Graevinsko nazivlje

Cijenjeni itatelji! Na prijedlog suradnika asopisa prof. dr. sc. Draena Aniia objavljujemo njegove primjedbe na Rjenik hrvatskoga jezika, izdanje Leksikografskog zavoda "Miroslav Krlea" i kolske knjige Zagreb 2000. Autor nam je dostavio tablini pregled s ukupno 754 rijei, a ovdje objavljujemo samo one na koje je dao komentare odnosno primjedbe. Urednitvo objavljuje primjedbe uvjereno da e to zanimati itatelje asopisa, iz napomenu da redakcija asopisa nije razmatrala iznesene primjedbe niti se o njima izjanjavala. Priloge itatelja u raspravi o iznesenim primjedbama rado emo objaviti. Urednitvo

Prof. dr. sc. Draen Anii, dipl.ing.gra. Graevinski fakultet J. J. Strossmayera u Osijeku, redoviti lan Akademije tehnikih znanosti Hrvatske PRIMJEDBE NA NAZIVLJE IZ PODRUJA GRAEVINARSTVA U RJENIKU HRVATSKOGA JEZIKA LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA MIROSLAV KRLEA I KOLSKE KNJIGE, ZAGREB 2000.

Uvodna napomena
Leksikografski zavod Miroslav Krlea i kolska knjiga objavili su 2000. godine Rjenik hrvatskoga jezika koji ima obujam 1450 stranica formata 17 x 24 cm. Glavni urednik je Jure onje. Rjenik je pripreman u razdoblju od 1992. do 2000. i obuhvaa 64 000 rijei. U popisu suradnika navedeno je 39 osoba od kojih samo jedna za podruje graevinarstva dr. Aleksandar olc, sveuilini profesor, Graevinski fakultet, Zagreb (kemija i graditeljstvo). U Rjeniku sam pronaao u tumaenjima rijei iz podruja graevinarstva niz propusta i krivih ili nepotpunih objanjenja. U popisu kratica koje se navode uz pojedine rijei u Rjeniku, izmeu ostalih, upotrijebljena je kratica grad za u graditeljstvu, graditeljski. Nema, meutim, kratica arh za arhitektonski i gra za graevinski, to ukazuje da autori nisu nainili razliku izmeu dvije razliite tehnike struke i znanosti - arhitekture i GRAEVINAR 54 (2002) 6 graevinarstva, ve su ih obje spojili u zajednikoj kratici grad graditeljski. To smatram jednim od ozbiljnih propusta Rjenika. U Rjeniku sam pronaao 754 rijei uz koje je kratica grad i one koje tu kraticu nemaju, ali pripadaju korpusu rijei iz struka arhitektura i graevinarstvo, matematici ili obrtima i alatima povezanim s graevinarstvom. Iz tog popisa imao sam primjedbe na 294 rijei. Te su rijei prikazane u nastavku tablino, tako da su u prvom stupcu navedene rijei, u drugom njihova znaenja kako ih navodi Rjenik, pri emu su isputena ona znaenja koja nisu u vezi s graevinarstvom ili tehnikom, a u treem stupcu su moje primjedbe, a esto su ponuena tumaenja znaenja tih rijei. Iako se radi o opem rjeniku koji ne moe sadravati cjelokupno nazivlje pojedine struke ve samo manji dio tog nazivlja, nuno je da one rijei koje se u rjeniku navode budu ispravno protumaene, kako iroki krug itatelja ne bi bio pogreno upuen u znaenje tih rijei. Akademija tehnikih znanosti Hrvatske ima u svom programu izradu i izdavanje englesko-hrvatskog Tehnikog rjenika u kojem bi se obuhvatilo oko 100000 ili vie rijei iz svih tehnikih struka, pa tako i iz arhitekture i graevinarstva. Pozivaju se, stoga, svi koji ele pridonijeti tom buduem djelu da proire i nadopune ovdje navedeni izvadak iz Rjenika onim hrvatskim rijeima koje mu nedostaju i njihovim znaenjem, a koje bi se mogle uvrstiti u budui tehniki rjenik. Prema raspoloivim podacima struni rjenici europskih jezika samo za podruje graevinarstva i arhitekture imaju i do 30000 rijei, pa je vjerojatno da ni budui Tehniki rjenik Akademije nee imati mnogo manje. Pozivam itatelje da upozore i na druge propuste Rjenika ili na pogrena tumaenja autora primjedbi. 379

Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku aditiv tvar koja se u malim koliinama dodaje proizvodima radi poboljavanja svojstava agens tvar koja moe pobuditi neku kemijsku reakciju, fizikalni ili kemijski efekt; djelotvorno sredstvo agregat 1. nakupina estica 2. a) stroj koji pokree drugi stroj b) skupina strojeva koji tvore jedan sustav akvedukt vodovod na konstrukciji slinoj mostu kojom se voda od izvorita gravitacijom dovodi na mjesto potronje; antiki vodovod: rimski ~ aluvijalni nanosni, naplavni: ~o tlo; ~a ravan ravan nastala taloenjem u aluviju analiza znanstveno istraivanje rastavljanjem nekog predmeta na njegove najjednostavnije sastavnice apsida polukruni prostor nadsveden polukupolom i dodan glavnoj zgradi arhitekt, arhitektica

Komentar D. A. hrvatski naziv: dodatak efekt = uinak nedostaje znaenje 3. ljunak ili drobljenac za izradu betona krivo: nije vodovod na konstrukciji slinoj mostu nego: most kojim se voda gravitacijom ...

arhitektni arhitektonika arhitektonski

arhitektura

armatura

armirac armirani

armirati asanacija bager beton

betonara

betonirac betonirati

umjesto rijei ravan, ovdje bi bolje odgovarala rije ravnica ili zaravan; ravan (srp.) = ravnina ovu rije ne bi trebalo upotrebljavati u sklopu "raunska analiza" u Rjeniku nema rijei nadsveden, nadsvoditi, ali postoji rije presvoditi, pa bi trebalo stajati presvoen strunjak za projektiranje i estetsko oblikovanje visoke naziv "visoka gradnja" ne postoji u strunom gradnje; inenjer arhitekture nazivlju. Tumaenje podrava zastarjelu podjelu po kojoj "visoka gradnja" pripada arhitektima, a "niska gradnja" (koja se u R. naziva niskogradnja graevinskim inenjerima koji se odnosi na arhitekte: ~ biro neuobiajeni naziv; uobiajeno je: arhitektonski biro znanost o graevnim oblicima i stilovima znanstveno polje naziva se arhitektura koji se odnosi na arhitektoniku: ~ fakultet na arhitektonskom fakultetu prouava se znanost o graevnim oblicima i stilovima, a obrazuju se inenjeri arhitekture tehniko projektiranje i umjetniko oblikovanje visokih ovdje nedostaje tumaenje da se radi o gradnja znanstvenom polju. Ponovno se javlja naziv "visoka gradnja" (prema njem. Hochbau) eljezni dijelovi u gradnjama kojima se uvruje laiko i pogreno objanjenje! Trebalo bi stajati: konstrukcija ice, ipke, tapovi ili uad od elika ili drugih materijala, najee za armiranje betona graevinski radnik koji postavlja armature uobiajeni je naziv: armira. Armira priprema, izrauje i postavlja armaturu koji je pojaan armaturom : ~ beton krivo tumaenje! Trebalo bi: koji sadri armaturu. Armirani beton nije beton pojaan armaturom ve je to kompozitni (sloeni) materijal od betona i elika pojaati, pojaavati eljeznom graom; ugraditi, ugraivati eljezna graa je neprimjeren naziv! Trebalo bi: eljeznu grau: ~ beton, ~ staklo ugraditi armaturu poduzimanje medicinskih, higijenskih, tehnikih i dr. mjera ovu rije ne treba upotrebljavati u graevinarstvu radi spreavanje masovnih bolesti: ~ voda kao ni rije sanacija gliboder, jarualo gliboder? u betonu postoje jo i dodaci. Krivo je objanjenje graevni materijal dobiven mijeanjem cementa, ljunka, pijeska i vode: mijeati ~, zidati ~om, kua od ~a; armirani ~ prednapetog betona! Trebalo bi: beton s beton u koji su stavljene eline ipke, armatura; laki ~ beton prethodno ili naknadno napetom armaturom poveane zvune i toplinske izolacije zbog njegove vee poroznosti; prednapeti ~ armirani beton kojem je armatura napeta vlanim naponom prije betoniranja tvornica betona i betonskih graevnih elemenata betonara je samo tvornica za proizvodnju betona. Betonske graevne elemente proizvodi tvornica elemenata radnik koji pravi beton i betonira bolje tumaenje bi bilo: radnik koji izrauje i ugrauje beton sagraditi, graditi betonom: ~zid, ~plou bolje: ugraivati beton

