Prema gospodo vanja (Rububijjet) oni stoje strogo pokorno (Ubudijjet),
iskazuju svoje robovanje, jer tako je potpisano u Bojoj odluci".
80 Ko vidi spoznaje iz riznica, ostaje zapanjen, bez daha,
brod njegova srca zatrepti kad stigne u more,
povadi dragulje saznanja i uroni u riznice mudrosti.
"Kad se u dvorcu Jedinstva o slasti uitka,
taj jedan ne bi dao za sve ovozemaljsko
81 Oni koji Istine gledaju Dvorac
oni koji su sa svjetlom srca stigli i gledaju Blizinu
i iza zastora stvari uivaju na Stupnju Blizine.
"Iza zavjese Mnotva, ko bude gledao ljepotu Jedinstva,
njegove vidjeti ni likove ni boje".
82 Kad se zablista ljepota Bojeg
tada se istodobno pojavi i osjeti i Visoka Blizina,
srcu bude darovan stupanj Ev Edna (Jo blie od dvije trepavice).
"Zapanji se i zanese, tO pamet ne moe ni da shvati,
to moe i ti doivjeti, kad se odbaci ovaj zatvorski mrak".
199
83 Ko sunce u srcu svije'tli svakog aikova ljubav,
iza granice (opsega) vida oko opaziti odbljesak,
a u srcu se osjetiti uitak ljubavi (prema Bogu).
"Ovako ovim stvorenim ne moe se, na kraju, ni vidjeti Istina,
kad Njegov uzvieni bljesak spali sve to je stvoreno (postalo na zemlji)".
84 "Zar ove mogu vidjeti Svjetlost Tvog Lica potpuno,
On je Jedan, nikakav pogled ne moe Ga vidjeti ni priblino
naeg umovanja ne moe shvatiti Svetost Uzvienog Tvorca.
"Sutinu onog prijestolja ne mogu da pojme ove kratke pameti,
krila im sagore zrake iz svjetla kojim slavimo Boga".
85 Na ovome svijetu samo je shvatio (saznao) tajnu Boju,
njega je Bog stvorio kao jedinstven umek (mode!),
to je srce i najsjajnije ogledalo za Lice Boje.
"Bog srce, da tamo bude arite znanja,
gdje se pojaviti ljepota, koja premaiti svemir i vrijeme".
86 "Napojio ih je njihov Gospodar", to pie na
srca puna veselja, a sjajne kao
napajaju se, milje, svi takvi velikani.
"Ako eli da svoje srce napoji erbetom iz Jedinstva,
to se pije iz ruke Muhammedove, erbe uitka i zanosa".
87 Tajna "Svugdje je Lice Boje" ogleda se u svim stvarima,
"Bog je i "Bog je svretak" vidi se i u svemu,
drugo nita i ne postoji, On je Jasan,.on je Skriven.
"Ako duom bude gledao ljepotu Jedinstva,
u pojavi Muhameda to lijepo lice".
88 Jer On je ishodite (pojava) svjetla, blistavih darova Bojih,
on je izvor mora tajni koja nas zapanjuju,
on (Muhamed) je skup pojava imena.
"Jer on je prizor za sve, i za pojave iz Skupa i skupa Imena
Boansko svjetlo pada na zemlju i prosipa se preko Muhammeda".
89 Gledaj danas i za Muhammedovim svjetlom
pa stupanj vrlina i vrednota,
preko Muhammeda svjetlo i sjaj od Istinitog.
"Preko darova od Muhammeda postie se ivot danas,
a ne da trai drugovanje s Hidrom i napitke Abu-hajat vode".
90 Svi zaljubljeni rone suze ljubavi,
200
ele i mole da vide njegovo veselo lice (Muhammedovo) ,
srca im edna ude da stignu do vode ivota.
"Svi savreni su svoje glave poloili na njegov prag,
a to su jo ranije pejgamberi i njegovi carevi".
91 iz udnji i budi postojan u svojstvima Istinitog,
prijestolje saznanja i se Bogu,
sa velikom ljubavlju (ak) opijen u moru tajni.
"Ako si se zaista duom za predjele Jedinstva,
izbaci iz srca kojekakve slike i ne ostavi ni traga svome postojanju".
92 sa svoga postojanja sjaj mjeseca,
tvoje srce puno ljubavI kao kruiti u ljepote,
u srca tvog nek ne bude ni jedan trn druge osim Boga,
"Putnik na ovome putu ne treba da baca svoj pogled nikamo drugdje,
zna kuda ide da doblje boansko i pridrava se datih obaveza".
93 Ako eli spoznati (Sveti) Duh, iz ove tjelesne tjeskobe
i sa savrenom (punom) ljubavi u riznicu Istine,
uzjai na buraka ljubavi i izdigni se iznad zvijezda.
"Ako eli visoki svijet, uspinji se sa pnjatnim odmaranjima,
ostavi sredite tvari i odbaci stoere".
94 Ako zaeli ptica due da u rajski Firdevs,
treba da uzleti do perivoja istine i na Svetu kapiju
prema tim prostranstvima ovaj svijet je kao haps
"Srce da se uspne u vidljive predjele i sfere,
gdje su dvorci za ljude visokih spoznaja".
95 srce, to je mjesto spoznaja Bojih tajni,
u njemu se otvori prozor za primanje Bojih darova,
takav ronilac u Moru Jedinstva naao je najdragocjeniji biser.
"Eto tako, iz riznice Bojeg znanja izaao je jedan dragulj,
ali to nije bio ni morski biser, ni dragi kamen iz Bedahana".
96 Ovaj dragulj je "Jedinac" i nadmaio je sve drago kamenje,
ko bude okusio ovu tajnu zadovoljstvo,
zaljubljenom (aiku) to je divni dragocjeni
"Taj dragulj je vrijedan da bude ukovan u carske
i kad bi ga prodao za svadbu, bio bi na velikom gubitku, jer vrijedi vie".
97 Povrina svemira na ovome obzorju postala je tijesna,
pa ako eli da posmatra prostranstvo Boijeg pnjestolja,
izbaci iz srca i izbrii iz ogledala svaku varku i prevaru.
"Ako sa dragulja srca iskopa gravure, one druge osim Boga,
u srcu zasjati na stotine dragulja i arko blistati".
98 Znaj da Istiniti napaja aike svojim
ali, i aici poklanjaju Bogu i duu i sVijet,
a kad se aik posve utopio, onda je u srcu osjetio poseban uitak.
"Idi naprijed s odricanjem svoga postojanja da bude s Istinom,
da stigne u dvorac odakle oku nema rastanka".
201
99 On je zavretak pejgambera koji su odraz pojave tajnih znakova,
Njegovo postojanje najbolja je veza i za sve potrebe,
savrenstvo Njegovih svojstava nema konca ni kraja.
"Neka je Boji blagoslov na ogledalo pojava iz Skupa (Muhammeda),
On je prva pojava savrenstva. On je drugi cilj (poslije Boga)"
100 On je savrenih i krasnih svojstava,
dat mu je plemenit govor koji godi sluhu,
neka je blagoslov na one koji su due davali (za njega).
"Onda, na njegove drugove, rodbinu, ahbabe i pristae,
kod kojih su vjera i nauka nali podrku i oslon".
101 Od svjetlosti poslanstva, uzeli su svjetlost spoznaja,
vidjeli su kraj sebe munje iz onog svijetlog mjeseca,
zar visoki drugovi nisu zvijezde koje kazuju pravi put.
njih je prvi Ebu Bekir, grad istine i arulja svjetla,
a onda Omer, grad pravde i vjere".
102 Dva oka Ehli Sunneta, dva slavuja, dva ejha,
druga, u srca stupa,
svaki je ponaosob boanska riznica dragulja Istine.
"Svojom obaspi Boe i Osmanovu duu,
On je drug pejgamberov i stida i znanja".
103 U srca baca sjaj (nur) Petoro Ali Abe,
ljubav spram Ali Abe sjaj i blistanje srca,
poseban je uitak i dui i srcu voljeti Ali Abu.
"Svojim selamom Boe i prvaka AI-Abe,
vilajeta, Duldula, cara junaka - Aliju".
104 Zaista, oni su vid Miljenika Bojeg,
ljubav spram njih kod ljudi duha i srca, velika je blagodat,
oni su velike zvijezde, na nebu i na zemlji,
"Hasana, Husejna i Fatimu, i due sviju njih,
ptica Tvoje dobrote Ehli-Bejta i sve druge koji su
105 Boe, budi milostiv spram Lutfije, otvori mu riznicu poklona,
otvori mu vrata predjela odakle dolazi Tvoja Milost.
Svi Ashabi nek' budu posrednici za milost Tvoju.
"Sa svojom ljepotom obveseli i due svih kutbova,
a da u srcima odabranika provre voda susreta s Tobom".
202
LETAlFI RUH - FINESE DUE
Rekli smo na da je Tahmis proirenje i dopunjavanje stihova. U na-
em hadi Omer Lutfi ef . je dopunio Poemu Abdulah ef . Bonjaka u
pohvalu ejh Ekberovog Fususul-hikema. Za bolje razumijevanje Poeme o Fususu do-
nesena su dva objanjenja, Men'aref dersi od ejh Selim Sami ef. i Sejri suluk preveden iz
Turske enciklopedije (Anali Gazi Husrevbegove bibi ioteke, knjiga II-III, Sarajevo, 1974).
Kao dopunu tim objanjenjima i Letaifi Ruh, prema Turskoj en-
ciklopediji.
U pravilnom duhovnom odgoju (suluk, tarik) primjenjuju se uglavnom dva
na, i to, Terbijetun- Nefs (uzgajanje due) i Tasfijetur-Ruh due). Prvi
koji ima 7 stupnjeva (mekam) objanjen je u Men'aref dersu.
Drugi na liniji srce-dua 'i ovako se objanjava:
U srcu u prsima je sjedite (centar) Due. To su Kalb i Ruh. Dua
(Ruh) je u nutrini (batin) srca (Kalb). I Ruh ima svoju nutrinu pod nazivom Sirr (Tajna).
I Sirr ima svoju nutrinu Sirrus-Sirr (Tajna tajne). Sirrus-Sirr ima svoju nutrinu koja se
naziva Hafij il i Hafi (Skrivenost). I Hafij ima svoju nutrinu pod imenom ahfa
sakrivanje). To sakrivanje je Boija stvar - Emr. (Pitaju te o dui / Ruh / , reci "dua je
stvar moga Gospodara" a vama je dato vrlo malo znanja o tom. Kur'an, Isra, 85) .
Pamet zavidi dui na njenoj sakrivenosti (Mevlana Delaluddin Rumi) .
Srce i dua sa nutrinama nose ime "finese due - Letaifur-Ruh".
Oni imaju svoja mjesta u prsima i raspoznaju se po finim signalima - Letaif (Iatife),
Ahfa daje znakove u sredini prsa;Hafij na desnoj strani, Sirr i Sirrus-Sirr na lijevoj strani,
Ruh ispod desne sise i Kalb (srce) ispod lijeve sise. Retaifur-Ruh je u uskoj vezi sa mo-
danim centrom.
Ljubav prema Bogu lei u srcu. U srcu lei i vjerovanje u Boga (iman) i nijeka-
nje postojanja Boga (kufr) . I dobrota i lee u srcu. Bolesno srce treba
ki preko a duhovno preko - murida.
PREVOD ILAHIJE OBOLESNOM SRCU
1. Na srcu si bolestan,
4. Ne haram mal,
/'jek je tebi potreban,
i halal,
u ovaj
da si bogat ko Karun,
6
)
dragog Boga

,
osta mal.
2.
Mudri Lokman 2) ovdje je,
3.
ah Edhem 5) je car bio,
Abi hajat 3) ovdje je, kap aka je popio,
kol'ko Hizra v'jek mu je murida je naao
ko kap aka popije. sa carstvom se rastao.
l ' I U.lICIlJdk , 2) mudrac, vjernik iz vremena Davud 3) vrelo besmrtnosti , 4) evlija iz vreo
mena Musa pejgambera, 5) princ Ibrahim iz Belha.
203
5. Za halal pitati,
za haram gorjeti,
bol i tuga golema
dehenemskog plamena.
6. Aik srca bolesna,
nek' o aku ovo zna,
ljubav Boja skuplja je
i od glave s ramena.
1. Moj Selime,
7
. zar misli,
da se moe bit dervi,
samo ime nositi,
ako dobra ne
SUMMARY
I
Omer Lutfi efendi aMelami sheik of Prizren (1870-1928), wrote
Tahmis on Abdulah efendi Bonjak 's Kasida in praise of Fususul-hikem and on Gazelp
of Arif Hikmetbey from Stolac in Hercegovina. Tahmis means il supple.
ment of two one's alien verses with three one's own verses (bejts). Three new verses
may IJe dcl de(/ III front of two basic verses or between them. They have the identical
rhyme and loglcal link with two basic verses.
Dr. Nimetulah Hafiz, the assistant professor at the Faculty of Philology in
Pritina, classified the literary work of Omer Lutfi in 6 groups and listed 59 of his
works, but KaSIda and Gazels were not known to him.
ln these Tahmises Haji Omer Lutfi efendi added his verses in front of basic
verses, in Kasida he added 315 and in Gazele 765 verses. Tahmis on Kasida is translated
in the Serbo Croat language.
After the translation, for the sake of better understanding, are presented
Finesses of the soul (Letaifur-Ruhi) and the translation of the poe m about the sick
heart from a Tesavuf poet Selim Sami efendi Kaderi Sheik of
61 vel ik i bogata, Musa pejgamber<l, 71 oll l or Ilahije HadI ejh Selim Sami ef . iz
204
Mehmed
TRI STARA ORIJENTALNA RUKOPISA U JUGOSLOVENSKIM ZBIRKAMA
PREPISANA U IRAKU
U kolekcijama starih rukopisa na Jugoslavije nalazi se i izvjestan broj
kodeksa na arapskom, turskom ili perzijskom jeziku, koji su nastali ili prepisani u
islamskim kulturnim centrima: Meki, Medini, Kairu, Bagdadu, Carigradu i drugim mjesti-
ma. Ovakve knjige importirane su u nae krajeve na vie a prije svega nabavkom
pojedinaca. Osim toga, Muslimani iz naih zemalja odravali su tokom vjekova veze sa is-
lamskim svijetom, bilo da su pojedinci odlazili na naukovanje u spomenute centre, bilo
da su odlazili na hadiluk ili u trgovinu kao i drugim poslovima, pa su i takvi sa sobom
donosili i dobavljali i knjige.1)
takvim importiranim knjigama nailazimo i na veoma vrijedne raritete, pa
i unikate pojedinih djela.
Za ovaj na prilog odabrali smo, kako se to i iz naslova vidi, tri do sada nama
poznata stara rukopisa, prepisana u Iraku.
2
) Sva tri ova primjerka predstavljaju vrijedne
ru kopise sa vie aspekata.
Prije svega tu imamo rukopis Ku r'ana,danas star 729 godina po novoj eri, ili 751
hidretsku godinu. Naime, ovaj rukopis je nastao 647. (1249/ 50) godine, a prepisao ga
je Muhamed ibn Muhamed irazi, u Mosulu. Primjerak je iluminiran lijepom perzijskom
ornamentikom sa naslovima nekih sura u kufskom uglastom pismu. Ovaj primjerak je
ujedno najstariji do danas evidentirani rukopis Kur'ana u naim krajevima.
Nadalje, prepis poznatog komentara Kur'ana EI-keaf, od Zamaherije, viestru-
ko je vrijedan. Prepis ovog rukopisa nastao je u poznatom islamskom Mustan-
1) O zbirkama orijentalnih rukopisa u Jugoslaviji vidi opirnije: Kasim Katalog arapskih,
turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Sv. I, Sarajevo 1963.,
(uvodni dio Kataloga dat je i na arapskom jeziku); H. Mehmed EI-gewherul-etna fi
teragumi 'ulemai we u'arai Bosna, Kairo 1349. (1930).
2) Svakako da u tim zbirkama i bibliotekama kao i u posjedu privatnih lica ima jo djela koja su pre-
pisivana i nastala u Iraku, to se ustanoviti kada ovi rukopisi budu kataloki
205
siriji u Bagdadu, i to 29 godina nakon osnivanja ovog 3) Rukopis je prepisan
iz autografa djela, a u Ribatu Seade 4) izvreno je njegovo kolacioniranje sa autografom.
Djelo je dovreno i kolacionirano 1262. godine po n. eri.
I djelo s arapske sintakse "EIwafiye fi erhilkafiye", prepi
sano je 757. (1356) godine, na poznatom starom N izamija u Bagdadu.
5
)
Prema tome, navedeni rukopisi predstavljaju vrijedne ral' itete, a sada evo o njima
katalokih podataka sa zapisima njihovih
Posljednje dVIje stranice Mushafa prepisanog 647 1249/50. g.
3. M ustanSlfija se nalazi u dijelu Bagdada, na obali Tigrisa, kraj mosta Dlsnuheda. Podi
gao ju je halifa Mustansirbillah. Njezina izgradnja je trajala sedam godina, od 625. do
631. h. (1227. do 1233.) godine, a zauzima povrinu od 4826 m2. Na tom poznatom islamskom
su se razne znanosti. Njezina biblioteka je imala preko 80.000 knjiga, a po
red ostalog ovo je imalo i svoju bolnicu i apoteku.
U obnovljenoj zgradi Mustansirije danas su smjeteni razni eksponati islamske kulture i umjetnos
ti.
410 ribatu, zvanom "Ribati Se'ade" vidi: Mustafa Devad, ErrubutulBagdadiye we e.seruha fis
sekafetilislamiyye, Sumer, sv. X, Bagdad 1954., str. 249.
51 Medresa Nizamija u Bagdadu spadala je najpoznatija Islamska u osni
je Nizamulmulk Kiwamuddln ebi 'Ali etTusl (um. 485. = 1092. g.). Nizamija je podignuta
459. (1066/67) za vladavine Alp Arslana, vezir bijae Nizamulmulk. Na ovom su
predavali poznati kao to su: Ebu Ishak e,ira.zi, Ibni Sabbag, Ebu Muhammed elGazali,
Muhammed et, Taberi i dr. O Ni?amiji vid. Dr Mustafa Gewad, EImedresetunnizamiye biBagdad,
Sumer, Bagdad 1953., sv. 9, str. 317-342.
206
MUSHAF
13 x 10 cm. Rukopis je pisan na tanjem papiru starijom
jednostavnom vrstom neshi pisma. Ajeta su rastavljena Dvije strani-
ce ispred unvana su u potpunosti ukraene perzijskom ornamentikom na plavoj podlozi, a
dvije stranice, na kojima su ispisane prva i druge sure, ukraene su lije-
pim unvanima u vie boja. Naslovi sura su ispisani uglastim kufskim pismom. Daljnje stra-
nice teksta obrubljene su zlatnom debljom i crnim tankim linijama. Povez koni, sa utis-
nutim ukrasima na vanjskim dijelovima korica i na preklopu.
Na posljednjoj stranici rukopisa je zapis
...
. Lr (J

o

\tVw-"'J'C.Yu-, '."
Allahu, uz Njegovu dovrio pisanje ovog Mushafa Muham-
med, sin Muhammeda, sina e-irazije, u Mosulu, godine est stotina i i sedme.
Zahvalan Uzvienom Allahu i uz salavat na Muhammeda i njegov rod 647" (= 1249/50).
Ovaj manuskript Mushafa je, dakle, danas star 729 godina po n. eri, ili pak 751
hidri godinu. Ujedno je, koliko nam je poznato, ovo najstariji do danas evidentirani pri-
mjerak rukopisa Mushafa na Jugoslavije.
Rukopis se nalazi u vlasnitvu Uzeira penzionera u Bijelom Polju
(Crna Gora) . Vlasnik o porijeklu primjerka zna samo toliko da ga je njegova majka donije-
la sa sobom u ovu porodicu.
O ovom rukopisu vidi: M. Natpis na nianu Hafiz Saliha u
Bijelom Polju, Takvim za 1973. (1392-93) godinu, izdanje Izvrnog odbora Udruenja
ilmije u SR BiH, Sarajevo 1973., str . 134-137.
207
TEFSIRI KEAF
Puni naslov komentara Kur'ana, zvanog EI-Keaf il i Tefsiry-Keaf, je EI-Kea-
fu 'an hakaiki et-tenzili ve 'uyunul-ekawili fi wuguhit-tewil, to ga je napisao Ebul-Kasim
Garullah Mahmud ibn 'Umer ez-Zamahery, umro 538. (1143). Pisanje djela je dovrio
kod Ka'be (u Meki), u ponedjeljak 23. rebiul-ahira 528. (20.11 1134) godine.
Ovaj prepis (ima svezak VI i VII) sadri od 34. sure (Sebe)
do kraja Kur'ana.
328 lista, 25,5 x 13 cm, pisan starinskim neshi pismom, krupnim i
kim, vokaliziranim. Naslovi sura lijepo i krupno ispisani. Papir tamnobijeli,
deblji.
Na posljednjoj stranici ovog rukopisa je biljeka
"Prepisivanje cjelokupnog djela Ummul-Keaf-a dovrio, prepisavi djelo iz au to-
grafa, neka je na njegova autora boja milost, ponizni rob (boji) Bilal, ibn Muhammed,
ibn 'Ali et. Turqmeny el-Qaziqy, dvadeset i osmog mjeseca zilhidte est stotina i ezdese-
te godine (= lB.XI 1262. po n. e.), u medresi Mustansinji, neka je blagoslovljena dua nje-
zina uz zahvalnost Allahu na njegovim blagodatima, i uz pozdrav na bojeg vje-
rovjesnika Muhammeda, posljednjeg pejgambera, kao i na njegov rod i ashabe. Pisa-
no pravopisom uvatenog ejha, pobona specijaliste Ebul-Fadila
Isma'ila, ibn Musa er-Rumije, neka ga Allah podari korisnim znanjem, po kojem se vla-
dati, kao i njegove roditelje. i sve muslimane, a Allah je najmilostivJji.
Cjelokupno djelo Keafa je kolacionirano (sravnjeno) sa autografom, autor
je kapacitet Garullah ebil-Kasim Mahmud, ibn 'Umer ez-Zimahery, neka ga Allah obaspe
svojom dobrotom i zadovoljstvom i neka ga nagradi za njegova dobra djela. Kolacionira-
nje dovreno uRibatu Se'ade, u zalazak sunca jedanaestog safera est stotina ezdeset i
prve godine (= 25. XII 1262. po n. e.). Hvala Allahu i neka je blagoslov na naeg gospodina
Muhammeda i njegov rod".
Rukopis se danas nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a ovamo je
prenesen iz biblioteke u Mostaru
6
)
Rukopis je u Katalogu arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi
Husrev-begove bibi ioteke, od Kasima sv. I, Sarajevo 1963., str. 149.
6) Ovaj rukopis mogao bi biti upravo onaj primjer<Jk Keafa to ga je zavjetao sani Karadoz-beg,
Naime, u vakufnami spomenutog dobrotvora, datiranoj sa ramazana 977. (7.11- 16. II
1570) godine, knjigama koje vakif zavjeta za svoju poznatu damiju u Mostaru, naveden je
i jedan primjerak komentara Kur'ana poznatog pod imenom Keaf, od autora Garullaha.
Osim Keafa je uvakufio jo i ove knjige:
Sedam u kou povezanih I potpunih Mushafa, lijepo pisanih i namijenjenih onima koji u nji-
ma Napominjemo da se jedan lijep rukopis Kur'ana I danas u damiji spomenutog
dobrotvora u Mostaru.
Komplet od trideset duzeva Mus-hafa, u konim povezima.
Komentar Kur'ana od Kadi Beydawije.
ir'atul-islam orl B LJ
Abtary.
Ove knjige su svakako biblioteke, boy.lti fond knjiga je svojevremeno
prenesen u GazI Husrevbegovu bibi ioteku u Sarajevu.
208
t-'" LJ'"" tj

u- d 'djiJ\
. -
..... '. - .t(.. -
0"' 4\.. ..re C\...-. J.>.l L
t;;'llll
w
J., #OI
t.eJ' CU\
-.. .. - - .
j--W' (:J.

\Ll.>
.. W . .>J)YJ
jo";
,. ". L-...... .
..r . ..

."
. /..-c.;1 ,
\..;\.s/..'b.,.J 4j\.;\ t

.. . .
p ;y r-W '
- ..
t'Y' ..
.).$ \: .A:-' tLU, \.u J4\.>\.;:..- "
14- A nali
209
Posljednja stranica rukopisa djela EL-KEAF, prepisanog 660/1262. godine u Mustan-
siriji u Bagdadu, sa zapisom p r e p i s i v a a Bilal ibn Gebraila Turkmeni
210
EL-WAFIYE FI ERHIL-KAFIYE
Djelo EI-wafiye fi erhil-Kafiye napisao je Ruknudin Muhammed Esterabady
(um. 715 = 1315. god.). To je djelo komentar na EI-Kafiye sa arapske sintakse
od autora Ibn Hagiba (um. 646. = 1249. god.).
Ovaj prepis ima 195 lista, 21 x 12 cm, pisan na debljem bijelom papiru,
jednostavnim nesh pismom. Prvih est lista dopisano drugom rukom. Rukopis nije pove-
Na posljednjoj strani iza teksta djela je sl zapis
U.r: (>

('? y' -' \u I .> ( . p \ .>..: tlu- "'u --'
'ul I .A.- -' ..>v Y_lr. '\J \ JU J, \
'Lw)>J.' d

