Vous êtes sur la page 1sur 21

ITALIJA

RIM
MAKSENCIJEVA BAZILIKA 306.312. dvoranska gra., osnosimetrini slijed: predvorje, sredinji prostor s krinim svodom i egzedra, na svakoj uzdunoj strani 3 traveja s poluvaljkastim svodom. Konstantin dovrio novi portik i tribunal KONSTANTINOV SLAVOLUK oko 315. prvo koritenje reljefnih spolija sa Trajanovog slavoluka, slavoluka Marka Aurelija i lovakog Hadrijanovog spomenika. Posljednji spomen antike. SV. IVAN LATERANSKI / SV. SPASITELJA / BASILICA CONSTANTINIANA oko 315. Konstantin za Silvestara, 1. javna gra., ranokranska baz. Narteks, 5brodna, I-Z orijentacija, viedijelni transept sa polukrunom apsidom u visini bo. brodova. Crkva vjernika od prezbiterija odijeljena slavolunom stijenom i kancelom. Mozaici u polukupoli apide Pantokrator podijeljen u 2 zone: 1) Krist na nebu sa anelima, 2) Simbol kria okruen Bogorodicom i Sv. Ivanom. LATERANSKI BAPTISTERIJ oko 315. Konstantin za Silvestra, kruan tlocrt sa sredinjim prostorom sa kupolom na tamburu i sa ambulatorijem. U 5. st. preureen u oktogonalnom obl. pod Sikstom III. Zlatna piscina sa baldahinom sa zlatnom fig jaganjca i sreb fig Krista i Ivana Krstitelja. MEMO. BAZ. SV. PETRA 320.-329. atrij i narteks, 5brodna, glavni i pomoni brodovi se spajali s neprekinutim transeptom koji slavolunom stijenom odvojen od gl. broda, a sa polukrunom apsidom tvorio funkcionalno izdvojen prostor u baz. apostolovu memoriju pod baldahinom kao sredite konstrukcije. Niz mauzoleja kasnog 4. st. uz vanjske zidove. Mozaik apside 2 zone: 1) Krist na nebu iznad 4 rajske rijeke sa sv. Pavlom i sv. Petrom (Traditio Legis) 2) 2 grada (B i J) iz kojih izlazi po 6 ovaca koje idu prema prijestolju na kojem Agnus Dei s kriem. MEMO. BAZ. SAN PAOLO FUORI LA MURA / SV. PAVAO oko 330. na Via Ostiensis, 5brodna, atrij, neprekinuti transept visok gotovo kao gl. brod, svetite blizu gl. brodu. 5. st. Leo I. restaurirao crkvu tuko ukrasima i mozaicima u stilu sikstinske renesanse Mozaici na zidovima ciklus Geneze. Za vrijeme Lea I. apsida Pantokrator, Slavoluna stijena sv Pavao i Petar kao zastupnici zemaljske crkve i 24 starca nose vijenac Kristu kao zastupnici nebeske crkve. MEMO BAZ. oko 330. - SAN SEBASTIANO (Via Appia), SAN LORENZO ( Via Tiburtina), SANTA AGNEZA ( Via Nomentana), - uz nju mauzolej S. Konstance, SAN PIETRO E MARCELLINO (Via Labicana) uz nju mauzeolej Helene. Imale narteks, orijentirane I-Z, duge do 100m, prostrani deambulatorij na Z. kraju oko martirija sveca. Nad konfesijom oltar. MAUZOLEJ SV. KONSTANCE 320.-350. Centralna gra. s narteksom. Sredinji prostor s kupolom na tamburu, odvojen od ambulatorija sa 12 pari kompoz. stup. Ambulatorij ima polukru. i pravokut. nie naspurot ulaza kvadratna s Konstancinim sarkofagom. Mozaici kupola (nije sa.) SZ scene na plavoj osnovi. Nie (djelomino sa.) u dvije vee nie Krist na globusu sa sv. Pavlom i sv. Petrom kojem predaje svitak Traditio Legis; i prikaz Boga kako predaje Mojskiju zapovijedi. Bavasti svod ambulatorija (sauvani) u 12 segmenata, geom. uzorci, vinova loza s paunima i puttima, pozlaene posude i portreti Konstance. 1

Sarkofag porfirni, puti u medaljoni beru groe i prave vino, okolo vitice vinove loze a izmeu pauni i janjci. Paun koji pije iz kalea simbol euharistije. SANTA MARIA MAGGIORE / CRKVA MARIJINA UZNESENJA 431.-440. na breuljku Kvirinalu, gradio Siksto III. 3brodna baz bez transepta, orijentacija Z-I, guste kolonade jonskih stupova vode do trijumfalnog luka na koji nadovezana apsida (dananja apsida iz 13. st.) Mozaci slavoluka 1-scene u povijesti koje prikazuju prizore iz Marijina ivota, zatim JiB iz kojih izlazi po 6 ovaca (donja razina) te Sv. Petar i Pavao (najgornja razina) Mozaici gl. broda svaka ploa horizont. podijeljena na 2 scene. SZ scene vezane uz Abrahama, Jakova, Mojsija itd. J. zid scene s Jouom. S. zid ciklusi Mojskija, SZ patrijarha, Abrahama, Izaka i Jakova. SAN STEFANO ROTTONDO 468.-463. na breuljku Celiju, gra u formi martirija. Jedinstvena i najmonija gra. kr. zapada u 5. st. Centralna gra. bez galerija, spoj krunog i krinog plana, sa sredinjim prostorom s tamburom s otvorenim krovitem i 2 ambulatorija vanjski na 4 str. ima po 1 zatvoreni odsjeak ime se formira krina forma. U jednom od krakova apsida. Ne zna se jesu li prostori izmeu krakova bili pod krovitem. SANTA SABINA 422. 432. na breuljku Aventinu. Tipizira novu rim. stand. baz. 5. st. 3brodna bez transepta, s dugim i visokim gl. brodom i polukrunom apsidom svetita. Veliki prozori u gornjem dijelu zida broda formiraju svjetlarnik. Nekada postojao i kompleks s baptisterijem. Mozaici uniteni ali imala bogatu dekoraciju. Apsida kompozicija Ecclesia Celestis. Drvene vratnice pod sirijskim utjecajem, od empresovine, 18 od izvornih 28 ploa. Dio scena posveen Kristovim udima i Uskrsnuu a drugi dio SZ scene.

AQUILEA
TEODOROVE AULE oko 315. najvaniji spomenik ranokr- um u Aquilei je katedrala podignuta kao dvojna baz. U vrijeme biskupa Teodora. inile ju 3 gra., dvije paralelne aule spojene na Z kraju poprenom dvoranom Istono od nje baptisterij. Mozaici june aule unutar 4 traveja 1. travej (kroz 3 broda) ornamentalni motivi i borba pijetla i kornjae. 2. travej personifikacije godinjih doba i dobri pastir sa ivotinjama. 3. travej ivotinje i figura sa krilima koja simbolizira pobjedu kranstva. 4. travej putti koji ribare i narativni prikaz o Joni. Promjene u 4. i 5. st. S. aula poruena i gradi se baz. u kojoj svetite zavrava sa ravnim zaelnim zidom te novi bapristerij uz novu baz. J. aula poruena nova baz. Te dvije baz imale zajedniki narteks isred kojega uz J baz bila nova krstionica a uz S baz biskupska palaa. BASILICA DEL MONASTERO kraj 4./ po 5. st. BASILICA DI BELIGNA kraj 4. /po 5 st.