GRAEVINAR 54 (2002) 6

380

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku bitumen 1. zemna smola, asfalt 2. organski, topljivi sastojak prirodnoga asfalta ili ostatak destilacije nafte, koji se rabi za izradbu asfaltnih mjeavina, hidroizolacijskih slojeva i traka, masa za zalijevanje fuga; asfalt, paklina cement tvar u obliku praha koja pomijeana s vodom ini plastinu masu te s vremenom otvrdnjava, glavni sastojak betona i mnogih buka: bijeli ~, obojeni ~, metalurki ~ cementirati vezati, vezivati, uvrstiti, uvrivati, provui, prevlaiti cementom: ~ tlo, ~ zid, ~ betonsku plou cementni centilitar, (cl) cesta Komentar D. A. umjesto traka treba trak; umjesto fuga treba sljubnica ili razdjelnica

cigla

ciglana ciglar ciglen cisterna creparski crijep avao avlar elik

daska decibel (db) decimala dekalitar (dkl) delicitar (dl) dilatacija

izraz "plastina masa" upuuje na plastine materijale. Bolje bi bilo rei "itku masu".Ne ini se razlika izmeu buke i morta/maltera Krivo tumaenje! Ne razlikuje se cement i beton. Ne moe se cementirati ni zid ni betonska ploa, jer je cement "prah", ali se moe betonirati. 1. koji se odnosi na cement: ~ lapor, ~a industrija Postoji li cementni lapor ? Pod 2. bolje bi bilo: 2. koji je od cementa: ~a glazura, ~a buka koji sadri cement jedinica volumena, stoti dio litre volumen=obujam niskograevni objekt izgraen u prostoru namijenjen Naziv "niskograevni" je lo. Rije "objekt" treba meumjesnom prometu cestovnih vozila: makadamska ~ izbaciti iz uporabe kada se radi o graevini, asfaltna ~, prilazna ~, magistralna ~, lokalna ~; auto~ - brza zgradi, kui i sl. Jasnije je rei: "graevina automobilska cesta s odvojenim dvotranim ili vietranim izgraena u ." kolnicima koja zaobilazi naseljena mjesta graevni materijal nainjen modeliranjem gline u prizmatine cigla nije graevni materijal nego graevni proizblokove suenjem i peenjem, koji se rabi za zidanje vezanih vod. Modeliranje=oblikovanje. Naziv "vezani zidova namjesto kamena i betona; opeka zidovi" ne postoji. Moda su to vezni zidovi. U tehnikom nazivlju prednost treba dati rijei opeka tvornica cigle i crijepa ciglana je samo tvornica cigle. Crijep proizvodi crepara tvorniar koji proizvodi cigle, vlasnik ciglane; opekar mogao bi biti i radnik u ciglani 1. koji je od cigle: ~i zid cigleni zid = openi zid 2. koji je nalik na ciglu: ~a boja graevina za skupljanje i spremanje kinice; nakapnica, a gustijerna ? gusterna, terna koji se odnosi na crepare i creparstvo: ~ obrt, ~a proizvodnja creparski obrt ne postoji, jer se crijep proizvodi samo industrijski tanka opeka za pokrivanje krovova: valoviti ~ loe tumaenje: crijep nije opeka ( = cigla!) . Treba: graevni proizvod za pokrivanje krovova. Crijep moe biti i od betona, stakla i sl. mali klin kojim se neto uvruje, prikiva, zakiva; klinac: avao vie nema oblik klina kao u doba kad se zabiti ~ u dasku kovao pa je tumaenje neprimjereno radnik ili obrtnik koji izrauje avle takvih vie nema, pa je ta rije nepotrebna tvrda i elastina slitina eljeza i malih koliina ugljika s rije slitina u tehnikim normama naziva se dodatkom drugih kovina, koja se proizvodi od sirovog eljeza legura. Rije graditeljstvo zamijeniti s uklanjanjem suvika ugljika i kaljenjem radi postizanja graevinarstvo. Ratni elik: ne postoji? posebnih svojstava, a rabi se preteno kao konstrukcijski materijal u strojarstvu i graditeljstvu, za izradbu orua, oruja, kuanskog pribora, predmeta svakodnevne uporabe: nehrajui ~, ratni ~, brodski ~ ravan komad drveta ispiljen po duini trupca kao sirova graa finalna proizvodnja=zavrna proizvodnja ? za uporabu ili finalnu proizvodnju: jelova ~, hrastova ~ jedinica za mjerenje jaine zvuka je li db ili dB ? svako brojno mjesto iza decimalnoga zareza ili toke Krivo tumaenje: decimalni se broj prema hrvatskom pravopisu pie samo sa zarezom a ne s tokom pa "decimalna toka" ne ini decimalni broj mjerna jedinica za obujam, deset litara to je nepodutena jedinica jedinica volumena, deseti dio litre umjesto volumena:obujma a) poveanje obujma konstrukcije povienjem temperature a) krivo! Treba: promjena izmjera tijela b) dodatak graevini prouzroena temperaturom, vlagom, upijanjem vode i sl. Kod linijskih elemenata (ica) to je promjena poetne duljine. b) krivo! Treba: dilatacija je dio graevine fiziki odvojen od drugih dijelova razdjelnicom; odvojena graevna cjelina

GRAEVINAR 54 (2002) 6

381

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku dimenzioniranje proraun koji obuhvaa odreivanje najmanjih dimenzija pojedinih dijelova tehnikih konstrukcija da se iskljui pojava loma, deformacija iznad doputenih ili gubitak ravnotee pod optereenjem dimenzionirati dinamometar dograditi dogradnja dograivati duljina uiniti, initi dimenzioniranje ureaj za mjerenje mehanikih sila gradei dodati; nadograditi: ~ kuu tlocrtno poveanje postojee graevine gradnjom novog dijela s kojim ini tehniku cjelinu; nadograivanje graenjem dodavati; nadograivati 1.prostorni razmak meu dvama krajevima, krajnjim tokama: ~ uzice, ~ ceste 3. mjera jednodimenzionalnih tvorevina: ~ duine, ~ luka krivulje izazivanje odreenih procesa ili pojava radi znanstvenoga istraivanja; pokus: kemijski ~ dio: ~ stroja Komentar D. A. krivo! Ne odreuju se dimenzioniranjem samo "najmanje" dimenzije (ili bolje - izmjere). Postoji i dimenzioniranje s obzirom na druga djelovanja a ne samo s obzirom na optereenje (na djelovanje topline, koroziju i dr). Dimenzioniranje nije samo proraun, jer se izmjere mogu odrediti i bez njega. neobino tumaenje. Nije li bolje: "provesti dimenzioniranje" ureaj= sprava, instrument ? neprecizno! Dograditi znai gradei dodati uz neto to postoji. Nadograditi znai dodati iznad neega to postoji neprecizno - kao u prethodnom retku neprecizno - kao u prethodnom retku u 3. - bolje je: jednodimenzijskih

eksperiment element elevacija furnir

gliboder gradba gradbeni gradilac graditelj, graditeljica

graditeljski

graditeljstvo

gradivo

gradnja

graenje graevina

moe li se eksperiment izvesti i sa svrhom koja nije znanstvena? nepotpuno! Nedostaje znaenje: dio konstrukcije, dio graevine okomiti kut izmeu vodoravne ravnine motritelja i smjera od vjerojatno se radi o vertikalnom kutu njegova oka do objekta vrlo tanka daica od plemenita drveta kojom se oblae koje je drvo plemenito ? Postoje li furniri od vanjska strana namjetaja: orahov ~ "neplemenita drveta"? Daica se izrauje od drva a ne od drveta. jarualo, bager zastarjela rije? graenje zastarjela rije? koji se odnosi na gradbu zastarjela rije? vidi: graditelj ne upotrebljava se a) poduzetnik ili inenjer koji gradi visokogradnje ili konfuzno! Prema tom tumaenju graditelj je niskogradnje skupni naziv za strunjake koji se bave gradnjom b) inenjer koji projektira kue, zgrade; arhitekt - za graevinskog inenjera ili arhitekta ali ne i za osobe koje grade graevinu a nisu ni poduzetnici ni inenjeri koji se odnosi na graditelje i na graditeljstvo: ~ inenjer, ~ krivo! U hrvatskom sustavu obrazovanja ne tehniar, ~ posao postoji ni graditeljski inenjer ni graditeljski tehniar, iako (pogreno!!) postoje srednje graditeljske kole. 1. graditeljska djelatnost u visokogradnji i niskogradnji ovakvo znaenje dovodi do zbrke pojmova jer je 2. umjetnost podizanja graevina; arhitektura jednom graditeljstvo =graevinarstvo, a potom je graditeljstvo=arhitektura. Rije graditeljstvo se na strani jezik moe prevesti samo u znaenju pod 2. (njem. Baukunst =arhitektura). 1. ono od ega je to napravljeno, od ega se to moe pod 2.: nosivi i nenosivi graevni elementi nisu napraviti, to tvori neku stvar; graa, tvorivo materijal (=gradivo) ve su od njega nainjeni 2. materijal od kojeg je to nainjeno, nosivi i nenosivi graevni elementi 1. graevinski objekt u svim stanjima od pripremnih do zato izraz "graevinski objekt" kad je bolje zavrnih radova: visoka ~, niska ~ "graevina". Rjenik nije dosljedan pa jednom 2. graenje: duga ~ navodi "visoka gradnja" a zatim "visokogradnja". Isto vrijedi i za "niska gradnja" i "niskogradnja" graditeljska djelatnost od pripremnih radova, graevinskih zato to nije graevinska djelatnost? radova, ugradnje instalacija i montae opreme do zavrnih radova objekt na odreenoj lokaciji koji se sastoji od graevinskog bolja je definicija: graevina je sve sagraeno ili dijela i ugraene opreme to potjee od gradnje (vidi HRN ISO 6707-1 i HRN ENV 1991-1)