"Dovreno (prepisivanje) knjige, uz Gospodara koji prata (grijehe), u
petak jedanaestog evala sedam stotina pedeset i sedme godine, rukom slabanog bojeg
roba - potrebnog njegovom oprostu - Ahmeda, sina Jezidova, sina 'Abdulaha Koy Key-
luyi, neka Allah njegovo stanje dobrim, u medresi Nizamiji u Bagdadu. Neka
mu je oproteno".
Dakle, prepisivanje je dovreno 11. evala 757., to odgovara 7. oktobru 1356.
godine po n.e.
ka:
Ovaj rukopis se danas nalazi u Biblioteci Mehmed-paine damije u Prizrenu .
Na prvoj praznoj stranici rukopisa ubiljeena su imena njegovih vlasni-
Siwasy Hafiz Hamdije,
Nekog H ifziye i
Hafizudina ebu 'Abdillah Muhammed Emina, sina Tekiyudina ebi Hamida, sina
ejh 'Isamudinova, iz Mosula.
O ovom rukopisu vidi: M. Kolekcija orijentalnih rukopisa Bibliote-
ke Mehmed-paine damije u Prizrenu, Starine Kosova i Metohije II-III, Pritina 1963,
str . 200.
11
2 11
Prva stranica rukopisa djela EL-WAFIYE FI ERHI EL-KAFIYE, prepisanog 757/1356.
godine u Nizamiji u Bagdadu
212
Posljednja stranica rukopisnog djela EL-WAFIYE FI ERHI EL-KAFIYE prepisanog
757/1356. godine u Nizamiji u Bagdadu sa zapisom p r e p i s i v a a Ahmed ibn Ebi Ye-
zida Qoy Qeylubiye.
213
Strana k " ru opisa El "
I P v -waflV
ecatima ram"j"ih e sa natpisima
vlasnika"
2 14
SUMMARY
THREE OLD ORIENTAL MANUSCRIPTS OF YUGOSLAV
COLLECTIONS TRANSCRIBED IN IRAO
ln the libraries and collections of the old manuscripts, at the territory of
Yugoslavia, there is a certain number of codexes in Arabic, Turkish and Persian langua-
ges originated from or transcribed in larger cultural centres, such as Mecca, Medina, Cairo,
Bagdad, Istanbul and others. Among these imported books we often find very valuable
rarities even the unique items of certain books.
ln this account the author prepares three of such manuscripts the copies of
which originated in Iraq! These are manuscripts:
1. Transcription of Our'an (transcribed by Mohammed Ibn Muhamed irazi
in Mosul 647/1249. The specimen of size 13 x 10, illuminated with beautiful Persi an
ornaments with titles of some chapters in Kuri angular letters.
2. Keaf, commentary on Our'an from the author Zamaheri transcribed at
the famous Islamic University Mustansirija in Bagdad in 660 (1262) by Bilal ibn Gebrail
et-Turkmeni. The manuscript is transcribed from the autograph to which it was attached
in 1262.
3. The manuscript of the work from tiH! ,, ' ''Ill' ot Arabic syntax titled EI-
wafiye fi esrhil-kafiye written by Esterabadija. It W d ~ tlallscribed by Ahmed ibn Yezig
ibn Abdulah Koh-Keyluyi at the famous university Mustensirija at Bagdad in 757
(1356).
215
Fehim D. Spaho
DAMIJE I NJIHOVI VAKUFI U GRADOVIMA KLIKOG SANDAKA
XVII VIJEKA
Poznato je da su vakufi, odnosno vakufski objekti, odigrali ulogu u nasta-
janju i daljem razvoju gradova u XVI vijeku. 1) Kada bi bio podignut neki objekat, u pr-
vom redu damija, oko njega bi odmah nastajala mahala i tako bi se razvijati nase-
lje. Podizanjem jo nekih objekata uz damiju, mekteba, eventualno hamama i karavansa-
raja i niza naselje bi sticalo uvjete da postane kasaba, 2) to nije imalo nikakav
formalni karakter, nego je stanovnitvu te kasabe donosilo privilegije u vidu os-
od izvjesnih dravnih poreza. 3) Prema tome, damija je bila jezgro, osnova,
oko koje bi se razvijati naselje. Stoga se u ovom radu daje pregled damija u gra-
dovima (kasabama) Klikog sandaka XVII vijeka. Uz svaku damiju daje se
i kratak pregled prihoda i rashoda vakufa damije, to u stvari predstavlja rezi-
me vakufname za tu damiju.
Kakosmo vidjeli, uloga vakufa u razvoju gradskih naselja je bila velika. Tako
je bilo i u gradovima Klikog sandaka. Taj sandak, koji je osnovan 1537. godine, obuh-
vatao je jugozapadne Bosne i Hercegovine i Hrvatske, od
Konjica na istoku do na zapadu, te od Klisa i Skradina na jugu do rijeke Une na
sjeveru.
4
) Dakle, na tom je XVII vijeka bilo 17 naselja sa statusom
kasabe, tj. 17 naselja je ispunjavalo uslove da dobije takav a to da je imalo
1. O tome opirnije vid. u: Adem O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI sto-
- uloga drave i vakufa, Prilozi za orijentalnu filologiju XXV, str. 133-170.
2. O statusu kasabe vid. u: Hazim Turski izvori za istoriju Beograda, knj. I, sv. 1. katastar-
ski popisi Beograda i okoline iz 1476-1566., Istorijski arhiv Beograda, Beograd 1964., str.XXVII.
3. Adem muafijeta u razvitku gradskih naselja" u Bosni u XVI vijeku, Jugoslovenski
istorijski 1-2, 1974., str. 60-69.
4. Kartu ovog sandaka i sve nahije vid. u: Hazim Bosanski paaluk, drutvO BiH,
Sarajevo. 1959.
217
podignute damije u kojima su se obavljale molitve petkom i bajramom, te jo neka mus-
limanska obiljeja. To su bili gradovi: Konjic, Prozor, Prusac (Akhisar), Oborci, Donji
Vakuf (Novosel, Nev-abad), Gornji Vakuf Livno, Sinj, Klis, Vrlika (Vrhrika),
Drni, Skradin, Knin, Jezero (Golhisar), Zemunik i Hrvace. ovim gradovi-
ma vidimo da upravo podizanjem damija i mekteba krajem XVI vijeka neka seoska nase-
lja prerastaju u kasabe. To su gradovi: Donji Vakuf, koji se tada razvija na vanoj raskrs-
nici (upravo se u popisu koji se u ovom redu koristi 5) i naziva Nev-abad - Novo naselje),
zatim Gornji Vakuf koji se razvija na mjestu dotadanjeg seoskog naselja Zemunik
koji iz seoskog naselja prerasta u kasabu damiji koju je podigao
Ferhad-paa te na kraju naselja Hrvace, koje upravo u vrijeme popisivanja
ovog XVII vijeka, prerasta iz sela Donje i Gornje Hrvace u kasabu;
naime, na jednom mjestu u popisu se navodi kao karye = selo.
6
) il na drugom se
kae kasaba Hrvace. 7)
ulogu u podizanju damija, a time i razvoju gradskih naselja, odigrala je
i sama drava. Ima nekoliko gradova u kojima je damija podignuta upravo po sultano-
vom drugim prema potrebama drave da se na mjestu us-
postavi gradsko naselje. To su one damije koje se kod nas nazivaju "careva da-
mija". Takvi objekti, naravno, nemaju svoga vakifa, pa prema tome ni vakufname. Slu-
benici u tim damijama su izdravani iz dravnih sredstava ili su za svoje slube uivali
timare. ima i da je nekoj bilo naloeno ili sugerisano da na
mjestu podigne damiju. Takav je bio i u Klikom sandaku; Ferhad-
paa je u selu, kasnije kasabi, Hrvace po nalogu sultana podigao damiju i mek-
teb
8
) to se damija koje su podignute direktno po sultanovom i koje
nemaju svoga vakufa, one su postojale u kasabama KI ikog sandaka: u Prozo-
ru, Pruscu i Jezeru, sultan Bajezidova, u Oboreima sultan Sulejmanova, 9) u Drniu tako-
sultan Sulejmanova i u sUltpn Mehmed-hana.
Osnovni izvor za ovaj rad bio je opirni katastarski popis (defter) klikog sandaka,
nastao XVII vijela.
10
) datum nastanka ili zavretka deftera nije se mo-
gao utvrditi, al i se na osnovu tugre moe da je nastao 1603. i 1617. go-
dirw. t ihiI .. "Idi i ime sultana Ahmeda I koji je bio na vlasti u vremenu od 1603. do 1617.
godine. Poseban ovog deftera je u tome to sadri, uz popis svakog gradskog nase-
lja, i popis vakufa u tom naselju. To je zapravo veoma kratki rezime vakufname
vakufa, sa iskazanom aktivom i pasivom vakufskih prihoda. Kada se uzme u obzir
nica da broj vakufnama za ove objekte nije to onda ovaj pregled vakufa
dobiva jo vie na Od objekata pobrojanih u ovom radu, je i objavljena
5. Opirni defter za Kliki sandak IZ 1603-1617. god., orrglnal Tapu ve Kadastro Ankara No 475,
fotokopije Orrjentalnl InstItut u Sarajevu br.211 (u daljem citiranju 015 2111.
6.015,211 / 134.
7. 015, 211 / 313.
8: 015,211 / 134, tu u zabiljecl stoji da je Ferhad-paa, na osnovu zapovijestI, podIgao u selu
Donje I Gornje Hrvace damiju, mekteb i
9. Danas selo Oborci kod Donjeg Vakufa.
10 Vidi ovdje bilj . 5.
218
jedino vakufnama za damije u Zemuniku i Hrvacima; to je vakufnama Ferhad-pae So-
za njegovu damiju u kojoj su spomenute i navedene dvije damije. 11)
U ovom radu damije biti pobrojane po gradovima i to onim redosljedom kako
su navedene u defteru. Najprije biti naveden naziv damije (j(ako je
u defteru), a onda eventualno dananji ili poznatiji naziv damije, pa onda prihodi vaku-
fa, pa rashodi i na kraju eventualne primjedbe i neka objanjenja o damiji.
KONJIC
Mesdid Tabanica (7 lAhmeda
Prihodi vakufa: 4.000 gotovog novca i zakup od 30 u mahali Varda.
Izdaci: plata imama dnevno 2,5 (imam je bio Salih-halifal, plata mujezina
dnevno 1,5 (Hasan-halifal. Ovi su izdaci podmirivani od spomenute gotovine i na-
vedenog zakupa.
121
Ova se damija nije mogla sa ubicirati . Kako je i u ranijem klikom def-
ter u iz 1574. godine 13) zabiljeena isto kao i u ovome, Tabanica Ahmed, sigurno je da
je pisar dobro zabiljeio naziv damije. moe se dogoditi da je on krivo
naziv i tako ga i zabiljeio. Poznato je da je u Konjicu u to doba, dakle XVII
vijeka, postojala damija ili tekijska damija koja je jo
1559. godine. Na osnovu vakufname se vidi da je za taj objekat bila uvakufljena gotovi -
na, a iz deftera se vidi da je i damija evidentirana u defteru izdravana iz gotovi -
ne, a ne od nekretnina, to navodi na pretpostavku da je, damija evidentirana u defteru
u stvari damija.
PROZOR
U kasabi Prozor evidentirane su XVII vijeka tri damije:
1. Damija sultan Bajezid-hana.
Kao sultanska damija, ona nije imala svoga vakufa, nego su oni koji su vrili slu-
bu u njoj uivali timare. 14)
2. Damija Hadi Nesuha.
Prihodi vakufa : 36.000 gotovog novca.
11 . A. Moche und Stiftung Ferhad Paschas ln Banja Luka, Leipzig, 1941; H. kapur, Ferhad-
paa i njegove zadubine, Glasnik V IS, god. 1967, str . 17- 24, 126- 128, 227- 232,
314-319 i 412-416.
Ovdje treba da pored dva poznata prepisa vakufname Ferhad- pae u GazI Husrev-
begovoj bibliotecI, postoji prepls ove vakufname .I u Univerzitetskoj knjinici u Bratislavi, u zaos-
tavtini Safvet-bega br . TF 125. Taj je prepls pisan vrio lijepim I nesh pismom,
a obuhvata 42 stranice teksta. Faksimil ovog PI t:pisa se nalazi u Orijentalnom institutu u Sarajevu .
12.0IS,211 / 4.
13.0plrni def ter za Kllkl sandak IZ 1574. godine, original Basbakanlik ar sivi Istanbul , fotokopije
Orijentalni institut br. 92, fotokopija br. 92 / 11.
14. OIS, 211 / 29.
219
Izdaci: hatib dnevno 2 (Mehmed-halifa), imam dnevno 3 (Ibrahim-
halifa), mujezin dnevno 2 (Mehmed-halifa), koji sallu) dnevno 1
trokovi za i hasure uzimali su se iz vika novca spomenutog vakufa. 15)
3. Damija Zaima Mehmed-bega.
Pr.ihodi val<ufa: 40.000 gotovog novca.
Izdaci: ha-tib dnevno' 2 (Gazanfer-halifaL imam dnevno 3 (Mehmed-ha-
lifa), mujezin 3 dnevno (Memiah), sallah koji sallu) 1 dnevno,
kajim 2 dnevno;trokovi za i hasu re uzimani su 08 vika vakufskog novca.
16
)
PRUSAC (Akhisar)
U Pruscu su evidentirane tri damije:
1. Damija sultan Bajezid-hana.
Slubenici ove damije izdravani su od sredstava prikupljenih od dizje u nahi-
ji Neretva, dakle iz dravnih sredstava. 17)
Na osnovu ovoga se moe da je sultan Bajezidova damija, koja se nalazi-
la u samoj bila podignuta prema potrebama drave.
2. Damija umrlog Jahja-Pfe.
Prihodi vakufa: 24.000 gotovog novca, prihodi od karavan-saraja i prihodi od
10 vakufskih po 60 godinje.
Izdaci: plata hatiba 2 dnevno (lbrahim-halifaL plata imama 2 dnevno
(Mehmed-halifa), plata mujezina 2 dnevno (Mustafa-halifa), plata kajima 2
dnevno, plata bevvaba 2 dnevno.
Neki Sofj Omer aga je jo uvakufio 1.600 i odredio da se u ovoj damiji i
sura "Jasin".18)
3. Damija umrlog Bali age, brata umrlog Rustem-pae.
18a
)
Prihodi vakufa: 40.000 gotovog novca, 9 po 90 godinje, 4 mlina
sa godinjim prihodom od 120 jedna sa godinjim prihodom od 20 i 2
sa prihodom od po 12
15.01S, 211/30.
16. Isto.
17.01S, 211/56.
18. Isto.
18a. Podatak da je Bali-aga brat Rustem-pae nalazi se u opsirnom defteru Klikog sandaka iz
1574, godine (OIS, br. 92, fo 92/105), gdje doslovno stoji: Mahala damije Bali-age, brata umr-
log Rustem-pae; XVII vijeka bio je umro i Bali-aga, naime u defteru iz tog vremena
(OIS, fo 211/56) se kae: Mahala damije umrlog Bali-age. Navedeni Bali-aga moe biti brat
Rustem-pae Hrvata koji je rodom iz Skradina i koji je bio veliki vezir na dvoru.sultana Sulej
mana. Umro je 1561. godine, pa se prema tome u defteru iz 1574. godine biljei kao umrli. Ne bi
mogao biti brat onog Rustem-pae koji je sahranjen u posebnom turbetu kod Ferha
dije, jer je taj Rustem-paa poginuo 1595. godine, pa je 1574., kada je def ter, jo bio
iv.
220
Izdaci: plata imama i hatiba 10 dnevno (ejhi-halifal. plata mujezina 2
dnevno (Dafer-halifa), plata kajima 2 dnevno, plata mualima 2 dnevno, 19)
plata bevaba 3 dnevno. Navedeni izdaci su podmirivani iz spomenute gotovine, od
prihoda od mlinova, i

OBORel
Dananje selo Oborci, u blizini Donjeg Vakufa, nekada je bilo gradsko naselje sa
statusom kasabe. Prema zabiljeci u defteru iz 1574. godine vidi se da je tu bila po-
dignuta damija po sultanovom Nije ime sultana, ali kako je u to
doba na prijestolju bio sultan Sulejman, to je sigurno on izdao naredbu da se podigne da-
mija. 21) je bila tendencija drave da se na tom mjestu razvije kasaba. 1574.
godine to se naselje sastojalo iz dvije mahale: Mahala damije sa 84 i Mahala
Huseina, sina Mustafe, sa Donjim Oborcima sa 95 22) Ali, razvojem kasabe Donji
Vakuf krajem XVI vijeka na vanoj raskrsnici puteva, kasaba Oborci stagnirati,
pa i opadati. Tako XVII vijeka ovo naselje jo uvijek ima status kasa be,
ali se tada sastoji samo od jedne mahale. Mahale damije sa 98 23) Tada je u
Oborcima evidentirana jedna damija, koja postoji i danas.
damija (Damija sultan Sulejmana).
U defteru nije evidentirano iz kojih sredstava su izdravani slubenici u damiji,
poto damija nije imala svoga vakufa. Navedeni su ovi slubenici: hatib, imam, mujezin
i fera. 24)
GORNJI VAKUF
Mehmed-begova damija (Damija Mehmed-bega
Prihodi vakufa: gotovina 56.460 zakup zemina godinje 800 akti, 26) prihod
od 10 i od karavansaraja.
19.1z da se ovdje navodi mualim, vidi se da je uz damiju postojao i mekteb koji je pripadao
istom vakufu.
20.01S, 211/57.
21.0IS, 92/108.
22.01S, 92/108 i 92/109.
23. OIS, 211/62.
24. Isto.
25_ O razvoju ovog naselja opirnije vid. u: A. O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni
u XVI prilozi za orijentalnu filologiju, XXV /1975, Orijentalni institut, Sarajevo, 1977.,
str. 133-170.
26. Ovim podatkom o zakupu zemina se Nazif ef. koji je da je
od starijih ljudi da se u Gornjem Vakufu mukata, tj. zakupna pristojba, to je pripada-
lo Mehmed-begovu vakufu; up. publikaciju Uloga damije Mehmed-bega u formira-
niu Gornjeg Vakufa, Gornji Vakuf 1971., str. 11.
221
Izdaci: hatib i imam dnevno 8 (Gazanfer-halifa), mualim dnevno 4 27)
prvi mujezin dnevno 2 (Omer-ha)ifa), drugi mujezin dnevno 2 (Redep-hali-
fa), kajim dnevno 1 mutevelija dnevno 2 nazir dnevno 3 trokovi za
i hasu re godinje 480 Ovi su trokovi podmirivani od navedene gotovine, od
kirija za i od zakupa zemina. 28)
DONJI VAKUF (Novosel, Nev-abad) 29)
U Donjem Vakufu su evidentirane dvije damije:
1. damija (Damija Ibrahim-bega
Prihodi vakufa: gotovina 37.000 prihod od kirija za 18 godinje 508
prihod od 3 mlina na rijeci Krki godinje 1.740
Izdaci: imam, hatib i mualim dnevno 13 (Hasan-halifa), prvi mujezin dnevno
3 drugi mujezin dnevno 3 fera dnevno 1 drugi fera dnevno 1
mutevelija dnevno 3 nazir dnevno 1

2. Damija
Prihodi vakufa: gotovina 40.400
Izdaci: imam i hatib 6 dnevno (Mehmed), mujezin dnevno 2 (Osman),
fera dnevno 1 mutevelija dnevno 2 31)
LIVNO
XVII vijeka u Livnu je bilo 8 damija.
32
) lako je sjedite Kli-
kog sandaka bilo u Klisu, sandakbezi su stolovali u Livnu, i najrazvijenijem
gradu sandaka.
1. Damija (Dumanua).
Prihodi vakufa: gotovina 58.171 kirija od 12 godinje 2.230
Izdaci: imam i hatib dnevno 6 (Hasan-halifa), mujezin dnevno 2 (Sulej'
man-halifa), drugi mujezin dnevno 2 (Sefer-halifa), mualim dnevno 2 mua-
rif godinje 120 kajim dnevno 1 mutevelija dnevno 3 mimar dnevno 1
27 . Dokle, uz damiju je postojao i mekteb.
28. 0IS, 211 / 64.
29. I o razvoju ovog naselja vid. opirnije u navedenom radu A. O formiranju nekih gradskih
naselja u Bosni u XVI
30. 0IS, 211/82.
31.0IS,211 / 821211 / 83.
32.Ahmed Livanjske damije, Glasnik IVZ, IX, 1941, str. 374. Tu se navodi u Livnu 13 da-
mija; ni za jednu nema podataka o vakufu .
222
nazir godinje 100 trokovi za i hasu re godinje 140 Svi ovi tro-
kovi su podmirivani iz navedene gotovine i od kirije si10menutih

2. Damija Bali-age (Balagua).
Prihodi vakufa: gotovina 128.560 kirija od 18 godinje 340 pri-
hodi od mlinova koji pripadaju spomenutom vakufu godinje 400
Izdaci: imam i hatib dnevno 8 (aban-halifa), mujezin dnevno 5akcI (Musli-
hudin-halifa), drugi mujezin dnevno 3 (Husejn, sin Hadi Ejnehana), mujezin
dnevno 2 (Mehmed, sin Ramadana), kajim dnevno 2 duzhan dnevno 1
mutevelija dnevno 4

O ovoj damiji je potrebno jo nekoliko je, olivanjskim
damijama, 35) kao godinu gradnje te damije naveo 995 (1586/87), a Mehmed Mujezi-
je, na osnovu kronograma iznad ulaza u damiju, da je mnogo
ranije, 920. godine (1514/15).36) je na osnovu naziva damije
Balagua pretpostavio da ju je sagradio neki Balagija. vidi se da ovu damiju ni-
je podigao ni kakav Balagija, nego Bal i-aga Ljubu dakle iz Livna, 37)
koji je elio da svome gradu ostavi vrijednu zadubinu. Iz prihoda vakufa vidi se da je
njegov vakuf bio najbogatiji u Livnu.
3. Damija Mehmed-age
Prihodi vakufa: gotovina 49.284 25 ali nije visina priho-
da od
Izdaci: imam i hatib dnevno 6 (Veli-halifa), prvi mujezin dnevno 2,5
(Hadi Omer-hai ifa), drugi mujezin dnevno 2,5 (I brah im), fera i kajim dnevno 1
mutevelija dnevno 2,5

Damiju sa ovakvim nazivom ne navode ni ni a ni Evlija
bija. u defteru, opet, nije nigdje ubiljeena damija Dukatar Hadi Ahmeda ko-
ju sva trojice. spomenutih autora navode. Natpis sa ove damije nije nego ga zna-
mo samo po Evliji

Iz natpisa koga saoptava Evlija se vidi da je da-
mija 1587. godine, 40) pa je prema tome morala biti evidentirana u defteru. U
samom natpisu nije sadrano ime graditelja nego ga daje sam koji kae: "Blizu
nalazi se stari tvrdo zidani hram pod kupolom. To je damija Dukat (ar) - oglu
Hadi Ahmeda" 41). je da je pogreno zapisao ime dobrotvora, a pozna-
33.0IS, 211/94.
34. Isto.
35.A. op. cit.
36.Mehmed Turski natpisI XVI vijeka iz nekoliko mijesta BiH, paF III/IV, Sarajevo
1953., str. 458.
37. Poznato je da je porodica iz Livna.
38. aiS, 211/94.
39. M. op. cit, str. 479.
40. Evlija PutopiS odlomcI o jugoslavenskim zemljama, prevod, uvod I komentar H. aba-
Svjetlost, Sarajevo 1967., str. 139.
41.lsto.
223
to je da je on pravio greke, pa da je u stvari to damija Mehmed-age umjesto Hadi Ah-
meda.
4. Damija Muhameda Perko-zade (Muhameda spahije ili Perkua).
Izdaci : imam, hatib i mualim dnevno 10 (sve tri te slube obavljalo je jedno
lice, Musa-halifa, a iz da je obavljao i dunost mualima vidi se da je uz damiju
postojao i mekteb), prvi mujezin dnevno 3 (Husejin-halifa), drugi mujezin dnevno
1 (Mustafa-halifa), aerhan pojedinih poglavlja iz Kur'ana) i muarrif dnevno
3 (Beir-halifa), mutevelija dnevno 3 nazir godinje 160 kajim dnevno 1
trokovi za i hasure dnevno 1 42)
Ova je damija u narodu bila poznata po imenu Perkua.
43
) Sada se moe dati ob-
janjenje odakle dolazi taj naziv. Objanjenje je sasvim jednostavno, narod ju je tako
prozvao po imenu koji se zvao Perko-zade, od je nastalo ime damije
Perkua.
5_ Damija Mustafa-pae (Lala-paina damija)
Prihodi vakufa: gotovina 123.326 kirija od 8 godinje 1.280
Izdaci : imam i hatib 10 dnevno (Ahmed-halifa), prvi mujezin 6 dnevno
s tim da suru "Teba reke" (Hadi Mustafa), drugi mujezin dnevno 2 s tim da
"Amme duz" .muarrif dnevno 2 kajim dnevno 2,5 kajim dnevno 2
mutevelija dnevno 5 nazir godinje 200 trokovi za osvjetljavanje munare u
mjesecu ramazanu 40

Spomenuti Mustafa-paa je Lala Mustafa-paa koji je bio kliki san-
dakbeg od 1574. do 1577. godine. Iako je sjedite klikih sandakbegova bilo
u Klisu, oni su cijelo vrijeme sjedili u Livnu. Otuda se Mustafa-paa da tu po-
digne damiju i to u vrijeme kada je sjedio u Livnu kao sandakbeg. Damija je podignu-
ta 1577. godine.
6. Mesdid Pehlivan Husejina
Izdaci: imam dnevno 2 (Muslihudin), mujezin dnevno 1,5 (Korkud),
trokovi za i hasure dnevno 2

7. Mesdid Husejina
Za vakuf ovoga mesdida stoji u defteru zabiljeka: Mutevelija ovog vakufa
je otputovao u Sarajevo, te se nisu mogli uzeti podaci o prihodima i izdacima vakufa. 46)
42.015, 211 / 95.
43. M. op. cit ., 471 .
44.015,211 / 95.
45. 015, 211 / 96.
46.15to.
224
Na osnovu ove zabiljeke moe se donijeti da su podaci koji su
unoeni u ovaj def ter o stanju pojedinih vakufa uzimani direktno od muteve-
lija vakufa, pa se mogu smatrati potpuno
u svom radu o livanjskim damijama 47) spomenuo je samo jedan
mesdid i to mesdid. Da li je jedan od dva ovdje spomenuta mesdida moda
taj. nisam mogao utvrditi.
8. Damija Hadi Uvejsa.
Izdaci: hatib i 'imam dnevno 4 (Ali-halifa), mujezin dnevno 2 (Isa-
halifa), trokovi za i hasure godinje 30

SINJ
Mesdid Hadi Hamze.
Prihodi vakufa: gotovina 5.500 kirija od 7 700 godinje.
Izdaci: imam i mualim dnevno 6 (ovu je dunost obavljalo jedno lice, Al i-ha-
lifa, a poto se navodi dunost mualima da je uz mesdid bio i mekteb), mujezin
dnevno 2 duzhan dnevno 2 mutevelija dnevno 2 i nazir dnevno 1
Ovi su izdaci podmirivani od navedene gotovine i spomenute kirije.
49
)
KLIS
Murat-begova damija.
Prihodi vakufa: gotovina 20.000 godinji prihod od 9 mlinova koji pripadaju
vakufu 10.000 godinji prihod od koji pripada vakufu, u nahij i Petrovo
Polje, 15_000 godinji prihod od jednog u nahiji Skradin 1.000
Izdaci: hatib, imam i mualim dnevno 8 (Isa-halifa), dakle i ovdje uz damiju
postoji mekteb, mujezin dnevno 5 (Ahmed-halifal, drugi mujezin dnevno:3
kajim dnevno 1,5 mutevelija dnevno 8 dabija dnevno 2

Ovo je damija Murat-bega prvog klikog sandak-bega i Gazi Husrev-
begovog koji se istakao u borbama oko osvojenja grada KI isa 1537. godi -
ne. Sasvim je, onda, jasno to je on u Klisu podigao damiju.
47.A. op. cit_
48. Isto.
49.015, 211 / 121.
50.015,211 / 141 .
15- A nali 225
VRLIKA (Vrhrika)
Iskender-age.
Prihodi vakufa: gotovina 95.000 kirija od godinje 360
Izdaci: imam i hatib dnevno 6 (Ali-halifal, mujezin dnevno 3 (Bekir-
halifa), kajim dnevno mutevelija dnevno 1 nazir dnevno 1

U defteru s XVII vijeka nije ime ove damije, ali se na osnovu
deftera iz 1574. godine vidi da je to damija Iskender-age, umrlog dizdara Vr-
lika.
52
)
DRNi
Damija umrlog sultan Sulejman-hana.
Kako se vidi, ova je damija podignuta po sultanovom prema tome nije
imala svoga vakufa. Slubenici u damiji dobivali su plate iz dravnih sredstava ili su ui
vali timare.
Plate slubenika: imam i hatib dnevno 4 (Ibrahim-halifa), mujezin je za obav
ljanje svoje slube uivao timar,duzhan dnevno 2 trokovi za i hasure dnev
no 2 fera dnevno 2

SKRADIN
U Skradinu se XVII vijeka navodi samo jedan mesdid ime nisam
uspio
Nema podataka o vakufu, niti o slubenicima u mesdidu.

U su evidentirane dvije damije XVII vijeka.
1. Damija

Prihodi vakufa: gotovina 23.000 kirija od 9 (nije iznos),
jo 7.200 gotovine koje je uvakufio neki Hadi Ahmed i pridodao taj iznos
begovom vakufu.
Izdaci: imam 2 dnevno, hatib 2 dnevno (imam i hatib je Bekir-halifal.
mujezin 2 dnevno, drugi mujezin 2 dnevno, kajim 1,5 dnevno, duzhan
1

51 . 015,211 / 145.
52. 015, 92/ 217.
53. 015, 211 / 153.
54. Tu je damiju podigao poznati bosanski I kliki sandakbeg
55. 015, 211 / 241 .
226
I
I
I
2. Damija umrlog sultana Mehmed-hana.
Kao sultanska damija nema vakufa, nego se trokovi podmiruju iz dravnih pri-
hoda.
Trokovi: hatib dnevno 7 daje se od filurije prikupljene u (Hasan-
halifa), imam uiva timar za vrenje svoje slube (Hasan-halifa), mujezin dnevno 3
daje se od filurije prikupljene u kasabi (Ahmed-halifa), kajim dnevno 2
daje se, od filurije iz kasabe trokovi za i hasu re dnevno 1
se iz istih sredstava. 56)
KNIN
Damija Mustafa-age, emina.
Prihodi vakufa: gotovina 80.000 kirija od tri godinje 450
Izdaci: imam i hatib dnevno 9 (Redep-halifa), mujezin dnevno 3,5
(Ali-halifa), drugi mujezin dnevno 3,5 kajim dnevno 2 fera dnevno 1
mutevelija dnevno 4

Situacija sa ovim vakufom nije bila sasvim jasna. Naime, u defteru postoji
zabiljeka: Spomenuti vakif je uvakufio 80.000 ali on je imao obaveze prema dra-
vi, pa se nakon njegove smrti pojavio dug prema dravnoj blagajni; 80.000 koje je
uvakufio pa su zato za dravnu blagajnu. 58)
Kako je moglo do ovakve situacije ako se zna da je, na osnovu erijatskih pro-
pisa, vakufski imetak, kada je vakuf registrovan na sudu, nepovrediv i da se ni na ka-
kav ne moe je pretpostaviti da je poloaj na kome se nalazio omo-
vakifu Mustafa-agi mahinacije, tako da je stekao izvjesni imetak koji je
onda uvakufio. Kada je umro ustanovljeno je na kakav je doao do novca, pa je va-
kuf proglaen a novac dravi.
JEZERO (Golhisar)
Damija umrlog sultana Bajazida.
I ovdje je damija podignuta po sultanovom pa nije imala svoga vakufa.
Svi slubenici u damiji su za svoje slube uivali timare.
59
) Nisu navedeni slubenici po-