GRADO
PETRUSOVA AULA I BAPTISTERIJ 5. st. na mjestu budue katedrale. SANTA MARIA DELLA GRAZIE 380. 450. 3brodna ranokr. baz sa polukrunom apsidom koja nije zaelje crkve izmeu nje i ravnog zaelnog zida prolaz koji spajao bon pastoforije. Mozaici jednostavna deko romboidni okviri unutar kojih motivi pletera ili ahovnice ili imena donatora Obnova u 5. st. zadran tlocrt, raznoliki kapiteli, svetini prostor podignut na bemi i odijeljen pregradom sa plutejima s prikazima u ranobiz. simbolikom stilu. BASILICA DELLA CORTE 380. 450. izvorno jednobrodna baz. s narteksom, potkovastom apsidom te pastoforijama upisanim u ravni zaelni zid. Mozaici freagmenti sa geom. ornamental. motivima i natpisima donatora. Novogradnja 6. st. 3brodna, apsida se iri i postaje polukruna. ST. EUFEMIA 570. 579. tipina ranobizantska 3brodna baz. sa apsidom ravenatskog tipa. Dananja oltarna pregrada svetita rekonstrukcija je izvorne iz 6.st. Na plutejima pauni, golubovi i znak kria sa simbolikim znaenjem. Mozaici preko 700 m2, posljednje remek djelo akvilejske mozaike kole. Geom. ornament. ukrasi, posebnost daje velik br. zapisa donatora meu kojima se istie onaj patrijarha Ilije. Ima i figuralnih mozaika.

MILANO
SAN TECLA / KRANSKA KAEDRALA oko 350. titular ST dobiva u srednjem vijeku. Za vrijeme San Ambrogia gradska katolika kat. Nije sa. 5brodna, moda transept poput onog u Lateraskoj baz. Na njega se nastavljala polukru. apsida s pastoforijama. Iza apside osmerokutni baptisterij sa osam nia. SAN LORENZO / ARIJANSKA KATEDRALA 378. 420. centralna gra., tetrakonhalna struktura iznad koje visoka kupola na konhama, galerija na katu otvorena arkadama, ambulatorij se na 4 str. iri u egzedre. Sa S., I., i J. str. prizidana 3 mauzoleja slina Dioklecijanovom. Atrij sa narteksom, monument. prilaz istaknut kolonadom. U sr. vijeku izmeu konhi 4 tornja. SAN NAZARO / APOSTOLEUM oko 382. krini tlocrt ine 4 jednobrodna kraka. Osnova kria dua je od bonih krakova i neprekinuto se nastavlja do svetita sa polukrunom apsidom. U seditu oltar ispod kojeg relikvije apostola koje donio San Ambrogio. SAN SIMPLICIANO oko 390. moda bila basilica virginum posveena svim nevinim svecima od biskupa Simpliciana. Krini oblik 3brodne baz. gotovo netaknut ugraen u rom. crkvu. Gl. dio zavravao apsidom. Postojao i narteks. SAN GIOVANNI IN CONCA 4. st. u 11 st i u 13 st obnavljana. SAN AMBROGIO / BASILICA MARTYRUM 385. 386. 3brodna baz. s apsidom i narteksom. Nakon to San. Ambrogio pokopan unutra mijenja titular. SAN AQUILINO kraj 4. st. juno od San Lorenza. etverolisni tlocrt, moda bio carski mauzolej. Iznad oktogona s niama je galerija koja poiva na vitkim stupovima. Mozaici ouvan mozaik Krista s apostolima.

RAVENNA
KATEDRALA ORTODOKSNIH / BASILICA URSIANA oko 400. u 18 st. potpuno preoblikovana. Posveena Anastasisu. Kasnije dograeni baptisterij i kapela Arcivescovile. 5brodna baz. sa ravenatskom apsidom. Boni brodovi pod jedinstvenom krovnom strehom, krovite otvoreno drveno bez svodne konstrukcije. Nema galerije nad bonim brodovima. Ima ambon iz 6 sr. Dekoracija bila od mramora i mozaika. Mozaici mozaik konhe apside Anastais iz 5. st. u 12. st. zamijenjen novim, u doba Komnenske dinastije. SAN GIOVANNI EVANGELISTA 424.434. zavjetni dar Galle Placidie. Izvorno 3brodna baz. s ravenatskom apsidom, sa pastoforijama. Kasnije se gradi narteks. Mozaici u apsidi bio Krist, na medaljonima slavoluka i donjoj razini apside carski portreti 1. uvoenje carske portretistike u interijer crkve. SANTA CROCE 417. 421. podigla Galla Placidia. Jednostavna 1brodna dvoranska crkva sa narteksom i transeptom koji daje krini tlocrt. Svetite zavrava ravnim zaelnim zidom. Na narteks sa june str. dograen mauzolej Galle Placidije. MAUZOLEJ GALLE PLACIDIE 424.-434. U poetku posveena sv. Lovri. Krinog tlocrta, od opeke, sa slijepim arkadama i prozorima od alabastera. Na sjecitu krakova etvrtasti tambur s kupolom. Dekoracija mramorom i mozaicima. Mozaici potpuno sauvani. Kupola kri na nebu sa zvijezdama. Pandativi tetramorfi, Zidovi kriita 8 apostola izmeu kojih golubice na izvoru, Svodovi krakova vegetabilni motivi i Chi-ro monogrami. Timpani Dobri Pastir, Sv Lovre s knjigom i kriem a pored njega rotilj i polica s knjigama Evanelja, Jeleni na izvoru. Pozadina ugl. plava a uz nju prevladava zlatna. Sarkofazi 3 sarkofaga, jedan iz 4. i dva iz 5. st. Bez arhitektonske ralambe, simboliki motivi. BAPTISTERIJ ORTODOKSNIH / BATTISTERO NEONIANO 450. 460. nakon smrti Galle Placidije. Naslanjao se na Basilicu Ursianu. Centralna oktogonalna gra. s niama u dijagonalnim osima, u sredini krsni zdenac. Upisana kupola oslanja se na 8 impostnih kapitela. Deko. zida u 3 razine: a)do prozora mramorna oplata, b)u razini prozora tuko skulpture, c)od vrha prozora do kupole mozaika dekoracija. tuko skulpture 16 skulptura koje prikazuju 12 apostola i 4 evanelista unutar edikule. Mozaici u 3 zone: sredinji medaljon Kristovo krtenje sa zlatnom pozadinom. Prvi radijalni prsten 12 apostola na plavoj poz. Drugi radijalni prsten razni arhitektonski okviri sa krunom na prijestolju, knjigom Otkrivenja i simbolom Kria. KAPELA ASCIVESCOVILE 493. 526. uz Basilicu Ursianu, na katu biskupske palae. Krinog tlocrta. Mozaici svod Kristov monogram sa tetramorfima i anelima. Apsida plavo nebo s kriem i zvijezdama. Iznad ulaza Anastasis Krist gazi lava i zmiju. SAN APOLLINARE NUOVO 493. 526. graena pod Teodorikom, posveena Kristu a ovaj titular u 9. st. kad u nju prenesene relikvije S.A. 3brodna baz, apsida se s vremenom poruila dananja via i dublja. Mozaici sauvani mozaici na zidovima broda ( 3 od 4 izvorna friza). Gornja zona: S Kristova uda, J scene iz Pasije. To je najraniji preivjeli ciklus iz Evanelja. Sredinja zona: sveukupno 16 figura proroka i patrijarha SZ i apostola i evanelista NZ. Donja zona dominirajui mozaici: - tema procesije: S - 22 svetice muenice sa krunama idu iz luke Classe prema Bogorodici sa djetetom na prijestolju, okruenoj anelima, a ispred nje su i 3 mudraca. J Iz palae ide 26 svetaca prema Kristu na prijestolju koji je okruen anelima