382

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku graevinar, strunjak koji projektira i gradi niskogradnje te izvodi graevinarka graevne radove visokogradnje graevinarstvo 1. projektiranje, organiziranje i izvoenje radova niskogradnje te izvoenje radova visokogradnje 2. znanost o gradnji Komentar D. A. krivo! Graevinar projektira i gradi i niskogradnje i visokogradnje (skladita, silose, mostove ...). Tu se ne misli na profesiju: dipl.in.gra ili dipl. in. arh. ve na svakoga koji gradi (zidar, armira ) krivo! Graevinarstvo obuhvaa osim izvoenja i projektiranje i organiziranje radova visokogradnje. Nedostaje znaenje: 3. gospodarska grana koja se bavi projektiranjem i izvoenjem graevina, ispitivanjem tla i materijala u svrhu gradnje. U irem smislu obuhvaa i industriju graevnih strojeva, graevnog materijala i opreme (vidi Opa enciklopedija JLZ, sv. 3, str. 236 upuivanje na "graditeljski" stvara zabunu. Gornji i donji ustroj prometnica ??

graevinski

granulacija greda gustoa hektolitar (hl) heraklit institut

1. koji se odnosi na graevinarstvo: ~ strunjak vidi : graevni, vidi graditeljski . 2. radovi: betonski, zidarski, tesarski, tunelski radovi, izvoenje donjega i gornjega ustroja prometnica, hidrotehniki radovi i sl. 3. graevinska knjiga dokument s tonim podacima o izmjerama i koliinama izvrenih radova, podloga za financijski obraun pretvaranje neke mase u sitna zrna dugi, obino etvrtasti, nosivi, vezivi ili razaporni element graevne konstrukcije: drvena ~, elina ~, betonska ~ omjer mase i volumena: ~ smjese jedinica volumena, sto litara drvena ploa izraena od drvene vune i mineralnih veziva 1. ustanova kojoj je sadraj rada znanstvenoistraivaki ili takvo tijelo u sastavu druge radne organizacije; znanstvena ustanova; zavod: geofiziki ~, oceanografski ~, povijesni ~ tehniki strunjak koji je zavrio viu kolu; graevinski ~. diplomirani ~ - tehniki strunjak koji je diplomirao na nekom tehnikom fakultetu; pogonski ~ tehniki strunjak koje je zavrio neku visoku tehniku kolu, veleuilite

inenjer, inenjerka

inenjering

1. izradba tehnikih projekata 2. ured koji izrauje tehnike projekte inenjering postupak kojim se os trase prometnice ili graevinskog objekta prenosi iz projekta na teren, oznaivanje granica posjeda zabijanjem kolia djelatnost kojom se uklanja dio sraslog tla na kojem je predviena gradnja prometnica ili temeljenje kojeg drugog graevinskog objekta

inenjerstvo iskolenje iskop

nedostatno objanjenje! Obuhvaa i sastav zrna izraen po veliini (granulometrija) izraz "razaporni" je vrlo udan jer postoji samo glagol razupirati; greda nikad nije razuporni element volumen=obujam. Nepotpuno tumaenje: treba dodati: "bez pora i upljina" volumen=obujam nedostaje: trgovaki naziv za drvenu . Umjesto "drvena vuna" bolje bi bilo "drvenih vlakana" postoje tvrtke s nazivom "institut" a ne bave se znanstvenoistraivakim radom. Naziv nije ogranien samo na dano znaenje. (Institut za ljepotu, institut - obrazovna ustanova) krivo! Vie ne postoji naziv "pogonski inenjer". Ne postoje ni vie kole. Svi tehniki strunjaci koji su diplomirali imaju naziv diplomirani inenjer, iako su mogli diplomirati i na kojem drugom fakultetu a ne samo na tehnikom (npr. dipl. in. fizike). Suvremeno znaenje je: inenjer - strunjak koji je zavrio studij na tehnikom odjelu veleuilita; diplomirani inenjer - strunjak koji je zavrio sveuilini studij na tehnikom ili kojem drugom fakultetu. Moglo bi se dodati i ovo znaenje: osoba tehnike struke koja projektira i/ili nadzire izvedbu radova, konstrukcija i instalacija i njihovo odravanje (vidi ISO 6707-2). krivo! Treba: kompleksno voenje sloenih pripremnih radova, projektiranja, gradnje, ugovoranja, nadzora i obrauna poslova u ime investitora sa svrhom zastupanja njegovih interesa krivo! To su razliiti pojmovi umjesto "graevinskog objekta" bolje je "graevine" kao gore. Drugo znaenje iste rijei: iskopani materijal.

GRAEVINAR 54 (2002) 6

383

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku izmjera 1. rezultat mjerenja povrine izraena u odgovarajuim mjernim jedinicama 2. premjer zemljita izumitelj, znanstvenik koje je izumio novu zakonitost, metodu ili proizizumiteljica vod; pronalaza: ~ parnoga stroja, ~ elektrinoga generatora izvijati vidi: savijati izvoditelj eljade koje to izvodi; izvoa: ~ predstave izvoditeljica izvoa, izvoaica poduzetnik ili radnik koji izvodi graevinske radove: ~ radova jarualo tehniko plovilo s ureajem za vaenje mulja i nanosa morskoga i rijenog dna; gliboder, bager kabel izolirani elektrini vodi obavijen zatitnim omotom ili bez njega; provodnik: podvodni ~, telefonski ~, elektroenergetski ~ kamenar radnik ili obrtnik koji obrauje kamen za graditeljstvo; klesar, kamenolomac kamenina porozna keramika bijele boje, mjeavina kaolina., kvarca i glinenca, po finoi i kompaktnosti izmeu grube keramike i porculana kamenolom a) povrinski kop kamena za obradbu radi uporabe u graditeljstvu b) mjesto na kojem se kamen vadi i grubo obrauje keramiar osoba koja ugrauje keramike proizvode, poplouje podove i zidove, ugrauje keramike sanitarije keramika 1. proizvod izraen od gline, oblikovan u poluvrstom plastinom stanju, suen i peen na visokoj temperaturi da dobije eljena mehanika svojstva 2. keramiki proizvodi koji se rabe u graditeljstvu keson zatvorena elina ili armirano-betonska komora bez dna napunjena zrakom pod tlakom tako da u nju ne ulazi voda, slui za iskapanje tla i za izradbu temelja pod vodom kilometar (km) mjera za duinu, iznosi 1000 m kod 1. tuma kratica za kodiranje i dekodiranje poruka, za razrjeavanje sustava znakova; klju, ifra 2. zapis programa u nekom programskom jeziku kodeks a) zbornik zakona o jednom podruju prava; pravni zbornik b) skup pravila koja odreuju organizaciju i ponaanje strunih udruga, c) u tehnici: skup tehnikih pravila kolona potporni ili ukrasni stup kolonada konstruirati konstrukcija niz potpornih stupova povezanih arhitravom ili lukovima praviti, napraviti konstrukciju; sastaviti, sastavljati, sloiti, izumiti, izumljivati, izraditi, izraivati, projektirati 1. radnja, postupak kojim se rekonstruira; konstruiranje, izradba: ~ broda 2. sastav, graa; tjelesna ~, ~ mosta, ~ reenice 3. konstruirani stroj, graevina ili njezin dio: nosiva ~, betonska ~, elina ~ greda koja stri izvan zida, a slui kao potporanj za balkon, svod, kip i sl. 1. razaranje vrstog materijala kemijskim djelovanjem okoline 2. razaranje kovinskih konstrukcija utjecajem okoline; hranje dizalica s dugim i vrstim nosaima, koja slui za dizanje i premjetanje velikih tereta slama kao graa za pokrivanje krovova obrtnik koji postavlja i pokriva krovita, koji gradi krovove Komentar D. A. krivo! Umjesto "povrina" (koja se nikad ne izraava mjernim jedinicama ve opisno) treba pisati "plotina" izumitelj ne mora biti znanstvenik tehniki netono! Izvijanje i savijanje su potpuno razliiti pojmovi. U Rjeniku nedostaje rije izvijanje eljade=osoba ?? Rije izvoditelj ne treba upotrebljavati kao zamjenu za rije izvoa. izvoa je i organizcija a ne samo osoba gliboder? "kabel" u prednapetom betonu nazivamo natega umjesto "graditeljstvo" treba "graevinarstvo" zato porozna?