56.0IS, 2111242.
57.0IS, 211/301.
58.0IS, 211/302.
59.0IS, 211/307.
227
ZEMUNIK
Zemunik je danas selo u zadarskoj oblasti, na raskrsnici putova Zadar, Obrovac i
Benkovac. Nekada je to, 0110 i naselje sa statusom kasabe.
60
)
Damija umrlog Ferhad-pae, biveg mir-i mirana Bosne:
Prihodi vakufa: prihodi za ovaj vakuf su sa jednog zvanog Tinja,
za koji u defteru stoji zabiljeka: Ferhad-pae, biveg bosanskog begler-
bega ... spada zemlje koje je on sa carskom vojskom osvojio. Njegove prihode
je uvakufio za damiju i mekteb koje je lJ Boije ime podigao u nahiji Kotari (u kasabi
Zemunik), kao i za damiju i njene potrebe koju je oivio u kasabi Hrvace, te za slube-
nike mekteba u Vrana. da je taj posjed blizu mora i u isturenom
nom pa ga zbog toga nije kako treba to je u novom def te-
ru zavedeno da se carskom slubeniku, koji dolazi da u oblasti s one strane Kupe prikupi
vlake prihode, daje svake godine iznos od 2.000 kao globalan iznos poreza filu-
rije. 61)
Dakle, globalni iznos od 2.000 godinje troen je za potrebe damije u Zemu-
niku, damije u kasabi Hrvace i mekteba u Vrana.
Izdaci: hatib, imam i moalim dnevno 13 (hadi Safer halifa). mujezin dnevno
4 (Alaudin-halifa). kajim dnevno 4 trokovi za i hasu re 1 dnev-
no.
62
)
Ovdje treba napomenuti da je vakufnama Ferhad-pae za njegovu da-
miju u Banjaluci, a u kojoj su navedeni i ovdje spomenuti objekti u Zemuniku i Hrvaci-
ma, i objavljena.
63
)
HRVACE
je to manje naselje u blizini Sinja. Ovo je naselje upravo XVII vi -
jeka prerastalo iz sela u kasabu.
64
)
Damija umrlog Ferhad-pae.
Prihodi: ova je damija izdravana iz sredstava prikupljenih sa Tinj. dakle,
iz istih sredstava kao i damija u Zemuniku (vidjeti prijevod zabiljeke o tom
kod opisa kasabe Zemunik).
Izdaci: nisu navedeni nikakvi izdaci za ovu damiju.
60. O razvoju kasa be Zemunik vid. opi rnije u navedenom radu A. O formiranju nekih grad-
skih naselja u Bosni u XVI
61 . 0IS, 211 / 313.
62. OIS, 211 / 312; ovi se podaci u potpunosti slau sa podacima iz vakufname.
63. A. Moche und Stiftung Ferhad Paschas in Banja Luka, Leipzig, 1941 ; H. kapur, Ferhad-
paa i njegove zadubine, Glasnik VIS, god. 1967.
64. 0pi rnije vid. u: A. O formiranju nekih gradskih nasel j a u Bosni u XVI
228
Ovu damiju u Hrvacima Ferhad-paa je podigao prema potrebama drave, odnos-
no po sultanovom U defteru s XVII vijeka stoji ovakva zabiljeka:
U selu Donje i Gornje Hrvace umrli Ferhad-paa je na osnovu zapovijesti, podi -
gao damiju, mekteb i 65) Prema tome, Ferhad-paa je u ovome mjestu, osim
damije, podigao i mekteb i izvjestan broj Jasna je bila tendencija drave da se
to sefo pretvori u kasabu izgradnjom ovih objekata, to je naravno i ostvareno.
65.0IS, 211/134.
229
SUMMARY
THE MOSOUES AND THEIR WAOFS IN THE TOWNS OF KLlKI SANDAK
AT THE BEGINNING OF THE XVIITH CENTURY
The mosques and their waqfs in the towns of Kliki Sandak at the beginning
of the XVllth century.
Th is wor k gives, at first, a view of tou ns , that is settlements wh ich . had a
status of provinciai town s (kasaba) on the territory of Kliki Sandak at the beginning
of the XVllth century. This Sandak included a region of Southwest of Bosnia and
Herzegovina and Southeast of Croatia, more exactly, from Konjic at the East to
at the West, then from Klis and Skradin at the Sout to the river Una at the North. In
that region at the beginning of the XVllth century there were 17 settlements with a
status of provinciai towns: Konjic, Prozor, Prusac, Oborci, Donji Vakuf, Gornji Vakuf,
Livno, Sinj. Klis, Vrlika, Drni, Skradin, Knin, Jezero, Zemunik and Hrvace .
The basic source for this work was an extensive cadastre list of the region of
Kliki Sandak appeared at the beginning of the XVllth century, in fact, between 1603
and 1617. On the basis of that notebook the data about the mosques that existed at that
time in cited places are presented, and also Waqfs from which the mosques were supoor-
ted. I n addition to the data about the mosques the data of the incomes and expenses of
Waqf are presented and of the employees who were payed from the means of Waqf.
These data, in fact, represent a summary of Waqfnamas. When the fact that only one
Waqfnama is preserved we take into consideration, Waqfnama of Ferhat paa
for the mosque in Banja Luka in which the mosques of Zemunik and Hrvace are cited too,
than it become obvious that these data from the notebook are quite new and they give a
more vivid picture about the towns of that time.
230
Hamdija
VIJESTI O MUSLIMANSKOJ PUBLICI U TEATRU
NA XIX VIJEKA
Tijesno vezana za Dalmaciju mnogim svojim. interesima, Hercegovina je vijekovi-
ma otuda primala utjecaje. Na irokom frontu od Neretve do Hercegnovog u nju
je prodirao talijanski jezik, koji je bio u upotrebi u Dubrovniku i u ostalim primorskim
gradovima i naseljima na obali dok su oni bili turski (npr. Makarska, Hercegnovi, itd) 1), a
pogotovo nakon mira 1699. godine, kada su Turcima oteli taj dio
njihove obale 2), s koje su dolazile nove medicinske metode i ideje, lijekovi,
pokloni, lijepe tkanine, u bogatijih i uglednijih ljudi, papir i ostali indust-
rijski proizvodi.
3
) Osim toga, iako je i u Hercegovini bilo lijepih, otmenih i kula ok-
ruenih vrtovima pored rijeka i potoka, ukraenih drvorezom i lijepim predmetima svake
vrste, dio naselja bio je vie nego skroman. Zbog toga je silazak u Dal-
maciju, u njegove urbane sredine, gdje je bilo dosta lijepih i ostalih i
gdje je bila ivost i arenilo zbog ivog pomorskog prometa, bio svojevrstan doiv-
ljaj. ali se malo, veoma malo zna koliko je i kako ta primorska arhitektura, odijevanje,
gradske navike, evropske tenje i - u toku renesansnih kreta-
nja - utjecali na stanovnitvo u Dedijer je zabiljeio i podvukao udalje-
nost onih muslimanskih porodica u Hercegovini, koje su se povukle iz nekadanjih turskih
posjeda uz more,4) kao ukupnost svih tih utjecaja, ali sve je to usputno i fragmentarno.
1. Hamdija Utjecaj talijanskoga jezika na govor Trebinja I okolice na XVIII
vijeka, RadovI ANU BiH-a, LV/18, Sarajevo, 1975. Makarska je bila u turskim rukama sve do
1684., a HerceUl10vi do 1687.
2. Od Risna do Sutorine i od Neuma do Iza Makarske.
3. Lettere e commissIoni di Levante, serija koja donosI uputstva Izaslanicima
nim u su I u Hercegovinu slali, na primjer, specijalne puke uvezene IZ Italije,
engleske tofove, tespihe od koralja, krletke za ptice, itd. - Hamdija
Putevi evropske medicine u Bosni I Hercegovini, 10.792. - 10.800., 22.VI
30.VI 1978.
4. Dedijer, Rudine, Srpski etnografski zbornik, V, Beograd, 1903., 718
231
Trebalo bi tom pitanju posvetiti ozbiljniju paznJu i sa stanovita dokumenata
i dokumenata iz arhiva starih gradova na talijanskoj jadranskoj obali (Bari, Ankona,
Peskara, Venecija), jer su trgovci - Muslimani odlazili u sve te gradove kao
i u unutranjost prostranog Otomanskog carstva. Neki medu njima su bili u takvom i to-
likom dodiru sa talijanskom civilizacijom da su bili njen jezik i koristili ga kao
emini na dalmatinskim skelama 5), gdje su ostajali i po nekoliko godina. Naravno, oni su
svoje utiske u uslovima duboke razlike u vjerskim ideologijama, ko-
je su bile, pored ostalog, vidljive u knjievnom stvaranju u kome je - pogotovo
u toku XVII i XVIII vijeka - bilo veoma mnogo antiturskih i antiislamskih odnosno anti-
tema i motiva.
6
) Na alost, nema podataka o tome kako su obrazovani Musli-
mani u Hercegovini ocjenjivali ta knjilflvna djela i kako su reagirali na njih. 7) Isto tako
nema nikakvih tragova, ba nikakvih, da bi obrazovani i ostali Dalmatinci
pomavali barem u osnovnim linijama knjievno stvaralatvo Muslimana na
turskom ili srpskohrvatskom jeziku makar i sa stanovita suzbijanja vjerskog utjecaja, ko-
ji je u toku XV III vijeka bio jo dosta jak na s kojeg
su neki mladi ljudi odlazili u susjednu Hercegovinu i prelazili na islam_
8
) Jedino su dubro-
terdumani, koji su se kolovali u Sofiji ili u Carigradu, znali neto vie o
turskoj knjievnosti i kulturi 8a) Ni susjedna Italija nije u tom pogledu bila mno-
go pred Dubrovnikom, pa se ozbiljnije i baviti tim pitanjem tek krajem
XVII vijeka. Pionir u tom poslu je bio Bolonjez Lujigji Ferdinando Marsilji, koji je siste-
matski prikupljao kao putnik i kao austrijski oficir sve to je bilo vrijedno panje u tom
pogledu, pogotovo na Balkanu. 9) Mada su te dvije civilizacije stajale vijekovima jedna
prema drugoj. neraskidivo vezane mnogobrojnim ekonomskim razlozima - kao, na pri-
5. Takav jedan emin je bio na skali na XVIII vijeka.
6. Kombol. Povijest hrvatske knjievnosti do Preporoda, Zagreb, 1961.,208. Uporedi i
rad. su bile u tom to su knjievni radovi u Dalmaciji bili (barem neki) tampa-
ni, a u Hercegovini nijesu.
7. Grmek, medicine, u svojim je radovima pominjao prijateljstvo obrazovanog
ljekara CastelI ija sa bosanskim paom i sandakom na XV III vijeka. San-
dak je bio, po svoj prilici, Oba su veoma cijenila ovoga zbog njegova
iroka obrazovanja. Treba napomenuti da tadanji ljekari nijesu sticali samo usko
obrazovanje da se na talijanskim univerzitetima predavala i ira prirodoslovna materija i da je
medicinski studij bio u bliskoj vezi i sa drugim disciplinama, pa se iz pisama, koje Grmek
obilno citira, vidi da je Castelli sa obojicom turskih dostojanstvenika razgovarao o pi-
tanjima, koji se nijesu ticali samo medicine i kontakt iz Splita je imao Julije Baja-
monti koncem XVJlI vijeka sa Osman-begom Ovaj polihistor, koji je dobro pozna-
vao kulturne prilike u Dalmaciji, odravao je i veze sa susjednom Italijom (npr. prijatelj-
stvo sa Albertom Fortisom).
8. Hamdija porodice od 1700. - 1714. (rukopis u tampi).
8a. Historijski arhiv u Dubrovniku (HAD), Lettere e commissioni di Levante, 66 (169't-1703-1,
244-245., 2RXII 1702. Vlada pie svom agentu u Carigradu, Luki Kiriku, da moe potroiti od
27 do 50 dukata"per il dizionario delle lingue per uso odobrenja je i svo-
jim od jezika" za knjige i na turskom jeziku. Za sada nema radova, koji bi se
. bavili tim "terdumanima", njihovom kulturom i njihovim interesima, a ni iza jed-
nog njima nije ostalo u Arhivu nita drugo nego slubeni prevodi i
turskih akata. Tu i tamo, ima jasnih potvrda da su bili spretni i dobri poznavaoci i prilika
i ljudi u to nije moglo biti bez izvjesnog poznavanja kulturnih prilika na tom tlu.
9. Hamdija Luigi Ferdinando Marsigli i nai krajevi od 1679. do 1684. godine (ruko-
pis u ANUBIH-u). Marsilji (1658. - 1730.) je, poslije studija u Bolonji i u Padovi, putovao po
Italiji, pa je tako na njenom jugu sreo jednog engleskog trgovca, koji je dugo vremena ivio u Tur-
skoj. a godinu dana iza toga se sviti baila (ambasadora), koji je odlazio na
232
mjer, to je bio u Dalmaciji i Hercegovini - prolo je veoma mnogo vremena dok se
nijesu .razvili centri i istaknuti koji bi, na obje strane, da gleda-
ju objektivno i na pitanja dodira tih dvaju kulturnih svjetova. su bili, bez
ikakve sumnje, suprotnim ideolokim orijentacijama, kao to je bio na
primjer, u pogledu pomenutog Marsiljija, koji je iza sebe u Bolonji ostavio bez sumnje
i najozbiljniju zbirku materijala o turskoj kulturi. Pa ipak, nadahnut
idejama svoga doba, nije se da napie kako su Turci "ivotinje koje ne zaslu-
uju da ive zajedno sa ljudima, pa bi ih trebalo ukloniti iz ljudskog drutva", 10) ali se
istovremeno sa potovanjem jednog svog prvog o
turskim pitanjima, uzdahnuvi uz reminiscencu: "Kako ovako obrazovan moe bi-
ti musliman!"
Proces posmatranja turske kulture na temelju podataka sa Balkana nije, dakle,
sa Blauom 11), kako se to nekada tvrdi, nego mnogo ranije, ali se tome
ne treba jer se kod nas, na primjer, o spomenutom Marsiljiju - iako su iz njegove
zbirke potekla mnoga i mada je on od unitenja spasio ogroman broj raz-
novrsnih podataka i rariteta - nije napisalo mnogo 12), pa je on ka;' kolekcionar kod nas
gotovo nepoznat i spominje se samo kao kartograf u nekim poslijeratnim izdanjima.
13
)
Utoliko bi bio zanimljiviji jedan detalj iz arhiva, koji govori o mus-
limanskoj publici u teatru na XIX vijeka.
U to doba u Dubrovniku se predstave daju u poznatom Orsanu, koji je bio na
mjestu dananje Gradske kafane, tj. unutar zidina. Davale su ih talijanske druine, narav-
no na talijanskom jeziku. Dokumenti su nam imena "capo - com ica" (impresa-
rija, efa druina) i njihovih trupa, ali, na alost, ne i djela koja su davali osim indirektnih
podataka da su to bili komadi, u kojima su iz Italije, iz
vicarske i vjerovatno nekih drugih zemalja, odakle su doli trbuhom zakruhom_
14
) Ta-
ko se 1801. godine pominje druina Jozefa Mosa, 15) J802. Stefana Nisija, 16) a zatim
svoju dunost u Carigrad_ I na odlasku i na povratku Marsilji je vodio dnevnik, koji je samo pod-
sjetnik i objedinitelj svega to je vidio i prikupio na tom putovanju. Kasnije je (od 1684. do 1702.)
to svoje prvo istraivanje nastavio kao bliski saradnik Eugena Savojskog i kao austrijski komesar za
sa Tu rskom_
10. Biblioteca univeritaria di Bologna, Manoseritti di L. F. Marsigli, fase. 51. i 52. U svojim izvjetaji-
ma Leopoldu I Marsilji je veoma dokumentirano i otroumno ocrtao prilike u Bosni poslije Pet-
naestogodinjeg rata. saradnji sa ANUBIH-om, pisac ovih redaka je snimio jedan dio
tih izvjetaja, al i, na alost, zbog nedostatka sredstava, to nije mogao nastaviti, iako bi istraivanja
u ovoj bolonjekoj zbirci donijela veoma mnogo podataka o Bosni i Hercegovini na kraju
XVII i na XVIII vijeka.
11. Blau Otto, diplomat i polihistor (1828. - 1879.). u Sarajevu od 1864. do 1872. godine,
prikupljao je podatke iz arheologije, historije, geografije, statistike, numizmatike, flore, mineralo-
gije i privrede.
12.Beigl, Spisi grofa Marsiljija (Marsigli) u biblioteci u Bolonji (Bologna), GZM, 1901.
13.U nekim poslijeratnim izdanjima ANUBIH-a.
14. Marino Santoro, violinista, Frezza Angelo, violinista, de Angelis, Zabolio i drugi.
15.HAD, Consilium minus, 113 (1800. - 1802.),306., 21.X 1801.: "Captum fuit de concedendo
Publicum Theatrum Josepha Mosso, Capo - com ico pro repraesentationibus scenicis pro currenti
Autumno et subseguenti Hyeme" . .
16.lbidem, 351., 6.111 1802.: "Captum fuit de concedendo Pub_ Theatrum Stephano Nisi, capo
comico, pro proxima Autumno et subseguenti hyeme, cum hoc quod dictus Nisi per totum .
Mensem Maii debe at cumunicare Ex. Min. Con. nomina Sociorum ab ipso in venturam pro
raepresentationibus Comicis iuxta esas Supplicationem tenoris seguentis". Uz ovaj je i
233
Augustina Bellolija zajedno ia nekim Filipom Trojanijem, 17) koji su, bili zbog
protjerani, 18) pa se poslije njih pominje neki Solari, Vito Perugini i Jozef Alexi. 19)
I 1803. godine se predstavljalo, jer je dozvola opet data Jozefu Alexiju i njegovoj trupi. 20)
Za 1804. i 1805. godinu u Arhivu nema imena kao u ranijem,
ali da se i tada odlazilo u teatar i da je tamo bilo predstava pored ostalog, i jed-
na biljeka o Muslimanima, koji su vjerovatno kao trgovci i emini boravili u Lazaretu i ko-
ji su zatraili dozvolu da i oni mogu da ih gledaju. Vlada je "quod Turcae
non possint intervenire Raepresentationibus Scenicis sine Capitaneo et sine expresa licen-
tia Ex. Min. Consilii". 21) A kada je donijela takvu odluku, vlada je morala - vjerna
svom starom da nijedan Musliman ne moe unutar zidina - donijeti i
drugu, tj. "di contentraci che fino al primo giorno della ventura Quaressima possa uno
solo dei SS Senatori aprire le Porte della Citta una sola volta dopo la recita del Pubblico
Teatro", 22) kako bi oni, koji moraju iz grada u te kasne sate, otili svojim van
zidina, jer su se glavna gradska vrata zatvarala mnogo ranije nego su te predstave u teatru
zavravale.
Za ulaznicu su morali platiti osam groa, a u orkestru su bili Tomo Resti, koji
je kasnije (1809) postao neka vrsta upravnika tz. Marmontovog teatra u dvorani Velikog
iznad Orsana, koji su francuske trupe bile pretvorile u vojnu pekaru, 23) Angelo
Frezza", professore di violil'la", koji je kasnije postao ef pote (1805), austrijske, u
Dubrovniku, a za vrijeme francuske okupacije ef policije, 24) Giovanni Carlo de Angelis
i Giulielmo Zabolio 25) i drugi. Dirigent je bio Marino Santoro, doseljenik iz june Ita-
lije.
26
) Teko je pretpostaviti da su ti Muslimani mogli pratiti predstavu potpuno, jer je
bila sigurno na talijanskom, ali i takva je mogla da bude neka zabava u dosadnim zimskim
u turobnom Lazaretu denjkovima robe i rzanja konja, daleko od porodice
u Hercegovini, odakle su dolazili i trgovci iemini.
molba Nisijeva. Kasnije je vladi dostaVIo i popis svoje trupe. Iz njega se vidi da ta trupa
nije bila poznata osim Izvjesnog Nikole Clofa (Nlccolo C,offd.
17.lbidem, 114 (1802. - 1805.), 10., 1.VI 1802.
18.lbidem, 113 (1800. - 1802.),356.,13.1111802. i Ibidem, 114 (1802. - 1805), 14., 16.VI 1802,
19.1bidem, 114.,44'., 8.IX 1802. Izgleda da je Solari pfije dolaska u Dubrovnik gostovao na Krfu sa
svojom druinom. - Ibidem, 48'., 6.XI 1802. - N. Iz povIJesti kazaline I umjet
nosti u Dubrovniku, Anali JAZU, Dubrovnik, II, 1953.
20.lbldem, 114., 118'., 22.V 1803.: "Captum fUit de concedendo Pubbiicum Theatrum Josepho
Alexlo Capo Com ICO pro proximo venture Autumno, et hljema subseguentl; cum hoc ut dictu S
Josephus vel alia persona pro eo debeat venire hic per totum Mensem Augusti prox. venturI aliter
Intelligatur nulla praesens (?) concesslo".
21.lbidem, 115 (1805), 71.,'.XI 1805.
22.HAD, Consilium rogatorum, 210 (1805.),95., 15.XII 1805.
23. HAD, Acta gallica, 857., 859., 860., 880., 14.V 1808. Caranjin, administrator
bokokotorske provincije, ratnom komesaru Deschampsu da odredi jednog svoga
za komisiju, koja odrediti najamninu za vojne pekare u Orsanu.
24.HAD, Consilium rogatorum, 207 (1800.),175., 3.XII 1800. - Ibidem, 209., (1803.),48',50,
59., zatim sv. 210.,65.,67.,67' .,22. 111 1803. itd.
25.HAD. Consilium rogatorum, 209 (1803.), 23'., 25.1 1803.
26.HAD, Consilium minus, 113 (1800. - 1802.),315'., 20.XII 1801. - HAD, Consilium rogatorum,
209 (1803.), 55'., 4.IV 1803.
234
Vjerovatno da ovi podaci nijesu jedini u mnotvu ostalih vijesti o ljudima iz za-
su sigurno u teatar ulazili i prije ovih, o odredba da ne smiju ula-.
ziti u teatar bez dozvole vladine. 27) Taj dio publike je vjerovatno tamo za-
lazio u vrijeme kada su predstave dava ne na naem jeziku, kao to je to bilo - u javnim
lokalima - sve do pred 1720. godinu. to pitanje treba tek istraiti.
27. Vlada je i ranije donosila takve odluke,ali za Jevreje. Ta dozvola govori o tome da odlascI ove vrste
publike nijesu bili all IStO tako da ih je brlo i da je lova odluka moda obnavljanje iste prakse
od ranije kao i u pogledu Jevreja, lako, naravno, odnos prema Muslimanima, koji su dolazili IZ
susjedne Turske, nije bio jednak na ostalim kao prema Jevrejima.
235
SUMMARY
NEWS ON MUSLIM AUDIENCE AT THE THEATRE OF DUBROVNIK
BY THE BEGINNING OF THE XIX CETURY
The author presented some very useful and until now, unpublished in-
formation on cultural relations between Bosnia and Hercegovina and Dubrovnik
at the beginning of the XI X-the century. Particularly is veluable the data, that
the process of observing the Turkish (Islamic) culture based on facts from Balkan,
was not started by Blau as it used to be believed before, but much earlier. The
most interesting is the fact about the Government's decision who can attain the
performances and that those people can't stay overnight within the walls of
Dubrovnik.
236
Feti Mehdiu
o ALBANSKIM PREVODIMA KUR'ANA
Kada se govori o prevodima Kur'ana uopte a posebno na jezike naroda Evrope,
treba nastojati da se spomenu svi prevodi. je da se daju i podrobni podaci
o tim prevodima kako bi se javnost, a posebno krugovi, upoznali sa
njima. iako nepotpuni, do sada albanski prevodi Kur'ana nisu predstavljeni
u dovoljnoj mjeri.
S tom namerom ovde se na prevode Kur'ana na albanskom jeziku.
Nadamo se da ovim dati opirnije podatke o Kur'ana na albanskom
jeziku, o prevodiocima i Koliko nam je poznato do sada, na prevode Kur'
ana na albanskom jeziku, prvi je ukazao Filip de Tirazi 1) a kasnije i Muhamed
Hamidul-Iah u svom radu objavljenom u Magalla al afkar wa al-funun. 2)
iz iznetih podataka koje daju pomenuti sutori - iste podatke preno-
se i Abu Taha al-Wali, 3) i Husein 4) - ne da se videti o kakvim prevodima je
Naime, nije jasno da li se radi samo o pokuajima odnosno o parcijalnim ili o celo kup
nim prevodima Kur'ana. Isto tako, prema spisku koga daje alWali se na
Hamidullaha 5) vrlo je nejasno predstavljeno stanje i srpskohrvatskih prevoda. Prema
ovim podacima, kako stoji pod rednim brojem 12, Kur'an je preveden na "bosanski
(jugoslovenski) arapskim pismom 2 puta, latinicom 9 puta i ruskim pismom -
F. M.) 2 puta". 6)
1. Filip de Tirazi, Hazain al-kutu b, Bajrut, s. a. Najverovatnije je ova knjiga objavljena pre 1962.
godine, jer Husein se na istu poziva 1962.
2. Dr Muhamed Hamidul-Iah, "AL-Alman fi hidhmet al-Kur'an", u Magal-Iat al afkar wa al-
funun, 1965, Almanija (citirano prema Taha al-Wali. .. vidi fusnotu broj 3).
3. Taha al-Wali, Targama meani al-Kur'an al-kerim ila al-Iugat al-urubijja wa al-sharkijja",
Manar al-islam, No. 2, 1976, Abu Dhabi.
4. Husein "Kur'an na stranim jezicima", Glasnik VIS-a, br. 4-6, 1962. Sarajevo.
5. Vidi fusnotu broj 2.
6. Taha al-Wali, "Targama meani al-Kur'an ... "Ova lista je sastavljena abecednim redom i obuhva-
ta 27 jezika na koje je Kur'an preveden. Ova cifra ne poklapa se sa podacima De Tirazije. Prema
Tiraziju, Kur'an je preveden na 35 stranih jezika.
237
Ovde valja napomenuti da prema naslovu koji nosi rad al-Walija, 7) kao i spi
sak Hamidul-Iaha 8) trebalo bi i bilo bi neophodno da se spomene i
persijski prevod koji bi se u svakom naao na prvom mestu, a isto tako trebalo
bi spomenuti i kineski, afganistanski, korejski itd. Korisne podatke nalazimo i u radu
Huseina "Kur'an na stranim jezicima,,9) odakle se vidi vrlo jasno da li je o
novim prevodima ili se radi o istim prevodima u novom izdanju. 10) Prema spisku koga
daje Hamidul-Iah dojam da se radi o uvek novim prevodima, te traiti,
na primer, dva prevoda na srpskohrvatskom jeziku tampana Ali,
poznato je, da se ovde radi o jednom prevodu, koji je objavljen
1895., prvo izdanje, dok drugo izdanje nije kompletno nego je samo izbor iz prevoda
objavljen u knjizi pod naslovom ivot i zdravlje bolest i smrt u Koranu, Sarajevo, 1927.
Prvi prevod Kur'ana u Evropi je latinski prevod iz 1543, koj i je puna veka
u rukopisu a zatim su doli prevodi na engleskom, francuskom, tali-
janskom itd. prvi pokuaj prevoda na srpskohrvatski jezi k javlja se tek 1819.
godine, a prvI albanski prevod imamo tek sto godina kasnije tj. 1921. S obzirom na isto-
rijske i na sudbinu koju su doivjeli balkanski narodi kojima i albanski,
koji nezavisnost tek 1912. godine, 11) smatramo da je umesna konstatacija da je
Kur'an ranije preveden na jezike naroda koji su kasnije stekli nezavisnost te su slobodno
i kulturni razvoj u svim oblastima. 12)
Sudbina prvog albanskog prevoda po mnogo je sl srpskohrvatskom
prevodu Kur'ana. Da odmah napomenem o da je i prvi albanski prevod od strane
nemuslimana, Albanaca veroispovesti. 13) Ovo je vrlo vano spomenuti kada
je u pitanju muslimanska sredina, kao to je na primer Hercegovina i Albanija. Druga-
je engleskog ili francuskog
Druga je u nameri s kOjom su prevodiocI prili Kur'ana.
kae da "Izmirenje s muhamedancima srpske narodnosti moja je misao od
1861. godine", a od njegovog dolaska u Beograd, 1867. godine tu je misao
svim srpskim vladama do 1874". 1 4) Qafzezi se zalae da prevo-
7. Naslov bi mu u prevodu glasio: Prevod Kur'ana na evropske i orijentalne
ne F.M.) jezike. .
8. Njegova lista nosi naslov: Lista jezika na koje je Kur'an preveden, na svim stranama sveta i njihov
broj (broj tih prevoda, F.M.!.
9. Vidi fusnotu broj 4.
10. Prema tim podacima prevod Kur'ana je doivio broj izdanja na engleskom jeziku - 60
izdanja, ali se radi o 9 prevoda. U radovima dr. Hamidul-Iaha i al-Walije ne vidi se o je