Kronologija i stil mozaika 526. ortodoksni kult preuzeo crkvu i odstranjeni su i modificirani svi mozaici vezani uz Teodorika, koji vjerojatno bili uz luku Classe i palau, a baz. dobiva naziv San Martino. Stilska razlika izmeu Teodorikova i Justinijanova doba: Teodorikovi odraavaju helenistiko-rimsku tradiciju, Justinijanovi prikazani sa Bizantskim kanonom sa tenjom prema stilizaciji, dematerijalizaciji i spiritualizaciji likova u zlatnom irealnom prostoru. ARIJANSKA KATEDRALA / USKRSNUE KRISTOVO / SV. TEODOR 493. 526. izvorno arijanska kat. posveena Uskrsnuu Kristovu, u 6. st. katolika i postaje crkva Sv. Teodora. 3brodna baz sa ravenatskom apsidom. Na vanjtini lezene. ARIJANSKA KRSTIONICA 493. 526. sauvan samo centralni dio izvorne gra. Centralna oktogonalna sa 4 nie od kojih jedna naglaena i vea. Neko bila okruena vanjskim trijemom. Mozaici sauvan samo moz. kupole 2 zone: a) sredinji medaljon Kristovo krtenje sa zlatnom pozadinom (kao u krstionici ortodoksnih) b) radijalni prsten sa prikazom 12 apostola, slian onome u KO ali sv. Petar i sv. Pavao imaju svoje simbole i sastaju se kod zlatnog kria. 1. puta apostoli prikazani sa aureolom. Vana razlika i u boji ovdje prevladava zlatna. TEODORIKOV MAUZOLEJ 493. 526. centralni tlocrt, sredinji dio gra. svojevrsna rotonda, die se u punoj visini a vanjski poligonalni pojas sa dubokim niama s polukrunim lukovima zavrava na pola visine i postaje svojevrstan vanjski ophod. Kupola masivna. Prizemna razina krinog tlocrta a kat centralnog i sluio kao kapelica. SAN VITALE 526. 548. naruio biskup Ecclesio u Teodorikovo doba, posvetio Maksimijan. Jedina oktogonalna gra s bizantskim obiljejima na Z. Od opeke, vanjska arhit. bez deko., oktogonalna gra sa upisanom kupolom na pilonima koji razdvajaju sredinji prostor od deambulatorija. Sredinji oktogon proiren sa 7 polukrunih prostora rastvorenih stupovima sa karakt. trapezoidnim i koarastim ranobiz. kapitelima. Na I str. svetite s ravenatskom apsidom koja izlazi iz oktogonalnog oploja. Uz nju pastoforije. Deambulatorij ima krini svod nad kojim galerija. Nepravilni narteks. Subservij s katedrom u apsidi podignut na bemi a oltar je u korskom kvadratu. Mozaici prezbiterija na ulaznom luku - 15 medaljona sa Kristom, apostolima i 2 sveca. Abrahamovo gostoprimstvo i Abrahamova rtva. Abelova i Melhesidekova rtva, Mojsije i Izaija, Mojsije sa zakonikom i Jeremije sa rotulusom. Likovi evanelista sa simbolima. Cijeli program u stilu Teodorikvog doba, smjetene u definiranu stvarnost. Zapadnjaka rimska kultura. Mozaici apside na luku simboliki prikaz B i J. U konhi Krist na globusu izmeu 2 arhanela, sv. Vida kojem Krist prua mueniku krunu i biskupa Eklezija koji kao graditelj dri model bazilike u rukama. Takoer u Teodorikovo doba ali van vremena i prostora. Istonjaka bizantska kultura. Carski portreti Bogatstvo detaljima. S str apside Justinijan s aurelom i njegove dvorske svite. Pored njega Maksimijan i bankar Argentiarus. Ostali likovi akoni i vojnici predvoeni Belisariusom. J str carica Teodora sa aureolom i vlastitom dvorskom svitom. SAN APOLLINARE IN CLASSE 535. 549. gradnju potaknuo biskup Ursicinus, posvetio Maksimijan. Posveena 1. ravenatskom biskupu A. i smjetena nad njegovim grobom. Tu pokapani svi raventski biskupi bogata sarkofazima. 3brodna baz s visoko uzdignutim prezbiterijem. Pored apside su pastoforije. Narteks a nekada imala i atrij. Stupovi s kvadratnim bazama Mozaici sa. samo u apsidi. U konhi apside Preobraenje na simboliki nain: crux gematta u sreditu s medaljonom Krista, iznad boja ruka, ispod 3 ovce, a L. i D. Mojsije i Ilija poput anela u letu. U zoni ispod San Apollinare kojemu se pribliava 6 ovaca sa svake str. Sve u scenografiji u kojoj dominira zelena livada prepuna prirode. U razini prozora 4 mozaika sa ravenatskim biskupima.

7st. - program apside upotpunjen Krist okruen tetramorfima na sredini trijumfalnog luka, u zoni ispod 2 grada J i B iz kojih izlazi po 6 ovaca. Boni zidovi apside SZ rtve Abela, Melhesideka i Abrahama te prikaz cara Konstantina IV. i biskup Reparatus.