umjesto "graditeljstvo" treba "graevinarstvo"

Keramike sanitarije ugrauje vodoinstalater a ne keramiar. umjesto "graditeljstvo" treba "graevinarstvo"

krivo je napisana rije "armirano-betonska"! Crtica nije potrebna krivo! Treba: mjera za duljinu ova rije ima razliito znaenje od rijei kodeks pa ju ne treba upotrebljavati u znaenju kodeks (pogreno je engl. eurocode prevoditi s eurokod), (engl. code of practice = stanje znanja u kojoj struci) pridjev potporni je nejasan i nepotreban naziv. Svaki je stup potporni jer nosi optereenje. izbaciti rije "potpornih" konstrukcije se na prave ve se izrauju, grade konstrukcija i rekonstrukcija su razliiti pojmovi pa se ne mogu tumaiti jedan s pomou drugoga

konzola

korozija kran krovnjaa krovopokriva

konzola moe biti i u obliku ploe, reetke i sl. a ne samo u obliku grede. Umjesto potporanj bolje je nosa kovinski = metalni (u tehnici; vidi HRN ...) nejasno i nepotrebno: "dugi i vrsti nosai" u tehnici nepoznat izraz krovita postavlja tesar. Krovove gradi tesar. krovopokriva ih samo pokriva.

384

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku Komentar D. A. kupola svod u obliku polukugle ili kalote iznad tlocrta, esta na krivo! Treba: graevni element u obliku oploja velikim crkvama i monumentalnim graevinama: ~ sv. Petra polukugle ili kalote. (Polukugla je puna polovica u Rimu, ~ ibenske katedrale kugle).Kupola i svod su razliiti graevni oblici koji se ne mogu definirati jedan s pomou drugoga. kvadrat paralelogram s meusobno okomitim stranicama jednake zato se ovdje ne spominje rije "etvorina" koja duine je istoznanica kvadrata? Umjesto "duina" treba "duljina". kvadratura broj kvadratnih jedinica neke povrine: ~ stana krivo: Umjesto "povrine" treba "plotine". kvantiteta svojstvo koje oznauje koliinu, mnoinu te veliine neuobiajena rije: kolikoa? predmeta ili pojave; koliina, kolikoa laboratorij 1. zavod ili jedinica u kojoj se rade strune pretrage ili A gdje su pokusi u tehnikim i drugim znanstvenoistraivaki pokusi prirodnih znanosti, zatim znanostima? izrauju kemijski pripravci i nadziru tehnoloki procesi: kemijski ~, rafinerijski ~, bolniki ~ 2. laboratorijski prostor s opremom lamela 1. limeni ili plastini list Lamela nije potporanj ? 2. potporanj lananik lanani most takav naziv u gra. struci ne postoji ? ledobran lukobran ili titnik pred jarmovima i stupovima rijenih kako ledobran moe biti lukobran ? mostova protiv udara ploveeg leda lezonit ploe izraene od mljevenog drva, smola i lakova, koje slue za zato je znaenje u mnoini? oblaganje zidova i podova te za izradbu namjetaja; vlaknatica Provjeriti spada li lesonit u vlaknatice ! liiti premazivati bojom unutranje zidove zgrada; bojiti: ~ stan krivo! Pod lienjem se podrazumijeva bojenje (graevne stolarije) uljanom bojom, a bojenje zidova obuhvaeno je soboslikanjem linoleum vrsta industrijske plastine oplate za podove, zidove, bolje bi bilo da umjesto "oplate" pie "obloge". pokustvo Nema vie pokustva obloenog linoleumom. litra (L ili l) mjerna jedinica obujma za tekuine krivo! Oznaka za litru je iskljuivo malo slovo "" (vidi HRN...). lokacija mjesto na kojem je smjeten neki objekt; smjetaj: ~ zgrade, objekt=predmet ili graevina ~ eljeznikog vorita, ~ broda lom 1. in kojim se to lomi; lomljenje, prijelom: ~ drveta, ~ ruke u graevinarstvu se rabi rije slom 2. mjesto, povrina prelomljenog mjesta: ~ kosti, ~ eljeza luk a) gornji, obino polukruni zavretak otvora u zidu ili krivo! Luk i svod nije isto. Luk je svinuti tap, a izmeu stupova; svod: potkovasti ~, polukruni ~ svod je svinuta ploha. Rije potporanj je b) potporanj u obliku luka u konstrukciji mostova zbunjujua jer se tu nita ne podupire. lukobran kameni ili betonski luni branik u vodi spojen s kopnom koji pridjev luni je pogrean. Imenica lukobran titi luku od valova: glavni ~, operativni ~, ravni ~, izlomljeni ~ potjee od rijei luka a ne od rijei luk. malter (njem.), smjesa vapna ili cementa, pijeska i vode koja slui za zidanje Rjenik ne razlikuje mort (malter, od njem. Mrtel) reg. povezivanjem cigli i drugih graevinskih elemenata, za kojim se grade zidovi i buku kojom se oni oblaganje zidova i stropova, za izradbu fasada; buka, mort oblau. Umjesto "ili" treba "i/ili". "Cigle i drugi graevinski elementi" nazivaju se "zidni elementi". malterisati vidi: bukati ovu bi rije trebalo izbaciti iz rjenika hrvatskog jezika mansarda 1. vrsta krova s gotovo okomitim eonim dijelom i blago Rjenik ne razlikuje "okomito" i "vertikalno". kosim pokrovnim dijelom Treba: "s gotovo vertikalnim eonim" 2. stan u potkrovlju; potkrovlje metal kovina (ali ne u tehnikom jeziku). Ima metala koji se ne kuju pa ne mogu biti kovine. model uzor, plastian prikaz graevine ili kompleksa zgrada po objekt=graevina. Umjesto "plastian prikaz" kome se radi neki objekt, graevina, stroj, brod, zrakoplov i bolje bi bilo "predloak", jer tu nema nieg sl; maketa. Uzorak plastinog. monument veliki spomenik, golemo graditeljsko djelo zato su tu pridjevi "veliki" i "golemo"? mort (njem.), reg. vidi: buka vidi: malter mosni koji se odnosi na most: ~o stupovlje, ~a konstrukcija, ~a krivo! Nema viseeg nosaa ve je to nosa (= ograda; ~a dizalica dizalica s viseim nosaem, vitlom, mosna dizalica) oslonjen na tranice i na kransku koja se kree po tranicama i prenosi teret stazu. mosnica glavna nosea greda krivo! Mosnica je obina daska.

GRAEVINAR 54 (2002) 6

385

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku mrea a) Tumaenje u Rjeniku konstrukcija dobivena preplitanjem linijskih elemenata vlakana, prua, armature: eljezna ~ b) sustav povezanih linija prometnica ili vodova: elektrina ~, telefonska ~, cestovna ~, eljeznika ~, vodovodna ~, kanalizacijska ~ dograditi, nadograditi nad gradnjom: ~ kuu dogradnja, nadogradnja nad gradnjom, nadgraeni dio gradnje: zidana ~, drvena ~, brodska ~ dio zgrade dograen na postojeu gradnju, nadograeni dio zgrade jaina sila koje djeluju u nekom tijelu pod vanjskim optereenjem ureaj s utegom kojim se napinje ica ili armatura za prednapete konstrukcije Komentar D. A. krivo! Mrea nije konstrukcija ve ravninski element (ili proizvod) dobiven ... Umjesto "eljezna mrea" treba "elina mrea".