11. Historia e popullit shqiptar, II, Prishtine, 1969. (drugo izdanje!. Urednitvo drugog dela: Stefanaq
Pollo, Aleks Buda - odgovorni urednik, Kristo Frasheri, Jusuf Alibali.
12. Feti Mehdiu, Srpskohrvatski prevod Kur'ana, str. 42. (magistarski rad odbranjen 1977. u Beo-
gradu. rukopis!.
13.Albanski narod pripada islamskoj i religiji.
14. Dr Savo - Todor Kruevac. "Prilozi za ustanaka 1857-
1878. godine"', Godinjak istorijskog drutva Bosne i Hercegovine, god. VII, Sarajevo, 1956, str.
185.
238
dom Kur'ana na albanskom jeziku ukae "koja je ta misteriozna opnica to rat:dvaja,
u verskom pogledu, Albance muhamedance od njihove 15)
je karakteristika ta to i Qafzezi Kur'an nije preveo sa originala (arapskog
jezika) nego je to prevod sa engleskog jezika.
Prvi prevod Kur'ana na albanskom jezi ku je prevod Ila Mitka QafzezijCii, 1921.
godine. Qafzezi na naslovnoj strani prve sveske daje i druge podatke. Naime, on nago-
vetava da se u ovom izdanju objavljuju jo i dve slike i da se prevod tam-
pati u sveske, a ova je prva sveska, prvo izdanje. 16) Kur'an je preveo sa engleskog
prevoda od George Salea, a Albancima koji ive u Sjedinjenim
Dravama. 17) Qafzezija je podstrekla n'a ovaj prevod 5tudija George Salea o Arapima i
islamu. 18)
Prilikom na albanskom je konsultovao i francuski prevod (Claud
Savary , Pariz, 1782). B iografija Muhameda, objavljena ovde, pomogla je Qafzeziju da
stekne jasniju predstavu o Muhamedu i islamu uopte. On da mu je ovaj francuski
prevod mnogo pomogao da reava problem "brojanje ajeta, poto g. Sale nije upotrebio"
numerisanje ajeta. 19) Prevodilac se s puno ara prihvatio sa engleskog na
albanski jezi k ne panju na to da "se te p'erkthyrit e Kur'anit nde gjuhe
tjater eshte gjunah imadh" 20) i istakao veliku potrebu za Kur'ana na
albanskom jeziku jer "Ungjilli eshte kthyer shqip ka afro pesdhjet vjet" 21)
Qafzezi ne pretendira da njegov prevod bude savren mu je elja da on bude
samo onog prevoda koji biti usavren kasnije. 22) Istakao je jo i to da je
svestan greaka "jer nije prevod sa originala". Prevodilac se sunarodnici-
ma ovim pozivom: "Muhamedanci i hristijani: Da pravimo od verskih knjiga nacio-
nalni problem". Dakle, ovo daje vrlo jasnu predstavu o cilju prvog prevoda na albanskom
jeziku. On sa aljenjem dodaje da je "Bog hteo da Albanci budu podeljeni na dve religije.
Ali ima i drugih nacija koje su podeljene na vie od dve religije". 23)
Po svemu prevod je zavrio 10. marta 1921. godine. Prema pre-
vodioca, Kur'an je trebao da se objavi u sveske, tj. da je preveo kompletan Kur'an.
se da paljivo sve sveske kako bi na kraju imali kompletan pre-
vod Kur'ana.
15. Kur'ani (Kendimi) perkthyer shqlp prej I.M.O., shty pur nde Rumuni, 1921, Edicje e pare, I re,
p.3.
16.Kur'ani (Kendimi) shqip, Plloeshti, 1921, shtypet nde kater fashikulia. Kjo eshte e Ira. Edicje e I
re.
17.lbid., Unutranja strana (Bashkatdhetareve kombetare te Shteteve te Bashkuara te Amerikes u
dedikohet).
18. Tu studiju Georg Sale je objavio uz prevod Kur'ana na engleskom jeziku 1734. godine u Londo-
nu. Njegov prevod je doiveo nekoliko izdanja. Samo u Americi u periodu od 1833. do 1880.
doiveo je pet izdanja.
19.Kur'ani (Kendimi shqip), Plloeshti, 1921, p. 3.
20. "Da je prevod Kur'ana na strane jezike veliki greh".
21." Jevandjelje je prevedeno na albanskom ima pedeset godina", Ibid., p. 4.
22. Ibid., p. 3.
23. Ibid., p. 4.
239
Naalost meni nije poznato ta je bilo sa drugim sveskama, ja sam u rukama
imao samo prvu, ali prema g. Hadije tampana je samo prva i druga sves-
ka a i koje je autor nisu izale iz tampe. 24)
Ovo je prevod Kur'ana bez komentara i kad bi se uporedio sa srpskohrvatskim
prevodima moglo bi se da najvie prevodu. 25)
U prvoj svesci je est sura, naime od Fatihe do al-Anfal - ukupno
osam duzova. 26) tampan je albanskim alfabetom usvojenim na manastirskom Kon-
gresu 1908. godine. 27) 'Tokom celog prevoda (5-126 pa 24 x 16) pored Kaptina 28)
u zagradi daje i naziv sura al i neda ime sure u originalu nego samo u prevodu na alban-
skom. Daje sve podatke koji stoje u originalu na svake sure, tj.koliko ajeta
ima i gde je objavljena. Nastojao je da pie invokaciju u originalu, 29) te, naravno poto
je koristio engleski prevod, original, invokacija se javlja sa izvjesnim
grekama! tako da umest<.>: Bismil-Iahir-rahmanir-rahim imamo Besm ellah'elrohman
el rahim. Ajeti su numerisani arapskim brojevima i uvek' novim redom. U fus-
notama daje samo neka objanjenja terminoloke ili istorijske prirode, na primer str. 43,
103,92 itd.
Ovaj prevod, stare oblike albanskog jezika koji se sada ne upotreb-
ljavaju, je vrlo uspeo. Prevodilac dodaje na kraju uvodne da bi mu svaka primedba
u vezi sa ovim prevodom bila korisna i rado i otvorenog srca" dodaje. 30)
Na zadnjoj korici se nalaze i podaci gde se prevod tampao. Otuda se vidi da
se tampao u tampariji "Konkurenca" gos. V. Dumitreskua u Ploet. 31) Najavljene
slike su na str. 4 u kojoj se vidi Ka'ba i deo grada Mekke, i na str. 43 gde se
vidi prorok Muhamed sa Halid ibn Velidom i Abu Bekrom na odlasku u Medinu. Na
kraju je dat sadraj prve sveske i spisak tamparskih greaka koja ne prelaze preko tri-
deset.
***
24.0vom prilikom prijatnu obavezu da se iskreno zahvalim gospodinu Hadiji u
Kairu, koji je briljivo i ustupio mi prvu svesku prevoda Kur'ana na albanski jezik. Na ce
njenim ostaje da daju svoj doprinos na ovom polju, ako neko raspolae sa drugim sves
kama.
su ne samo u pogledu opreme nego i sutinske prirode. Razlog tome je pre
svega to obojica Kur'an ne prevode sa originala i obojica su bili raspoloe-
ni kada su se prihvatil i tog posla.
26. Duz se sastoji od deset listova odnosno dvadeset stranica. Kur'an je podeljen na trideset duzova.
27.Na ovom kongresu, koji je odran od 14. do 22. novembra 1908. godine u Bitolju, je
definitivno da se upotrebljava albanska azbuka koja je i danas u upotrebi. Do ovog Kongresa, al
banski klubovi van zemlje za delatnost upotrebljavali su razne
kombinacije znakova za albanski alfabet. Dalje tome: Alfabeti i gjuhes shqipe dhe
Kongresi i Manastirit, Tirane, 1972.
28. T. j. glava, odnosno sura.
29. U prevodu na albanski glasi: Nde em'er te fort meshirplotit Perendi. Ovo daje samo jedanput u
fusnoti na str. 5.
30. Kur'ani (Kendimi shqipl, p. 4. (vidi fus. 15).
31. Ploet je grad severno od Bukureta.
240
Samo osam godina posle prvog prevoda, tj. 1929. godine javlja se drugi prevod
Kur'ana na albanskom jeziku pod naslovom Ajka e kuptimeve te Kur'ani qerimit u iz-
danju Vrhovnog eriatskog u Skadru. 32) Ovaj prevod, mada je i on nekompletan,
koliko sam uspeo u privatnim bibliotekama obuhvata 1092 stranice (23 x 15). Iza-
ao je u sveskama.
I sveska, str. 1-24, sauri samo suru "Fatiha".33)
II sveska, str. 25-207, sadri drugu suru ali ne celu.
III sveska, str. 209-450, sadri nastavak druge sure do kraja.
I V sveska, str. 451-700, sadri celu suru.
V sveska, str. 701-964, sadri celu suru.
VI sveska, str. 965-1092 (do strane koju sam imao priliku pregledati) sadri
petu suru (AI-Maide), ali ne do kraja, samo do ajeta br. 76.
Ovaj prevod sa opirnim komentarom je, kako se moe utvrditi putem
po uzoru na komentar Kur'ana od Fahrudin Razija 34) a istim ko-
mentarom se sluio i Karabeg prilikom svoga rada. 35)
Albanski autori 36) ovog prevoda i komentara u mnogome su skratili Razijin
komentar jer bi ih dosledno njegovog komentara odvelo vrlo daleko. 37)
Pri komentarisanju, imali su u vidu stepen obrazovanja svojih pa su se prema
tome orijentisali, kako kasnije videti i u pisanja arapskog teksta. Dok kod
prvog prevoda nismo imali originalni tekst Kur'a'na, ovde prevodioci daju to dvostruko.
Na naime do stranice 452, daju prvo arapski tekst Kur'ana, prevod a zatim
sledi podnaslov "Spjegime" 38) u kome se ponekad ponavlja neki deo ajeta koji se ko-
mentarie, ili se pak ubaci dopunski ajet iz 'neke druge sure koji je sadrajno vezan za
taj ajet. (Uporedi naprimer str. 8). Prevodioci navode pm:latke gde je koja sura objavlje-
na i koliko ajeta ima. Izuzetak u prvoj suri (Fatiha) za koju ne navode koliko ajeta
ima, ali se po njihovoj interpunkciji vidi da ih ima 6. Naslov sure daju i u originalu na
primer: _ ;;.\, O ali ne daju prevod sureta kako to
I. M. Qafzezi. "
Kasnije, naime od stranice 452, pored arapskog teksta Kur'ana donese i trans-
literaciju teksta albanskom azbukom. Najverovatnije je da su na ovaj
32. Ajka e kuptimeve te Kur'ani qerimlt. Shkoder. 1929. 1930. Shtypshkroja "Ora e Shkodres". U
lex ue. u shqyrtue e u pelqye prej Keshillit te Nalte te Sheriatit. razmatrano i odobre
no od Vieg Seriatskog
33. U originalu nisu sveske nego smo to mi radi lakeg orientisanja.
34 . Tafsir al-kabir II al Imam Muhammed ar- Razi ... Asitane. 1294 h. (1876!. Ovaj komentar
Kur'ana je u osam tomova a Ima preko 6000 stranica. Uporedi str. 134-226. tom. I.
35. Kuran. Mostar. 1937. str. 5. (preveo H. A. Karabeg!.
36. Ne pie ko je autor. Ima miljenja da je to radila grupa autoru. prema I. V. Ismaila ovaj
prevod sa komentarom je radio Ibrahim Dalliu. poznat po njegovim radovima ovevrste.Da-
lIiu se bavio i humorom.
37 . Samo suru Fatiha Razi komentarie na vie od stotinu stranica. (Up: Tafsir-i kebir .... I. pp.
134-226!'
38. T. j. objanjenja.
lG AIl.!li
241
iroj masi da se upozna i sa arapskim tekstom, u transliteraciji, kao to je radio i ukrija
u svom prevodu Kur'ana. 39)
U komentaru se ponekad pozivaju i na miljenje Bejdavije.
I pored toga to su dali arapski tekst Kur'ana, ovaj prevod i komentar ostali
su ispod nivoa prevoda. je za one koji-bi eljeli da upore-
de ovaj prevod sa drugim prevodima il i sa originalom jer nisu dati numerisani ajeti.
Pojedine objanjavaju u fusnotama i daju uputstva kao naprimer
na str. 485, autor obavetava gde moe da detaljnije informacije o nekom
problemu i Dakle, fusnote se ne odnose na neki komentar prevoda.
S druge strane, u ovom prevodu nailazimo i na krupne nedostatke
prirode. Naime, str. 208, 322, 323, 326, 327, 334, 335. bile su stranice gde je isputen
tekst, to u svakom da se gubi kontinuitet prevoda i komentara. Pored po-
menutih, u izvesnoj meri sistematskih prevoda Kur'ana, na albanskom postoji jo jedan,
nekompletan prevod koga je dao hafiz Ali Korca. 40) No, o ovom govori-
ti drugom prilikom zbog zasad nepotpunih podataka o njegovom prevodu.
Na albanskom jeziku, pored ovih prevoda objavljenih kao posebna izdanja, pos-
toje drugi prevodi objavljeni po ili verskim udbenicima. 41) Smatramo za
shodno da se osvrnemo, sa bibliografskog aspekta, na prevod Kur'ana objavljen u
pisu Kultura Islame. 42) Ovde nismo u stanju dati celokupne podatke, ali ipak smatra-
mo da je korisno izneti makar i one podatke do kojih smo do sada mogli 43)
Prevod Kur'ana nalazimo u brojevima pomenutog .
Kultura Islam e, No. 12, Tirane, 1942, pp. 341-347. Preveden je i komentari-
san samo 177. ajet iz sure al-Bakara.
No. 11, Tirane, 1943, pp. 174-179. Prevedena je i komenta-
risana sura Kaf. Nagovetava se da sledi nastavak.
No. 12, Tirane, 1943, pp. 206-209. Nastavak je komentara
od prolog broja a uz to ima i druge ajete kao ilustraciju.
Ovde imamo potpis inicijalima H. SH. 44)
No. 7-8, Tirane, 1944, pp. 173-179. Ima prevod 12. 13 i
39. El-Kur'anu I Hakimu - Kur'an Mudri, l, 1926; 11,1927; 111,1932; IV,1934. Preveo sa arapskog
ukrija .
40. Hafizi Ali je i autor jedne arapske gramatike i mevluda na albanskom jeziku. je pre-
veo Hajjama na albanski i objavio je u'z prevod i originalni tekst persiskih rubalja. je i na
Kultura Islame, itd.
41. Posljednje 22 sure bile su nekoliko puta prevedene i objavljene po verskim udbenicima.
42. Kultura Islame, E. permuajshme feta re, letrare, ditunore, artistike za.pitanje vere, knji-
evnosti, nauke i umetnosti). Organ i komitetit Musliman SHqiptar. Drejtor pergjegj!ls: S. Bega,
Redaktor: SH. Putra (27 x 19).
Drejtimi: Kultura Islame - Tirani!.
U ovom neko vreme imamo posebnu rubriku "Stranica tefsira".
43. Iskrenu zahvalnost dugujem Sejdi Simnici koji mi je od sveg srca pomogao na prikupljanju ovih
podataka.
44. Prema broju 9 od 1944. godine istog jasno je on Haki Sharofi.
242
14. ajeta iz sure al-Mu'minun, ali prevod nije potpisan.
No.9, Tirane, 1944, pp. 242-247. Prevedena je i komentari-
sana sura "al-Seled".
Ovde imamo puni potpis Haki Sharofi.
No. 10, Tirane, 1944, pp. 272-277. Prevedeni su. i komenta-
risani ajeti 45, 46, 47 i 60, iz sure al - Anfal. N ije potpisano.
No. 11, Tirane, 1944, pp. 296-298. Prevedeni su i komenta-
risani ajeti 1-6 iz sure ad-Duhan.N ije potpisano.
Kako se moe videti iz Kultura Islam e, ovde nemamo sistematski pre-
vod Kur'ana, nego je to vie tematski prevod pojedinih ajeta iz raznih poglavlja. To se
vrlo jasno vidi iz sadraja komentara i njegove orijentacije. Da bismo se u ovo uverili,
dovoljno je da uporedimo prevod i komentar u broju 10, 1944, p. 272.
lako u nekim brojevima prevod i komentar nisu potpisani, najverovat-
nije je da je autor svih ovih prevoda Haki Sharofi . Sharofi daje originalni tekst Kur'ana
arapskim pismom zatim prevod a tek posle dolazi opiran komentar. Ovaj komentar je
dopunjen i drugim ajetima ili hadithima.
Ova dva poslednja prevoda imaju preopiran komentar, a to se samog
prevoda, tu autori nisu uvek nalazili adekvatne izraze, nego su upotrebljavali, ponekad,
nekoliko za jednu arapsku na strani izvesne greke i u vidu
objektivne okolnosti, period kada su se javili ovi prevodi, treba priznati da je ovim
njen znatan doprinos orijentalnim studijama.
Prema onome to je do sada moemo kao izneti Do
sada imamo tri prevoda Kur'ana na albanskom, nekompletna, i to:
1. Prevod od Ilo Mitko Qafzrzija osam d.uzova (samo prva sveska ko-
ju sam imao u rukama) .45) Prevod je bez komentara_
2. Prevod u izdanju Vrhovnog erijatskog u Skadru, koji ' obuhvata 5
duzoya. Prevod ima opiran komentar .
3. Prevod od hafiz: Ali obuhvata 2000 stranica 45
a
ali ne moemo
dokle je prevodio jer nismo nali kompletan prevod.
Zatim imamo tematski prevod i komentar Kur'ana' objavljen u Kultura Islame,
i u najnovije vreme imamo pokuaj tematskog prevoda sa komentarom koji se
nekoliko puta pojavio u pritinskom Edukata Islame. 46)
45. Vidi fusnotu br. 26.
45-a.
Ovaj podatak dao je sam prevodilac H. Ali Korca, na kraju svog mevluda.
46. Edukata Islame, Organ je Udruenja ilmije SRS u Pri tini. Prvi broj je iza-
ao 1971 . godine. Do sada se pojavi lo 20 brojeva, Glavni i odgovorn i urednik, od je
Sherif Ahmeti .
16* 243
SUMMARY
This article deals with the translations of Kur'an into Albanian language. The
first translation appeared too lately ln 1921 . I t was translated by Ila Mitke Qufzezija a
non-muslim. He translated it from English and dedicated it to the Albanians who lived
in USA. lt is interesting to mention that the translation was printed in Ploesti (Rumania).
The second translation was edited by the Supreme Shariyat Council in Skadar
and as its source served the commentary of Fahrudin Razi . The author of the article
turns also to the other fragmentary translations of Kur'an into Albanian language.
244
Zejnil
POPIS VAKUFNAMA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
KOJE SE NALAZE U GAZI HUSREVBEGOVOJ BIBLIOTECI U SARAJEVU
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu, pored rukopisnih djela, tampanih
knjiga i ima i svoj Arhiv u kome se nalaze vani dokumenti za isto-
rije naih naroda i kulturno-prosvjetnih prilika u !3osni i Hercegovini za vrijeme vladavi-
ne osmanske imperije i austro-ugarske monarhije. U Arhivu ove biblioteke nalaze se
vakufname, koje se posebno i odvojeno Mnoge vakufname iz Bosne i Hercegovi-
ne su u prepisima, a prepisane su u tri sidila (toma), u kojima ima 1.092 va-
kufname. Pored ovih sidila, u kojima se prepisi vakufnama, Biblioteka posjeduje
izvjestan broj i originalnih vakufnama, kao i drugih prepisa i njihov broj je 421, odnosno
554, jer kod nekih vakufnama pored originala ima jo jedan-dva prepisa. U ovaj broj
nisu ubrojene vakufname koje su zavedene u grupu dokumenata, ali su ule u ovaj pOJ:\is.
Prema tome, broj vakufnama u Gazi Husrevbegovoj bibi ioteci u Sarajevu je 1.105. Svi
originali i prepisi vakufnama ubrojeni u broju 421, odnosno 554, nalaze se i u prepisu u
spomenutim sidilima pod istim brojem kao i u sidilima, a mi smo ih prilikom
nja i popisa, ponovo numerisal i od broja 1 do 421, dok smo stare brojeve navel i u zagra-
dama. Napominjemo da prepisi u spomenuta tri sidila ne obuhvataju samo vakufname,
nego tu ima i fermana, berata, hudeta, ilama, murasela i drugih dokumenata, koji su u
vezi s jednim vakufom.
Ova tri sidila vakufnama prenesena su u Gazi Husrevbegovu biblioteku iz biv-
e Vakufske direkcije u Sarajevu. Vakufname u ove sidile su se prepisivati tek
za vrijeme vladavine austro-ugarske monarhije, poslije osnivanja bive
Vakufske direkcije (1883. godine) i trajalo je sve do 1945. godine. Izgleda, da
prepisivanja vakufnama u ove sidile datira tek 1884. godine, jer smo da je prepi-
na kraju esnaeste po redu vakufname u I sidilu zabiljeio datum prepisa, a to je
bilo 13. dumadel-evela 1301. godine, to odgovara 12. il i 13. martu 1884. godine.
Ko je sve vrio prepise vakufnama u ove sidile, nije nam sasvim poznato, ali je
sigurno da je jedan od bio Muvekit Salih Sidki jer je on na pole-
245
originalnih vakufnama biljeio da je vakufnama prepisana u sidil, broj,
stranicu, datum i svoj potpis.
Prvi sidil (vel. 47 x 30, strana 402, u tvrdom povezu, papir bijel, kariran) nu-
merisane stranice su mu s lijeva na desno, a vakufname su prepisivane s desna na lijevo,
tako da se prva vakufnama nalazi na 402. stranici. S na desnoj strani, ima 47
lista koji nisu numerisani, a na kojima se nalaze, popisi vakufnama, koje se nalaze u si-
dilu i. to po rednom broju, kako su i prepisivane, to je oteavalo eljenu vakuf-
namu. ima ovih nenumerisanih listova koji nisu ispisani.
U ovom sidilu ima 346 numerisan ih brojeva vakufnama, ali omakom su pres-
brojevi: 15, 190 i 314, a 309 je ponovljen. Neispisane numerisane stranice su:
24,36, 44, 212, 214,316,318,331,358,363,367,369,371,373,375,377,383,385,
387, 389,390,392-394. Svi prepisi u ovom sidilu su na turskom jeziku.
Drugi sidil (vel. 47,5 x 30, papir bijel s linijama, povez tvrdi) ima 293 numeri-
sane stranice s desna na I ijevo. Na stranicama od 2 do 8 ispisan je popis vakufnama, koje
se nalaze u ovom sidilu, kao i u prethodnom, a stranice od 9 do 12 su neispisane. U
ovom sidilu ima 258 numerisanih brojeva vakufnama i to. od broja 348 do 605. Prepisi-
je bio s numeracijom od broja jedan, pa je kasnije to brisao i nastavio numeri -
sanje iz Prvog sidila, ali je omakom n broj 347, jer je zadnji broj u I sidilu
346. Svi prepisi i u ovom sidilu su na turskom jeziku, osim jedne sudske Odluke, koja
je na srpskohrvatskom jeziku.
sidil (vel. 41 x 25, u tvrdom povezu, papir bijel i s linijama) ima 611 nu-
merisanih stranica, koje su numerisane s desna na lijevo. U njemu se nalaze vakufname
od broja 606 do 1.092. Na prvih 15 stranica, koje nisu numerisane, ispisan je
popis vakufnama, a -16. i 17. stranice su neispisane. Isto tako neispisane su stranice od
broja 383 do 611. Ovdje su vakufname na turskom i na srpskohrvatskom jeziku, a ima
na dosta mjesta, gdje nema u prepisu vakufname, nego je zabiljeeno samo ime vakifa i
mjesto vakufa. U ovakvim postoji original ili prepis u sudskim sidilima,
to smo u naem popisu takve i uputili na izvor gdje se sve vakufname
nalaze. Isto tako biljeeno je samo ime vakifa i mjesto vakufa kod onih vakufnama, za
koje je kazano da se nalaze u sidilu Povjerenstva, o kome nismo mogli nita saznati gdje
se on danas nalazi . Dakle, kako se vidi, u ovom sidilu se malo poteko jer su u nje-
mu vakufname negdje na turskom, negdje na srpskohrvatskom jeziku, a negdje opet
ubiljeeni samo vakifi, a vakufname se nalaze ili u sudskim sidilima ili u spomenutom
sidilu Povjerenstva. Vakufname u ovom sidilu do broja 706 su i na turskom i na srpsko-
hrvatskom jeziku, od 707 do 775 ubiljeeni samo vakifi, a originali se nalaze posebno u
velikim kovertama, od 776 do 889 opet ubiljeeni samo vakifi, a vakufname se nalaze u
sudskim sidilima, od 890 do 919 ubiljeeni samo vakifi, a vakufname se nalaze u sidi-
lu Povjerenstva. Brojevi vakufnama 920-922 u ovom sidilu opet nemaju prepisa, nego
samo ubiljeena imena vakifa. Od 923 do 945 vakufname su ili na turskom ili na srpsko-
hrvatskom jeziku, a od 950 do 1. .091 vakufname su na srpskohrvatskom jeziku i to tam-
pane kopije, nalijepljene na stranice ovog sidila. Vakufnama broj 1.092 nije prepisana,
ali se nalazi fotokopija i prevod na jezik.
Za vakufname, za koje je da se nalaze u sudskim sidil ima, a odnose se
na Sarajevo i Visoko, prema podacima koji su navedeni u III sidilu vakufnama, na ne-
kim mjestima smo ustanovili da se ti podaci ne slau prema sudskim sidilima, pa smo
negdje te podatke a negdje nismo mogli ustanoviti gdje se one nalaze.
246
Na kraju da kaemo, a to se vidi iz gore navedenog, osnov za popis ovih vakuf-
nama posluila su nam ova tri sidila_ Mi smo popis izvrili po abecedi gradova i abecedi
vakifa za svaki grad a na kraju smo stavili datum nastanka vakufname,
osim kod onih koje nismo mogli ili datum uopte nije naveden ili je pak bio ne-
Originalne vakufname i prepisi koji se kao spisi u kovertama, numerisane
su od broja 1 do 421 i takve vakufname su odmah uz one koje postoje u sidi-
lima, a u nekoliko postoji original ili prepis u spisu, ali nisu prepisane ni u je-
dan sidil vakufnama_
koji budu eljeli neku vakufnamu, moraju prvo da znaju ime
grada i vakifa, pa kada grad i ime vakifa, odmah vidjeti u kojem se sidilu
nalazi ta vakufnama,a sidili su rimskim brojevima, pod kojim brojem i na ko-
joj stranici, datum nastanka vakufname, a ako ona ima original ili prepis kao spis i to je
na kraju
Radi lakeg pronalaska vakufnama, koje su starijeg datuma, dajemo hronolo-
kim redom nae redne brojeve vakufnama po i to od XV do XI X a
XX vijek nema potrebe da navodimo, jer su vakufname novijeg datuma i na srpskohrvat-
skom jeziku.
XV vijek
Brojevi: 423,424 i 556.
XVI vijek
Brojevi: 24, 25, 186, 218, 300, 331, 337, 344, 358, 361, 362, 395, 396, 459, 471),
541,544,546,549,551,618,731,818,820,994 i 1034.
XVII vijek
Brojevi: 1,2,3,4,19,20,21,39,323,332,333,334,336, 345, 347,352,356, 419,
429, 552, 606, 608, 713, 732, 824 i 1038-
XVIII vijek
Brojevi: . 26, 174, 222, 303, 325, 341, 343, 350, 351, 408, 422, 426, 441, 422,443,
444,458,461,464,465,470,474,476,481,482,483,518, 519, 520,527,
528,529,534,535,536,537,543,550,553,555,560,561, 567, 568, 574,
575,577,594,596,609,610,619,623,624,625,631,636, 646, 647,648,
663,680,681,687,688,695,700,702,711,712,714,716, 718, 720,726,
727, 733, 737, 755, 756, 757, 762, 772, 773, 775, 780, 784_
247
XIX vijek
Brojevi: 8, 9, 10, 12, 15, 27, 34, 37, 38, 40, 41, 42, 45, 46, 49, 50, 69, 70, 71, 76,
77,78,80,81,82,83,87,88,89,90,91,92,93,94,95,97,98, 99, 103,
104,105,107,111,113,114,115,125,172,179,182,187, 188,190,191,
193,195,203,205,210,211,212,214,215,217,219,220, 225, 226,231,
232, 233, 238, 242, 243, 245, 246, 247, 249, 250, 251, 254, 255, 256, 261,
262,267, 268, 269, 273, 284, 286,287, 294, 295, 296, 305, 306, 307,308,
310,316,319,324,326,327,328,329,330,338,339,342, 353, 354,355,
357,359,364,365,367,368,369,370,371,372,373,374, 375, 376,377,
378,379,380,381,385,387,388,389,390,400,403,405, 406, 411,412,
413,415,418,421,425,430,431,432,433,434,436,437, 438, 439,440,
445,446,448,449,452,455,456,460,463,466,467,468, 472, 473,477,
479,480,484,485,486,490,491,492,493,494,495,496, 497, 498,499,
502,503,504,505,506,507,508,509,510,511,512,516, 521, 523,524,
525, 529, 530, 533, 539, 557, 558, 559, 562, 564, 570, 573, 579, 581,582,
586,587,589,590,591,592,593,595,611,612,613,614, 616, 621,622,
626,627,629,630,635,638,640,641,642,643,644,649, 654, 655,656,
659,661,664,665,667,668,672,673,676,678,684,685, 689, 690,691,
693,694,698,701,703,704,705,706,707,708,709,710, 719, 721,723,
724, 725, 729, 730, 734, 735, 736, 738, 739, 740, 741, 743, 744, 745,747,
750, 751, 753, 754, 759, 760, 765, 766, 771, 776, 777, 778, 781, 782,783,
787, 788, 789, 794, 797, 798, 799, 800, 801,804,805,806, 821,822,823,
830,832,833,834,835,839,844,845,846,847,848,852, 855, 856,857,
859,861,865,866,867,868,869,871,872,873,881,882, 884, 885, 886,
887,888,889,890,891,892,893,894,895,896,897,898, 900, 901,902,
903, 904, 905, 906, 908, 910, 911, 913, 914, 918, 919, 920, 921, 922, 923,
924,925,927,939,941,946,947,950,961,968,969,974, 976, 1005,
1016,1030,1035,1036,1037,1044,1050,1068,1070,1072, 1074, 1075,
1076,1078,1081,1082,1084,1085,_1086,1087,1088, 1090, 1101, 1102,
1103.
BANJA LUKA
1. SMAIL-AGA (ferman).-I, red. broj: 41, str. 338. Iz 1110/1699. god.
2. I, red. broj: 42, str. 338, Iz 1015/1621. god.
3. (vakufnama).-I,red.broj: 40,str. 339. Iz 1026/ 1617. god.
4. BONJAK MEVLA HUSAMUDIN.-III,red.broj: 1 1630. god.
Fotokopija i prevod na srpskohrvatski jezik od Mehmeda i
Mahmuda nalazi se pod br. 420.
5. HATIDA-HANUMA.- II, red.broj: 431,str.112. Iz 1325/1907. god.
E lJZINIE: RAGIB-BEG, SIN ALlJIN.- II, red. broj: 470, str. 153. Iz 1326/ 1908.
godine. Original pod brojem: 133 (470).
7. SAKINE-HANUMA, AVDAGE.- II, red.
broj: 471, str. 154. Iz 1326/1908. godine. Original pod br. 134 (471) .
248
8. SELIM-BEG.- l, red. broj: 292, str. 56. Iz 1311 / 1894. godine.
9. II, red. broj: 367, str. 37.
10. FEHIM EF.I MUHAREM-AGA.-I, red. broj: 142, str. 224. Iz 1307/
1889. godine.
11. FATIMA, ABDULAHOVA.-II, red. broj: 359, str. 31. Bez datuma
12. GALIPOVI AHMED-BEGOVA.- II, red. broj: 370, str. 40.
Iz 1316/ 1898. godine.
13. IBRAHIM, SIN DERVIOV.- II, red. broj: 464, str. 148. Iz 1326/ 1908.
14. HAMID-AGA.- II, red. broj: 394, str. 65.lz1322 1904. god.
15. H. AVDIBEG, SIN SALlH-BEGOV.- II, red. broj:368, str
38. Iz 1316/ 1898. godine.
16. DEVLET -HANUMA.- III, red. broj: 638, str. 33. Iz 1916.
godine.
17. FEHIMA-HANUMA.-II, red. broj: 539, str. 228. Iz 1327/ 1910. g.
Jedan prepis pod brojem: 184 (539).
18. MEHMED-PAA, bosanski sandakbeg.- III, red. broj: 708, str. 122. Nema va-
kufname.
19. H. PERVIZ-AGA, SIN ABDULAHOV.-II, red. br.: 360, str. 31. Iz 1046/ 1636 .
20.
21 .
godine.
II, red. br.: 361, str. 32. Iz 1047/ 1637.
godine.
II, red. br.: 358, str. 30. Iz 1039/ 1630
godine.
ORIGINAL i jedan prepls s pet marginalnih dodataka uvakufljenja,od ko-
jih su istog legatora, a peti Fatime, Abdulahove, pod brojem:
171 (358).
22. MUHAREM, SIN SALlHOV.- III, red. br.: 991, str. 280. Iz 1938. god.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 324 (991).
23. SKOPLJAK H. MUHAREM-AGA.-II, red. br.: 448, str. 132. Iz 1325/ 1907.god.
Jedan prepis pod brojem: 126 (448) .
24. SOFI MEHMED-PAA.- II, red. br .: 437, str . 118. Iz 962/ 1554. godinu.
25.
26.
Original pod brojem: 177 (437). (Vakufnama se nalazi i u limenoj
futroli) .
FERHAT -PAA.- l, red. br.: 209, str. 141 . Iz 995/1587. godine.
Tri prepisa pod brojem: 166. Postoji prevod na jeziku od dr
Asima
/
ABAN, SIN HUSEINOV - II, red. br.: 413, str. 93. Iz 1208/ 1793. godine.
249
27. JUSUF-AGA.- II, red. br. 366, str. 36. Iz 1290/1873. godine.
28. NURA-HANUMA.- II, red. br. 505, str. 193. Iz 1326/1908.god.

29. MUSTAFA IZ III, red. br. 969, str. 258. Iz 1937. god.
30. MUJO, SIN OSMANOV.- III, red. br. 957, str. 246 na srpskohr
vatskom jeziku. Iz 1927. godine.
31. FEJZULAH, SIN MEHMEDA.-III, red. br. 994, str. 283. Iz 1934. god.
32. HATIDA.- II, red. br. 525, str. 214. Iz 1323/1906. godine.
33. II, red. br. 570, str. 260, Iz 1323/1906. godine.
Original pod brojem: 151 (570).
34. MUSTAFA, SIN OSMANOV.- II, red. br. 454, str. 138. Iz 1271/1855.godine.
35. PAAN.- III, red. broj: 1072, str. 362. Iz 1941. godine.
36. FATIMA.- II, red. br. 503, str. 191. Iz 1327/1909. godine.
37. PODVIZD DAMIJA (berat o imenovanju hatiba).- III, red. broj: 760, . str .. 148.
Iz 1290/1873. godine.
38. MURAT.- l, red. broj: 328, str. 18. Iz 1313/1896. godine.
39. SALIH-AGA, SIN MEHMEDOV.- l, red. broj: 341, str. 3. Iz 1089/1678. godi-
ne. Original i jedan prepi s pod brojem: 89 (341).
40. RUKIJA.- l, red. broj: 329, str. 18. Iz 1304/1886. godine.
41. SULEJMAN-AGINA DAMIJA (berat o imenovanju hatiba).- III, redni broj:
759, str. 147. Iz 1290/1873. godine. Original pod brojem: 260 (759).
42. FATA.- l, red. broj: 330, str. 17. Iz 1313/1896. godine.
43. MUHO, SIN MUSTAFIN.-III, red. broj: 1069, str. 359. Iz 1940. godine.
44. ALE, SIN VELlJIN.- III, red. broj: 1059, str. 349. Iz 1938. godine.
45. ZI HUSEJIN-AGA, SIN HASAN-AGIN.- l, red. broj: 322, strana 23. Iz
1303/1886. godine.
BIJELJINA
46. ABID EF.-I, red. broj: 183, str. 176. Iz 1307/1890. godine.
250
47. EMIN-AGA, SIN JUSUFOV.-II, red. broj : 465, str . 149. Iz 1326/ 1908.
48. EMIN-AGA, SIN JUSUFOV.-III, red. broj : 930, str .214.Jz 1338/ 1920.
godine. Original pod brojem: 284 (930) .
49. DANO-AGA, SI 1)1 H. OMEROV.- I, red. broj : 187, str. 168.lz 1291 / 1874.god.
Origina! i jedan prepis pod brojem: 56 (187).
50. FATIMA-HATUN, SUPRUGA OMER-BEGOVA.- II, red. broj : 380, str. 47. Iz
1288/ 1871. godine. Original pod brojem: 100 (380).
51 . red. broj: 533, str. 220. Iz 1324/
1906. godine. Original pod brojem: 145 (533) .
52. HASAN-AGA.-II, red. broj: 417, str. 97. Iz 1322/ 1904.g.
53. ABDULAH IZ KORAJA.- III , red. broj: 724, str. 130. Iz 1923. godine.
Zapisnik na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 225 (724).
54. TUNDA za vakuf damije.- III, red. broj:725, str.
130. Iz 1922. :godine. Zapisnik na srpskohrvatskom jeziku pod brojem
226 (725).
55. AHMET.- III , red. broj : 674, str . 77. (Samo ubiljeeno ime vaki-
fa i mjesto, a vakufname nema ni u sidilu ni u fasciklu) .
56. EMIRA-HANUMA.- III, red. broj: 676, str. 79. (Nema vakuf-
name kao i u prethodnom
57. ALI BEG, SIN JUSUFBEGOV.- III, red. broj : 606, str. 1. Iz 1332/ 1914.
godine.
58. ALI BEG, " III , red. broj: 631, str . 25. Iz 1332/ 1914.
godine. Jedan prepis pod brojem: 187 (631).
59. HASAN-BEG i EMIRA.- III, red. broj: 1046, str. 336. Iz 1940. godine.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 379 (1046).
60. SABRI-BEG.- II, red. broj: 574, str. 264. Iz 1330/ 1912. godine.
Original pod brojem 154 (574).
61. AHA-HANUMA.-II, red. broj: 601, str. 290. Iz 1331 / 1913. godine.
62. SALlH.- II, red. broj: 555, str. 243. Iz 1328/ 1910. godine.
63. ATIFA.- II, red. broj: 597, str. 286. Iz 1332/ 1913. godine.
64. ALlFA-HANUMA.- III, red. broj: 693, str. 101 . (Samo ubiljeeno
ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidilu ni u fasc ikl u).
65. NAILA-HANUMA, UDATA 11I, red. broj : 933, str. 218.
Na srpskohrvatskom jeziku iz 1934. godine.
66. H. HUSO IZ JANJE.- III, red. broj: 723, str. 129. Iz 1928. godine. Za -
pisnik na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 224 (723).
67. H. ALI-BEG.- III, red. broj : 741, str. 138. Iz 1322/ 1904. godine.
Jedna kopija pod brojem: 242 (741).
251
68. IBRAHIM-BEG.- III, red. broj: 624, str . 19.
Iz 1334/ 1916. godine.
69. IBRAHIM-BEG.- III, red. broj: 625,str.18. Iz
1334/ 1916. god.
BOSANSKA DUBICA
70. PAO.-I, red. broj: 290, str. 58. Iz 1311 / 1893. godine.
71. ARNAUT H. SULEJMAN.- I, red. broj: 282, str. 63. Iz 1310/ 1893. godine.
72. ALIJE-HANUMA, SMAILOVA.-II, red. broj: 412, str. 92.
Iz 1324/ 1906. godine.
73. CER I ADEM-BEG.- I, red. broj: 281, str. 63. Iz 1310/ 1893. godine.
74. II, red . broj: 371, str. 41. Iz 1320/ 1902. godine.
75. II, red. broj: 372, str . 41.
76. II, red . broj: 373, str. 42.
77. AHMED-BEG.- I, red. broj: 191,str.163. Iz 1308/ 1890.godine.
78. AHMED-BEG i ADEM-BEG.-I, red. broj : 193, str .162. Iz 1308 / 1890.
godine.
79. AHMED-BEG, SIN SULEJMANOV.- II, red. broj: 449, str.133. lz 1908.
godine.
80. HASAN-BEG.- I, red. broj: 283, str. 62. Iz 1310/ 1893. godine.
81. H. MEHMED-BEG (za damiju).-I, red. broj: 255, str.91. Iz
1276/ 1860. godine.
82. RUSTEM-BEG.- I, red. broj: 302, str. 46. Iz 1312/ 1894. godine.
83. MUSTAFA.- I, red. broj: 340, str. 4. Iz 1317/ 1899. godine.
84. MULA BEGAN.- I, red . broj: 343, str. 2. Iz 1317/ 1899. godine.
85. HANIFA i MUNIFA.- II, red. broj: 420, str.l00. Iz 1325/ 1907. g.
86. NAZIF, SIN H. BEGIN.- III, red . broj : 999, str. 288. Iz 1939. godi
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 332(999).
8
7
. OSMAN.- I, red. broj: 317, str . 31. Iz 1313/ 1895. godine.
88. PAO, SIN H. AGIN.- I, red. broj: 235, str. 108. Iz 1309/ 1892. god.
89. MUHAREM-AGA.- I, red. broj: 346, str . 1. Iz 1317/ 1899. godine.
90. SIN OSMANOV.-I, red .broj: 316, str.31 . Iz 1312/ 1895.g.
91 . H. NURA-HANUMA.- I, red.broj: 192, str.163. Iz 1300/1883.
92. BEGAN, SIN MEHAGIN.-I, red.broj: 342, str . 2. Iz 1310/ 1892.g.
93. MEHMED-AGA, SIN BEGANOV.- I, red . broj: 301, str. 46. Iz
1312/ 1894. godine.
252
94.
HAFA.-I, red. broj: 345, str. 1. Iz 1317/1899. godine.
95. REDEP, SIN HASANOV.- II, red. broj: 362, str. 33. Iz 1316/
1898. godine.
BOSANSKA GRADiKA
96. H. MUSTAFA.-III, red. broj: 642, str. 36. Iz 1342/1923. godine.
97. H. DERVIA-HANUMA.- II, red. broj: 348, str.13 .. lz' 316/ 1899.
godine. Ovjereni prevod na srpskohrvatski jezi k pod brojem: 91 (348).
BOSANSKA KRUPA
98. HUSEIN.- I, red. broj: 273, str. 70. Iz 1306/1889. godine.
99. H. HASAN-BEG.- I, red. broj: 272, str. 70. Iz 1307/1890. godine.
100. SALKO.- I, red. broj: 271, str. 71. Iz 1305/1887. godine.
101. HUSEIN.- II, red. broj: 504, str. 192. Iz 1327/1909. godine.
102. HIDA.- III, red. broj: 643, str. 37. Iz 1925. godine.
BOSANSKI BROD
103. H. AGO.- I, red. broj: 252, str. 94. Iz 1284/1867. godine. Origi-
nal pod brojem: 76 (252).
104. HFZ. HASAN i H. MUSTAFA.- I, red. broj: 203, str. 147. Iz
1306/1889. godine. Original pod brojem: 62 (203).
105. H. MUSTAFA.- I, red. broj: 11, str. 374. Iz 1289/1872. godine.
BOSANSKI NOVI
106. TATLA.-III, red. broj: 1073, str. 363. Iz 1942. godine.Origi-
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 405 (1073).
107. H. HASAN-BEG.- I, red. broj: 240, str. 103. Iz 1308/1891. godine.
108. FATIMA.- I, red. broj: 241, str. 102. Iz 1307/1890. godine.
109. AiA, MEHMED EF. i ZLATA.- III, redni
broj: 735, str. 135. Iz 1308/1891. godine. Original pod brojem: 236(735).
110. SALIH i IBRAHIM (OSUDA I ODLUKA).- III, red. broj: 1033, str.321
-323. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:
366 (1033).
253
111. PAA G I NUR IJA, H. AGI NA.- I, red. broj: 285, str. 60. Iz 1311/1893. g.
ZLATA (Vidi: Aia).
112. MEVLUDA.- II, red. broj: 515, str. 204. Iz 1325/1907. godine.
113. JUSUF.- I. red. broj: 239, str. 103. Iz 1308/1891. godine.
114. I, red. broj: 325, str. 20. Iz 1312/1895. godine.
115. MUSTAFA, SIN H. SALlHOV.- I, red. broj: 274, str. 69. Iz1304/
1887. godine.
116. ZDIONICA OSMAN i MUSTAFA.-II, red. broj: 433, str. 114. Iz 1325/1907. g.
117. , III, red. broj: 736, str. 136. Iz 1325/1907.g.
BOSANSKI PETROVAC
118. II, red. broj: 538, str. 227. Iz 1325/1907. godine.Original
pod brojem: 146 (538).
119. OSMAN-BEG.- II, red. broj: 447, str. 131. Iz 1326/1908.god.
120. MUHAREM EF.- II, red. broj: 516, str. 205.
121. ALMAS-HANUMA.- II, red. broj: 400, str. 77. Iz 1323/1905. g.
122. II, red. broj: 567, str. 255. Iz 1329/1911. g.
123. H. MEHMED-BEG.-II, red. broj: 459, str. 143. Iz 1325/1907. g.
124. OSMAN-BEG.-II, red. broj: 593, str. 282. Iz 1330/1912. g. Ori-
ginal pod brojem: 157 (593).
125. MUSTAFA HILMI, SIN H. OMER EF, BIVi REIS-UL-ULEMA.- II, red. broj:
430, str. 110. Iz 1306/1889. godine.