SICILIJA
SIRAKUZA, PIAZZA ARMERINA, MAKSIMIJANOVA PALAA oko 300. Stambeni dio, rezidencijalni dio, terme, palestra Mozaici: preko 1000 m2 dijele se u 2 skupine: a) poganska moz. deko. b) teme vezane uz antiku mitologiju i carsku mo i njeguju rimski iluzionizam i helenistiku koloristiku tradiciju. CELAFU, KAT. SV. SPASITELJA, PETRA I PAVLA 1131. 1148. komnenska dinastija. Dao izgraditi Rugerio II. 3brodna baz. velikih dimenzija s prezbiterijem koji ima 3 apside glavna naglaena i karakteristino sicilijanski izrazito uska s obzirom na veliku visinu, ispred ulaza je portik. Mozaici samo u prezbiteriju. U konhi apside Pantokrator. Nii registar apside Bogorodica orans okruena arhanelima. 2 najnia registra 12 apostola. Krino rebrasti svod korskog traveja aneli, kerubini i serafini. S zid korskog podruja 2 razine likova akoni sveci i latinski biskupi ispod, te ratniki sveci i bizantski biskupi ispod. PALERMO, CAPPELLA PALATINA 1140. 1166. komnenska dinastija. dvorska kapela normanskog kralja Rugerija II. Zapadnjaki, bizantski i arapski utjecaj. 3brodna bazilika,(Z) dominantna kupola u prostoru ispred svetita, (B) drveni pozlaeni svod broda i iljasti lukovi (A). Mozaici potpuno prekrivena mozaicima. Kupola Pantokrator, zona tambura -8 anela. Trompe evanelisti, zone izmeu proroci. Konha apside isto Pantokrator. Z kontrafasada Krist sa Petrom i Pavlom. J zid zone s kupolom, lukovi kriita i I zid iznad bone apside Kristoloki ciklus. Na suprotnom zidu Ivan Krstitelj u neobinom krajoliku. Donje zone J i S zida najvei biz i zap crkveni oci. Zidovi bonih brodova narativni ciklusi djelovanja sv. Petra i sv. Pavla i ciklus scena iz Knjige Postanka. Vraena scenografija, likovi pokrenuti. PALERMO, MARTORANA 1140. 1144. komnenska dinastija. jedina sicilijanska crkva u cijelosti bizantskog modela gradnje. Kri tlocrt na ijem kriitu kupola na trompama. Danas izmjenjena na podruju narteksa i svetita. Mozaici u cijelosti prekrivena mozaicima. Kupola Krist na prijestolju s 4 izduena anela. Zona tambura 8 proroka sa svitcima, trompe evanelisti. Uglovi lukova kriita Navjetenje i Predstavljanje u hramu. Mozaici bonih apsida Ana i Joakim. Svod prezbiterija arhaneli. U apsidi vjerojatno bila Bogorodica. Boni krakovi naosa po 4 apostola, Z krak narativne scene Roenja i Koimesis. Uz mozaike iskljuivo grki natpisi. 2 carska portreta Rugerije II. i Georgije iz Antiohije. MONREALE, KATEDRALA 1175. 1190. komnenska dinastija. Dao sagraditi William II. koji tu i pokopan. Izvorno monastika crkva a kasnije katedrala Santa Maria la Nova. Elementi zap. biz i arap stila. 3brodna baz, transept, 3 apside (Z); vanjsko oblikovanje i apsida (A); unutranja deko mramorom i mozaicima (B). Bronane vratnice portala proelja Bonnano Pisano u romanikom stilu 1186. Mozaici 8000 m2 mozaika. Konha apside Pantokrator, ispod Bogorodica s djetetom, L i D od nje arhaneli i 12 apostola. Najnia zona apside biskupi, akoni, pape i sveci. Luk iznad oltara aneli, serafini i kerubini. S i J luk koji dijele sredinju od bonih apsida 12 proroka, luk apside Navjetenje. Bone apside sv. Petar i sv. Pavao narativne scene o njima na susjednim zidovima. Gl. brod i Z kontrafasada SZ scene iz Knjige Postanka. Boni

brodovi i transept NZ Kristoloki ciklus najopseniji do tada. Na kriitu crkve iznad 2 trona 2 moz s carskom portretistikom William II. komnenski klasini stil slikarstva ali u maniristikoj izvedbi karakteristinoj za biz. slik. kraja 12. st.

OSTALA MJESTA U ITALIJI


TORCELLO, KATEDRALA 1130. 1180. komnenska dinastija. sagraena jo po. 11 st. kao 3brodna bazilika, polukruna apsida ima sauvan subservij i katedru, ima i 2 bone apside i portik koji ju spajao sa baptisterijem Mozaici apsida Bogorodica s djetetom a ispod nje 12 apostola. J bona apsida Krist na prijestolju a ispod crkveni oci. Na svodu ispred apside kompoz. s medaljonom Agnus Dei u sredini i 4 anela koji ga podravaju. ti mozaici iz 12. st. Kontrafasada Raspee, Anastasis (13. st.) i Posljednji sud podijeljen u 4 registra: a) Krist u mandorli na prijestolju okruen Bogorodicom i Ivanom Krstiteljem te sa 12 apostola i anelima u pozadini. b) Hetimasia, c) Vaganje dua, d) Prikaz raja (2/2 12 st. sve odlike klasinog komnenskog stila) MURANO, BAZ. SAN DONATO 12. st. romanika bazilika. Mozaici u konhi apside Bogorodica orans. Podni mozaici sa ornament. motivima i fantastinim ivotinjama. TRST, SAN GIUSTO 12. st. Mozaici konha apside Bogorodica s djetetom na prijestolju, u zoni ispod 12 apostola. SV. MARKO U VENECIJI 1063. - zapoeta. Prije nje ve bile 2 graevine, 1. iz 893. Ttlocrt grkog kria upisanog u kvadratnu osnovu. 5 kupola svaki krak ima svoju kupolu plus centralna kupola. Na vrhu imaju ukrasne lanterne. Narteks 13. st. Mozaici Kupole (12. st.) 12 velikih praznika. Luk glavne kupole Raspee. Mozaici narteksa (13. st.) Ciklus o sv. Marku.

TURSKA
MALA AZIJA
ANATOLIJA, BIN BIR KILISE 4 - 5 st. lokalitet s brojnim bezimenim i nedatiranim graevinama izgraenim u klasinoj arh. Istoka jaki nosai i svodovi, galerije, ponekad i 2 tornja na Z proelju. EFEZ, MEMORIJALNA BAZ. SV. IVANA EVANELISTA 400 565. oko 300. nad grobom postavljen tetrapilon kasnije mjesto za oltar s ciborijem. Krina 3brodna baz sa 3brodnim transeptom iji krakovi dugi kao prezbiterij. Brodovi dui i imaju narteks ime postignut tlocrt lat. kria. Ispred crkve bio i atrij. 6. st. Teodora i Justinijan odluili sagraditi novu crkvu. Zadran krini plan, konstruktivni kostur od pilona i vanjskih konrafora s lukovima nose kupole i omoguuju galeriju na katu. EFEZ, KAT. SV. MARIJE oko 420. 2 razl orijentirane baz, sa narteksom izmeu. I baz 3brodna sa polukrunom apsidom i pastoforijama upisanim u ravni zaelni zid. Z baz poprena kolonada stupova na proelju. Uz baziliku i baptisterij oktogon upisan u kvadratni vanjski zid sa vijencem kapela. Preinake u 9. st. u razd. Makedonske renesanse I baz postaje standardna biz. krina crkva s kupolom. NICEJA, KOIMESIS CRKVA 700 742. sauvana samo u temeljima. Krina crkva s kupolom koja se oslanja na 4 jednaka luka. Sredinji prostor zavrava poligonalnom apsidom a boni brodovi poligonalnim pastoforijama. iroki narteks. Mozaici apsida Bogorodica s djetetom okruena arhanelima. Za vrijeme ikonoklazma kri a pozadina i podij nedirnuti pa opet restaurirano nakon ikonoklazma NICEJA, SAM. SV. ANTUNA i SAM. U SMIRNI 1204. 1261. kansa biz. um. Ostali samo temelji koji pokazuju rjeenje s egzonarteksom to postaje uobiajeno u paleolokom raz. CIPAR, LAGOUDERA, THEOTOKOS CRKVA 1185. 1192. komnensko razd. sagraena kao carska donacija. Mala dvoranska crkva s kupolom. Mozaici kupola Pantokrator, ispod njega biste anela a u zoni tambura proroci. I pandativi Navjetenje, Z pandativi Predstavljanje u Hramu. Likovi pretjerano izdueni sa dramatinom ekspresijom i nerealnom draperijom (kao u Kurbinovu)