nadgraditi nadgradnja nadogradnja naprezanje natega

Izbaciti rije "dograditi". Izbaciti rije "dogradnja" umjesto "dograen na" staviti "nadograen"

neboder

niskogradnja nosivost

novator objekt

obluk ovrsnuti okno

okomica

okomit

opeka

oplata

opruga optereenje oscilator pandativ

parcela

potpuno krivo! Treba: sila podijeljena s plotinom na kojoj djeluje. krivo! Natega je napeta ica, ipka, tap ili ue kojom se prednapinje (unosi naprezanje u) graevni element visoka vitka zgrada etvrtastih zidova s mnogo katova nepotrebno je i zbunjujue "etvrtastih zidova"? Jesu li ti zidovi etvrtasti u pogledu ili presjeku. neboder moe biti i valjkasta oblika. Nepotreban je pridjev "vitka" graevinska djelatnost izgradnje prometnica, mostova, tunela, (od njem. Tiefbau). Bolji je skupni naziv: hidrotehnikih objekata, kanala, brana, luka inenjerske graevine (DZNM - TO98) najvee doputeno optereenje: ~ kamiona nedostaje: u graevinarstvu, najvee optereenje pri kojem dolazi do sloma konstrukcije ili graevnog elementa (a to nije "doputeno") znanstvenik koji uvodi nove ideje, metode, norme, pravila, izume novator ne mora biti znanstvenik. Vidi: izumitelj samostojea graevina, zgrada, zdanje: graevinski ~, rije objekt treba izbaciti u navedenom znaenju. stambeni ~, ~spomeniki ~, ugostiteljski ~ Pridjev "samostojea" je nepotreban jer i druge graevine su "objekti" (DZNM - TO98). dio graevine u obliku luka: ~ mosta u graevinarstvu ta rije nije poznata postati vrst, jak , otporan; ojaati; prilog: ovrsnuo naziv ovrsli beton je pogrean ! okomiti prokop u zemlji, stijeni ili propust u graevinskoj umjesto okomiti treba vertikalni konstrukciji okrugla ili viekutnog presjeka; kanalizacijsko ~, ~ bunara 1. pravac to ga tvori nit viska u poloaju ravnotee krivo! u matematici i tehnici znaenje pod 1. je 2. pravac koji sijee neku plohu, povrinu ili crtu pod kutom vertikala, a znaenje pod 2. okomica. od 90. Vertikala koji je usmjeren odozgo prema dolje, koje je pod pravim krivo! vidi redak iznad. kutom prema podlozi; vertikalan: ~ pravac, ~a greda, ~a povrina 1. graevni materijal kojim se ziu zidovi, stupovi, svodovi i krivo! opeka nije crijep. poplouju podovi, najee paralelopipednog oblika, dobiva se peenjem prethodno oblikovane gline; cigla: fasadna ~, zidna ~, podna ~ 2. crijep a) drvena ili elina konstrukcija za betonsko zidanje ne postoji betonsko zidanje! b) keramike, mramorne ili metalne ploice ili drvene letvice koje tite i ukrauju zid; elina ~, drvena ~ dio stroja ili naprave koji ima povratne pokrete neobino tumaenje? Nai bolju definciju. sila ili naprezanje koje djeluje na konstrukciju ili njezin dio: konfuzno objanjenje! Optereenje je djelovanje doputeno ~, kritino ~, ~ grede na konstrukciju ili njezin dio. ureaj u kojem se energija periodino pretvara iz jednog koji su to oblici? (kinetika i potencijalna oblika u drugi energija) pomoni nosivi element konstrukcije kupole, prijelazni umjesto "lanak" treba "element" lanak za formiranje krune kupole nad kvadratinim ili polukrunim tlocrtom zemljina estica upisana u zemljinim knjigama krivo! Parcela moe biti upisana samo u katastru dok u zemljinim knjigama ne mora ni postojati

386

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku pasarela perioda Tumaenje u Rjeniku pjeaki mosti za prijelaz preko eljeznike pruge 1. razdoblje 2. odsjeak vrijednosti nezavisne varijable nakon kojeg se vrijednosti funkcije sukcesivno ponavljaju. ~ njihala trajanje jednog njihaja jednostavno eljezno ili elino orue zailjeno na jednom ili oba kraja, privreno na drveno dralo, vrlo rasprostranjenje uporabe, slui za kopanje u tvrdom i stjenovitom tlu; budak, trnokop, kramp u antikom graditeljstvu, pravokutna kamena ploa na kojoj stoji baza stupa ili pilastra konstrukcijski ravninski element kojem je debljina mala u usporedbi s drugim dimenzijama, rasprostranjen posebno u zgradarstvu, mostogradnji, pri gradnji hidrotehnikih graevina i prometnica: stropna ~, armiranobetonska ~, elina ~, masivna ~, rebrasta ~ 1. vodoravna povrina na tlu zgrade ili na stropnoj konstrukciji izmeu katova po kojoj se hoda: pasti na ~, puzati po ~, spavati na ~u 2. kat: kua na dva ~a 1. naselje nastalo ispod srednjevjekovnog grada 2. zid ili temelj izgraen ispod graevine ili konstrukcije; podgrada 3. graevinski objekti izgraeni ispod grada potporanj graevinski objekt ispod razine terena na raskriju prometnica visokih kategorija ili gdje se kriaju cesta i eljeznica, prolaz za pjeake i vozila ispod vee prometnice: cestovni ~, eljezniki ~ Komentar D. A. zato samo preko eljeznike pruge? U svim drugim rjenicima hrvatskog jezika ova je rije mukog roda: "period"! Zato je sada promijenila rod? predugo objanjenje za jednostavak alat. Ne moe to biti eljezno orue!

pijuk

plinta ploa

usko struni naziv nepotreban u Rjeniku dimenzija=izmjera

pod

znaenje pod 2. nije tehniki uobiajeno, moda vrijedi kao regionalno znaenje

podgrae

umjesto "graevinski objekti" staviti "graevine"

podupira podvonjak

vidi potporanj umjesto "graevinski objekt" staviti "graevina". Prometnice visokih kategorija ??

podzid pokus

zid ispod graevinskog objekta ili konstrukcije koji preuzima umjesto "graevinski objekt" staviti "graevina" optereenje i prenosi ga na temelj ili temeljno tlo postupak kojim se planski izaziva neko stanje ili proces radi znanstvenoga istraivanja; eksperiment: ~i na mievima, atomski ~i, fizikalni ~i, kemijski ~i stavljati na mjesto; postavljati: ~ kanalizacijske cijevi, ~ parkete, ~ crijep, ~ podzemne kablove pokost na drvenim proizvodima premazana radi zatite ili sjaja obrtnik ili poduzetnik koji je ponudio izvedbu graevinskih radova pokus se moe provesti i ako mu cilj nije znanstveno istraivanje krivo !!! Kablovi su posude za vodu! Pod zemljom se nalaze kabeli. pokost=lak nije li bolje: ponua

polagati politura ponuditelj portik

ulazni trijem, predvorje, natkriveni prostor to ga oblikuje ne spada u opi rjenik stupovlje pred glavnim ulazom graevine ili trijem priljubljen du zgrade 1. glavna kuna vrata; dveri 2. veliki kuni hodnik. Vea koji se odnosi na posmik. ~o naprezanje naprezanje koje nastaje kada sila djeluje na povrinu, stvarnu ili zamiljenu unutar tijela, izazivajui smik, odvez; naprezanje na odvez 1. konstrukcijski element koji to podupire, koji preuzima optereenje; podupira: ~ grede, ~ svoda, ~ kupole 2. oslonac, uporite regionalizam krivo! Sila djeluje na plotinu a ne na povrinu. Kakva je to "zamiljena povrina". Naziv odvez je nepoznat u tehnici. Vjerojatno je trebalo pisati "odrez". rije nije uobiajena u tehnici. Ne govori se da svod ili kupola imaju potporanj.

portun posmini

potporanj

GRAEVINAR 54 (2002) 6

387

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku potporni 1. koji je u ulozi potpornja, na koji se naslanja neka konstrukcija: ~ stup. ~ luk konstrukcijski element koji preuzima horizontalnu komponentu tlane sile svoda i prenosi je na potporne stupove; 2. ~ zid a) u arhitekturi, zid koji preuzima optereenje gornjeg dijela konstrukcije; nosivi zid b) u gradnji prometnica, zid koji se nalazi ispod graevnog objekta, najee u nasipu i preuzima tlak od tla i od objekta ili prometnog optereenja c) potporni zid u usjeku i zasjeku prometnice koji preuzioma tlak zasjeenoga prirodnog tla i spreava njegovo zasipanje potres iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla uzrokovana uruavanjem stijena, magmatskom aktivnou ili tektonskim poremeajima u Zemljinoj kori: uruni ~, vulkanski ~, tektonski ~ povrina 1. vanjska, gornja, ravna strana mase: ~ mora, ~ zemlje, izroniti na ~ 2. vidi - plotina prednapinjanje napinjanje armature prije ugradnje betona za izradbu prednapetih betonskih konstrukcija prednapregnuti prednaprezanje prezid projekt vidi prednapeti vidi prednapinjanje pregradni zid 1. crte objekta razraen za gradnju: ~ zgrade, ~ ceste, ~ spomenika 2. znanstveni organizirani pothvat sadrajno i metodoloki razraen s oznaenim opsegom i rokom izvedbe: istraivaki ~, znanstveni ~, leksikografski ~. Nacrt izraiva projekta: graevinski ~, cestovni ~ 1. otvor razliite veliine zatvoren pominim okvirom sa staklom na zidu, krovu zgrade i sl. koji slui za osvjetljivanje i prozraivanje prostorija: gledati kroz ~ 2. okvir sa staklom kojim se zatvara otvor: dvokrilni ~, prikrilni ~, jednokrilni ~. Slijepi ~ - zatvorena udubina u zidu u obliku prozora. Francuski ~ - prozor koji see do poda a na vanjskoj strani ima nisku zatitnu ogradu dugi i uski ureen ili utaban prostor povezan s naseljem izravno ili posredno koji slui za prolaenje i kretanje ljudi, ivotinja i vozila: seoski ~, blatnjav ~, makadamski ~, suh ~, zaobilazan ~, prijeki ~ pukotina u Zemljinoj kori du koje dolazi do uzdizanja, sputanja ili uzdunog pomicanja njezinih dijelova; prosjelina, raskolina: normalni ~, reverzni ~ razorenje: ~ grada sprava kojom se ravna povrina mjerenjem nagiba dovodi u vodoravan poloaj; libela 1. pravilnik kojim se regulira poslovni red; poslovnik 2. skup propisa i akata kojima se ureuju pitanja prethodnih radova, izgradnje, iskoriivanja i odravanja graevine, ukljuujui i njezino ruenje znanost o deformacijama i tijeku tvari, koja prouava vrste, poluvrste, viskozne, viskoelastine, plastine i tekue tvari, njihovo ponaanje i odaziv na djelovanje naprezanja popravak oteene stare graevine, starog namjetaja, kipa ili slike tako da dobije svoj prvotni oblik; rekonstrukcija: ~ starohrvatske crkve, ~ fresaka Komentar D. A. Potporni luk vjerojatno prenosi sve, a ne samo horizontalne sile svoda? uz 2.a): nepotrebno je "u arhitekturi" jer isto moe biti i u graevinarstvu i drugdje uz 2. b): umjesto "graevinski objekt" staviti "graevina". Umjesto "tlak od tla i od objekta" staviti "tlak tla i graevine".