126. H. ZIFA.- III, red. broj: 979, str. 268. Iz 1937.
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 312 (979).
127. H. NAZIF.- II, red. broj: 440, str. 124. Iz 1325/1907. godine.
ri prepisa pod brojem: 122 (440).
128. H. NAZIF.- II, red. broj: 441, str. 125. Iz 1325/1907. godine.
129. ARNAUT VASVIJA, HUSEIN-AGINA.- II, red. broj: 542,str.230.lz 1328
/1910. godine. Original pod brojem: 147 (542).
130. H. IBRAHIM.- III, rfitd. broj: 1036, str. 326. Iz 1939. godine. Originalna
srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 369 (1036).
131. BEGO, SIN SALKIN.-III, red. broj: 1008, str. 297. Iz 1939. godi-
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 341 (1008).
254
132. ALIJA.-II, red. broj: 563, str. 250. Iz 1329/1911. godine.
133. SALlH.-III, red. broj: 719, str. 127. Iz 1326/ 1908. godine. Jedan
prepis pod brojem: 220 (719).
134. HAIM.-II, red. broj: 545, str. 232. Iz 1328/ 1910. godine.
(Vidi:
135. SALlH.- III, red. broj: 970, str. 259. Iz 1937. godine. Original na
136. SALIH.- III, red. broj: 1011, str. 300. Iz 1'937. godine. Original na
137. H. MEHMED-AGA.- III, red. broj: 658, str. 59. Iz 1921. godine.
138. III, red. broj: 659, str. 61.
139. SULEJMAN i EMIN (iz sela II, red. broj: 472, str. 155. Iz
1326/ 1908. godine. Jedan prepis pod brojem: 135 (472).
140. SULEJMAN i EMIN.- III, red. broj: 755, str. 145. Iz 1326/ 1908. god.
141. EMIN, SIN HAMIDOV.-III, red. broj: 954, str. 243. Na srpskohr -
vats kom jeziku iz 1930. godine.
1
142. HODZIC-BRODLlC SALKO, SIN IBRAHIMOV.-III , red. broj: 1007, str. 296.
Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod br. 340 (1007) .
143. MEHMED, SIN SALlHQV,-III , red. broj: 1032, str. 320. Iz 1938. godi-
144. HASIB, SIN BEGIN.-III, red. broj: 983, str. 272. Iz 1937. godine. Origi -
145. KASIM.- III, red. broj: 620, str. 13.lz 1;334/ 1916.
godine. Jedan prepis pod.brojem: 185 (620).
146. AVDO.- III, red. broj: 675, str. 78. (Samo ubiljeeno ime vakifa
IT)jesto, a vakufname nema ni u sidilu ni posebno u fasciklu) .
147. IZET-HANUMA, H. HUSEIN ARNAUTA.- II, red. broj: 474, str. 157. Iz
1326/ 1908. godine.
H. PAO (Vidi: H. ABID EF.).
148. SALlH-AGA.- II, red. broj: 499, str. 189. Iz 1326/ 1908. godine.
Dva prepisa pod brojem: 141 (499) .
149. II, red. broj : 356, str. 27. Iz 1318/ 1901. godine. Je- '
dan prepis pod brojem: 94 (356) .
150. SULEJMAN-AGA.-II, red. broj: 564, str. 251. Iz 1329/ 1911. godine.
151. AVDO, SIN SULJIN.- III, red. broj: 993, str. 282. Iz 1938. godine.Origi-
152. H. ABDULAH.- III, red. broj: 666, str. 70. Iz 1325/ 1907. godine.
153. II, red: broj: 439, str. 123. Iz 1325/ 1907. godine. Tri prepisa i
jedan prevod pod brojem: 121 (439) .
255
154. H. NUMAN.- II, red. broj: 544, str. 231. Iz 1328/1910. godine.
155. H. OMER.- II, red. broj: 556, str. 244.
156. III, red. broj: 677, str. 80. (Samo ubiljef>llo imevakifa
i mjesto, a vakufname nema ni u sidilu ni posebno u fasciklu).
157. BEGO.- III, red. broj: 739, str. 137. Iz 1324/1906. godine. Jedan
prepis pod brojem: 240 (739).
158 FAT!MA.- III, red. broj: 774, str. 154. Iz 13281
1910. godine. Jedan prepis pod brojem: 275 (774).
159. OMER, SIN OSMANOV.- III, red. broj: 958, str. 247. Iz 1935.god.Origi-
160. H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- III, red. broj: 619, Stl. 12. Iz
1334/1916. godine.
161. PAZARAC - ARNAUT IZET -HANUMA.- III, red. broj: 740, str. 138.lz 13241
162. AGAN, SIN REIDOV.- III, red. broj: 995, str. 284. Iz 1937. god. Origi-
163. ZLATA, III, red. broj: 1012, str. 301. Iz 1938. godine.
164. SEVDA, HUSNIJE.-II, red. broj: 445, str. 129. Iz 1323/1905.
165. H. ABID EF. H. PAO.-III, red. broj: 756,str.146.
Iz 1326/1908. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 257 (756).
166. H. ABID EF. H. PAO.- III, red. broj: 473,str.156.
Iz 1326/1908. godine. Jedan prepis pod brojem: 136 (473).
167. MUHAREM-AGA.-II, red. broj: 443, str. 127. Iz 1325/1907. godine.
168. III, red. broj: 733, str. 134.
169. HATIDA.- III, red. broj: 1009, str. 298. Iz 1939. go-
dine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod 342 \ 1009).
170. MUJO.-II, red. broj: 532, str. 219. Iz 1327/1909. godine.
171. HASAN.- III, red. broj: 775, str. 154. Iz 1344/1926. godine. Jedan prepis
172. H. ZAIM-BEG.- I, red. broj: 280, str. 64. Iz 1294/1877. godine,
173. FEHIM-AGA,-III, red. broj: 1071, str. 361, Iz 1937. godine. Origi-
nal na srpskohrvatskom jezi ku pod brojem: 403 (1071),
BUGOJNO
174. BABUS SEADE AGASI AHM ED-AGA,- I, red, broj: 185, str, 170, Iz 1152/1739.
godine.
256
175. JUSUF.- III, red. broj: 684, str . 89. Iz 1340/ 1922. godine. Original pod
brojem: 201 (684) .
176. KERO HUSEIN, SIN HASANOV (Vakuf za damiju u Glavici).-II, red . broj: 598,
str . 287. Iz 1332/ 1913. godine .. Original pod brojem: 159 (598) .
177. PURIVATRA II, red. broj: 591, str. 280. Iz 1330/ 1912. godine. Ori
ginal pod brojem: 156 (591) .
178. IJAK IBRAHIM, SIN MUHAREMOV.- III, red. broj : 706, str . 120.lz 1329/1 91;.
CAZIN
179. HASAN i SULEJMAN.- I, red. broj: 284, str . 61. Iz 1307/ 1890.godinp..
180. HASAN, SIN HUSEINOV (iz Velike Kladue) .-III, red . broj : 932,st r. 216.
181 . MUMIN (iz Velike Kladue).-III, red. broj: 974, str. 263. Iz 1937. godi
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 307 (974) .
182. DAMIJA U MALOJ KLADUi (Berat o imenovanju Huseina, sina Osmanova za
hatiba ove damije) .- III, red. broj: 715, str. 125. Iz 1290/ 1873. godine.
183. MEHO, SIN IBRIN (iz Male Kladue).- III, red. broj: 987, str. 276. Iz go
dine 1937. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 320 (987) .
184. MUR HASAN.- III , red. broj: 702, str . 116. (Samo ubiljeeno ime vakifa i mjes
to, a vakufname nema ni u sidilu ni posebno u fasciklu).
185. MEHMED, SIN MEHIN (iz III, red. broj: 939, str . 225. Iz
1934. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 286(393).

186. GAZI SINAN-BEG, sandakbeg.- I, red. broj: 184, str. 175.lz 990/
1582. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 162 (184).
187. MEHMED-BEG.- I, red. broj: 289, str. 58. Iz 1303/ 1885. godine.
DERVENTA
188. IBRAHIM, HASAN, HAMZA i ALlBEG.- I, red. broj: 225,str.
121. Iz 1305/ 1888. godine.
189. SEJDA.- III, red. broj: 730, str. 133. Iz 1342/ 1923. go-
dine. Jedan prepis pod brojem: 231 (730).
190. BEHDED-BEG, SIN EMIN-BEGOV.- I, red. broj: 226, stra-
na 121. Iz 1305/ 1888. godine.
17- Anali 257
191 . ARNAUT IBRAHIM, SIN ABDUL-FETAHOV.- I, red . broj: 243, str. 101.
Iz 1302/ 1885. godine.
192. HUSEIN-AGA.- II, red . broj: 398, str. 75. Iz 1323/ 1905. godine.
193. H. MUSTAFA, SIN MAHMUTOV.- I, red . broj : 94, str. 280.
Iz 1299/ 1882. godine.
194. H. HIVZIJA.-III, red. broj: 704, str. 118. Bez datuma.
195. MURAT -BEG.- I, red . broj: 246, str. 98. Iz 1309/ 1892. godine.
196. - H. RAID-AGA.-III, red. broj : 940, str. 226. Iz 1922.godine.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 287 (940) .
DOBOJ
(Vid i: Teanj)
DONJI VAKUF
197. BALAGIJA MULAGA.- II, red. broj: 594, str . 283. Iz 1331 / 1913. godine. Origi-
nal pod brojem: 158 (594) ;
-
198. BALAGIJA SALIH-AGA, SIN H. HASANOV.- III, red. broj: 925, str . 208. Iz
1930. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 280(925) .
199. MUSTAFA.- II, red. broj: 438, str . 122. Iz 1325/ 1907. godine.
200. I (DIGUM) DU LSA.- III, red . broj: 1022, str. 311. Iz 1938. godi-
ne. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 355 (1022) .
201 . ABDULAH, SIN IBRAHIMOV.- II, red. broj: 432, str.113. lz 1325/1 907.
202. NAIM.- III, red . broj: 621, str. 15. Iz 1333/ 1915. godine.
203. MUJESERA, MUSTAFINA.- II, red. broj: 560, str. 248.
Iz 1309/ 1891 . godjne.
204. i BISERA.- II, red. broj: 435, str. 116. Iz 1325/ 1907.
205. IBRAHIM EF.-I, red. broj: 275, str . 69. Iz 1303/ 1885. godine.
206. KANA.- III, red. broj: 962, str. 250. Na srpskohrvatskom
jeziku iz 1931. godine.
207. DERVI-HANUMA.- III , red. broj: 967,
str. 256. Iz 1937. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:
300 (967).
208. TRTO IDRIZ.-II, red . broj: 384, str . 50. Iz 1319/ 1901 . godine.
DUVNO
209. H. ALI EF. (ilam).-II, red. broj: 502, str. 191. Iz 1326/1908. god.
210. H. MAHMUD-AGA.-I, red. broj: 87, str. 288. Iz 1292/1875.
godine. Original i jedan prepis pod brojem: 18 (87).

KUKAVICA MEHMED-PAA (Vidi: Travnik)
211. MUSTAFA i IBRAHIM-PAA (Vakufnama se odnosi na damiju u Sagr. H. Aliji-
noj mahali u Sarajevu).- II, red. broj: 479, str. 162. Iz 1236/1820. godi-
ne. Jedan prepis pod brojem: 138 (479).
FOJNICA
212. ASIM EF., SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 312, str. 35.
Iz 1312/1894. godine.
213. SALKO, SIN IBRAHIMOV.-III, red. broj: 966, str. 254. Iz 1937. godine.
214. DEKO ALlJAGA.- I, red. broj: 163, str. 195. Iz 1299/1882. godine.
215. II, red. broj: 350, str. 15.
216. MUAN (Vakuf za damiju u II, red. broj: 482, str. 165.
Iz 1326/1908. godine. Original pod brojem: 139 (482).
217. IBRAHIM, SIN MUSTAF.IN: - I, red. broj: 101, str. 268. Iz 1290/1872. godine.
218. LUTFI - HODA.- I, red. broj: 268, str. 73. Iz 987/1579. godine.
219. MUSTAFA, SIN H. IBRAHIMOV.- I, red. broj: 309, str. 39.
Iz 1311/1893. godine.
220. SULEJMAN-AGA.- I, red. broj: 318, str. 32. Iz 1312/1895. god.
221. MAHMUT (za mekteb u red. broj: 686, str.91. (Sa-
mo ubiljeeno imp vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidilu ni po-
sebno u fasciklu).
222. ABAN EF., SIN AHMEDAGIN.-I, red. broj: 32, str. 347. Iz 1127/1715.godine.
223. BEHAUDIN EF.-III, red. broj: 1087, str. 377, Iz 1928.go-
dine. Jedan prepis s dopunama - sve na srpskohrvatskom jeziku pod bro-
jem: 419 (1087).

224. FIZA.-II, red. broj: 427, str. 108. Iz 1907. godine.
225. TOKARA MUSTAFA.- II, red. broj: 426, str. 107. Iz 1900. godine.
11* 259
GORADE
226. DAFER-BEGOVA DAMIJA.-III, red. broj: 713, str. 124. Iz 1300/ 1883. go
dine. Pet seneda pod brojem: 214 (713).
GORNJI VAKUF
227. IBRAHIM.- III, red. broj: 641, str. 36. Iz 1336/ 1918. god.
228. HATIDA.- III, red. broj: 607, str. 2. Iz 1323/ 1905. godine:
229. AVDO i FATIMA.- III, red. broj: 1040, str . 330. Iz 1940. godine.
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 373 (1040) .
230. H. KADEMLlJA (odluka) .- III, red. broj: 1014, str.
303. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod rednim br.
347 (1014).
231. LABA LO DERVi SALIH-RIZAI EF.-I, red. broj: 210, str. 138. Iz 1283/ 1866.
godine.
232. LABALO DERVi SALlH-RIZAI EF.- (murasela).-III, red. broj: 767, str. 151.

233. AHMED-PAA.- I, red. broj: 267, str. 75. Iz 1294/ 1877. godine.
234. OMER, SIN HUSEINOV (zapisnik za vakuf damije u Stjepan-polju).-
III, red. broj: 946, str. 234. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1932. godine.
235. AVDO, SIN IBRAHIMOV (zapisnik za prethodni vakuf). - I II, .
red. broj: 951, str. 240. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1932. godine.
236. OMER (dozvola za uknjienje u korist v3kufa damije u
polju) .-III, red. broj: 1045, str. 335. Iz 1940. godine. Original na srpsko-
hrvatskom jeziku pod brojem: 378 (1045) .
237. HUSEIN (zapisnik u korist prethodnog vakufa).- III, red. broj: 950,
str. 239. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1932. godine.
238. MURAT - KAPETAN.- I, red. broj: 279, str. 65. Iz 1294/ 1877. godine.
239. H. OMER (zapisnik o uvakufljenju za mekteb u Stjepanpolju).- III,
red. broj: 952, str . 241. Na srpskohrvatskom jeziku iz 1934. godine.
240. OSMAN, SIN OMEROV (zapisnik o uvakufljenju za Novu damiju i mek-
teb u Sjenini).- III, red. broj: 945, str. 233. Na srpskohrvatskom jeziku
iz 1935. godine.
241. SALIH-AGA, SIN MULA MUSTAFIN.- II, red . broj: 540, str. 299.
Iz 1327/ 1909. godine.
260
r
242. ABO H. IBRAHIM.- l, red. broj: 161, str. 198. Iz 1291/1874. godine. Original
jedan prepis pod brojem: 43 (161 ).
243. ABO REiD (vasijetnama).- l, red. broj: 270:str. 71. Iz 1301/1883. g.

.... 244. IBRAHIM, SIN OSMANOV (za mekteb uD. Mionici).- II, red. br.
501, str. 190. Iz 1327/1909. Original pod brojem: 143 (501).
245. BEHDED-BEG (hudet).- l, red. broj: 93, str. 281. Iz 1305/
1887. godine.
246. H. BISERA-HANUMA (vasijetnama).-I, red. broj: 133, str. 235. Iz 1305/1888.
godine.
247. BR KI AHA, ALI BEGA.- III, red. broj: 618, str. ll, Iz 1311/1893. god.
248. ALIJA, SIN OMEROV (hudet).- II, red. broj: 506, str. 194.
Iz 1327/1909. godine
249. EBU BEKIR, SIN OSMANOV (vasijetnama).
-II, red. broj: 415, str. 95. Iz 1263/1846. god. Original pod brojem: 113
(415).
250. MURAT-KAPETAN, SIN OSMANOV.- l,
red. broj: 132, str. 236. Iz 1225/1810. god ine. Original i jedan prepis pod
brojem: 32 (132).
251. OSMAN-KAPETAN.- l, red. broj: 131, str.
237. Iz 1225/1810. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 31 (131).
Napomena: Original je na
H. HASAN-AGA (Vidi: H. Ali-aga).
252. UDATA red. broj: 1006, str.295.
Iz 1939. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem :339
(1006).
. ,
253. HAJRIC SALIH.- III, red. broj: 1050, str. 340. Iz 1940. godine. Jedan prepis na
254. HATIDA-HANUMA, MEHMED-BEGOVA.- l, red. broj: 102, str. 268. Iz
1288/1871. godine.
255. HATIDA-HANUMA, MEHMED-BEGOVA (vasijetnama).- l, red. br. 237,
str. 105. Iz 1303/1885. godine.
256. FATIMA (hudet).-III, red. broj: 617, str. 11.
Iz 1302/1885. godine.
257. FATIMA (hudet).-II, red. broj: 526, str. 215. Iz 1906. godine. "
258. REiD, HASAN i BAJRO.- III, red. broj: 1080, str. 370. Iz 1940.
259. ALIJA (hudet).- II, red. broj: 414, str. 94. Iz 1324/1906. godi-
ne. Original pod brojem: 112 (414).
261
V
260.
261 .
262.
263.
264.
265.
266.
267.
OSMAN-NURIJA, SIN IBRAHIMOV (idazetnama) .- III, red. broj: 746, st ra na
141. Bez datuma. Jedan prepis pod brojem: 247 (746) .
HASAN-BEG (hudet) .- l, red. broj: 155, str . 205. Iz 1234/ 1819.
godine. Original i jedan prepis pod brojem: 41 (155) .
HASAN-BEG (hudet) .- III , red . broj: 622, str . 16.lz 1304/ 1887.
god.
H. ALI-AGA i H. HASAN-AGA (hudet).- II,
red. broj: 596, str. 285. Iz 1323/ 1906. godine.
DEDO, SIN DERVIOV.-III, red. broj: 1074. str . 364. Iz 1941. godine.
KASIM-AGA.-III, red. broj: 703, str. 117. (Samo ubiljeeno ime vaki-
fa i mjesto, a vakufname nema ni u sidilu ni posebno u fasciklu ).
SAFIJA (hudet).- II, red. broj: 527, str . 216.
-
Iz 1906. godine.
H. VASVIJA-HANUMA.-I, red. broj : 134, str. 234. Iz 1305/ 1888. godine.
JAJCE
268. H. ABDURAHIM-SPAHIJA, SIN III, redni br.
717, str . 126. Iz 1221 / 1806. godine. Original pod brojem: 218 (717).
269. AHMED SEID-BEG, SIN DERVi SULEJMAN-BEGOV (iz Travnika a za Rama-
damiju u Jajcu) .-III, red. broj: 769, str. 152.
Iz 1262/ 1846. godine. Original pod brojem: 270 (769).
270. H. MEHMED.- II, red. broj: 469, str . 152. Iz 1322/ 1904. god. Origi -
nal pod brojem: 132 (469) .
271. ZEHRA (vasijetnama) .- II, red. broj: 428, str. 109. Iz 1905. god.
272. SU LJAGA, SIN MEHMEDOV (Uvakufljene nekretnine za Sjedinjeni va
kuf).- III, red. broj: 669, str . 73. Iz 1930. godine. Original na srpskohr-
vatskom jeziku pod brojem:196 (669) .
273. MAHDUB.- I, red. broj: 129, str . 239. Iz 1889. godine.
274. MUJO, SIN OSMANOV (za mekteb u III, red. br . 1048,
str. 338. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod red. br.
381 (1048).
275. DERVIA.- II, red. broj: 475, str. 158. Iz 1326/ 1908. god . Origi-
276. BEHARA (Vakuf za damiju u Vincu).- III, red. broj: 679, str. 82.lz 1929.
godine. Original na sorpskohrvatskom jeziku pod brojem: 198 (679) .
277. RIZVAN, SIN AGANOV (darovniugovor).- III, red. broj: 944, str. 232.
262
278. RIZVAN, SIN AGANOV.- III, red. broj: 955, str. 244. Na srpskohrvat -
skom jeziku iz 1933. godine.
279. AHMED, SIN SULJAGIN (Uvakufljene nekretnine za Sjedinjeni vakuf). -
II L red. broj: 988, str. 287. Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom
jeziku pod brojem: 331 (988).
280. TOO MEHMED.- III, red. broj: 678, str. 81. (Samo ubiljeeno ime vakifa i mjes-
to, a vakufname nema ni u sidilu ni posebno u fasciklu).
KLADANJ
281 . BEHLUL MUHAREM-MUAN, SIN MUSTAFIN (za mekteb u
red. broj: 524, str. 214. Iz 1327/ 1909. godine. Original pod brojem: 144
(524).
282. MUHAREM, SIN SALlHOV.- III, br. 953, str. 242. Iz 1925. go-
dine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 292 (953).
283. MEHMED, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 972, str. 261. Iz 1933.go-
dine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 305 (972).