KONSTANTINOPOL
KONSTANTINOV APOSTOLEUM 330. 350. heroon-martirij samog cara gdje je on poivao, tovan kao 13 uenik u drutvu apostola. Oko 360. donesene prave relikvije apostola a ostaci cara prebaeni u mauzolej. Gra. krinog tlocrta, prostor martirija jezgra graevine sa 4 krila za vjernike. Uzor je kasnijim krinim crkvama i crkvama posveenim aposolima. JUSTINIJANOV APOSTOLEUM 536. 550. zamijenjuje Konstantinov. Preuzima krini tlocrt i dodaje mu 5 kupola u postavi grkog kria. Sredinja kupola stajala na 4 nosaa izmeu kojih bilo svetite. 8

KONSTANTINOVA SV. SOFIA 330. 350. graena uz Konstantinovu palau, unitena u 5 st. Posebna zbog toga to je posveena ideji (Bojoj mudrosti) a ne osobi. 5brodna baz. zdepastog tlocrta (kratka i iroka) imala galerije. Ispred bazilike atrij. JUSTINIJANOVA SV. SOFIA 532. 537. arhitekti Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. U 15. st. Turci ju pretvorili u damiju. Projektirana u kvadratu. Naos prekriven sa krikastom kupolom na pandativima i 2 polukupole na Z i I. Preostalo optereenje kupole primaju manje kupole i polukupole. Postignut jedinstveni prostor sa 4 masivna nosaa utopljena u zidnu masu. Preostali nosai oblikuju trikonhalno svetite ulazni dio gra. Uz njega se formiraju i 2 bona broda sa krinim svodovima odvojenim poluvaljkastim lukovima. Imala galerije koje se spajale sa galerijom nad dvostrukim narteksom. Kapiteli standardiziranog obl. trapezoidni, koarastiDekoracija raznobojnom mramornom oplatom do razine kapitela a zatim mozaika deko. Mozaici 6. st. najvia razina (tjeme kupole) Pantokrator. Nia razina (pandativi) evanelisti. Najnia razina (zidovi) sveci. Sa. tek nefiguralna deko. od listolikoh ornamenata i geom. uzorka na zlatnoj pozadini, a na mjestima bivig figuralnih prikaza postavljeni krievi u vrijeme ikonoklazma. Mozaici makedonske renesanse 867. 1000. svetite i kupola (867.) apsida Bogorodica sa djetetom i arganeo Gabrijel, kupola Pantokrator (izgubljen) Timpani S galerije Ivan Krizostam i patrijarh Konstantinopola, J zid galerije patrijarsi ikonoljupci. Mozaik sa Aleksandrom (913.) na luku arkade S galerije, jedan od najkvalitetnijih moz. Aleksandar u sveanoj odjei, sa krunom i aureolom i idealiziranim licem Mozaik sa Leom VI. (920.) timpan iznad gl. ulaza u naos, car u stavu proskineze ispred Krista na prijestolju koji blagoslivlja a oko Krista su medaljoni sa Bogorodicom i arhanelom. Prisutni klasini ornamenti, car izrazito portretno prikazan. Mozaici kasnog makedonskog i ranog komnenskog razd. 1028. 1055. u J galeriji pored apside Mozaik sa Zoe i Konstantinom IX. Krist na prijestolju blagoslivlja cara i caricu Zoe sa svitkom. Kompoz. predstavlja carevu donaciju crkvi. Natpis iznad cara izmijenjen i sugerira da je to nekada bio Roman III. I glave svih likova izmijenjene. Mozaik komnenske dinastije 1122. 1134. Mozaik sa Ivanom II., Irenom i Alexisom II nalazi se pored mozaika s Konstantinom IX. i Zoe kojemu je i slian. Jedini je preivjeli mozaik iz 12.st. Car nosi vreu s novcem i stoji desno Bogorodici s djetetom Isusom koja ga blagoslivlja. Lijevo je carica Irena koja dri svitak. Dio mozaika je i portret sina Alexiosa II. koji se nastavlja na pilastar. Mozaici paleoloke renesanse oko 1261. - Deisis u J galeriji. Sa. samo gornji dio, na donjem moda bili i donatori. Posljednji je i dimenzijama najvei mozaik u crkvi. Pokazuje renesansna stilska obiljeja, fina modelacija i detaljnost. TEODOZIJEVE ZIDINE 412. 413. Teodozije ih gotovo udvostruio, duljina 1.3 km, Masivne zidine sa unutranjim i vanjskim zidovima, svaki sa po 96 tornjeva i irokim vanjskim jarkom. Zid u intervalima isprekidan brojnim vratima koje nastaju kroz Makedonsku, Komnensku i Paleoloku dinastiju. Najvanija su Zlatna Vrata SV. IVAN STUDIOS oko 450. podigo senator Studios, jedina djelomino sa. crkva Konstantinopola iz 5. st. 3brodna baz zdepastog tlocrta, sa atrijem, narteksom i galerijama koje okruivale gl brod sa 3 str. Ravenatska apsida. Boni brodovi s velikim prozorima. Zidovi obloeni mramornim ploama a u apsidalnom luku bio mozaik. CARSKA PALAA 6. st. Justinijanovo doba. Nije sa. Najraskonija bila Bronana vrata (Chalki) na kojima mozaike scene psvajanja generala Belisariusa i Jusstinijana, Teodore i senata u trijumfu nad kraljevima Vandala i Gota. Mozaici jedino svjetovno djelo preivjelo u Konstantinopolu podni mozaik sa scenama iz Bukolika, scene lova i borbi ivotinja na ravnici, sa listolikim bordurama. Naturalistiki stil.