zato u mnoini

Rjenik ne razlikuje pojmove povrina i plotina jer pod 2. navodi da je drugo znaenje povrine rije plotina to je krivo. nepotpuno tumaenje: prednapinjanje se moe izvesti i nakon ugradnje betona. Zato je bolje izbaciti "prije ugradnje betona". u tehnikom nazivlju ova je rije izbaena i zamijenjena rjeju prednapeti. kao redak iznad u tehnici je ova rije zbunjujua jer prefiks "pre" ne znai ni "prije" ni "previe" umjesto "objekt" staviti "graevina"

projektant prozor

bolje: strunjak koji prikrilni prozor ?

put

to znai "izravno ili posredno"?

rasjed

reversni ili reverzni ??

razor razulja regulativ

rije nije uobiajena u tehnici nejasno tumaenje pazi: nema rijei regulativa koja je uobiajena (i loa) u tehnici. Dobra je zamjena: tehniko zakonodavstvo. umjesto "odaziv" vjerojatno treba "odziv". Definicija je kriva - reologija prouava ponaanje tvari pri djelovanju naprezanja tijekom vremena restauracija i rekonstrukcija su razliiti pojmovi.

reologija

restauracija

388

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku reka razmak izmeu elemenata konstrukcije ostavljen radi osiguranja prostora za rad materijala rizalit ukrasni istaknuti dio na ravnoj zidnoj plohi, najee na proelju, pravokutne ili poligonalne izvedbe rog dio krovne konstrukcije, kosa greda ili motka koja dri krovnu strehu roletar specijalizirani radnik ili obrtnik za izradbu i postavljanje sjenila u obliku roleta i zastora to se postavljaju na svijetle otvore zgrada graevinski stroj raznolike namjene, prvenstveno za kopanje rovova; bager, jarualo, gliboder 1. kolac za podupiranje; podupira, potporanj, pritka 2. prekriene motke koje se stavljaju na krovnu konstrukciju mjesto rogova podupira, potporanj, rozga kose grede koje se na donjoj strani odupiru o stropnu gredu ili armiranobetonsku stropnu konstrukciju, preuzimaju ulogu zatege i nosaa krovne strehe Komentar D. A. umjesto "za rad materijala" treba "za obujamske promjene materijala", jer materijal ne radi. ne spada u opi rjenik krivo! Izbaciti rijei "motka koja dri krovnu strehu". Rije streha upotrijebljena je u krivom znaenju; treba .."koji dri na krovnu plohu nepotrebna je rije "svijetle"

rovokopa rozga

zastarjelo: gliboder? u graevinarstvu nepoznata rije

rozgva roenice

ruenje

sadra

sakralni salonit

sanacija sanirati seizmiki seizmika serklaa

shema sila

sima situirati

vidi redak iznad Potpuno krivo i nejasno! Rije streha upotrijebljena je u krivom znaenju; mislilo se na krovnu plohu. Ako su to podronice onda nisu kose.. Zato je u mnoini? postupak razaranja neke graevine koji se obavlja na propisan A ruenje prouzroeno poarom, eksplozijom ili nain po pribavljanju potrebnih dokumenata, dozvole ili ratom? naredbe rasprostranjen mineral, prirodni kalcijev sulfat koji se rabi u kakve se to take od sadre ?? graditeljstvu kao vezivo i za izradbu taka, u kiparstvu za "Graditeljstvo" zamijeniti s "graevinarstvo" izradbu modela i odljevaka, u medicini za uvrenje udova nakon loma; gips ~ objekti graevine namijenjene vjerskim obredima nepotreban je izraz "sakralni objekti" graevni materijal proizveden od azbestnih vlakana, cementa krivo! Treba: trgovaki naziv za graevni i vode koji se danas manje rabi zbog navodno tetnog proizvod proizveden od azbestnih vlakana, djelovanja azbesta cementa i vode. tetno djelovanje azbesta u salonitu nije dokazano pa je nastavak tumaenja nepotreban ozdravljenje, poboljanje, sreenje vidi asanacija. Ovu rije u graevinarstvu ne bi trebalo upotrebljavati. Vidi redak nie. nema znaenja vezanog za graevinarstvo koji se odnosi na potrese: ~ valovi, ~e prosjekline prosjekline = rasjedi metoda mjerenja irenja potresnih valova krivo! Vjerojatno se mislilo na refrakcijsku seizmiku. nedostaje znaenje u zgradarstvu: 1. kruni obzid, opasivanje ili kruni opkop oko graevine 4. armiranobetonske grede i stupovi u zidanim 2. horizontalni trak koji je dio unutranje ili vanjske zgradama kojima se poveava otpornost na arhitektonske kompozicije, esto oko stupova, kolonada djelovanje potresnih sila. 3. vezanje zidova lancem; zatega Pod 3. je pogreno navedeno da je to zatega. Zidovi se nikad ne veu lancem U graevinarstvu je uobiajen naziv serkla. skica, nacrt, plan: ~ objekta neprikladno objanjenje. Bolje je: pojednostavnjena skica ... vie pogreaka! Umjesto "neelastinoga" treba a) utjecaj, djelovanje koje mijenja brzinu ili smjer gibanja "elastinoga" i izbaciti tu rije. Rije "utjecaj" je neelastinoga tijela: pogonska ~, pokretna ~, porivna ~, nepotrebna. Sila ustrajnosti je inercijska sila. vuna ~ b) produkt mase i ubrzanja: ~ ustrajnosti, ~ tea, teinska ~, Produkt je umnoak. Sila tea naziva se gravitacijsko ubrzanje (vidi HRN ISO ....). jedinica za ~u u antikoj arhitekturi zavrni rub trijema, obino ukraen nepotrebno u opem rjeniku ornamentima, sluio kao lijeb za sakupljanje kinice odrediti, odreivati poloaj, raspored; rasporediti, situirati zgradu je neobino znaenje ? rasporeivati, smjestiti, smjetati: ~ zgradu, ~ flotu

GRAEVINAR 54 (2002) 6

389

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku skela pravokutno plovilo na unutranjim vodama za prijevoz s jedne obale na drugu, skele - privremena pomona konstrukcija pri graenju i popravku graevinskih objekata: podignuti ~, skinuti ~ skelet nosivi dio konstrukcije bitan za stabilnost graevine; okosnica skeletni koji se odnosi na skelet; kosturni: ~e grane, ~ korijeni. ~a konstrukcija sustav povezanih okomitih i vodoravnih nosivih konstrukcijskih elemenata koji se tijekom gradnje popunjuju nenosivim razdjelnim dijelovima skica crte, nacrt, model izveden u glavnim crtama: ~ zgrade sljemenjak 1. pokrov krovnoga sljemena, izrauje se od posebno oblikovanog crijepa za krovove prekrivene crijepom ili od pocinanog lima za ostale krovove 2. graevina ili spomenik graen tako da ima sljeme: steak ~ sljubnica uzduni spoj platica oplata drvenoga broda smicanje Komentar D. A. zato je ta rije u mnoini kad oznauje "privremenu pomonu konstrukciju"? Umjesto "graevinskih objekata" treba staviti "graevina" rije okosnica ne upotrebljava se u graevinarstvu rije "okomit" upotrijebljena u krivom znaenju. Nepotrebno je "koji se tijekom gradnje popunjuju nenosivim razdjelnim dijelovima" jer postoje skeletne konstrukcije bez nenosivih elemenata. skica nije model uz 1.: ako je od bakra onda nije pocinan. Ispustiti pridjev "pocinan"