284. AHMED, MUSA, OMER i DERVIA.- I, red. broj: 287, str. 59. Iz 1310/
1893. godine.
285. JUSUF-AGA.- III, red. broj: 623, str. 18. Iz 1333/ 1915. godine.
286. DAUT -BEG.-I, red. broj: 247, str. 97. Iz 1307/ 1890. godine.
287. HABIBA.-I, red. broj: 305, str. 45. Iz 1311 / 1894. godine.
288. MAGBULA.- II, red. broj: 547, str . 233. Iz 1325/ 1907. godine.
289. SALIH-AGA.-II, red. broj: 571, str. 261. Iz 1330/ 1912. godine.
290. REID.- II, red. broj: 529, str. 218. Iz 1328/ 1910. godine.
291. HRUSTOVO DAMIJA.- II, red. broj: 528, str. 217. Iz 1327/ 1909. godine.
292. MEHMED.-II, red. broj: 520, str. 209. Iz 1320/ 1902. godine.
293. (za damiju III, red. broj: 929, str. 213. Iz
1341 / 1923. godine. Original pod brojem: 283 (929).
294. IBRAHIM-BEG.- I, red. broj: 288, str. 59. Iz 1310/ 1893. godine.
295. LEP1RICA BEGO.-I, red. broj: 304, str . 45. Iz 1311 / 1894. godine.
296. HASAN.- I, red. broj: 303, str. 45. Iz 1312/ 1894. godine.
297. ALIJA.- II, red. broj: 377, str. 44. Iz 1320/ 1903. godine.
298. OSMAN IZ DONJEG BUDELJA.- II, red. braj: 557, str. 245. Iz 1329/
1911. godine.
263
299. AHMED, ADEM, ALIJA i SMAIL.-III, red. broj: 1017. str. 306.
KONJIC
Iz 1937. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem 350
(1017).
300. HODAVERDI, SIN ALIJIN i BRAT MU LUFTI - HODA.- l, red. broj: 110,str.
260. Iz 987 / 1579. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 169 (110) .
301 . LEPARA SALKO, SIN OMEROV.-III, red. broj: 1001, str . 290. Iz 1938.godine.
KREEVO
302. AHMED, SIN MUSTAFIN (Uvakufljen novac za H. Hasanovu damiju).- u doku
mentima,br. 71.lz 1119/ 1707. godine.
303. ALIBAA, SIN MUSTAFIN.- U dokumentima, br. 509.
Iz 1175/ 1762. godine.
304. HADUGLlJA ELIFA.- III, red. broj: 682, str . 86. Iz 1930. godine. Original na
305. PAO MULA IBRAHIM.- II, red. broj: 399, str. 76. Iz 1254/ 1838. godine. Origi -
LIVNO
306. HIDR, SIN MAHMUTOV.- l, red. broj : 179
1
str. Iz 1294/ 1877.
godine. Dva prepisa pod brojem: 53 (179) .
307. H. JUSUF.- II, red. broj: 353, str. 24. Iz 1256/ 1840. godine.
308. II, red. broj: 600, str. 289.
LJUBINJE
309. OSMAN.- III, red. broj : 935, str. 220. Na srpskohrvatskom jeziku .
Iz 1933. godine.
LJUBUKI
310. i SULEJMAN-BEG.- II, red. broj: 349, str. 14. Iz1314
11897. godine.
264
MAGLAJ
311. HASAN, SIN MEHMEDOV.-III, red. broj: 934, str. 219. Na srpskorh
vats kom jeziku iz 1932. godine.
312. HANA.- II, red. broj: 562, str. 250. Iz 1329/1911. godine.
313. III, red. broj: 635, str. 30.
314. IBRO (za damiju u Rujnici).- III, red. broj: 722, str. 129.
Iz 1930. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:223
(722).
315. H. EJH SULEJMAN.-II, red. broj: 541, str. 229. Iz 1328/1910.
godine.
316. (SRAHIM-AGA.- I, red. broj: 334, str. 11. Iz 1316/1898. god. Origi
317. H. HANIFA.- II, red. broj: 595, str. 284. Iz 1330/1912. godine.
318. ABID, SIN HASANOV.-III, red. broj: 964, str. 252. Iz 1937. godine.
319. H. ZULEJHA-HANUMA, OSMAN-AGINA.-I, red. broj: 331,
str. 17. Iz 1315/1897. godine.
320. H. MEHMED.- II, red. broj: 514, str. 204. Iz 1327/1909. godine.
321. MUSTAJBEG.-III, red. broj: 1060, str. 350. Iz 1908. godine.
Prevod na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 392 (1060).
322. MUSTAJBEG (osuda).- III, red. broj: 1078, str. 368. Iz 1944.
god. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 410 (1078).
MOSTAR
323. AlA, H. AHMEDOVA.- I, red. broj: 135, str. 233. Iz 1056/1646. godine.
324. MUHAREM-AGA (hudet).- III, red. broj: 750, str. 143. Iz
1254/1838. godine. Dva prepisa pod brojem: 251 (750l.
325. H. ALI, SIN MEHMED III, red. broj: 937, str. 222. Iz 1197/1783.
326. ALI GALIB-PAA.- I, red. broj: 16, str. 366. Iz 1252/1837. godine.
327. ALI GALIB-PAA (zgrada eriatskog suda).- I, red. broj: 137, str. 231.lz 1254/
1838. godine.
328. ALI GALIB-PAA.-I, red. broj: 261, str. 84. Iz 1257/1841. godine. Original i
jedan poseban prepis pod brojem: 80 (261).
329. H. MAHMUT -AGA.- I, broj: 321, str. 25. Iz 1294/1877. god.
330. H. MEHMED-AGA.- I, red. broj: 264, str. 78. Iz 1310/1893. god.
331. DERVI-PAA .. -I, red. broj: 146, str. 219. Iz 1001/1593. god.
332. DERVI-PAA.- l, red. broj: 147, str. 216. Iz 1010/1602. god.
Jedan prepis pod brojem: 182.
265
333. H. BALI, SIN MUHAMEDOV.- I, red . broj: 145, str . 221. Iz 1021 / 1612. god;ne.
Original pod brojem: 168 (145) .
334. H. BALI, SIN MUHAMEDOV.-II, red . broj: 568, str. 256. Iz 1021 1612. god.
335. DERVI-PAA,- I, red. broj: 49, str. 332. Bez datuma.
336. H. IBRAHIM, SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 197, str. 155. Iz 1097 /
1686. godine.
337. SIN ABDURAHMANOV.- I, red. broj: 28, str. 354. Iz 961 / 1554.
godine. Dva prepisa pod brojem: 180 i 181.
338. AHMED EF.- III, red. broj: 749, str . 142. Iz 1264/ 1847. godine. Original
i jedan prepis pod brojem: 250 (749) .
339. MAHMUD EF. - I, red. broj: 298, str. 49. Iz 1264/ 1848. godine.
340. MEHMED, SIN SALIHOV.- III, red . broj: 705, str. 120. Iz 1932. godi-
ne. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 209/705).
341. MAHMUD-BEG.-I, red. broj: 309, str. 40. Iz 1166/ 1753. godine.
342. MAHMUD-BEG.- II, red . broj: 381 , str . 47 . Iz 1266/ 1850. godine. Origi -
343. FATIMA. - III, red. broj: 770, str. 153. Iz 1200/ 1786. godine. Ori -
FATIMA (Vidi: Pejkua Fatima) .
334. H. MEHMED-BEG.- I, red. broj : 141, str. 226. Iz 977/ 1569.godine.
Dva prepisa pod brojevima: 178 i 179.
345. KOSKI MEHMED-PAA.-I, red. broj: 180, str. 181. Iz 1021 / 1612. godine. Je-
346. KUDIN IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 585,str . 274. Iz 1330/ 1912.godine.
347. H. AHMED-BEG.- I, red . broj: 98, str. 274: Iz 1081 / 1670. godine.
348. HASAN-BEG.- III, red . broj: 640, str. 35. Iz 1335/ 1917. godine.
349. III, red. broj: 1026, str . 314. Iz 1335/ 1916. godine.
350. PEJKUA FATIMA.- III, red. broj: 690, str. 96. Iz 1200 / 1786.
351. SALIH-BEG, SIN VELlJUDDINOV.-I, red. broj: 294, str. 54. Iz 1200 / 1786.
352. SEVRI H. HASAN.- I, red. br,oj : 140, str. 228. Iz 1030/ 1621. godine.
353. SINAN-PAA.- I, red. brpj: 338, str. 7. Iz 1313/ 1896. godine.
354. AHMED.- I, red. broj: 181, str . 178. Iz 1299/1881. godine.
355. TEKIJA U BLAGAJU.- II, red. broj: 383, str . 49. Iz 1278/ 1862_ godine.
356. TEMIM H. SALIH-AGA.- I, red. broj: 202, str. 149. Iz 1087/ 1676. godine.
357. MEHMED-BEG.- I, red. broj: 293, str. 55. Iz 1296/ 1879. godine.
358. NESUH-AGA.- I, red. broj: 29, str . 350. Iz.972/1.565. godine.
12 kom. fotografija vakufname, u dokumentima broj: 1340.
266
GRAD
359. MEHMED EF.- l, red. broj: 308, str. 41. Iz 1312/1894. god.
360. EF.- III, red. broj: 627, str. 21. Iz 1916. godine.
Prepis zapisnika o uvakufljenju na srpskohrvatskom jeziku pod br. 186
(627).
361. KIZLARAGA MUSTAFA (DARUSEADE AGASI).- l, red. broj: 299, str. 48. Iz
999/1591. godine. Original? i jedan prepis pod brojem: 82 (299).
362. KIZLARAGA MUSTAFA (DARUSEADE AGASI).- l, red. broj: 263, str. 81. Iz
1003/1595. godine. 17 kom. fotografija, u dokumentima broj: 1326.
NEVESINJE
363. MUJO, SIN OMEROV.- III, red. broj: 1027, str. 315. Iz 1938.god. Origi-
ODAK
364. IBRAHIM, HASAN i HAMZALI-BEG.- l, red. broj: 143, str.
223. Iz 1305/1888. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 35 (143).
(VIDI JO VAKUFNAME POD DERVENTA).
PRIJEDOR
365. ANBARINE DAMIJA.- l, red. broj: 227, str. 120. Iz 1885. godine.
366. HIMZAGA.- III, red. broj: 943, str. 230. Iz 1337/1919. godine.
367. BASTASI DAMIJA.- l, red. broj: 223, str. 123. Iz 1302/1885. godine.
368. DAMIJA.- l, red. broj 217, str. 131. Iz 1302/1884. godine.
369. DAMIJA.- l, red. broj: 220, str. 126. Iz 1302/1885. godine.
370. DAMIJA.- l, red. broj: 229, str. 118. Iz 1889. godine.
371. GRADSKA DAMIJA.- l, red. broj: 228, str. 119. Iz 1302/1885. godine.
372. KEVLJANI DAMIJA.- l, red. broj: 224, str. 122
373. KOZARUA DAMIJA.- l, red. broj: 175, str. 185.
374. DAMIJA.-I, red. broj: 206, str. 145. Iz 1296/1879. godine.
Dva prepisa pod brojem: 64 (206).
376_ MUTNIK DAMIJA.- l, red. broj: 233, str. 111. Iz 1302/1885. godine.
267
377. lU DAMIJA.-I, red. broj: 221, str. 125.
Iz 1304/1887. godine.
379. TRNJAK lU TRNJANI DAMIJA.- l, red. broj: 218, str. 130. Iz 1302/1885. g.
380. l, red. broj: 300, str. 46. Iz 1312/1894. godine.
381. ZAGRADA DAMIJA.-I, red. broj: 234, str. 110.lz 1891. godine.
PRNJAVOR
382. OMER-AGA (za damiju u Linju).-III, red. broj: 681, str. 85. Iz
1930. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 199 (681).
383. SULEJMAN-AGA.- II, red. broj: 559, str. 247. Iz 1329 /
1911. godine.
PROZOR
384. (ALADIN) TATLA.- III, red. broj: 988, str. 277. Iz 1938. godine. Ori
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 321 (988).
385. HANIFA, ABANOVA.- l, red. broj: 286, str. 60. Iz 1307 /
1890. godine.
ROGATICA
386. ARNAUTU MEHMED-BEG.- II, red. broj: 519, str. 208. Iz 1326/1908. god.
387. MURAT -BEG.- II, red. broj: 375, str. 43. Iz 1288/1871. godine.
388. MURAT -BEG.- II, red. broj: 376, str. 44. Iz 1283/1867. godine.
389. VASVIJA.-III, red. broj: 701, str. 115. Iz 1317/1900. godine.
390. BUKVICA H. AHMED-BEG.- III, red. broj: 661, str. 64. Iz 1312/1894. godine.
391. DERVi, SIN HASANOV.- III, red. broj: 985, str. 274. Iz 1938.godine.
392. AHMED, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 1063, str. 353. Iz 1940. god.
393. MEHO I MEDIJA.- III, red. broj: 1020, str. 309.
268
Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 353
(1020).
394. HAMID, SIN AHMEDOV.- III, red. broj: 1016, str. 305.
Iz 1939. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 349
(1016).
395. HUSEIN-BEG.- I, red. broj: 188, str. 167. Iz 965/1558. godine.
396. HUSEIN-BEG, SIN ILlJAZ-BEGOV.-II, red. broj: 534, str. 221. Iz 965/1558.
397. (H. MUHAMED I ABDULAH.- III, red. broj: 707,
str. 121. (Samo Ubiljeeno ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u si-
dilu ni posebno u tascikiu).
398. ALIJA, SIN HUSEINOV.-III, red. broj: 1015, str. 304. Iz 1939. g.
399. MALKA, UDATA red. broj: 1000, str. 289. Iz 1937. god.
400. H. MEHMED REFIK EF.- III, red. broj: 757, str. 146. Iz 1287/1870. godine. Je-
dan prepis pod brojem: 258 (757).
401. MEHMED, SIN HUSEINOV.- III, red. broj: 1049, str. 339, Iz 1939. godi-
402. AHMED-BEG.- III, red. broj: 976, str. 265. Iz 1938. godine. Original
na srpskohrvatskom jeziku pod brojerfl: 309 (976).
EJHUL-ISLAMOVA DAMIJA (Vidi: H. MEHMED REFIK EF.)
403. AHMED EF.:-II, red. broj: 410, str. 89. Iz 1303/1886. godine. Jedan
prepis pod brojem: 110 (41 Ol.
404 . . H. MEHMED-NEZIR EF.- II, red. broj: 409, str. 88. Iz 1323/1905.g.
405. IBRAHIM-ALAJBEG.- I, red. broj: 335, str. 10 . .lz 1299/1881. g.
RUDO
KARA MUSTAFA-PAA (Vidi: Viegrad).
SANSKI MOST
406. HAMlA-BEG DAMIJA (Izvjetaj o odravanju damije).- III, red. broj:714,str.
125. Iz 1880. godine. Original i prevod na srpskohrvatskom jeziku pod br.
215 (714).
SARAJEVO
407. ALlJA-AGA.- III, red. broj: 890, str . . 193. (Vakufname nema ni u si-
dilu ni posebno ufasciklu,ali ima biljeka da se nalazi u sidilu Povjeren-
269
stva, broj: 161. o ovom sidilu nismo mogli nita saznati i nije
nam poznato da. I i sada uopte negdje postoj il .
408. H. ABDULAH, SIN HAJDAROV.-III, red. broj: 818, str. 169. Vakufnama se na-
lazi u sudskom sidilu, br. 37, str. 55. Iz 1211 / 1797. god.
HASNIJA (Vidi: LUKOHODA HASNIJA).
409. MEHMED EF.- III, red. broj: 649, str. 46. Iz 1331 / 1913. godine.
410. MUHAMED, SIN AHMED-AGIN.- II, red. broj : 599, str. 288. Iz
1331 / 1919. godine.
411. AFIFA, AHMETOVA.-I, red. broj: 59, str . 320. Iz 1274/ 1858. godine.
412. AFIFA-HATUN, SALIH-AGINA.-II, red. broj: 476,str .. 159.l z 1275/ 1859.
godine.
413. AFIFA-HATUN, SALlH-AGINA.- III, red. broj: 728, str. 132. Iz 1275/
414. H. MUHAMED, SIN ALIJIN.- III, red. broj: 1070
r
str. 360.
Iz 1940. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem 402
(1070) .
415. FATIMA - ERIFOVKA.- II , red. broj: 351, str. 16. Iz 1293/ 1876. godi-
ne. Original pod brojem: 92 (351) .
416. AGO H. SALlH.- III , red. broj: 779, str . 156. U naem sidilu zabiljeeno je da se
ova vakufnama nalazi u sudskom sidilu, br . 86, str. 130. ovi
podaci su i mi nismo mogli, bar zasad, ustanoviti gdje se ova va-
kufnama nalazi .
417. ATIJA.- III, red. broj : 1088, str . 378. Bez datuma.Jedan
prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 163 (1088).
418. H. AHMED, SI N ALIJ I N.- II l,red. broj: 820,str. 169. Vakufnama se nalazi u sud-
skom sidilu, br. 42, str . 95. Iz 1218/ 1803. godine.
419. H. AHMED, SIN HUSAMUDINOV.- III, red. broj : 822, str . 170. Vakufnama se
nalazi u sudskom sidilu br . 47, str. 24. Iz 1098/ 1686. god.
420. AHMED, SIN HUSEINOV.- III, red. broj: 776, str . 155. U naem sidilu zabilje-
eno je da se ova vakufnama nalazi u sudskom sidilu, br. 10, str. 32. Me
ovi podaci su i mi nismo mogli, bar zasad, ustanoviti gdje
se ova vakufnama nalazi.
421 . H. AHMED, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 825, str. 171. Vakufnama se nalazi
u sudskom sidilu, br. 52, str. 35. Iz 1227/ 1812. godine.
422. H. AlA, IBRAHIMOVA.- III, red. broj: 809, str. 166. Vakufnama se nalazi
u sudskom sidilu; br. 10, str. 12. Iz 1176/ 1763. god.
423. AJAS-BEG, SIN ABDULAHOV, mutesarrif bosanskog sandaka.- II, redni broj:
452, str. 136. Iz 882/ 1477. godine.
424. AJAS-BEG, SIN ABDULAHOV, mutesarrif bosanskog sandaka.- . III, redni br.
777, str . 155. Vakufnama se nalazi u sudskom sidilu, br. 20, str. 33. i 77,
str. 57. Iz 882/ 1477". godine.
LIO
425. MEHMED, ALIJA I HAJDAR.- II, red. broj: 575, str. 265. Iz 1309/1892.
426. ALIJA-AGA, SIN ABDULAHOV.-II, red. broj: 488, str. 171. Iz 1145/ 1732. g.
427. ARMANGANDI SINAN.-II, red. broj: 592, str . 281. Iz 1330/ 1911. godine.
428. ATAR H. ABDULAH (osuda).- II, red. broj: 537, str. 226. Iz 1909. godine. (Vidi
jo i pod KADI BALI).
429. H. ATIJA-HANUMA, ALI-BEGA.- I, red. broj: 47, str. 333. Iz 1080/1669.
godine.
430. ALI-BEGA.-III,red.broj: 636,str .31. Iz 1280/ 1863.g.
Original i jedan prepis pod brojem: 188 (636).
431 . ATIJA, HASAN EF.-III, red. broj: 778, str. 155. Vakufnama se nalazi usud-
skom sidilu, br. 82, str. 124. Iz 1263/ 1847. godine.
ALMASA-HANUMA (Vidi: ALMASA).
432. EMINA-UlEJFA, IBRAHIMBEGOVA.- I, red. broj: 43, str.337. Iz
1293/ 1876. godine. Dva prepisa pod brojem: 10 (43).
433. KANITE-HANUMA.- I, red. broj: 136, str . 232. Iz 1306/ 1889. godine.
434. MULlJA-MEJREM HANUMA.- I, red. broj: 5, str. 388. Iz 1285/ 1869. g.
KANITA-HANUMA (Vidi: KANITA-HANUMA, ENA MUSTAFP- -
PAE) .
435. MEJREM-HANUMA.- III, red. broj: 891, str. 193. SidilPovjeren-
stva, br. 14. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 407.
436. UMIHANA, IBRAHIMAGINA.- I, red. broj: 207, str. 143. Iz
1289/ 1872. godine.
437. MULlJA HANUMA.- III, red . broj : 691, str . 98. Iz 1304/
1887.
438. BALI lADE H. MEHMED DAMIJA.- III, red. broj: 781, str . 156. Vakut nama
se nalazi u sudskom sidilu, br. 40, str _ 138. Iz 1216/ 1801 . godine.
439. BALI lADE H. MEHMED.- III, red. broj: 947, str . 235. Iz 1300/ 1882. godine.'
440. H. ABDULAH.- I, red. broj : 91, str. 284. Iz 1266/ 1849. godine.
441. H. BELIJA MUSTAFA.- III, red. broj : 814, str. 167. Vakufnama se nalazi usud-
skom sidilu, br . 20, str. 38. Iz 1193/ 1779.
442. H. BELIJA MUSTAFA.- I, red. broj: 208, str . 142. Iz 1193/ 1779. godine.
443. H. BELIJA MUSTAFA.- III, red. broj: 738, str. 137.
Jedan prepi s pod brojem: 239 (738).
444. H. BELIJA MUSTAFA.- III, red . broj: 751, str . 143.lz 1193/ 1779. godine.
271
445. H. ARIFAGA.- I, red. broj: 85, str. 290. Iz 1304/1887. godine.
447. (SPAHO) FATIMA.- III, red. broj: 1054, str. 344. Iz 1941. god. Ori-
448. H. MEHMED, SINFADILOV.- I, red. broj: 178, str. 183. Iz 1292/
449. H. MEHMED, SIN FEJZIN.- I, red. broj: 116, str. 254.lz 1262/ 1846.
450. MEJREM-HANUMA.- III, red. broj: 665, str, 69. Iz 1323/1905. g.
451. MUJAGA I SEJDA-HANUMA.- III, red. broj: 672, str. 75. Ubilje-
eno samo ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidilu ni posebno
u fasciklu.
452. MEHMED-PAA.- I, red. broj: 162, str. 196. Iz 1285/1868. godine.
453. MEHMED-AGA, SIN HFZ. MUSTAFIN.- III, red. broj: 1064,
str. 354. Iz 1941. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem
396 (1064).
454. H. AVDIJA.- II, red. broj: 486, str. 170. Iz 1325/1907. godine.
455. HUSEIN-AGA.- II, red. broj: 489, str. 173, Iz 1280/1864. godine.
456. MEHMED-AGA.- I, red. broj: 158, str. 201. Iz 1292/1875. godine.
457. BULJUGljA III, red. broj: 892, str. 193. U sidilu Povjerenstva, br.
158. Vidi objanjenje pod rednim brojem: 407.
458. BUZADI H. SULEJMAN.-III, red. broj: 780, str. 156. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidilu, br. 30, str. 64. Iz 1203/1788. godine.
459. MUSLlHUDIN H. MUSTAFA, SIN ISHAKOV.- Original u dokumen-
tima, br. 312. Iz 932/1526. godine. Objavljena u "Glasniku" VIS-a Sara-
jevo, 1938. godine. Postoji i
460. MUSLlHUDIN H. MUSTAFA, SIN ISHAKOV (Kupljen I,
red. broj: 205, str. 145. Iz 1291/1875. godine. Original i jedan prepis
461. MAHMUT -PAA.- III, red. broj: 784, str. 157. Vakufnama se na-
lazi u sudskom sidilu, br. 21, str. 141. Iz 1196/1782. godine.
462. MAHMUT-PAA, SIN SMAI LOV (tampana vakufnama).- U do-
kumentima, br. 3590. Iz 1190/1776. godine.
463. HASAN.- I, red. broj: 106, str. 264. Iz 1305/1878. godine.
464. ALI EF.- II, red. broj: 456, str. 141. Iz 1209/1794. godine.
465. ZADE MUHAMED.- III, red. broj: 783, str. 157. Vakufnama se nala-
zi u sudskom sidilu, br. 17, str. 148. Iz 1136/1727. godine.
466. AVDAGA.- I, red. broj: 38, str. 340. Iz 1299/1882. godine.
272
467. IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 404, str. 80.Jz 1305/1887. godine.
468. II, red. broj: 405, str. 81. Iz 1304/1887. godine.
469. red. broj: 782, str. 157. Vakufnama se nalazi u sudskomsidi
lu, br. 1, str. 22. Iz 948/1541. godine.
470. ALlJAGA.- I, red. broj: 8, str. 382. Iz 1145/1732. godine.
471. I, red. broj: 276, str. 68. Datum
472.. I, red. broj: 277, str. 67. Iz 1278/1861. godine.
473. I, red. broj: 278, str. 66. Iz 1893. godine.
474. III, red. broj: 645, str. 39. Iz 1145/1732. godine.
475. III, red. broj: 655, str. 57. Sudska odluka na srpskohrvat .
skom jeziku iz 1930. godine.
476. "ALIJAGA.- III, red. broj: 787, str. 158. Vakufnama se nalazi u sudskom
sidilu, br. 83, str. 34. Iz 1145/1732. godine.
477. RAID EF.-I, red. broj: 198, str. 154. Iz 1284/1868. godine.
478. III, red. broj: 893, str. 194. U sidilu Povjerenstva, broj 116.
Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 407.
479. MEHMED-AGA, SIN ABDULAH-BEGOV.- III, red. broj: 786,str. br.
158. Iz 1230/1815. godine.
480. MEHMED-AGA, SIN ABDULAH-BEGOV.- III, red. broj: 923, strana
204. Iz 1230/1815. godine.
481. H. SALlH-AGA.-I, red. broj: 3, str. 395. Iz 1149/1736. godine.
482. III, red. broj: 785, str. 158. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidilu, br. 45, str. 15. Iz 1149/1736. god.
483. DARDAGAN H. HASAN.- III, red. broj: 788, str. 159. Vakufnama se nalazi u
484. OSMAN-AGA, SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 182, str. 177. Iz 1307/
1889. godine. Dva prepisa pod brojem: 54 (182).
485. OSMAN.-I, red. broj: 231, str. 115. Iz 1307/1889. godine.
486. DEVLET -HANE, MUSTAFINA.-I, red. broj: 257, str. 88. Iz 1290/1873.g.
487. ABDULAH - TREBINJAC.- II, red. broj: 463, str. 148. Iz 1324/
1906. godine.
488. ABDULAH - TREBINJAC.- II, red. broj: 403, str. 79. Iz 1906. g.
489. H. ALIJA.-III, red. broj: 894, str. 194. U sidilu Povjerenstva, br.94. Vi
di objanjenje pod naim rednim brojem: 407.
490. DIVAN KJATIB (Berat o imenovanju mutevelije).- III, red. broj: 729, str.132. Iz
491. DRINO IBRAHIM.-I, red. broj: 265, str. 8. Iz 1289/1872. godine.
lS-Anali
273
492. DRINO IBRAHIM I ALIJA.-III, red. broj: 670, str. 73. Iz 1289/1872. god.
DRVENIJA MEDRESA (Vidi: MEDRESA).
493. DURAK HAVADE.-II, red. broj: 406, str. 83. Iz 1226/1811. godine.
494. I,red.broj: 26,str.356.lz1290/1873.godine.
496. DURAK HAVADE H. AHMED.- III, red. broj: 790, str. 190. Vakufnama se
nalazi u sudskom sidilu, br. 51, str. 29. Iz 1226/1811. god.
497. H. UMIHANA.- I, red. broj: 55, str. 324. Iz 1294/1877. godine.
498. II, red. broj: 365, str. 35.
499. H. MUSTAFA.- I, red. broj: 160, str. 199. Iz 1299/1882. godine.
500. DABIJA MUJAGA.- III, red. broj: 731, str. 133. Iz 1927. godine. Original na
H. DAFER DAMIJA (Vidi: MULA MEHMED, SIN H. HASANOV).
501. DAKOVAC DERVIA.-III, red. broj: 895, str. 194. U sidilu Povjerenstva, br.
155. Vidi objanjenje pod naim red. brojem: 407.
502. MULA MEHMED.- I, red. broj: 14, str. 368. Iz 1291/1874. godine.
503. AHMED-ASIMBEG.- I, red. broj: 265, str. 78. Iz 1286/1869. god.
i 1289/1872. godine. Original pod brojem: 83 (265).
504. H. MEHMED-BEG.-I, red. broj: 126, str. 242. Iz 1266/1850. god.
505. MULlJA-HANUMA.-
506. MUSTAJBEG.- I, red. broj: 12, str. 372. Iz 1269/1853. godine. Je
dan prepis pod brojem: 5 (12)
507. MUSTAJBEG.- I, red. broj: 44, str. 336. Iz 1289/1872. godine.Dva
prepisa pod brojem: 11 (44).
508. OSMAN-BEG.-I. red. broj: 45, str. 335. Iz 1302/1885. godine. Je
509. OSMAN-BEG.-I, red. broj: 115, str. 255. Iz 1263/1847. godine.
510. red. broj: 46, str. 334. Iz 1263/1847. godine.Ori
ginal i jedan prepis pod brojem: 13 (46).
511. OSMAN-BEG.-I, red. broj: 258, str. 87. Iz 1263/1847. godine.
512. OSMAN-BEG.-III, red. broj: 791, str. 160. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidilu, br. 83, str. 14. Iz 1263/1847. g.
513. H. SEJD-BEG, siN H. MUSTAFIN.-II, red. broj: 491, str.178. Iz
1325/1907. god i ne.
514. H. SEJD-BEG, SIN H. MUSTAFIN.- III, red. broj: 734, str.135. Iz
1325/1907. godine. Jedan prepis pod brojem: 235 (734).
274
515. H. SEJO-BEG, SIN H. OSMAN-BEGOV.-III, red. broj: 10.28, str.
316. Iz 1939. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod red.br.
361 (10.28).
516. DINO BAKI EF.- I, broj: 61, str. 317. Iz 1229/1814. godine. Jedan prepis
517. DINO FATIMA.-I, red. broj: 88, str. 287, Bez datuma.
518. DINO FATIMA, H. MEHMEDOVA.- III, red. broj: 789, str. 159. Vakufna-
ma se nalazi u sudskom sidilu, br. 39, str. 196. Iz 120.5/1790.. godine.
519. DINO FATIMA, H. MEHMEDOVA.- III, red: broj: 796, str. 161. Va1<ufna-
ma se nalazi u sudskom sidilu, br. 22, str. 184. Iz 1197/1783. godine.
520.. DINO H. MEHMED, SIN ABDULAHOV.- I, red. broj: 30., str. 349. Iz 1185/
1771. godine. Jedan prepis pod brojem: 8 (30.).
521. DINO MUHAMED BAKI.- U dokumentima, br. 283. Iz 1229/1814. godine.
522. DIVARE H. IBRAHIM.- III, red. broj: 896, str. 195. U sidilu Povjerenstva, br.
164. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 40.7.
523. SALlH-AGA.-II, red. broj: 566, str. 254. Iz 1284/1867. godine.
524. H. SULEJMAN.-II, red. broj: 392, str. 62. Iz 1267/1850.. godine.
HATIDA - VASVIJA (Vidi: HATIDA)
525. MEDRESA (uvakufljene knjige).- I, red. broj: 269, str. 72. Iz 130.7/
1889. godine.
526. MURAT -AGA.-II, red. broj: 397, str. 68. Iz 1321/19D3.godine.
527. ZADE H. MUSTAFA.- III, red. broj: 792, str. 160.. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidilu, br. 16, str. 61. Iz 1188/1774. g.
528. ESMEHANA, ABDULAHOVA.-I, red. broj: 156, str. 20.4. Iz 1187/1773.g.
529. ESMEHANA, ABDULAHOVA (muhaseba i hudet).- I, red. broj: 157
20.2. Iz 1190./1776. i 1250./1835. godine. Jedan prepis pod br. 42(157) .
530.. FATIMA KANITE-HANUMA.- I, red. broj: 136, str. 232. Iz 13D6/1888.godine.
531. III, red. broj: 80.1, 163. U naem sidilu upi-
sano je da se vakufnama nalazi u sudskom sidilu, br. 14, str.
tim, taj podatak nismo mogli ustanoviti gdje se ova vakuf-
nama nalazi.
532. FATIMA, ABDI SANDAKTARA, UDATA BIOGRADLUA.-I, red. br.21,
str. 360.. Iz 1281/1865. godine.
533 .. FATIMA, H. IBRAHIMOVA.- III, red. broj: 799, str. 162. Vakufnama se
nalazi u sudskom sidilu, br. 1 D, str. 32. Iz 1239/1824. godine.
534. FATIMA, JUSUFOVA.- III, red. broj: 793, str. 160.. Vakufnama se nalazi u
sudskom sidilu, br. 1 D, str. 32. Iz 1176/ 1763.
535. FATIMA, JUSUFOVA.-III, red. broj: 794, str. 161. Vakufnama se nalazi u
u sudskom sidilu, br. 16, str. 10.2. Iz 1188/1775. godine.
18* 275
536. FATIMA, MAHMUT EF.- III, red. broj: 795, str. 161. Vakufnama se nalazi
u sudskom sidilu, br. 16, str. 161. Iz 1189/1776. god.
537. FATIMA, H. MEHMEDOVA.-II, red. broj: 407, str. 85. Iz 1205/1790. god.
538. NAZA.- II, red. broj: 603, str. 291. Iz 1331/1913. godine. Jedan prepis
539. FRKA H. MUSTAFA.- I, red. broj: 125, str. 243. Iz 1252/1836. godine.
540. GABELA KADUN.-I, red. broj: 561, str. 249. Iz 1329/1911. godine.
541. GAZI ALI-PAA DAMIJA (berat).- III, red. broj: 802, str. 163. U sudskom si-
dilu, br. 2, str. 12. Iz 973/1565. godine.
542. GAZGANI H. MUHAMED.-III, red. broj: 898, str. 195. U sidilu Povjerenstva br.
48. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 407.
543. GAZGANI HADi H. I, redni br.
213, str. 135. Iz 1197/1783. godine. Dva prepisa pod brojem: 67 (213)
544. GAZI HUSREV-BEG.- II, red. broj: 352, str. 18. Iz 938/1531. godine.
546. I, red. broj: 319, str. 29.
547. (Vakufnama u prepisu za damiju i medresu).- U doku-
mentima, br. 1303.
548. (hudutnama).- I, red. broj: 297, str. 51. Bez datuma.
549. (tenliknama).- I, red. broj: 296, str. 52. Iz 942/1536.g.
550. III, red. broj: 804, str. 164. U sudskom sidilu, br.15,str.
26. Iz 1187/1773. godine.
551. III, red. broj: 807, str. 165. U sudskom sidilu,br.78.str.
96. Iz 938/1531. godine.
553. III, red. broj: 803, str. 164. U sudskom sidilu,br.8, str.
6. Iz 1180/1767. godine.
554. III, red. broj: 629, str. 23. Iz 1340/1921. godine.
555. GAZIISABEG, SIN ISHAK-BEGOV.- III, red. broj: 805, str. 164. U sudskom si-
556. III, red. broj: 806, str. 165. U sudskom sidilu, br. 77,str.
51. Iz 866/1462. godine.
557. GAZIISABEGOVA TEKIJA NA BENDBAI (ilam).- III, red. broj: 747, str.141.
558. GAZIISABEGOVO IMARE (berat).- III, red. broj: 765, str. 150. Iz 1280/1863.
559. GAZIISABEGOVO IMARE.-III, red. broj: 766, str. 151. Iz 1280/1863. godine.
276
560. GAZI MEHMED-BEG.-I, red. broj: 117, str. 253. Iz 1192/ 1778. godine.
561 . II, red. broj: 490, str. 174. Iz 1192/ 1778. godine.
562. FATIMA-ZEVAK.- l, red. broj: 152, str. 208. Iz 1307/ 1889. godine.
563. UMIHANA.- III, red. broj: 897, str. 195. U sidilu Povjerenstva, br. 143.
Vidi objanjenje pod naim red. brojem: 407.
564. GORO H. MEHMED HILMI EF., SIN H. IBRAHIMOV.- i, red.broj: 344,str. 30.
Iz 1260/ 1844. godine. Original pod brojem: 90 (344) .
565. HAEMA.-III, red. broj: 1065, str. 355. Iz 1942. g.
566. HADIM ALI-PAA.-II, red. broj: 590, str . 279. Iz 1329/ 1911.
567. HAJRI ZADE MEHMED SAID.- III, red . broj : 816. U sudskom sidilu,.br. 32,str.
158. Iz 1206/ 1791. godine.
568. HA.JRI ZADE MEHMED.- III, red. broj: 817, str . 168. U sudskom sidilu, br . 32,
str. 159. Iz 1206/ 1791. godine.
569. HAJRI ZADE MEHMED SAID.- III, red. broj: 835, str. 174. U sudskom sidilu,
br. 81, str. 108. U naem sidilu vakufnama ubiljeeni su ovi podaci,me'
izgleda da je neko pogreno naveo ove podatke, jer mi nismo mog
li ustanoviti gdje se nalazi ova vakufnama.
570. H. DERVI-AGA.- I, red. broj : 34, str . 342. Iz 1301 / 1883. godine. Je
571 . ALIJA Drozgometva).- II, red. broj: 468, str . 152. Iz 1324/
1906. godine. Original pod brojem: 131 (468).
572. AHMET.-III, red. broj: 905, str. 198. U sidilu Povjerenstva, br. 142.
Vidi objanjenje pod naim red. brojem: 407.
573. HANIFA, MEHMEDOVA.- III, red. broj: 833, str. 174. U sudskom sidilu
br . 73, str . 104. Iz 1250/1834. godine.
574. HANIFA, H. MUSTAFINA.- I, red. broj 100, str. 269. Iz 1271 / 1854. god.
575. H. HASAN EJH EF.- III, red. broj: 881, str. 190. U sudskom sidilu br.14, str.
54. Iz 1186/ 1772. godine.
576. H. HASAN IZ EJH FERAH MAHALE.- III, red. broj: 883, str. 190. U sudskom
sidilu, br . 20, str. 4. Iz 1190/1776. godine.
577. H. HASAN, SIN IBRAHIMOV.- III, red. broj: 821, str. 170. U sudskom sidi
lu, br. 46, str. 58. Vidi objanjenje vakufname pod rednim brojem 569.
578. HFZ. HASAN EF., SIN OSMANOV.- III, red. broj: 813, str. 167. U sudskom si
dilu, br . 19, str. 163. Iz 1192/1778. godine.
579. (ilam).- I, red. broj: 31, str. 348. Iz 1299/1882. godine.
580. H. MEHMED-MEMIAGA.- III, red . broj: 826, str. 171. U sudskom si
dilu, br. 55, str. 118. Vidi objanjenje pod rednim brojem: 569.
277
581. KARABDIJA, SIN HASANOV.- II, red. broj: 363, str. 33. Iz 1302/ 1885.
godine.
582. I, red. broj: 311, str. 35. Iz 1312/1894.
583. II, red. broj: 602, str. 290. Iz 1331/1913. godine. Je-
584. HATIDA-HATUN, AHMEDOVA.-I, red. broj: 266, str.16)z 1215/ 1800.
585. HATIDA-HATUN, AHMEDOVA.- III, red. broj: 902, str. 197. U sidilu
Povjerenstva, br. 42. Vidi objanjenje p'od rednim brojem: 407.
586. HATIDA, EBU BEKIR EF.-III, red. broj: 831, str. 173. U sudskom sidi-
587. HATIDA-KADUN, HASANOVA.-I, red. broj: 150, str. 210. Iz 1254/
588. HATlDA-KADUN, HASANOVA.- III, red. broj: 904, str. 197. U sidilu
Povjerenstva, br. 87. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 407.
589. HATIDA, MAHMUTOVA.-III, red. broj: 824, str. 171. U sudskomsidilu,
br. 48, str. 70. Iz 1223/1808. godine.
590. HATIDA-HATUN, MUSTAFINA.- III, red. broj: 829, str. 172.lJ sudskom
591 . HATIDA-HATUN, SULEJMANOVA.-III, red. broj: 754, str. 145.
Iz 1222/ 1807. godine. Jedan prepi s pod brojem: 255 (754).
592. HATIDA-HATUN, SULEJMANOVA.- III, red. broj: 823, str. 170. U sud-
593. HATIDA-HATUN, SULEJMANOVA.- l, red. broj: 121, str. 248. Iz 1222/
1807. godine.
594. HATIDA, AHMETOVA.- III, red. broj: 819, str. 169. U sudskom sidilu,
br. 39, str. 165. Iz 1215/ 1800. godine.
595. HATID.A-VASVIJA HANUM, MEHMED EF.-I, red. broj: 51, str. 329. Iz
1283/ 1866. godine.
596. HAVADE KEMALUDIN DAMIJA.-III, red. broj: 811, str. 166. U sudskom si-
dilu, br. 14, str. 37. Iz 1186/ 1772. goditle.
597. HAVADE KEMALUDIN DAMIJA.- (Fetva za ruenje).- III, red. broj: 1019,
str. 308. Iz 1940. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod br.
352 (1019) .
598. HENDA AHMED-AGA.- II, red. broj: 461, str. 145. Iz 1326/ 1908. godine.
599. II, red. broj: 492, str. 179. Iz 1326/1908. godine. Ori-
glnal pod brojem: 140 (492).
600. HENDA AHMED-AGA.- II, red. broj: 588, str. 277. Iz 1331/1913. godine.
601. lU, red. broj: 630, str. 24. Iz 1340/1921. god.
278
602,
603.
604.
III, red. broj: 652, str. 51. Iz 1326/1908. godine.
III, red. broj: 653, str. 53.
III, red. broj: 654, str. 54. Iz 1328/1910. godine.
605. MUSTAFA.- III, red. broj: 899, str. 196. U sidilu Povjerenstva, br.60.Vi-
di objanjenje pod rednim brojem: 40?
606. H. HUREM EF, SIN BALlJIN.- l, red. broj; 10, str. 376. Iz 1011/1602. god. Je-
607. H. HUREM EF, SIN BALIJIN.-III, red. broj: 837, str. 175. U sudskom sidilu,br.
80, str. 104. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 569.
608. H. HUREM EF, SIN BALIJIN.- I, red. broj: 215, str. 133. Iz 1011/1602. godine.
Dva prepisa pod brojem: 69 (21.5) i originalni ilam iz 1277/1860.godine
pod istim brojem.
609. H. HUSEIN, SIN AHMEDOV (za damiju u Kladnju).- l, red. broj: 174, str. 187.
610. H. HUSEIN, SIN ABANOV.- III, red. broj: 828, str. 172. U sudskom sidilu,br.
57, str. 37. Iz 1142/1730. godine.
611. ejh Hfz. IBRAHIM EF., SIN H. OSMANA SANDAKTARA.- II, red. broj:416,
str. 96. Iz 1290/1873. godine. Jedan prepis pod brojem: 114 (416).
612. EJH Htz. IBRAHIM EF., SIN H. OSMANA SANDAKTARA.- III, red. br.464,
str. 41. Iz 1290/1873. godine.
613. FATIMA-AIDA, VEJSIL-BEGOVA.-I, red. broj:6,str.386.
614. FATIMA-AIDA, VEJSI L-BEGOVA.- I, red.broj: 7,str. 384.
Iz 1298/1881. godine.
615. FATIMA-AIDA, VEJSIL-BEGOVA (dvije presude).-III,red.
broj: 1085, str. 375. Iz 1945. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku
pod brojem: 417 (1085).
616. FATIMA-AIDA, VEJSIL-BEGOVA.-III, red. broj: 648,str.
45. Iz 1298/1881. godine.
617. ZULEJHA I HAEMA, MEHMED-AGINE.-II, red. broj: 382,
str. 48. Il! 1321/1903. godine. Jedan prepis pod brojem: 102 (382).
618. ISABEG, SIN ISHAK-BEGOV.-I, red. broj: 120, str. 250. Iz 868/1463. godine.
Original? pod brojem: 175 (120).
619. ISABEGOVA TEKIJA.-I, red. broj: 90, str. 285. Iz 1213/1799. godine.
620. Htz. HUSEIN-RAKIM (vasijetnama).- II, red. broj: 522, str. 211.
Iz 1325/1907. godine.
621. H. MEHMED, SIN IBRAHIMOV.- l, red. broj: 177, str. 184. Iz
1307/1890. godine.
622. H. MEHMED, SIN IBRAHIMOV.- II, red. broj: 411, str. 91.
Iz 1307/1890. godine. Dva prepisa pod brojem: 111 (411).
279
623. JAHJA PAA.- III, red. broj: 838, str. 175. U sudskom sidilu, br. 9, str. 42. Iz
1183/1769. godine.
624. JAHJA ZADE AHMED EF.- III, red. broj: 840, str. 176. U sudskom sidilu, broj:
29,str.156.lz 1194/1780. godine.
625. JAKUB PAA.-III, red. broj: 839, str. 176. U sudskom sidilu, br. 25, str. 136.
Iz 1200/ 1786. godine.
626. JALDUZDI ZADE MUSTAFA.-II, red. broj: 478, str. 161 . Iz 1281 / 1864.god.
627. JAMAK H. IBRAHIM, SIN MEHMEDOV.- II, red. broj: 390, str. 58. Iz 1312/
1864. godine.
628. H. IBRAHIM.- II, red. broj: 392, str. 67. Iz 1323/ 1905. godine.
629. KABADAJA MEHMED-AGA.-I, red. broj: 54, str. 326. Iz 1227/1812. godine.
630. I, red: broj: 99, str. 271.
631. KADI BALI (ATAR H. ABDULAH).- II, red. broj: 460, str. 144. Iz 1211 / 1797.
godine.
632. MUHAMED-ENVERI.-III, red. broj: 664, str. 67. Iz 1329/ 1911. god.
633. MUHAMED-ENVER 1.- U dokumentima, br. 1739.
634. ZEJNEBA.- III, red. broj: 689, str. 95. Zabiljeeno samo ime va-
kifa i mjesto, a ima i biljeka da se vakufnama nalazi u spisu, br. 274/ 32 .
Ovo je broj bive Vakufske direkcije u Sarajevu.
635. KANITE-HANUMA, ENA MUSTAFA-PAE.- III, red. broj: 844, str. 177. U
636. KANTAMIRI ABDULAH EF.- III, red. broj: 845, str. 178. U sudskom sidilu,
br. 37, str. 204. Iz 1212/ 1798. godine.
637. KAPA H. ALlJAGA.- III, red. broj: 938, str. 223. Iz 1926. godine. Original na
638. ALMAS-HANUMA.-I, red. broj: 119, str. 251. Iz 1300/ 1883.
god.
639. ALMAS-HANUMA.- I, red. broj: 189, str. 165. Iz 1320/ 1902.
god.
640. ABID EF.- II, red. broj: 395, str. 66. Iz 1282/ 1865. godine. Original.pod
brojem: 106 (395) .
641. ABID EF.- I, red. broj: 201, str. 151. Iz 1302/1884. godine. Jedan prepis
642. ABID EF.- (Dozvola o prodaji gradilita i kupovini I, red. br.210,
str. 151. Iz 1302/ 1884. godine. eriatska dozvola pod brojem: 106.
643. FATIMA.-II, red. broj : 485, str. 168. Iz 1287/ 1870. godine.
644. HATIDA.- I, red . broj: 50, str. 330. Iz 1254/ 1838. godine.
645. H. SALIH-AGA Ulam o postavljanju mutevelije).- III, red. broj: 692,str.
100. Iz 1323/ 1905. godine. Jedan prepi s pod brojem: 203 (692) .
280
646. KARO H. OMER, SIN MUHAREMOV.- I, red. broj: 214, str. 134. Iz 1186/1772.
godine. Original i tri prepisa pod brojem: 68 (214).
647. KARO H. OMER, SIN MUHAREMOV.-I, red. broj: 259, str. 86. Iz 1186/1772.
godine.
648. KARO H. OMER, SIN MUHAREMOV.- III, red. broj: 843, str. 177. U sudskom
649. MEHAGA.-I, red. broj: 128, str. 240. Iz 1289/1872. godine. Dva
650. MEHAGA.- III, red. broj: 906, str. 198. U sidilu Povjerenstva, br.
32. Vidi objanjenje pod red. brojem: 407.
651. ERIFA.- II, red. broj: 442, str. 126. Iz 1325/1907. godine. Jedan
prepi s pod brojem: 123 (442).
652. H. HUSEIN.- I, red. broj: 97, str. 275. Iz 1103/1692. g.
653. KEO SALlH-AGA.- II, red. broj: 523, str. 212. Iz 1326/1908. godine.
654. KEO SALI H-AGA.- II I, red. broj: 842, str. 177. U sudskom sidilu, br. 45, str.
52. Iz 1220/1805. godine.
655. KOLOKOTRA MUSTAFA.- II, red. broj: 378, str. 45. Iz 1296/1879. godine.
656. II, red. broj: 385, str. 51.
657. H. AIDA.- III, red. broj: 1091, str. 381. Iz 1945. godine.
658. AVDIJA (jlam).- III, red. broj: 931, str. 215. Iz 1324/1906. godine.
659. (u sidilu: H. SALlH-AGA.- I, red. broj: 310, str. 37. Iz
1287/1870. godine.
660. (u sidilu: H. SALlH-AGA.- II, red. broj: 374, str.42. Iz
1902. godine.
661. HAIJA.- III, red. broj: 1089, str. 379. Iz 1886. godine. Jedan pre-
pis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 174 (1089).
662. H. AHMED-AGA.- III, red. broj: 632, str. 26. Iz 1335/1917.god.
663. KU LI N H. BALI . ...: I II, red. broj: 841, str. 176. U sudskom sidilu, br. 23, str. 1 OO.
Iz 1198/1784. godine.
664. MUNTEHA-HANUMA, MEHMEDA-MEMIA.-I, red.br. 103,
str. 267. Iz 1260/1844. godine. Jedan prepis pod brojem: 20 (103).
665. SULEJMAN RUDI EF.- I, red. broj: 104, str. 266. Iz 1260/1844. g.
Jedan prepis pod brojem: 21 (104 j . .
666. LUKHODA.HASNIJA, SALlH-AGE.- II, red. broj:408,str.
86. Iz 1323/1905. godine. Original pod brojem: 108 (408).
667. H. HUSEIN, BAJRAKTAR.- III, red. broj: 855, str. 181. U sudskom
281
668. H. HUSEIN, BAJRAKTAR.- III, red. broj: 936, str. 221.1z 1229/1814.
godine.
669. NEFISA.- III, red. broj: 912, str. 200. U sidilu Povjerenstva, br. 54.
Vidi objanjenje pod brojem: 407.
670. DEMIl..,A.- III, red. broj: 683, str. 88. Na srpsko-
hrvatskom jeziku iz 1930. godine.
671. MUHAMED-AGA.- III, red. broj: 709, str. 122. Vidi objanje-
nje pod naim rednim brojem: 569.
672. MANDO H. MUSTAFA, SIN SALlHOV.- I, red. broj: 57, str.322..1z 1293/1874.
godine.
673. MANDO H. MUSTAFA, SIN SALlHOV.- I, red." broj: 107, str. 263. Iz 1300/
1882. godine.
674. HASNIJA.- III, red. broj: 959, str. 248. Iz 1338/1920. godine.
675. HUSEIN.- III, red. broj: 913, str. 200. U sidilu Povjerenstva, br. 129. Vi-
di objanjenje pod rednim brojem: 407.
676. NEFISA, SULEJMAN-AGINA.- I, red. broj: 244, str. 100.lz 1289/
1872. godine.
677. UMIHANA.- III, red. broj: 908, str. 199. U sidilu Povjerenstva, broj 33.
Vidi objanjenje pod rednim brojem: 407.
678. HASAN, SIN SULEJMANOV.- II, red. broj: 494, str. 183.
Iz 1285/1869. godine.
679. H. MEHMED-AGA.- III, red. broj: 900, str. 196. U sidilu Povjerenstva, broj 77.
Vidi objanjenje pod red. brojem: 407.
680. MEHMED-BEG.- III, red. broj: 851, str. 180. U sudskom sidilu, br, 18, str. 69.
Iz 1190/1776. godine.
681. MEHMED-BEG, SIN ISA-BEGOV.- II, red. broj: 451, str. 134. Iz 1193/1779.g.
682. MEHMED EMIN EF., SIN HFZ. AHMED EF.- III, red. broj: 849, str. 179.U sud-
skom sidilu, br. 17, str. 186. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem:
569.
683. MULA MEHMED H. HASAN.- III, red. broj: 910, str. 199. U sidilu Povjerenstva
br. 92. Vidi objanjenje pod brojem: 407.
684. MULA MEHMED, SIN H. HASANOV (Uvakufljena za damiju H. Dafer).I,
red. broj: 315, str. 33. Iz 1251/1835. godine.
685. MEHMED HURID-PAA, BOSANSKI VALlJA.- I, red. broj: 251, str. 95.
Iz 1271/1855. godine. Dva prepisa pod brojem: 75 (251).
686. MEHMED-MEMIAGA.- III, red. broj: 907, str. 198. U sidilu Povjerenstva, br.
26. Vidi objanjenje pod rednim brojem: 407.
688. H. MEHMED EF., SIN OMER-SPAHIN IZ ZENICE.- III, red. broj: 836,str.175.
U sudskom sidilu, br. 21, str . .28. Iz 1195/1781. g.
688. H. MEHMED, SIN VELlJUDIN-HODE.- III, red. broj: 815, str. 168. U sud-
skom sidilu, br. 24, str. 116. Iz 1199/1785. godine.
282
689. MEHMED HULUSI.- II, red. broj: 497, str. 186. Iz 1284/1868. godine.
690. MEHMED HULUSI, SIN ABDULAHOV.-I, red. broj: 171, str. 189. Iz 1284/
1868. godine. Original i dva prepisa pod brojem: 47 (171).
691. Mutti MEHMED AKIR EF.-I, red. broj: 204, str. 146. Iz 1264/1847. god.
692. MEJDANIJA III, red. broj: 911, str. 200. U sidilu Povjerenstva, br.
693. MEJREMA, ALI-BEGOVA.- II, red. broj: 481, str. 164. Iz 1275/1858. g.
694. MEJREM MULA-HANUM, MUSTAFE-BEGA NURUDINA.- II, red. broj:
369, str. 39. Iz 1304/1887. godine.
695. MEJRA, OSMAN EF.- III, red. broj: 847, str. 178. U sudskom sidilu, br. 9,
str. 77. Iz 1182/1768. godine.
696. H. MEMI-AGA, SIN H. ABDULAHOV.- II, red. broj: 487, str. 171. Bez datu-
ma.
697. ADEM-AGA (Islamska tamparija).- III, red. broj: 1077, str. 367.
Iz 1944. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem:
409 (1077).
698. MISIRA H. MEHMED.- I, red. broj: 139, str. 229. Iz 1290/1873. godine. Origi-
i jedan prepis pod brojem: 34 (139).
699. DAFER-AGA.- II, red. broj: 402, str. 79. Iz 1906. godine.
700. MISRIJA H. ISMAIL, SIN HUSEINOV.- U dokumentima, br. 1341.
Iz 1128/1715. godine.
701. MUSTAFA.- I, red. broj: 53, str. 327. Iz 1218/1803. godine.
702. IBRAHIM-AGA I PAO H. MEHMED.- III, red. broj: 848, str. 179. U
703. H. ATIJE-HANUMA, ALI-BEGOVA.- I, red. broj: i 13, str. 257.
iz 1284/1867. godine. Jedan prepis pod brojem: 23 (113).
704. H. ATIJE-HANUMA, ALI-BEGOVA.- III, red. broj: 637,str. 32.
Iz 1284/1867. godine. Original i jedan prepi s pod brojem: 189 (637).
705. H. ATIJE-HANUMA, ALI-BEGOVA.- I, red. broj: 48, str.333. Iz
1283/1866. godine.
706. H. ATIJE-HANUMA, ALI-BEGOVA.- I, red. broj: 114, str.256.lz
1280/1863. godine.
707. H. ATIJE-HANUMA, ALI-BEGOVA.- I, red. broj: 172, str.188.lz
708. ATIJE-HANUMA, MUSTAFINA.- III, red. broj: 773, str. 154. Iz
1227/1812. godine: Original i jedan prepis pod brojem: 274 (773).
709. MUDELID ZADE MULA MUSTAFA.- III, red. broj: 854, str. 181. U sud-
710. H. MUHAMED HILMI EF.- III, red. broj: 688, str. 93. Iz 1260/1844.g.
283
711. MUHAMED EMIN EF.-III, red. broj: 852, str. 180. U sudskom sidilu, br.22,str.
139. Iz 1197/.1783. godine.
712. H. MUHAMED, SIN ABDULAHOV.:- U dokumentima, br. 169. Iz 1185/1771. g.
713. H. MUHAREM, SIN BALlN.- lit', red. broj: 827, str. 172. U sudskom sidilu, br.
56,str.54.lz 1011/1602. godine.
714. MUHAMED-PAA.- U dokumentima, br. 154. Iz 1179/1766. g.
MUFTI MEHMED AKIR EF. - Vidi pod rednim brojem: 691.
715. H. HASAN.- III, red. broj: 909, str. 199. U sidilu Povjerenstva, broj
716. ABDULAH.- I, red. broj: 35, str. 341. Iz 1209/1795. godine.
717. H. ABDULAH-AGA.- III, red. broj: 903, str. 197. U sidilu Po
vjerenstva, br. 53. Vidi objanjenje pod rednim brojem: 407.
718. MUSTAFA, SIN AHMEDOV.-III, red. broj: 846, str. 178. U sudskom sidilu, br.
8, str. 58. Iz 1181/1768. godine.
719. MUSTAFA EF., SIN H. AHMEDOV.-III, red. broj: 856, str. 181. U sudskom si
720. H. MUSTAFA, SIN EJUBOV.- I, red. broj: 148, str. 213. Iz 1200/1786. godine.
721. MUSTAFA EF., SIN HASAN-AGIN.- I, red. broj: 154, str. 206. Iz 1271/1855.
godine. Original i jedan prepi s pod brojem: 40 (154).
722. MUSTAFA, SIN SULEJMANOV.- II, red. broj: 513, str. 203. Iz 1324/1906. g.
723. AHMED-ASIM i MEHMED-BEG.- III, red. broj: 668, str. 72. Iz
1286/1869. godine.
724. HATIDA - VASVIJA.- III, red. broj: 626, str. 20.
Iz 1283/1866. godine. Original pod brojem: 195 (626).
725. HATIDA-VASVIJA.- III, red. broj: 667, str. 71.
Iz 1283/1866. godine.
726. MUZAFERIJA ABDULKADIR EF.- I, red. broj: 123, str. 246. Iz 1197/1783. g.
727. MUZAFERIJA ABDULKADIR EF.- I, red. broj: 124, str. 244. Iz 1199/1785. g.
728. MUZAFERIJA H. AHMED.-III, red. broj: 853, str. 180. U sudskom sidilu, broj
29, str. 187. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem 569.
729. MUZAFERIJA H. MEHMED, SANDAKTAR.-II, red. broj: 480, str. 163.
Iz 1261/1845. godine.
730. NAILA, AHMEDAGINA.-III, red. broj: 861, str. 183. U sudskom sidilu,
br. 85, str. 76. Iz 1266/1849. godine.
131. NEBRDILO H. ALI, SIN MUSAOV.-II, red. broj: 434, str. 115. Iz 973/1565. g.
732. NEBRDILO H. ALI, SIN MUSAOV.- I, red. broj: 332, str. 15. Iz 1019/1610. g.
284
733. NE.6RDILO H. ALI, SIN MUSAOV.- 111,red. broj: 857,str.182. U sudskom sidi-
734. NEFISA, ABDULAHOVA.- III, red. broj: 858, str. 182. U sudskom sidilu,
br. 43, str. 111. Iz 1218/1803. godine.
735. NEFISA, AHMEDOVA.-III, red. broj: 860, str. 183. U sudskom sidilu, br.
63, str. 35. Iz 1239/1824. godine.
736. NEFISA, AHMEDOVA.-I, red. broj:.170, str. 190. Iz 1239/1824. god. Ori-
ginal i jedan prepis pod brojem: 46 (170).
737. H. NEFISA, H. ALIJE.-III, red. broj: 808, str. 165. U sudskom sidilu, br.
8, str. 158. Iz 1181/1768. godine.
738. NEFISA, II, red. broj: 453, str. 137. Iz 1278/1862. godine.
739.
740.
II, red. broj: 496. str. 185.
III, red. broj: 628, str. 21. Iz 1281/1865. god.
741. MEHMED-BEGOVA.- III, red. broj: 862, str. 183. U sudskom si-
dilu, br. 73, str. 104. Iz 1250/1834. godine. je o istoj vakifi i va-
kufnami kao i pod rednim brojem: 573.
742. NEFISA, MEHMED-BEGOVA.- III, red. broj: 914, str. 201. U sidilu po-
vjerenstva, br. 73. Vidi objanjenje pod red. brojem: 407.
743. NEFISA, MEHMED-BEGOVA.-II, red. broj: 467, str. 151. Iz 1247/1832.
godine.
744. NEFISA, MEHMED-BEGOVA.-I, red. broj: 19, str. 362. Iz 1249/1833. g.
745. NEFISA, SADIKOVA.-III, red. broj: 859, str. 182. U sudskom sidilu, broj
45, str. 58. Iz 1220/1805. godine.
746. NERETLJAK IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 429, str. 109. Iz 1323/1905. god.
747. MUSTAFA.- I, red. broj: 13, str. 370. Iz 1283/1866.godine.
748. SALlH-AGA.- II, red. broj: 466, str. 150. Iz 1326/1908. godine.
749. II, red. broj: 569, str. 259.
750. KARIMAN EF.- I, red. broj: 250, str. 96. Iz 1288/1872. godine. Dva
751. H. IBRAHIM-AGA.- II, red. broj: 419, str. 99. Iz 1274/1858. god.
752. SMAIL ABDUL-HAMID.- III, red. broj: 915, str. 201. U sidilu Po-
vjerenstva, br. '144. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 407.
753. O K R UN I CA biveg Vakufskog ravnateljstva o sastavljanju i predlaganju vakuf-
skog III, red. broj: 763, str. 149. Iz 1889. godine. Original
pod rednim brojem: 264 (763).
754. OKRUNICA Vakufskog ravnateljstva o budetskim ( Ove dvije
Okrunice zapravo i ne spadaju u vakufname, ali poto su uvrtene u spo-
menute sidile i mi smo ih ovdje uvrstili). III, red. broj: 716, str. 126.
Iz 1892. godine. Original pod brojem: 217 (716).
285
755. H. OMER, SIN IBRAHIMOV.-II, red. broj: 493, str. 182. Iz 1197/1783.godine.
756. III, red. broj: 810, str. 166. U sudskom sidilu, br.
ll, str. 120. Iz 1184/1771. godine.
757. SIN SMAILOV.-III, red. broj: 863, str. 148. U sudskomsidi-
lu, broj: 30, str. 183. Iz 1197/1783. godine.
758. H. OSMAN H. MUHAREM ZADE.- III, red. broj: 901, str. 196. U sidilu Povje-
renstva, br. 48. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 407.
759. H. OSMAN SANDAKTAR, SIN OMEROV.- III, red. broj: 832, str. 173. U sud-
760. NESUH (ilam i odluka).- l, red. broj: 199, str. 153. Iz 1308/1890. g.
Originali i prepis odluke pod brojem: 59 (199).
761. PAALIJA FATIMA, H. MUSTAFINA.- III, red. broj: 797, str. 162.U sud-
skom sidilu, br. 37, str. 208. Iz 1212/1797. god.
762. PEHLlVAN FATIMA DUDIJA.-III, red. broj: 800, str. 163. U sudskom sidilu
br. 69, str. 61. i 62. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 569.
763. PINJO HASIJA I PINJO EMSA.-III, red. broj: 928, str. 211.
Iz 1905. godine. Jedan prepis pod brojem: 282 (928).
764. PRIJEPOLJAC H. ATIJA.- II, red. broj: 477, str. 160. Iz 1326/1908.godine.
765. IBRAHIM.- III, red. broj: 864, str. 184. U sudskom sidilu, broj:
42, str. 124. Iz 1218/1803. godine.
766. HADi MUSTAFA-AGA.-I, red. broj: 262, str. 83. Iz 12661
1850. godine. Original i jedan prepis pod br. 81 (262).
767. HADi MUSTAFA-AGA.- III, red. broj: 656, str. 58.lz 13341
1916. godine.
768. HADi MUSTAFA-AGA.-III, red. broj: 663, str. 66. Iz 13341
1916. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 193.
769. HADi ERIFA.-III, red. broj: 657, str. 58. Iz 1334/1916.god.
770. HADi ERIFA.-III, red. broj: 662, str. 62.
Original pod brojem: 192.
771. RUSTEM-PAA.-III, red. broj: 865, str. 184. U sudskom sidilu, br. 46,str.119.
Iz 1221/1806. godine.
772. SAB I HA, DU RAKOVA.- l, red. br.oj: 130, str. 238. Iz 1176/1763. god. Dva
773. SABIHA, DURAKOVA.- III, red. broj: 867, str. 185. U sudskom sidilu, br.
10, str. 33. Iz 1176/1763. godine.
774. SAFIJA, AHMED-AGINA.- III, red. broj: 870, str. 186. U sudskom sidilu,
br. 17, str. ? Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 569.
775. SAFIJA, AHMED-AGINA.- III, red. broj: 871, str. 186. U sudskom sidilu,
br. 31, str. 26. Iz 1203/1789. godine.
286
776. SAGR H. ALI.- I, red. broj: 167, str. 191. Iz 1236/1820. godine.
777. III, red. broj: 710, str. 123. Iz 1266/1849. godine. Original i dva
778. SAGR H. ALI.- (Vakifi su Mustafa-baa, sin Ahmedov i Ibrahim-baa, sin Osma
nov iz sela Ribice - koji su uvakufili za Sagr H. Alijinu da
miju u Sarajevu).- III, red. broj: 721, str. 128. Iz 1236/1820. god. Origi-
779. SAGR H. ALI.- I, red. broj: 164, str. 194. Bez datuma.
780. SAHTIJANDI H. HUSEIN.-III, red. broj: 880, str. 189. U sudskom sidilu, br.
80, str. 93. Iz 1171/1757. godine.
781. H. SALIH BAJRAKTAR, SIN RUSTEMOV.- III, red. broj: 830, str. 173. U sud-
782. SALIH IZET EF., KADIJA.- III, red. broj: 878, str. 189. U sudskom sidilu, broj
66, str. 207. Iz 1244/1828. godine.
783. SALIH IZET EF., KADIJA.-II, red. broj: 421, str. 101. Iz 1244/1828. godine.
784. MULA SALIH, SIN SEJFULAHOV.-III, red. broj: 850, str. 179. U sudskom si-
785. H. MEHMED, SIN SULJAGIN (odluka).- III, red. broj: 651,str.50.
786. H. MEHMED, SIN SULJAGIN.-III, red. broj: 926, str. 209.
Iz 1332/1914. godine. Jedan prepis pod brojem: 281 (926).
787. SANDAKTAR MUNTEHA.- I, red. broj: 103, str. 267. Iz 1260/1844. godine.
788. SANDAKTAR OSMAN-BEG.- III, red. broj: 941, str. 227. Iz 1249/1833.god.
789. SANDAKTAR UMIHANA, MUSTAFINA.- I, red. broj: 105, str. 265. Iz
1271/1854. godine.
790. H. AHMED.- I, red. broj: 173, str. 187. Iz 1203/1789. godine. Original i
jedan prepis pod brojem: 49 (173).
791. H. AHMED.- III, red. broj: 872, str. 187. U sudskom sidilu, br. 31, str.
32. Iz 1203/1789. godine.
792. ALI DAMIJA.- I, red. broj: 176, str. 184. Iz 1179/1765. godine. Origi-
i jedan prepis pod brojem: 51 (176).
793. H. HAJDAR.-I, red. broj: 39, str. 339. Iz 1169/1756. godine.
794. HUSEIN-BAJRAKTAR, SIN OSMANOV.- III, red. broj: 877, str.188.
U sudskom sidilu, br. 63, str. 48.Jz 1239/1824. god.
795. HFZ. IBRAHIM.- III, red. broj: 917, str. 202. U sidilu Povjerenstva, br.
115. Vidi objanjenje pod brojem: 407.
796. ISMAI L.- III, red. broj: 916, str. 201. U sidilu Povjerenstva, br. 8. Isto
objanjenje kao i u broju.
797. HUSEIN-BAJRAKTAR.-II, red. broj: 401, str. 78. Iz 1239/1824.
godine.
287
798. SEJID MUSTAFA-PAA SIN OMER TAHIR-BEGOV(uvakufljene knji
. ge za med resu u Visokom).- U dokumentima, br. 1331.lz 1256/1840. g.
799. SEMIZ MUJAGA.- I, red. broj: 127, str. 241. Iz 1306/1888. godine. Jedan pre
pis pod brojem: 28 (127).
800. SEMIZ MUSTAFA.-III, red. broj: 694, str. 103. Iz 1295/1878. godine.
801. SEMIZ H. SALlH-AGA.- I, red. broj: 25, str. 356. Iz 1291/1874. godine.
802. SEMIZ H. SALlH-AGA.- I, red. broj: 36, str. 341. Iz 1200/1786. godine (berat).
803. 111,red.broj: 768,str. 152. "
804. SEMIZ H. SALlH-AGA.- III, red. broj: 923, str. 204. Iz 1226/1811. god.
805. III, red. broj: 924, str. 205. Iz 1231/1816. god.
806. III, red. broj: 874, str. 187. U sudskom sidilu, br. 48,
str. 56. Iz 1223/1808. godine.
807. AVDAGA, SIN H. IBRAHIMOV.- II, red. broj: 495, str. 184. Iz
1209/1795. godine.
808. H. MUHAMED, SIN H. ABDULAHOV.- I: red. broj: 118, strana
252. Iz 1185/1771. godine.
809. EMSE-HANUMA (PINJO).-III, red. broj: 698, str. 111. Na srpskohr'
vatskom jeziku iz 1932. godine.
810. EMSE-HANUMA (PINJO).- III, red. broj: 927, str. 210. Na srpskohr
vatskom jeziku iz 1932. godine.
811. EMSE-HANUMA (PINJO).- III, red. broj: 949, str. 238. Iz 1932.god.
812. SI LAHDAR MEHMED-PAA (za Kemaludinovu damiju).- U dokumentima br.
1035. Iz 1179/1765. godine.
813. SILAHDAR MUSTAFA-PAINA (SINANOVA) TEKIJA.- III, red. broj:866,str.
185. U sudskom sidilu, br. 9, str. 119. Iz 1157/1744. godine.
814. SIN ZADE ABDULKERIM III, red. broj: 869, str. 186. U sudskom
815. SKENDER-PAA.-I, red. broj: 58, str. 321. Iz 1134. godine.
816. SKENDER-PAA.- I, red. broj: 212, str. 137. Iz 1212/1797. godine. Original
jedan prepis pod brojem: 66 (212).
817. SKENDER-PAA.- III, red. broj: 960, str. 249. Iz 1212/1797. godine.
818. MUSTAJ-BEG.- II, red. broj: 391, str. 60. Iz 923/1517. god.
819. III, red. broj: 873, str. 187. U sudskom sidi
820. MUSTAJ-BEG - III, red. broj: 879, str. 189. U sudskom sidi
288
821. SALIH.- II, red. broj: 484, str. 167. Iz 1277/ 1861. godine.
822. SLOBODA SALlH.- I, red. broj: 9, str . 379. Iz 1272/ 1856. godine.
823. SLOBODA H. SALIH I HAEMA.- II, red. broj: 586, str . 275. Iz 1300/ 1882. g.
824. H. SMAIL, SIN HUSEINOV.- I, red. broj: 60, str. 319. Iz 1050/ 1640. godine.
825. MUHAMED-AGA.- II, red . broj: 355, str. 26. Iz 1318/ 1900. god.
826. H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- I, red. broj: 165, str . 194. Iz 1196/
1782. godine. Original i jedan prepis pod brojem: 44 (165) .
827. H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- I, red . broj: 253, str .93. lz 1196, 1782.
godine. Dva dodatka iz 1208/ 1794. i 1199/ 1785. godine. Dva prepisa do-
datka pod brojem: 77 (253).
828. H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- II, red. broj : 455, str . 139. Iz 1209/
1794. godine.
829. H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- III,red. broj: 1057, str . 347.Na srpsko-
hrvatskom jezi ku iz 1941 . godine (presuda) .
830. H. MEHMED, SIN AHMEDOV.- III, red . broj: 876, str . 188. U sud-
skom sidilu, br . 61, str . 42. Iz 1237/ 1822. godine.
831 . SULEJMAN-BAA, SIN MURSELOV.- III, red. broj : 868, str . 185. U sudskom
sidilu, br . 17, str. 56. Iz 1189/ 1775. godine.
832. SURMELI H. SALIH, SIN ALlJIN.- III, red. broj : 875, str . 188. U sudskom sidi -
lu, br. 53, str . 22. Iz 1228/ 1813. godine.
833. EHOVA KORIJA.- I, red. broj: 169, str . 190. Iz 1287/ 1870. godine.
834. MUHAMED FADIL-PAA.- I, red. broj: 33, str . 343.
Iz 1289/ 1873. godine.
835. MUHAMED FADIL-PAA.- U dokumentima, br. 3163. Iz 1289/
1873. godine.
836. MUHAMED FADIL-PAA.- III, red . broj: 744, str . 140. Iz 1328/
837. MAHMUD ASAF-BEG.- II , red . broj: 549, str. 235. Iz 1328/ 1910.
godine.
838. ERIF ZADE HAIM H .-III, red. broj : 882, str. 190. U sudskom sidilu, br.16,
str . 40. Iz 1188/ 1774. godine.
839. OGOLJ H. MUHAMED-AGA.- II, red . broj: 498, str. 188. Iz 1291 / 1874. god.
840. OLBOT UMIHANA.-III, red . broj: 918, str . 202. U sidilu Povjerenstva. hr. 148.
Vidi <?bjanjenje pod red . brojem: 407.
841 . UNJICA DERVIA.- II, red . broj: 521, str . 210. Iz 1326/ 1908. godine.
842. TABAK H. ABDULAH.- II, red . broj: 354, str . 25. Bez datuma.
843. TABAK AHMED, SIN NURULAHOV.- III, red. broj : 884, str. 191 . U sudskom
sidilu, br . 19, str . 99. Iz 1192/ 1778. godine.
289
844. TABAK H. HASAN, SIN MEHMEDOV.- II, red. broj: 551, str. 238.l z
845. TABAK H. HASAN, SIN MEHMEDOV.-III, red. broj : 644, str. 38.lz 1224/ 1809.
godine.
846. TABAK H. HUSEIN.-I, red . broj: 112, str. 258. Iz 1303/ 1886. godine.
847 . . TABAK H. ISMAIL.- l, red. broj: 22, str. 359. Iz 1300/ 1883. godi ne.
848. TABAK H. OSMAN, SIN MUSTAFIN.- l, red. broj: 216, str. 132. Iz 1286/ 1869.
849. MULlJA.-II, red. broj: 536, str. 224. Iz 1325/ 1907. g.
850. TALI MULlJA - AlA (vasijetnama).- l, red. broj: 340. Bez datuma.
851. MULIJA, VRETO.- II, red. broj : 565, str. 252, Iz 1325/ 1907.
godine. '
852. AHMED-AGA.- II, red. broj: 357, str. 28. Iz 1215/ 1907. godine.
853. TERZIJA OMER, SIN IBRAHIMOV.- III, red. broj: 885, str. 191. U sudskom si -
dilu, br. 42, str. 72. Iz 1176/ 1763. godine.
854. SALlH.-III, red. broj: 919, str. 202. U sidilu Povjerenstva br. 98. Vi -
di objanjenje pod brojem: 407.
855. MUSTAFA-AGA, SIN MEHMEDAGIN.- l, red. broj: 52, str. 328.
Iz 1271 / 1855. godine.
856. VASVIJA, MUSTAFINA.- II, red. broj: 418, str. 98. Iz 1298/ 1881 .
857. VASVIJA, MUSTAFINA.- II, red. broj: 450, str. 133.lz 1298/ 1881 .
godine.
858. H. TURHAN DAMIJA.- III, red. broj: 812, str. 167. U sudskom sidilu, br. 18,
str. 26. Iz 1190/ 1776. godine.
859. TUTI FATIMA (DUDI-BULA), PEHLlVAN-AGINA.- l, red. broj: 27, str.
355. Iz 1246/ 1831 . godine. Jedan prepis pod brojem: 7 (27).
860. UMIHANA, AHMEDOVA.-III, red. broj: 887, str. 192. U sudskom sidilu,
br. 24, str. 117. I z 1199/ 1784. godine.
861. UMIHANA, MEHMED-BAE.-III, red. broj: 888, str. 192.
U sudskom sidilu, br. 59, str. 103. Iz 1234/ 1819. godine.
862. H. UMIHANA, H. MEHMED EF.-III, red. broj: 834, str. 174. U sudskom si-
di lu, br: 12, str. 30. Iz 1183/1769. god ine.
863. UMIHANA I FATIMA, SMAILOVE.- III, red. broj: 886, str. 191. U sud-
864. DERVIA.-II, red. broj: 436, str. 117. Iz 1325/ 1907. godine.
865. DAMIJA.- l, red. broj: 23, str. 357, Iz 1250/ 1834. godine.
866. SALlH-AGA.-II, red. broj: 483, str. 166. Iz 1277/ 1861. godine.
290
867. ZAFRANIJA H. ABDULAH, SANDAKTAR.- l, red. broj: 256, str. 89. lz 1171/
1855. godine. Original i jedan pod brojem: 78 (256) .
868. MULA IBRAHIM.- l, red. broj: 56, str. 323. Iz 1270/ 1853.godine.
869. H .. AVDAGA.-II, red. broj: 379, str. 46. Iz 1314/ 1896. godine.
870. EPO HAFIZA.-II. red. broj: 587, str. 276. Iz 1331 / 1914. godine.
SREBRENICA
871 . HAMZA DEDE red. broj: 680, str. 83. Iz 1215/ 1801 . godine.
872. AVDIJA.- II , red. broj: 582, str. 270. Iz 1892. godine.
873. AVDIJA.- II, red . broj: 583, str. 271 .
874. ALI EF ., SIN H. HASAN-AGIN.- III, red. broj: 982, str . 271.
Iz 1936. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod br. 3
1
5 (982) .
875. H. HASAN I H. AVDIJA.- II, red. broj: 577, str . 267. lz 1902. g.
876.
877.
878.
II, red. broj: 578, str . 267.
II, red. broj: 579, str. 268.
II, red. broj' 580, str. 269.
879. II, red. broj: 581, str. 270.
880. H. SULEJMAN-AGA, SIN H. EJH OSMAN-AGIN.- II, red. broj: 584, str.272.
Bez datuma.
STOLAC
881. ABDULAH.- III, red: broj: 687, str. 92. Na srpskohrvatskom jeziku,
iz 1898. godine.
882. EJH ALIJAGA, SIN HUSEINOV.-III, red. broj: 771, str. 153. Iz 1227/ 1812.g.
883. H. ALIJA, SIN HASANOV.- U dokumentima, br. 3140. Iz 1148/ 1736. godine.
884. BEHMEN H. HUSEIN, SIN OSMANOV.- l, red. broj : 75, str. 301. Iz 1854. god.
885. BEHMEN H. SULEJMAN.- l, red . broj: 62, str. 315. Iz 1262/ 1846. godine. Je
886. BEHMEN H. HASAN.- l, red. broj: 336, str. 9. Iz 1271 / 1854. godine.
887. BASARA AHMED, SIN OSMANOV.- l, red. broj: 69, str. 307. Iz 1266/ 1849. g.
888. DERVOZ MULA AHMED.- l, red . broj: 81, str. 294. Iz 1252/ 1836. godine.
889. OSMANOVA.-I, red. broj: 78, str. 298. Iz 1293/ 1876. godine.
890. FATIMA, MUSTAFINA.- l, red. broj: 83, str. 292. Iz 1229/ 1814. godine.
891. FATIMA, SALlH-BEGOVA.-III, red. broj: 772, str. 154. Iz 1238/ 1825. g.
Jedan prepi s pod brojem: 273 (772).
291
892. ZULFIKAR.- I, red. broj: 80, str. 295. Iz 1298/1881.godine.
893. FATIMA, SALIH-BEGOVA.- I, red. broj: 66, str. 311.
Iz 1238/1823. godine.
894. SAIMA.- I, red. broj: 76, str. 300. Iz 1296/1879. godine.
895. MULA HASAN, SIN ABDULAHOV.-I, red. broj: 71, str. 305. Iz 1227/1812. g.
896. H. HATIDA, HAJDAR-BEGOVA.- I, red. broj: 138, str.
230. Iz 1283/1866. godine.
897. H. OSMAN.- III, red. broj: 1086, str. 376. Iz 1260/1844. godine. Jedan
preDis pod brojem: 418 (1086).
898. MUHAREM.- I, red. broj: 84, str. 291. Iz 1295/1878. god.
899. MUHAMED, SIN MEHMEDOV.- III, red. broj: 961, str.249. Iz
900. MEJREMA, MUSTAFINA.- I, red. broj: 73, str. 303. Iz 1274 (1857).godine.
901. ALlBEGOVA.- I, red. broj: 70, str. 306. Iz 1266/1850. godine.
902. NAZIFA, HALlL-BEGOVA.- I, red. broj: 122, str. 247.lz 1296/
1879. godine.
903. PAO, SIN H. MUSTAFIN.- I, red. broj: 109, str. 261. Iz 1283/1867. g.
904. H. OSMAN, SIN ISMAILOV.- I, red. broj: 718, str. 127. Iz 1254/1838. godine.
905. OSMAN, SIN RAMADANOV.- I, red. broj: 108, str. 261. Iz 1236/1821. godine.
906. NEFISA, HASANOVA.- I, red. broj: 149, str. 211. Iz- 1259/1843.
godine.
907. ALI GALIB-PAA.- I, red. broj: 17, str. 364. Bez datuma.
908. I, red. broj: 18, str. 364. Iz 1263/1847.
godine.
909. (ekscerpti vakufnama).-red.br.
671, str. 74. Bez datuma. Na srpskohrvatskom jeziku. Ekscerpti pod bro-
jem: 197 (671).
910. MUSTAFA, SIN MUHAMEDOV.- I, red. broj: 77, str. 299. Iz
1291/1874. godine.
911. RIZVAN-BEG.- I, red. broj: 68, str. 309. Iz 1252/ 1836. g.
912. HADi SALlH.- I, red. broj: 64, str. 313. Datum
913. EJH ALIJA.- I, red. broj; 65, str. 312. lz 1227 / 1812. godine.
914. SILAHDAR HUSEIN-PAA.- I, red. broj: 89, str. 286. Iz 1226/ 1811. godine.
915. ALlJA.- II, red. broj: 604, str. 292. Iz 1330/ 1912. godine.
916. ALlJA.- II, red. broj: 605, str. 293. Iz 13333/1915. godine.
292
9
1
7. ISMAI L.- I, red. broj: 79, str. 297. Bez datuma.
918. I, red. broj: 67, str. 310. Iz 1254/ 1838. godine.
919. H. OSMAN, SIN ISMAIL-AGIN.- I, red. broj: 63, str. 314.lz 1254/ 1838.
920. TUCE AHMED-AGA.- I, red. broj: 260, str. 85. Iz 1265/ 1848. godine.
921. ZALO (ZELO) ALI EF., SIN AHMEDOV.- I, red. broj: 82, str. 293.
Iz 1230/1815. godine.
922. ZDRAKO OMER, SIN MUSTAFIN.- I, red. broj: 74, str. 302. Iz 1275/ 1858. g.
923. II, red. broj: 530, str. 218.
924. MUSTAFA.- I, red. broj: 72, str. 304. Iz 1232/ 1817. godine.
925. MUSTAFA.- I, red. broj: 337, str. 12.