ST. POLYEKTOS 524. 527. Justinijanovo doba, najraskonija gra. prijestolnice, dala izgraditi Ancia Juliana. Nije sa., standardna biz. zdepasta baz. sa sredinjom kupolom. Skulptorska deko. 1. puta se javlja biz. bogati reljefni stil ukraavanja arhitektonske povrine. Neki fragmenti danas u Veneciji. Gl. brod uklesana vinova loza, lie, stabala i voe isprepleteni stvaraju element ipke Kapiteli ukraeni stiliziranim akantusovim liem ili geom. motivima. Trapezoidni ili koarasti kapitel. ST. SERGIJE I BAKHO 517. 530. Justinijanovo doba. Izmeu Justinijanove palae i baz sv. Petra i Pavla. Unutar vanjskog kvadrata nepravilnih str. oblikovan oktogon sa 8 pilona koji nose kupolu. Sredinji prostor se iri preko pravokutnih i polukrunih proirenja. Kupola krikaste forme. Nad ambulatorijem galerije koje triforama otvorene prema sredinjem prostoru. Iz kubinog tijela gra. istie se samo poligonalna apsida koja sa isjekom bavastog svoda ambulatorija ini prezbiterij. Kapiteli trapezoidni i koarasti. ST. EIRENE 532. 740. gradi se u Justinijanovo doba kao obnova starije crkve na istom mjestu na kojem je gradio Konstantin. 8 st. obnova. Krina baz. s kupolom koja poiva na 4 snana nosaa s lukovima koji se na S i J preko arkada produuju u bone brodove i tvore svod galerije. Travej ima kupolast svod. Ispred crkve narteks, na zaelju crkva zavrava poligonalnom apsidom. Boni brodovi sa bavstim svodom vode prema pastoforijama. Mozaici moz. apside nastao u doba ikonoklazma i najbolji je primjer postavljanja kria umjesto fig. mozaika. NEA EKKLESIA oko 880., dao ju izgraditi Bazilije I., crkva quincux tipa MANGANA PALAA BAZILIJA I. makedonska renesansa MYRELAION PALAA ROMANA I. makedonska renesansa MYRELAION CRKVA 920. 922. makedonska renesansa - prvotno kao palau dao izgraditi car Romanos II. ali kasnije ju pretvara u sakralnu gra. za svoju obitelj, najvjerojatnije kao mauzolej. Kasnije pretvorena u crkvu. Najbolji primjer kanoniziranog tlocrta upisanog kria u kvadratno oploje. Malih dimenzija (oko 10m duine). Sredite gra. je prostor od 9 traveja. Sredinji krini segment ima bavasto presvoenje i na kriitu ima krikastu kupolu. Kultni traveji imaju krine svodove. Na I je prezbiterij s polukrunim bonim niama i svetite s 3 poligonalne apside. Na Z narteks sa kupolastim svodom, dug kao i prezbiterij, takoer s polukrunim bonim niama. Na eksterijeru gra. visinski uzdignuti krakovi kria koji zavravaju zidovima dijafragmama, a kutni traveji ostaju u nioj razini. SAMOSTAN KONSTANTIN LIPS, THEOTOKOS CRKVA 905. 907. makedonska renesansa dao izgraditi Konstantin Lips. S (Theotokos) crkva propada mak. renes. a J crkva Paleolokoj renes. (13. st.) S crkva 9 traveja sa sredinjom kupolom, 3 poligonalne apside i narteksom. Tlocrt obogaen sa 2 kapele, J i S uz prezbiterij sa kojim su i povezane. Ispred narteksa nekad bio i trijem, J. toranj koji vodi na razinu galerije narteksa na koju nadovezane kapele iznad kutnih traveja. One imaju kupolast svod to crkvu pribliava quincux tipu. Kapiteli su sa stiliziranim pticama i listolikom dekoracijom. Eksterijer krakovi kria koji zavravaju dijafragmama, a kutni traveji na nioj razini. SAMOSTAN KRIST PANTEPOPTES 1081. 1087. komnensko doba 1. sa. crkva tog doba. Dala izgraditi Anna Dalassena koja tu i pokopana. Upisani kri malih dimentija, sa kupolom na pandativima koja je krikasta sa 12 segmenata, 3 poligonalne apside na I i sa narteksom. Gotovo identina Myrelaion crkvi od prije 150. god. SAMOSTAN PANTOKRATOR 1118. 1136. komnenska din. Osnovao ga car Ivan II. kao mauzolej carske obitelji. Najstarija crkva je najjunija, posveena Kristu Pantokratoru, u tlocrtu upisani kri klasinih rjeenja, u unutranjosti mramorne podnice. Na sjeveru slijedi gradnja Bogorodiine crkve koja identinih rjeenja ali manjih proporcija. Posljednja se, izmeu te dvije crkve, gradi kapela Arhanela Mihaela iji naos zauzimaju 2 kupole ispod kojih carski mramorni sarkofazi. Mogui autor svih triju gra. Nikephoros. Smatra se da se u tom samostanu uvala i relikvija ploe sa Kristova groba.

10

PALAA PORFIROGENETA oko 1300. paleoloka renesansa. Najbolji primjer dekorativnog stila. Na rubu carske utvrde Blachernae, smjetene uz kopnene zidine na S. grada. Jednostavnog pravokutnog tlocrta, 3 etae. Interijer ralanjen plitkim niama, prizemlje se otvara sa 2 dvostruke arkade, na katovima veliki luni prozori. THEOTOKOS PAMMAKARISTOS oko 1315. paleoloka renesansa. Crkva TP iizvorno graena u 12. st. za Ivana II. Komnenskog, sada obnovljena od generala Mihaela Glabasa. Tlocrt klasini upisani kri s kupolom, 3 apside na I, narteksom na Z, galerijom u obliku slova U te aneksom na S. Nakon generalove smrti bitne promjene na crkvi. Njegova ena izgrauje parekklesion uz J bok crkve kako bi pokopala njegovo tijelo. Uskoro gradi i egzonarteks koji ujedinjuje kompleks. Mozaici Parakklesiona 1315. 1321. pogrebna kapela imala mozaike velikih blagdana, do danas sauvano tek Krtenje. Apsida Krist na prijestolju. Boni zidovi Bogorodica i Ivan Krstitelj = formiraju Deisis skupinu. U kupoli grobne kapele - Pantokrator sa 12 proroka u ljuskama koji su tiian primjer paleolokog stila elegantne figure sa draperijom koja prati oblik tijela. Nema sauvane fresco dekoracije ali postoje tragovi na eksterijeru na Z proelju. CHORA SAMOSTAN, ST. SPASITELJ . 1315. 1421. 1. faze u komnenskom razd. ali od te gra ostala apsida i dio naosa, sve ostalo nova gra. iz paleolokog razd. koju gradi carski upravitelj Teodor Metochites. Prostorom naosa dominira kupola na pandativima, svetite zavrava sa 3 poligonalne apside. Ispred naosa narteks irok 4 traveja od kojih 2 imaju krikastu kupolu na pandativima. Uz J bok gra. parekklesion sa krikastom kupolom, a kompleks ujedinjuje egzonarteks koji formira Z proelje rastvoreno slijepim arkadama. Zidovi zaelja i bokova ralanjeni polukrunim niama. Uobiajena grobna kapela uz crkvu koja ima jednobrodan tlocrt sa krikastom kupolom i apsidalnim zavretkom. Mozaici najvei br. sa. mozaika u 2 narteksa. U naosu sa. mozaik Bogorodice s djetetom, na kutnim pilastrima. Iznad ulaznih vrata Koimesis. Narativni marijanski ciklus u endonarteksu scene bazirane na apokrifnm protoevanelju St. Jakova (Roenje Marije). Zidovi egzonarteksa - ciklus Kristova djetinjstva. Svodovi ciklus Kristova Javnog djelovanja koji zavrava u J kupoli endonarteksa sa Kristovim medaljonom. Ostali mozaici endonarteksa vezani za pokrovitelje. Lunete Krist, Bogorodica i Izak Komnen, pokrovitelj crkve iz 12. st. Krist na prijestolju sa Teodorom Metohitesom prikazanim u kleeem poloaju sa modelom crkve u ruci i turbanom na glavi. Oko gl. ulaza u naos. mozaici St. Petra i St. Pavla. Likovi su ispred pozadine sa arhitektonskim oblicima tako se pokuava uspostaviti perspektiva. Freske parekklesiona program koncentriran na teme Uskrsnua i Bogorodicu u slavi. Uskrsnue zapoinje Anastasisom u apsidi jedna od najkvalitetnijih u biz. um. U donjoj zoni bizantski crkveni oci. U traveju ispred i u bonim lunetama kompoz. Posljednjeg suda. U kupoli Bogorodica sa anelima. U pandativima pisci himna Bogorodici prikazani poput evanelista.