smian soboslikar stabilnost standard standardizacija stiropor

streha strop stube

stup

suteren aht alaporke amot

nedostaje znaenje u graevinarstvu: reka; sloj morta u zidu od opeke deformacija nastala djelovanjem sila na meusobno paralelne krivo! Isto to i (vidi) posmik i smik. Kako je slojeve materijala smicanje pomicanje (pomak) onda ovdje pogreno stoji "deformacija". Materijal ne mora biti slojevit. Rije moda ne spada u hrvatski jezik? koji se odnosi na smik ili smicanje. ~no naprezanje Rjenik ne razlikuje povrinu i plotinu. Ovdje naprezanje uzrokovano djelovanjem sila na povrinu u istoj ili treba da stoji "plotina". paralelnoj ravnini paralelnoj=usporednoj 1. obrtnik koji lii zidove, liilac soboslikanje i lienje su razliiti poslovi. Zidovi 2. obrtnik koji lii i oslikava zidove se ne lie ve bojaju. svojstvo tijela da se vraa u prvobitni poloaj nema tumaenja za graevinarstvo propis kojim se odreuje veliina i kakvoa proizvoda ili krivo! Standard nije propis. Trebalo je napisati definiraju neke veliine, vrijednosti ili jedinice "norma" 1. odredbe i pravila vezane za standard: ~ proizvoda zakonom propisana rije je normizacija (umjesto 2. odreivanje standarda: ~ jezika standardizacija) kruta, rupiasta i lagana plastina tvar, koja se rabi za gradnju krivo! Treba: trgovaki naziv za ...". Od stiropora pregradnih zidova kao zamjene za ciglu, za izradbu ambalae se ne grade zidovi i on ne zamjenjuje ciglu. i sl. Stiropor je graevni proizvod koji se rabi kao izolacijski materijal. dio krova koji se prostire preko zida titei zgradu od oborina; Ova rije u prethodnim tumaenjima znaila je stati po kii pod ~ (pogreno) "krovnu plohu" ravna ploha koja natkriva zatvorenu prostoriju: visok ~, nedostaje objanjenje za "stropnu konstrukciju" betonski ~, daani ~ konstrukcija od niza stupnjevito poloenih vodoravnih ploa stube ne moraju biti sagraene od vodoravnih ugraena u stubite od dna do vrha zgrade koja slui za ploa. U dano tumaenje ne uklapaju se kamene hodanje u visinu i silaenje niz nju: drvene ~, kamene ~, stube. Bolje bi bilo: graevni element zgrade betonske ~, unutranje ~, vanjske ~, zavojite ~. Pomine ~ - namijenjen kretanju osoba u vertikalnom smjeru. pokretne elektrine stube koje uspinju i sputaju ljude u pothodnicima, robnim kuama, podzemnim eljeznicama i sl. 1. deblo ili greda usaeni u temelju i takav eljezni ili okomit=vertikalan. Stupovi mogu biti i kosi! betonski predmet; stoer potporanj=podupira 2. (grad) okomit potporanj koji prenosi teret nadgraa na vrstu podlogu: terasa na ~ovima, mosni ~ 1. dio zgrade ukopan u zemlju; podrum, konoba Rjenik ne razlikuje podrum i suteren. Suteren je 2. podrumski stan: stanovati u ~u djelomino, a podrum potpuno ukopan. okomit otvor, prolaz esto obzidan i poklopljen, koji umjesto okomit treba vertikalan omoguuje pristup podzemnim vodovodnim, kanalizacijskim, plinskim i elektrinim instalacijama. Grotlo, okno reetkasti drveni kapci na prozorima i vratima za reguliranje nisu reetkasti svjetlosti i proputanje zraka u prostoriju, tipine za mediteransku arhitekturu vatrostalna glinena opeka za gradnju pei i loita krivo! To nije opeka ve prakasti materijal za izradu buke ili sastavni dio amotne opeke

390

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku av rup na spoju dvaju komada kovine spojen zavarivanjem ili zakovicama ip stup kojim se optereenje graevine kroz mekane i rahle slojeve tla prenosi u vre slojeve ili na stijenku podloge; pilot umski ~e ceste prometni graevinski objekti koji trajno omoguuju dostupnost i otvorenost umskogospodarskoga podruja za mogunost koritenja uma i za protupoarni pristup tapeta ukrasna i zatitna prevlaka od papira, tkanine, koe, plastike za zidove i pokustvo tarac gornji sloj uglaane i otporne povrine dobiven sipanjem kamenia ili nepravilnih ploa u itku cementnu podlogu te bruenjem, a izrauje se i od opeke, kamenih, keramikih ili betonskih ploica tavanica stropna greda tehniar Komentar D. A. umjesto "rup" treba "rub" umjesto "na stijenku podloge" bolje je "na podlogu" umjesto "graevinski objekti" stavi "graevine"

pokustvo se ne oblae tapetama cement je prah pa ne moe biti idak! Ne razlikuje se cement od betona! Umjesto "cementna podloga" treba "betonska podloga" krivo ili nije tehniki izraz! U srpskom je jeziku tavanica=strop ne postoji zanimanje graditeljski tehniar.

tehniki

temenos tender tenzometar

tenzometrija

teraco test

tea teina tlak tlocrt

toranj

1. strunjak sa zavrenom srednjom tehnikom kolom: umarski ~, graditeljski ~ 2. visokokolovan tehniki strunjak 3. onaj koji dobro pozna tehniku posla, koji je vjet izvoa: nogometni ~, glazbeni ~ koji se odnosi na tehniku: ~a kola, ~o znanje, ~a svojstva. ~ tehniki materijal ne mora nuno biti u vrstom pregled postupak kojim nadleni organ uprave provjerava stanju (npr. boje, svjei beton) je li graevina ili ureaj u skladu s izdanom dozvolom, tehnikim propisima i normama. ~ materijali tvari uporabljive u vrstom stanju za gradnju ili izradbu ega ograen prostor ili dvorite oko svetita starih Grka, preuzak struni naziv nepotreban u Rjeniku boanstvu posveena zemlja nema tumaenja rijei u znaenju "ponuda" dio mjernog ureaja za odreivanje deformacije na povrini ne treba "dio mjernog" i "na povrini". konstrukcije Tenzometar moe biti postavljen i u unutranjosti konstrukcije eksperimentalna metoda mehanike kojom se na konstrukciji djelomino krivo! Izbaciti rijei "na povrini" ili modelu odreuje duljinska deformacija kako bi se odredila naprezanja na povrini konstrukcije smjesa od komadia prirodnoga obojenog kamena i cementa umjesto "cementa" treba "betona ili morta" izbruena nakon stvrdnjavanja, koja slui za dekoriranje podova vidi: pokus eksperimentalni postupak kojim se odreuje ili mjeri koje fizikalno ili kemijsko svojstvo, ili se provjerava koji kemijski ili tehnloki proces: ~ tvrdoe, ~ vodopropusnosti, ~ plinopropusnosti, ~ kiselosti, ~ zagaenosti, ~ rada motora, ~ putanja rafinerije u pogon rezultanta privlane sile Zemlje i centrifugalne sile zbog sila tea=gravitacijsko ubrzanje (HRN ISO...) Zemljine rotacije: sila ~ sila kojom gravitacijsko polje djeluje na masu; specifina ~ - djelomino krivo! specifina teina je omjer omjer teine i obujma odreene tvari teine i obujma bez upljina u tvari. sila koja djeluje na jedinicu povrine: atmosferski ~, krivo! Rjenik ne razlikuje povrinu i plotinu hidrodinamiki ~, apsolutni ~, relativni ~, krvni ~, visoki ~ crte, plan, horizontalna grafika projekcija graevnoga ili umjesto "graevnoga ili kojeg drugog objekta" kojeg drugog objekta, razrada rasporeda prostorija i bolje je: "graevine ili predmeta" konstruktivnih dijelova graevine ili graevina; tloris: ~ zgrade, ~ stana, ~ naselja 1. visoka graevina podignuta na relativno maloj osnovici objekt=graevina kao samostalan objekt ili u sklopu neke cjeline; kula, zvonik: okomit=vertikalan gradski ~ 2. uzdignuta okomita konstrukcija razliite namjene: televizijski ~, naftni ~, vatrogasni ~, kontrolni ~

GRAEVINAR 54 (2002) 6

391

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku torkret mlazni beton koji se transportira kroz gipke cijevi u struji zraka te velikom brzinom nabacuje na neku povrinu, za osiguranje pokosa strmih padina i za sanacijske radove torzija Komentar D. A. sanacijski radovi? Vidi: sanacija Djelomino pogreno objanjenje. Ako se voda dodaje na mlaznici, onda se cijevima u struji zraka transportira samo mjeavina agregata i cementa. zakret ili zaokret? zakretanje ili zaokretanje?