926. - JUSUF, SIN SALKIN.- II, red. broj: 1013, str. 302.0ri
TEANJ
927. H. IRBEG.- II, red. broj: 552, str. 240. Iz 1300/ 1882. godine.
928. ALlJA.-II, red. broj: 364, str. 34. Iz 1319/ 1901 godine.
929. ili ALlJE-HANUMA.- II, red. broj: 553,str .
240. Iz 1325/1907. godine.
930. H. MUSTAFA.-II, red. broj: 423, str. 104. Iz 1324/ 1907. godine.
931. H. SALIH, SIN HUSEINOV iz Doboja.- III, red. broj: 673,str.76. Va
kufname nema ni u sidilu ni u fasiklu, ali ima biljeka da se nalazi u arhi
vu bive Vakufske direkcije.
932. RUSTEM-AGA.- II, red. broj: 558, str. 246. Iz 1324/ 1906. godine.
933. MUSLIJA EMIN, SIN ABDULAHOV.- III, red. broj: 1052, str. 342. Iz 1940.god
Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 385/ 1052/.
934. ATIF.- III, red . broj: 742, str. 139. Iz 1324/ 1907. godine. Original pod
brojem: 243 (742)
935. ATIF, OMER I HUSEIN (Radua mekteb).- II, red . broj: 422, str. 103. Iz
1324 1907 godine. Original pod brojem: 118/ 422.
936. ATIF, OMER I HUSEIN (Radua mekteb).-II, red. broj: 424, str. 105 Iz
1324/ 1907. Gociine.
937. MEHMED, SIN SALlHOV.- III, red. broj: 942, str. 229.lz 1932.
godine. Jedan prepi s na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 288/ 942/ .
293
938. HUSEIN.- III, red. broj: 1075, str. 365. Iz 1943. godine. Original
na srpskohrvatskom jeziku pod br. 407 (1075) .
939. MAHMUD MESUD EF.- I, red . broj: 339, str. 5. Iz 1314/ 1897.
god.
940. I SALKO.-III, red. broj: 1090, str. 380. Iz 1942. god. Ori
TRAVNIK
941. BAGDADIJA DERVi ALIJA (DVA BERATA) .- III, red. broj: 753, str. 144. Iz
1282/ 1865. i 1289/ 1872. godine. Originali pod brojem: 254 (753).
942. HFZ. ABDUSELA-M (za Sulejmaniju damiju) .- III , red. broj : 997,
str. 286. Iz 1937. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem
330/ 997/ .
943. L AHMED-PAA, bosanski valija.- I, red. broj: 307, str. 43. Iz 1170/ 1758.
godine. Dva prepi sa pod brojem: 86 (307).
944. DUKATAR JUSUF-AGA, SIN HASANOV.- I, red. broj: 313, str . 34.
datum.
945. red. broj: 4, str. 391. Iz 11117/ 1706. godine.
946. H. ALlBEG.-I, red. broj : 1, str. 402. Iz 1291 / 1874. godine.
947. DEVAHIRA7"HANUMA.-I, red. broj: 2, str. 397. Iz 1295/ 1878.
godine.
948. JUSUF-AGA, SIN HASAN-AGIN.- I, red. broj : 95, str. 279. Iz 1135/ 1723. g.
949. damija).- III, red. broj: 727, str.
131. Iz 1135/ 1722. godine. Dva prepisa pod brojem: 2281727 / .
950. H. SALlH-BEG.- II, red. broj: 589, str. 278.
Iz 1310/ 1892. godine.
951. KUKAVICA MEHMED-PAA.- III, red. broj: 696, str. 109. Iz 1171 / 1758. god .
Dva prepisa podbrojem: 205 (696).
952. H. MEHMED HAZIM EF., muftija.- II, red. broj: 457, str. 142. lz 1325/
1907. godine. Original pod brojem: 127 (457).
953. H. MEHMED-PAAMUHSI N ZADE.-III,red. broj: 699, str. 112. Iz 1177 / 1763.
954. III, red. broj: 700, str . 114. Iz 1181 / 1767.
godine. Dva prepisa pod brojem: 208 (700).
955. H. MEHMED-PAA MUHSIN ZADE.-III,red. broj: 697, str. 110. Iz 1183/ 1770.
956. H. MEHMED-PAAMUHSIN ZADE.-III,red. broj: 695, str . 105. Iz 1182/ 1768.
godine. Jedan prepis pod brojem: 202 (695) .
957. DUMA, SEJFINA.- II, red, broj: 446, str. 130. Iz 1325/ 1907. g.
294
958. AHIViED-AGA.-I, red . broj: 151, str. 208. Iz 1196/ 1782.god.
959. RIFAT EF. - II, red. broj : 576, str. 266. Iz 1330/ 1912. godine.
TREBI NJE
960. SALIH-AGA.- III, red. broj: 745, str. 140. Iz 1323/ 1905. god. Ori
961 . DAMIJA.- I, red. broj: 254, str. 92. Iz 1236/ 1820. godine.
962. HASAN, SIN AVDIN.- III, red. broj : 981, str . 270. Iz 1938. godine.
963. SALlH-AGA.- II, red. broj: 425, str. 106. Iz 1323/ 1905. godine.
964. ABDURAHMAN I DRUGI (za enski mekteb) .- III, rednibroj
762, str. 149. Iz 1325/ 1908. godine. Original pod brojem: 263/762/.
965. ENSKI MEKTEB.- II, red. broj: 444, str. 128. Iz 1325/ 1908. godine.
TUZLA
966. VEIZ, SIN OSMANOV.- II, red. broj: 507, str. 195.
Iz 1326/ 1908. godine.
967. ABDULKAHIR, SIN MEHMEDOV.-III, red. broj : 1025, str. 314.lz 1939.
godine. Jedan prepi.,; pod brojem: 358 (1025) .
968. MEHMED.-I, re"d . broj : 196, str. 155. Iz 1299/ 1882. godine. Dvaprepisa
pod brojem: 58 (196) .
969. DAUT -BEG, SIN MURAT -BEGOV.- I, red. broj: 211, str . 137. Iz 1309/ 1891 .
godine.
970. OMER.- II, red. broj: 518, str. 207. Iz 1908. godine.
971. AHMED.-III, red. broj: 611, str. 6. Iz 1332/ 1914. godine.
972. HUSEIN.-III, red. broj: 613, str. 7. Iz 1330/ 1911. godine.
FATIMA-HATUN, OMER-BEGOVA (Vidi: Bijeljina) .
973. TAHIRE-HANUMA.- III, red. broj: 647, str. 42. Iz
1326/ 1908. godine. Original pod brojem: 191 (647) .
974. HAIM-AGA (dvije vasijetname) .- I, red. broj : 195, str. 156.
Iz 1300/ 1883. godine. prepisa pod brojem: 57 (195).
975. NAILA-HANUMA.- II, red. broj: 554, str. 241 . Iz 1328/ 1910.
976. HUSEIN-AGA.- I, red. broj : 111, str . 259.
Iz 1300/ 1882. god.
977. FATIMA.-III, red. broj: 948, str. 236.
Iz 1333/ 1915. godine.
295
I
I'
978. HODi HANA, KALAJAC I HAVA.- II, red. broj: 511, str. 201.
Iz 1909. godine.
979. AHMED.- III, red. broj: 610, str. 5. Iz 1332/ 1914. godine.
980. H. SULEJMAN iz Lukavca.- II, red. broj: 462, str. 147. Iz 1321 /
981 . H. OSMAN.- III, reci . broj : 608, str. 3. Iz 1332/ 1914. godine.
982. MULA AHMED, SIN HASANOV.- III, red. broj: 1004, str . 293.
Iz 1938. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 337.
(1004) .
983. ZLATA.- II, red . broj : 573, str . 263. Iz 1328/ 1910. godine. Origi -
984. ABDULAH-MUMIN.- III, red. broj : 612, str . 7 Iz 1329/ 1911 .
godine.
985. OMER, SIN OSMANOV.- III, red. broj: 609, str . 4. Iz 1915. god.
986. H. OSMAN.-III, red. broj: 921, str . 203. Iz 1932. godine.
987. AlA, H. HAIM-AGINA.-III, red . broj : 1031, str . 319. Iz
1940. godine. Jedan prepis pod brojem: 364 (1031) .
988. OSMAN.- II, red. broj : 509, str . 197. Iz 1908. godine.
989. EMIN, SIN SALKIN.- II, red. broj : 508, str. 196. Iz 1909. godine.
990. ADEM.- III, red . broj: 614, str. 8. Iz 1328/ 1910. godine.
991 . ZARIFA.- III, red. broj: 615, str . 9. Iz 1330/ 1912.godine.
992. NURA.- II, red . broj : 512, str. 202. Iz 1909. godine.
993. MUJAGA.- III, red. broj: 973, str . 262. Iz 1937.godine .
Jedan prepis pod brojem: 306 (973)'.
894. TURALIBEG.- l, red. broj: 236, str . 107. Iz 979/ 1572. godine. Jedan prepispod
brojem: 165 (236) i jedan prepis u dokumentima, br . 815.
995. FATIMA-ZULEJHA HANUMA.- l, red. broj : 333, st r. 13. Iz 1316/
1898. godine.
996. TAHIRE-HANUMA.- II, red. broj : 510, str . 198. Iz 1908. godine.
997. III, red. broj: 633, str. 28. Na srpskohrvatskom
998. H. MEHMED.-III, red. broj: 660, str. 63. Na srpskohrvatskom
999. H. MEHMED.- III, red. broj : 963, str . 251 . Iz 1937. godine. Je-
dan prepi s na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 296.
H. AHMED-BEG.- III, red. broj: 639, str . 34. Iz 1923. godine. Ori-
ginal pod brojem: 190 (639) i druga vakufnama iz 1919. godine.
HANKIJA.-III, red. broj: 616, str. 10. Iz 1915. godine.
296
VISOKO
OSMAN iz Podgore - III, red. broj: 752, str. 144. Iz 1922.g.
HUSO, SIN MUMINOV.-III, red. broj: 1029, str. 317. Iz 1939.g.
Original na srpskohrvatskom jezi ku pod brojem: 362 (1029).
MUSTAFA, SIN SULJIN.- III, red. broj: 1042, str . 332. Iz 1939. g.
1005. FATIMA, EBU BEKIR EF.- III, red. broj: 798, str. 162. U sudskom sidilu,
br. 53, str. 32. Iz 1228/ 1813. godine.
1006. ALIJA, SIN HUSIN.- III, red . broj: 1030, str. 318. Iz 1939. godine. Je
dan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 363/ 1030/.
MEHMED, SIN III, red. broj: 1066, str. 350. Iz 1940. god.
HANIFA.-III, red. broj: 1062, str. 352. Iz 1939. god. Origi
nal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 394 (1062) .
H. OSMAN, SIN OMEROV.-III, red. broj: 984, str . 273. Iz 1938. god.
HAJDAR,SIN DERVIN.-III,recJ.broj: 965, str. 253. Iz 1937. godine.
MEHMED, SIN BEGIN.-III, red . broj: 977, str . 266. Iz 1937. godine.
MEHO I DRUGI.- III, red. broj: 1010, str. 299. Iz 1937. godine. Ori-
ginal na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 343.
1013.KABADAJA H. MEHMED iz Breze.- III, red. broj: 975, str . 264. Iz 1937.godine.
H. SALlH.- III, red. broj: 634, str. 29. Iz 1333/ 1915. gocllne.
PAO.-III, red. broj: 989, str. 278. Iz 1937. godine. Original na srp-
skohrvatskom jezi ku pod brojem: 322 (989) .
MUSTAFA.- II, red. broj: 393, str . 63. Iz 1308/ 1891. godine.
1017. MURUVET MAHALE DAMIJA (kupovina III, red. broj: 720, str .128 Iz
1203/ 1789. godine Dva pl' episa pod brojem: 221 (720) .
IBRAHIM, SIN IBRAHIMOV.- III, I'ed broj: 1041, str. 331 . Iz 1939. g
Original na srpskohrvatskom jeziku pocl brojem: 374 (1041) .
1019. NAt<;IBEf\jDIJSKA TEKIJA H. ALlJAGA).- III, red . broj: 685, str 90
Iz 1930. godine. Jedan prepis na srpskoh l' vatskom jeziku pod brojem: 104.
H. HFZ. HUSNI EF - II, letI.IJroj : 389, str. 57. Iz 1322/ 1904. g.
Jedan prepis pocl brojem: 105 (389) .
H. HFZ. HUSNI EF .- III, Ied. broj: 732, str . 134. Iz 1335/ 1917 .
godine. Original pod broj em: 233 (732) .
797
H. ALlJAGA.- II, red. broj: 388, str. 56. Iz 1322/ 1904. godine. Original
pod brojem: 99 (388) .
1023.H. SALIH-AGA, SIN MUSTAFIN.-I, red. broj: 324, str. 2; . Iz 1168/ 1755.god.
HABIBA.- III, red. broj: 922, str . 203. Iz 1933. godine.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 278 (922)
SABIT, SIN HASANOV.- III, red. broj: 1005, str. 294. Iz 1938. godine.
HAMIDA.- III, red. broj: 1037, str. 327. Iz 1939. godine.
1027.UMIHANA, HASANOVA.-III, red. broj: 889, str. 192. U sudskom sidilu,
br. 78, str. 54. Vidi objanjenje pod naim rednim brojem: 569.
1028. VALJEVAC IBRAHIM, SIN SALlHOV.- l, red. broj: 144, str. 22.lz 1103/ 1789 .
godine.
ALI-BEG, SIN AVDI-BEGOV.- l, red. broj: 323, str. 22. Iz 1273 /
1857. godine.
ViEGRAD
1030. BERBO AIA.-III, red. broj: 1024, 313. Iz 1939. god. Origi
1031.GUO HAMED.- III, red. broj: 1018, str. 307. Iz 1939. godine. Original na srps-
kohrvatskom jeziku pod brojem: 351 (1018).
1032. ZEMA.- III, red. broj: 650, str . 47. Iz 1929. god.
Na srpskohrvatskom jeziku.
1033. KARA MUSTAFA-PAA.- l, red. broj: 96, str. 278. Iz 963/ 1555. godine. Origi-
nal, fotokopija i prevod na srpskohrvatskom jeziku od Nedima
pod brojem: 421. Dokumenti za ovaj vakuf pod istim su brojem u sidilu,
a prepisi su pod brojem: 170 (86) .
1034.KARA MUSTAFA-PAA.- (mutevelijski za isti vakuf).-III , red. br. 748,
str. 142. Iz 1284/ 1867. godine. Original pod brojem: 249 (748).
1035. KARA MUSTAFA-PAA.- i prijedlog za muteveliju).- III, red. broj:
711, str. 123. Iz 1295/ 1878. godine. Original pod brojem: 212 (711) .Va-
kuf Kara Mustafe-pae odnosi se i na Rudo.
1036. MUSALA DAMIJA (berat onaimenovanju hatiba).- III, red. broj: 761, str. 148.
Iz 1256/ 1840. godine. Original pod brojem: 262 (761) .
VLASENICA
1037. MUSA- PAA.- l, red. broj: 194, str. 161. Iz 1053/ 1643. godine. Original i dva
prepisa fermana koji se odnose na ovaj vakuf - sve pod brojem: 167(194) .
298
ZAGREB
1038.ZAKLADNICA ZA IZGRADNJU DAMIJE.-III, red. broj: 980, str. 269.
ZENICA
Iz 1938. godine. Original ili kopija na srpskohrvatskom jeziku pod br.313
(980).
MUSTAFA.- III, red. broj: 1084, str. 374. Iz 1944. godine. Ori
1040. ARNAUT SMAJO, SIN HAJDAROV.- III, red. broj: 1034, str. 324. Iz 1940. g.
1041.ARNAUT SMAJO, SIN HAJDAROV.-III, red. broj: 1035, str. 324. Iz 1940. g.
H. HAJDAR.- III, red. broj: 1021, str. 310. Iz 1940. god. Origi-
HFZ. MEHMED EF.- l, red. broj: 242, str. 102. Iz 1310/1892. godine.
1044.BORO (ili BURO) DUDIJA.- II, red. broj: 543, str. 230. Iz 1909. godine.
1045.BORO (ili BURO) DUDIJA.-:- III, red. broj: 737, str. 136
ERIFA.- III, red. broj: 1068, str. 358. Iz 1940. god.
1047.DOGLOD ZLATKA.-III, red. broj: 1055, str. 345. Iz 1940. god. Ori-
1048.DURMI FATA.- III, red. broj: 1038, str. 328. Iz 1939. godine.
1049.MULA FEHIM, SIN OSMANOV.- II, red. broj: 550, str. 237. Iz 1291/1874.god.
NAZIF, SIN SALlHOV.- III, red. broj: 1082, str. 372. Iz 1941. god. Ori-
MUSTAFA.-II, red. broj: 531, str. 219. Iz 1328/1910. godine.
ARIF.-II, red. broj: 535, str. 224. Iz 1328/1910. godine.
H. EFKIJA.-III, red. broj: 758, str. 147. Iz 1921. godine.
HASAN, SIN BAJRIN.-III, red. broj: 990, str. 279. Iz 1938.god.
SIN HUSEINOV.-III, red. broj: 1083, str. 373. Iz 1941. g.
Original na srpskohrvatskom j:::ziku pod brojem: 415 (1083).
MEHO, SIN AHMEDOV.-III, red. broj: 1003, str. 292. Iz 1939. godine.
RAMO, SIN AHMEDOV.- III, red. broj: 1053, str. 343. Iz 1938.godine.
299
HUSO, SIN MUSTAFIN.- III, red. broj: 1023, str. 312. Iz 1939. god.
1059. H. MUSTAFA-AGA, SIN EMINOV (Vakuf damije
II, red. broj: 548, str. 234. Iz 1328/1910. godine. Original pod brojem:
148 (548).
AIA.-III, red. broj: 1076, str. 366. Iz 1943. god.
H. SALIH I HAIMA.-III, red. broj: 1061, str . 351. Iz 1941. god.
(LJIVO) AJKUNA.- III, red. broj: 996, str. 285. Iz 1938. godine.
1063.SKOMORAC AHA.- III, red. broj: 920, str. 203. UIliljl'7eno samo
ime vakifa i mjesto, a vakufname nema ni u sidilu ni u fasclklu,ali ima bi-
ljeka da se nalazi u spisu bive Vakufske direkcije, br.: 2539/33.
NEZIR, SIN HASANOV.-III, red. broj: 1002, str. 291. Iz 1938.godine.
NAZA.- III, red . broj: 968, str 257. Iz 1937.god.
H. AHMED.- II, red. broj: 546, str. 232. Iz 1328/ 1910 godine.
1067.TARABAR H. SALlH-AGA.- II, red. broj: 386, str. 54. Iz 1310/ 1893 (Jod.
HALlL, SIN MUHAREMOV.- III, red. broj: 956, str 245. Na srp-
skohrvatskom jeziku iz 1934. godine.
ZVORNIK
AHMED.- l, red . broj: 326, str. 19. Iz 1312/1895. godine.
AJKA.- II, red . broj: 500, str . 190. Iz 1326/1909. godine. Original
pod rednim brojem: 142 (500).
HAIM.- l, red. broj: 327, Stl. 19. Iz 1312/1895. godine.
SMAIL, 'SIN HASANOV.-III, Ied . broj: 1044, str. 334. Iz 1935. god.
Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 377 (1044).
1073.BEGSUJE DAMIJA (pet seneda) - III, red broj: 712, str. 124. Iz 1300/1882.g.
Pet prepisa pod brojem: 213 (712)
1074. B EGSUJ E D AM IJA (dva dopisa kad ije o stanju vakufa, hudet o ku-
povini za vakuf damije u mahali Rijeka i 17 seneda o izdatim va-
kufskim glavnicama).- III, red. broj: 726, str. 131. Iz 1881, 1882,1884,
i 1870. godine. Svi gore spomenuti dokumenti pod brojem: 227 (726).
1075. DOPISI ERIATSKOG SUDAO I DRUGO.- III,
300
red. broj: 764, str. 150. Iz 1884. godine. Dva originala dopisa pod br.265
(764).
JAKUB, SIN HUSEINOV.- III , red. broj : 1051 , str. 341 . Iz 1936. god .
1077.HAMZA DEDE TEKIJA.- I, red. broj : 20, str. 361 . Iz 1215/ 1801 . godine.
1078.H. IBRAHIM", SIN H. HUSEINOV.- III , reci. broj : 1039, str . 329.
Iz 1937. godine. Original na srpskohr vatskom j eziku pod brojem:
372 (1039).
10- :1 . MUSTAFA, SIN RAMIN.- III , reci . broj : 1081, str . 371 . Iz 1940.g.
Original na srpskohl'vatskom jezi ku pod broj em: 413 (1081 ).
H. IBRAHIM. - I, reci . broj: 248, str . 97 . Iz 1282/ 1866. god. Or igi -
H. IBRAHIM.- I, red. bwj : 249, st r . 96 Iz 1286/ 1869. godine. Ori -
ginal i jedan prepi s pod IJwj em: 73 (249) .
AZEM, SIN RAIDOV.- III , reci. broj: 1079, str. 369. Iz 1939. god.
Original na srpskohl'vil tskom jeziku pod brojem: 411 (1079).
RAID- ApA. - I, red. broj: 186, str. 169. Iz 1281 / 1864. god.
Original i jedan prepis pod brojem: 55 (186) .
RAID- AGA. - I, red . broj: 200, str . 151 . Iz 1287/ 1870. god.
Original i jedan prepis pod brojem: 60 (200) .
1085.KAIMINO TURBE (tri berata) .- III , red . broj : 743, st r. 139. l z 1219/ 1805. i 1234/
1819. godine. Tri prepisa pod brojem: 244 (743) .
HAMZA DEDE (Vidi: Srebrenica) .
1086.MEDRESA U ZVORNIKU (Ima vie vakifa) .- I, red . broj: 166, str . 193. Iz 1287/
1870. godine. Original i jedan prepis pod broj em: 45 (166) .
1087.MEDRESA U ZVORNIKU.-I, red . broj: 245, st r. 99. Iz 1287/ 1870. godine.
MEHO, SIN IBRAHIMOV,- III, red. broj : 1067, str . 357. Iz 1936.
1089. H. OME R, SI N EBU BEKI ROV iz apca.- I, red. broj : 230, str . 115. IL 1280/ 1864.
godine. Original i jedan prepis pod brojem 71 (230) .
MUJO, JUSUF I IBRAHIM.- III, red . broj: 1043, str. 333. Iz 1939.
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 376 (1043) .
DERVIA.- III, red . broj: 1047, str . 337 . Iz 1940. godine. Je-
dan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 380 (1047) .
MUSTAFA, SIN SULJKANOV.-III, red . broj : 971, str . 260. Iz
1935. godine. Jedan prepis na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 304
(971 ).