OSTALA MJESTA U TURSKOJ


DEREGAZI, BAZILIKA 8. st. krina baz. s kupolom, poligonalnom apsidom i predtravejom ispred sredinjeg s kupolom. Boni brodovi zavravaju poligonalnim pastoforijama. Narteks irok, ima 2 oktogonalna martijira. KAPADOCIJA, TOKALI CRKVA 920. 940. makedonska renesansa najvea crkva u visoravni Goreme. Sastoji se od nekoliko razl. datiranih dijelova: Stara crkva, Nova crkva, Grobna crkva i kripta. Nova crkva tipoloki bavasto predvoena baz, sagraena uz stariju crkvu koja joj slui kao predvorje. SC ima ciklus slika sa dominacijom zelene, smee i crvene

11

boje, NC oponaa stil metropole. Izostanak mramornih oplata u donjim razinama crkava omoguen kompletan Kristoloki ciklus u fresco tehnici. Freske Nove Tokali crkve visoke kvalitete, dug narativni Kristoloki ciklus i nekoliko svetaca. Posebno istaknut prizor sa sv. Petrom koji proglaava prve akone. Slikar Nikeforos. Skupi materijali zlatni listii za aureole i lapis lazuli za pozadinu. KAPADOCIJA, ELMALI i KARANLIK CRKVE 1050. 1100. kasno makedonsko i rano komnensko razd. standardna biz. naela tlocrt upisanog kria na nain da se izdubljuje prostor u planini koji se zatim pretvara u sakralni i oslikava velikim narativnim fresco ciklusima. Najpoznatiji su u E i K crkvi Freske crkvi u Elmali crkvi slabo ouvane. U gl. kupolama je Pantokrator, u apsidi Deisis a Bogorodica najee u bonim apsidama (lokalan obiaj u Kapadociji) Timpani bo. zidova scene Velikih blagdana, isjeci bavastih svodova Kristoloki ciklus. Karanalik crkva ima vie sa. scena. Stilski shematizirani grki uzori s dominirajuom linijom. LOKALITET BLIZU SMIRNE, NYMPHAION PALAA 1220. 1250. kasna biz. um. koristio ju Ivan Vatatzes. Pravokutni tlocrt poput tvrave. Donji dio od kamena a gornji izmjena cigle i kamena (princip koji e koristiti palae paleolokog razd nr. Porfirogeneta). Prizemlje presvoeno i sa svodovima, katovi imali velike lune prozore TREBIZOND, THEOTOKOS KRIZOKEPHALOS 1204. 1453. kana biz. um. arhaini trobrodni tlocrt s kupolom iz 14. st. TREBIZOND, SV. SOFIA 1238. 1263. samost. crkva, dao izgraditi kralj Manuel I. i tu je pokopan. Klasini tlocrt upisanog kria s kupolom, 3 apside na I i narteks na Z koji zatvara U galeriju. Lokalne karakteristike portik na S, J, i Z s reljefnim deko sa temema SZ. Freske crkve u kupoli loe sa Pantokrator sa anelima, zona tambura proroci, pandativi neobina komb. evanelista i Velikih Blagdana (RRAK). Ostatak crkve narativni ciklusi. Stil slian onome iz Nereza ali i manaristiki stil Kurbinova to upuuje da slikari sa Z.

12

SIRIJA I PALESTINA
SIRIJA, DURA-EUROPOS, DOMUS ECCLESIAE I SINAGOGA 240. 256. DE kranska kua za molitvu, mogla primiti oko 50 ljudi. Oko atrija bile rasporeene uobiajene prostorije razliite po funkcijama (skristija, baptisterij, prostor za vjernike) Prostorija sa funkcijom baptisterija ima slabo ouvane zidne slike izvedene u krutom i shematiziranom stilu. Prikaz Dobrog pastira, Kristova uda, 2 ene se pribliavaju grobu svi bez simbola. Struktura i zidne slike sinagoge bolje ouvani. Prikazi iz SZ karakterizira ih prikaz arhitekture PALESTINA, JERUZALEM, MEMO. BAZ. KRISTOVA GROBA 326. 336. Konstantin gradio po Heleninom nalogu, na Golgoti (Kalvariji) 5brodna s nepravilnim atrijem, 1. puta galerije nad bonim brodovima, bazilikalna elevacija pod dvoslivnim krovom. Nema transept. Zavrava svetitem na Z s upisanom apsidom. Nakon svetita slijedi dvorite i zavrni deambulatorij oko martirija edikule Kristova groba. Uz vanjski zid svetita oblikovana stijena Kalvarije Anastasis rotunda, 7. st. spoj bazilike s martirijem. Nakon obnove u 6. i 7. st. gubi deambulatorij i dobiva Anastasis rotundu iji je sredinji prostor okruen sa 20 potpornja s arkadama a u sreditu rotunde je edikula koja zatvara Kristov grob. PALESTINA, BETLEHEM, BAZ. ROENJA ISUSOVA 326. 336. -5brodna memo. baz. s atrijem kombinirana je sa oktogonalnim martirijem na I koji je stajao na pilji roenja. Nema transept, pored oktogona u koji se ulazilo kroz slavolunu stijenu su i pastoforije. Zahvaljujui otvoru u podu oktogona (stropu peine) i opaionu piramidalnog krova u pilju dopirala svjetlost. Trikonhalno svetite u 6. st. oktogon zamijenjen duboko postavljenim korom koji zapoinjao 5brodnim transeptom ogranienim s 2 izboene apside tako nastao stupnjeviti trikonhos ija sredina je kvadrat iznad kojeg se die kupola. GERASA, KAT. SV. PETRA I PAVLA (4. st.) i CRKVA SV. TEODORA (5. st.) kompleks se sastoji od 2 baz. gra. Prilazi sa Z i sa I. Obje imaju atrij i narteks, 3brodan naos i upisanu apsidu te ostala sirijska rjeenja. BAZILIKA U RUWEDI 5 st. 3brodna sa kamenim bavastim svodom na 4 nosaa. Ima rjeenje zapadnog proelja sa dva tornja to uokviruju portal. BAZILIKA U QVALBLOZEHU 5. st. Tornjevi proelja su monumentalniji od onih u Ruwedi i u gornjim razinama imaju povezujui faktor galeriju. Napredak i u unutranjosti bogatije profilacije, novi i snaniji oblici kapitela. GERIZIM, MEMORIJALNA BOGORODIINA CRKVA 476. 491. daje izgraditi car Zenon i u nju postavlja relikvije Bogorodice. Centralna oktogonalna gra. sa sredinjim prostorom s piramidalnim drvenim krovom. Taj prostor stupovima i pilonima odvojen od ambulatorija iznad kojeg moda bila galerija. Na ambulatorij se u dijagonalnim osima nadovezuju kapele od kojih jedna bila baptisterij. Gl. ulaz sa trijemom na Z, dva slina na S i J. I str. zavravala polukrunom upisanom apsidom sa pastoforijama. EZRA, SV. JURAJ 5. st. u vanjsko oploje kvadratnog oblika upisan sredinji oktogon. Pastoforije ispred apside tvore svojevrstan funkcionalni transept. QUALAT SEMAN, SAMOSTANSKA KRINA CRKVA ST. IMUNA STILITA 476. 491. car Zenon, sastoji se od martirija na koji dograene 4 3brodne bazilikalne gra. Martirij posveen S. Sredinji oktogonalni prostor ima u sreditu stup S a izvorno bio natkriven drvenim krovom. Bazilike na J i Z imaju narteks. I ima 3 polukrune apside. Samostanske prostorije JI od martirija. Prisutna i sirijska rjeenja deko stupovi apside i profilacija arhivolta. J od martirija samostanski baptisterij. 13