transena trasa

traverza trenja trifora triglif trijem troforij trolist

trompa

trus tunel

tunelogradnja ugradba upornjak

valjak

vapno

vertikala vijadukt

visokogradnja

uvijanje vrstog tijela zakretnim momentom okomitim na njegovu uzdunu os, otpor to ga tijelo prua takvom zakretanju: moment ~e izbuene, perforirane kamene ploe koje u crkvenoj usko struni naziv nepotreban u Rjeniku arhitekturi slue kao pregrada razinica=niveleta. U Rjeniku nema rijei razinica zamiljena os ceste, eljeznice, kanala, nasipa prikazana tlocrtnim poloajem na nacrtu, a visinskim poloajem razinica u uzdunom presjeku. voenje ~ - postupak kojim se na poloajnom nacrtu utvruje tlocrtni i visinski poloaj prometnice, ceste, eljeznice; trasiranje, polaganje trase poprena eljezna ili drvena greda svaka elina (a ne eljezna) greda moe biti traverza. Drvene grede nisu traverze. potres zastarjela i regionalna rije luni otvor sa dva stupia podijeljen na tri dijela, est na usko struni naziv nepotreban u Rjeniku prozorima, osobito u graditeljstvu romanike i gotike arhitektonski ukras na glavnoj gredi antikoga hrama u obliku usko struni naziv nepotreban u Rjeniku kamene ploe sa tri reljefna lijeba natkriven prostor, galerija, hodnik kojemu jednu uzdunu ako je (vidi) pilastar dekorativni (tj. nenosivi) stup stranu ini nosivi zid, a drugu niz nosivih stupova ili pilastara na zidu on ne moe biti nosa trijema uzduna galerija iznad srednjega crkvenog broda, koja je usko struni naziv nepotreban u Rjeniku nizom trifora otvorena prema unutranjosti crkve ornamentalni lik nalik na list djeteline sastavljen od tri transena? nepotpune povezane krunice, est u strukturi prozora, portala i transena pomona konstrukcija u arhitekturi koja slui da se usko struni naziv nepotreban u Rjeniku kvadratini tlocrt pretvori u poligonalni i tako dobije leite za izgradnju kupole potres zastarjela rije ureena prometnica ili hidrotehniki objekt prokopani kroz objekt=graevina brdo, ispod rijeke ili mora: buiti ~, eljezniki ~, cestovni ~, prokopani=prokopan vodovodni ~ grana graevinarstva koja se bavi probijanjem i gradnjom zar probijanje nije gradnja? Izbaciti "probijanjem tunela i". Nedostaje projektiranje tunela nema te rijei u Rjeniku konstrukcijski element koji slui kao uporite, istaka zida nedostaje tumaenje za upornjak u mostogradnji. koja ga pojaava i neutralizira boni pritisak luka, svoda, Rije potpornjak ne spada u tehniku. kupole ili krova; potpornjak graevinski stroj s tekim cilindrom za ravnanje, nabijanje, cilindar=valjak zbijanje tla, rastresita materijala, betona, asfaltnih mjeavina: elini ~, gumeni ~, parni ~ 1. kalcijev oksid koji se dobiva peenjem vapnenca: ivo ~ vezivi=vezivni 2. kalcijev hidroksid dobiven gaenjem ivog vapna vodom, koji rastopljen u vodi slui za bijeljenje zidova i kao vezivi graevni materijal za izradbu buke: gaeno ~ pravac niti viska u poloaju ravnotee okomit na vodoravnu Rjenik ne razlikuje vertikalu i okomicu ravninu; okomica graevina za cestovni ili eljezniki promet preko doline, krivo! Treba izostaviti dio reenice "manjeg provalije, usjeka, druge prometnice ili iznad dijelova naselja, raspona stupova od mosta" manjega raspona stupova od mosta objekt=graevina. izgradnja zgrada, stambenih, upravnih, industrijskih, Izbaciti "iznad razine zemlje" jer su to i ceste, sakralnih objekata, gradnja iznad razine zemlje; mostovi i brane. zgradogradnja Rije zgradogradnja nije uobiajena u tehnici.

392

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku visulja Tumaenje u Rjeniku Komentar D. A. nedovoljno jasno tumaenje. Treba: Nosiva konstrukcija trokutastog ili trapeznog oblika uobiajena rije u tehnici je vitlo. Prema Akademijinu Rjeniku obje su rijei istovrijedne. objekt= predmet zato nije vodno gospodarstvo?

nosiva konstrukcija u koje je nosiva greda objeena, visea, ovjeena konstrukcija vitao dizalica s runo ili strojno pokretanim bubnjem na koji se namata ue koje podie teret ili takav stroj za povlaenje tereta vizirati usmjeriti, usmjeravati vizuru prema motrenom objektu vodogospodarstvo oblik gospodarske djelatnosti koji obuhvaa iskoriivanje vode, njezinu namjenu, podjelu i nain uporabe te zatitne mjere od tetnoga i razornog utjecaja vode i zatitu od oneienja vodonepropusnost svojstvo brodskog trupa da ne proputa tekuine, posebice vodu vrata konstrukcija koja se otvara i zatvara, ugraena u otvor zida kroz koji se prolazi u zgradu i iz nje, u prostoriju i iz nje: ulazna ~, sobna ~, balkonska ~ zabetonirati uvrstiti to ugradnjom betona, prekriti betonom, ugraditi u beton zacementirati ispuniti, povezati cementom ili izravnati plohu cementnom glazurom; zabetonirati; ~ rupu, ~ dvorite zagat zagatiti zamor pregrada ili brana koja zaustavlja ili usmjerava vodotijek; priboj, gat napraviti pregradu preko vodenoga tijeka, zatrpati gaz, zagraditi gatom; zajaziti umor. ~ materijala pojava da se neki materijal, nakon opetovanih ciklikih optereenja, slomi pri naprezanju manjem od njegove vlane vrstoe odreene statikim testom zmijolika cesta koja vodi od podnoja prema vrhu uzvisine; serpentina radnik koje se bavi zavarivanjem: testiranje ~a spajati dijelove kovina taljenjem njihovih rubova koji hlaenjem meusobno srauju: ~ eljeznu konstrukciju mosta, ~ brodski trup vidi: potres 1. okomiti nosivi ili pregradni nepokretljivi graevni element, vanjski ili unutranji, izgraen najee od kamena, opeke ili betona, bitni dio kue ili koje druge graevine: nosivi ~, pregradni ~ 2. ograda sazidana od kamena, betona ili opeke: vrtni ~, dvorini ~ 3. krupan obrambeni objekt graen oko srednjovjekovnoga grada, dvorca ili gradskog sredita: zidine 4. suhozid znanost o zidanju, projektiranje i izvedba zidarskih poslova; graditeljstvo

nedostaje: svojstvo graevnog materijala da ne proputa vodu vrata nisu konstrukcija! Bolje je ureaj, graevni element, graevni proizvod "ugraditi u beton" tu ne spada i krivo je KRIVO! izbaciti tu rije jer se nita ne moe zacementirati cementom koji je prah. (u Dalmaciji "cimenat"="beton", tal. cemento) vodotijek=vodotok tijek=tok izbaciti rije "vlana" jer se zamor moe i drukije ispitivati. test=pokus neuobieno u tehnici testiranje=provjera, ispitivanje eljeznu=elinu

zaokretnica zavariva zavarivati

zemljotres zid

rije ne spada u hrvatski jezik okomiti=vertikalni uz 1.: izbaciti nepotrebnu rije "nepokretljivi" uz 3. obrambeni objekt=obrambena graevina

zidarstvo

zie buka

eljezniki

krivo! Zidarstvo (engl. masonry) nije znanost ve obrt. Ne obuhvaa projektiranje. Izbaciti rije graditeljstvo koja tu ne spada skup zidova koji okruuju kakvu graevinu umjesto "koji okruuju" staviti "od kojih je izgraena" umjesto vapna ili cementa treba vapna i/ili smjesa gaenog vapna ili cementa i vode koja s vremenom vrsne, a slui za zidanje povezivanjem zidnih elemenata, za cementa. Vidi mort. Vidi malter. oblaganje zidova i stropova, izradbu fasada; malter, mort: gruba ~, plemenita ~, stropna ~, vanjska ~ ~a pruga sloeni tehnoloki sustav kojim promiu vlakovi eljezne=eline odravajui javni robni i putniki promet. promiu=prometuju ~ vlak eljeznika kompozicija koja se sastoji od lokomotive s vie vagona ~ prag drveni, rjee betonski prag na koji se postavljaju i privruju eljezne tranice na pruzi

GRAEVINAR 54 (2002) 6

393

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku Tumaenje u Rjeniku ilavost svojstvo materijala da moe izdrati velika naprezanja Komentar D. A. krivo! a) svojstvo materijala da podnese velike plastine deformacije prije sloma b) udarna ilavost - sposobnost materijala da se odupre udaru tijek=teenje murje od iblja pripada dalekoj povijesti. Umjesto "iblje ili ipke" staviti "betonski ili elini zid ..."

itkost murje

svojstvo tekue tvari koja omoguuje njezin polagani tijek iblje ili ipke na zagatnoj stijeni koja zatiuje iskop od dotjecanja vode i uruavanja

394

GRAEVINAR 54 (2002) 6