1093. H. ABDULAH, SIN MEHMEDOV.- I, red. broj : 159, str. 200. Bez datuma.
SALIH iz Novog ehera.-II, red. broj: 458, str . 143. Iz 1321 / 1904.
godine.
301
HASAN, SIN MUSTAFIN. - III, red. broj : 986, str. 275. Iz 1938.godine.
(NADAK) red. broj : 1056, str. 346. Iz 1940. godine. Origi
MUJO, SIN MEHMEDOV.- III, red. broj: 1058, str. 348. Iz 1940 .
godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod brojem: 390 (1058) .
1098.DUBRAVAC ADEM, SIN MEHIN iz III , red. broj: 978, str. 267.
Iz 1938. godine. Original na srpskohrvatskom jeziku pod br. 311 (978)
EMINA.- III , red . broj : 992, str . 281 . Iz 1938. god. Origi
RAGIB EF.- l, red. broj : 291, str . 57. Iz 1312/ 1894. godine. Original i
jedna fetva pod brojem: 85 (291) .
1101. MUFTI RAG I B EF.- II, red. broj: 572, str . 262. Iz 1311 / 1894. godine.
1102. UNGURLIJA (ili IBRAHIM.-I, red. broj: 153, str. 207. Iz 1288/
1871. godine. Dva prepisa pod brojem: 39 (153) .
SUMMARY
THE LIST OF WAQFNAMAS FROM BOSNIA AND HERZEGOVINA
WHICH ARE HOUSED IN GAZI HUSREV-BEY'S LIBRARY
The Waqfnamas (documents of endowment) are presented according to the
alphabet of towns and in every town according to the alphabet of Waqifs (endowers) .
ln three Sidils (court records) of Waqfnamas which Library possesses there
are 1092 of Waqfnamas in transcription. I n addition, the Library possesses 421 Waqfna
mas which are preserved as special documents.
These are some original Waqfnamas and the transcribed ones as well.
Certain Waqfnamas are classified info documents of the Library but they are
also included in this register.
302
Therefore the Library possesses totally 1104 of Waqfnamas.
Beside every Waqfnama, the year of its origin in indicated.
SADRAJ
Strana
ABDURAHMAN HUK
Nunost jedinstvenog sistema transkripcije arapskog pisma 3
SEID M.
Husrevbegov boravak i rad u Dalmaciji . . . . . . . . . . . . . . . . .. 7
RAID
Prihodi i rashodi Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu, za period
1248-1231. (1832-1835) . . . . . . . . . . . . . 23
MAHMUD
Hafizi-kutubi (bibliotekari)
Gazi Husrevbegove biblioteke
FEJZULAH
45
O inventari ma knjiga Gazi Husrevbegove biblioteke . . . . . . . . . .. 55
MEHMED
Biblioteka Mehmed-Razi ejha muderisa Husl evbegova
hanikaha u Sarajevu 65
DEMAL
Bektashis and islam in Bosnia and Hercegovina . . . . . . . . . . .. 83
DEMAL
Bektaije i islam u Bosni Hercegovini 91
KASIM
Mehmed Refik-efendi ejhul-islam. . . . . . . . . . . . .. 99
SALIH TRAKO:
Wasiyyetname-i Bergivi sa prevodom na srpskohrvatski jezik . .... 117
MUHAMED
Abdulvehab ibni Abdulvehab - Bosnevi (Ilhamija)
ALIJA NAMETAK:
Tri rukopisa "Makbuli Arifa" ("Potur-ahiclije"j
MUHAMED DR '
Medmua Abdulkel-ima, teanjskog kadije iz XIX SI.,il';Cd
HIFZIJA
Nekoliko rukopisa iz Orijentalne zbirke muzeja
Hercegovine u Mostaru
FEJZULAH
Omer Lutfijin Tahmis na Bonjakovu kasiclu o Fususul -hikemu
MEHMED
Tri stara orijentalna rukopisa u jugoslovenskim zbirkama
prepisana u Iraku
FEHIM D. SPAHO:
Damije i njihovi vakufi u gradovima Klikog sandaka
XVII vijeka __ .. .
HAMDIJA
Vijesti o muslimanskoj publici u teatru
na X I X vijeka
FETI MEHDIU:
O albanskim prevodima Kur'ana
ZEJNIL
Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine
koje se nalaze u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu
127
145
165
181
187
205
217
231
237
245

Anali V-Vi Web

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Anali V-Vi Web

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

YU ISSN 0360-1418

Pored jo od ranije poznate i objavlje-

Vous aimerez peut-être aussi