ANTIOHIJA, MEMORIJA ST. BABILE 4. st. krina forma. Sredinji prostor kvadratnog tlocrta a krakovi jednobrodni i sluili kao baptisterij i sakristije. SIRIJA, BOSRA, KATEDRALA tetrakonhos upisan u vanjsko kvadratno oploje sa prizidanom izduenom apsidom. ANTIOHIJA, TETRAKONHOS unutranji tetrakonhos kojeg prati isto oploje.

14

SJEVERNA AFRIKA
KARTAGA, DAMUS EL KARITA 4.st. najvea crkva u S. Africi. Pripada derivacijama Konstantinske viebrodne bazilikalne gradnje. Kvadratna dvorana sa irokim gl. brodom, 8 bonih brodova odijeljenih umom stupova te sa poprenim hodnikom. Ispred crkve polukruni atrij na koji se nadovezuje trikonhalni martirij. U sklopu crkve i martirija i brojne druge sakralne gra. ORLEANSVILLE, CRKVA 5. st. apsida na I ali i na Z (kontraapside), ima 5 uzdunih prostora odijeljenih kolonadama. CRKVA U MIDIDIJU 5.st. 3brodna bazilika sa kontraapsidama, zahvaljujui svodnoj gradnji ima i galerije. TEBESSA, SAMOSTANSKI KOMPLEKS 5. st. iz rimske tradicije batini utvreni karakter. Sredite kompleksa je bazilika koja je klasina 3brodna sa galerijama i polukrunom apsidom i pastoforijama upisanima ravni u zaelni zid. Na J uzdunoj str. baz. je martirij trikongalnog tlocrta. Z od baz. graevina sa bazilikalnom dvoranom za hodoasnike. Njen iroki trg okruuju trijemovi koji formiraju 4 peristila ija sredinja os vodi u baz. Do nje se dolazilo preko svojevrsnog propilona koji vodi u atrij.

EGIPAT
ABU MINA, ST. MENAS oko 490. financirao car Zenon. Sredinja gra. kompleksa je velika 3brodna baz sa 3brodnim transeptom koji joj daje krini tlocrt. Na kriitu - prezbiterij sa katedrom i subservijem. Z od baz tetrakonhalni martirij St. Menasa koji baz. povezuje sa oktogonalnim baptisterijem. DEIR EL ABIAD, BIJELI MANASTIR oko 440. zatvorena struktura drevnog egipatskog hrama. Unutar zatvorenog pravokutnika naosu prethodi narteks sa bonim apsidalnim zavretkom. Naos 3brodan sa karakteristinom poprenom postavom kolonada na Z poput egipatskog hrama. Gl. brod obavijen galerijom na 3 str. Na I baz zavrava bogato oblikovanim i gotovo samostalnim trikonhalnim svetitem. Uz J bok baz uska izduena crkva duine kao i sama bazilika BAZILIKA U DENDERI zatvoreni kompleks poput Bijelog manastira, s poprenom postavom kolonada i trikonhalnim svetitem utopljenim u zidnu masu. KATEDRALA U HERMOPOLISU ima gl. brod sa poprenom kolonadom na Z, kao i BM, i trikonhos koji tu po 1. puta preuzima i ulogu transepta. SINAJ, SAMOSTAN ST. KATARINE 548. 565. Justinijanovo doba. Najvea vanost u tome to sadri velik broj ikona, preko 150 kroz sva razdoblja Bizanta. U tlocrtu klasina istonjaka 3brodna bazilika s narteksom. Ima polukrunu apsidu i kvadratne pastoforije upisane u ravni zaelni zid. Mozaici u konhi apside Preobraenje uokvireno medaljonima sa poprsjima apostola. Ispod konhe mozaici vezani uz sam lokalitet Mojsije pored gorueg grma, i kako prima ploe zakonika sve na zlatnoj pozadini tj. u irealnom prostoru.

15

GRKA
SOLUN
GALERIJEV MAUZOLEJ / HAGIOS GIORGIOS - oko 300. Predvien mauzolej nikad nije iskoriten u tu svrhu pa pretvoren u 5. st. u Crkvu sv. Jurja. Rotunda s vijencem pravokutnih i polukrunih nia, zakljunom egzedrom (apsidom) i podzemnom kriptom. Nad tim prostorom masivna kupola promjera 25m. Unutranja deko gotovo posve izgubljena. Mozaici iz 5. st. na tjemenu kupole figura hodajueg Krista sa kriem, okruenog frizom anela. Oko toga prsten mozaika odijeljen u scene sa kompleksnom arhitektonskom pozadinom. Unutar svakog ar. okvira po 2 figure sveca, biskupa, muenika ili sveenika sa potpisima. HAGIOS DEMETRIOS / SV. DIMITRIJE 450. 510 5brodna baz s gl i pobonim brodovima koji neprekinuto idu do zaelne polukrune apside. Ima narteks, galerije nad pobonim brodovima i 3brodni transept sa galerijama koji je viedjelan. S vremenom u J kraku transepta ulaz u kriptu sa relikvijama sv. Dimitrija. Mozaici postavljani tijekom 6. i 7. st. Mozaici iz 6. st. predstavljaju rijedak dokaz prikaza prezentacije manjih pokrovitelja. Zidovi broda Bogorodica i sv. Dimitrije uz kojeg figure pokrovitelja ili djece. ACHEROPOIETOS oko 450. 3brodna baz bez transepta, sa narteksom i polukrunom apsidom svetita. Iznad bonih brodova galerije. Ostatak mozaikih fragmenata u unutranjosti arkada. HOSIOS DAVID 5. st. nepoznata pov., krini tlocrt s kupolom na kriitu, na I zavrava polukrunom izboenom apsidom. Mozaici apsida Krist na prijestolju iznad 4 rajske rijeke i izmeu tetramorfa. U kutovima proroci Ezekiel i Habakuk. Za vrijeme ikonoklazma skriven slojem cigli i tuka, kasnije opet otkriven. ST. SOFIA izgraena jo za vrijeme ikonoklazma 780. 790. Mozaici datirani u vrijeme makedonske renesanse, izmeu 880. i 890. Deko apside Bogorodica s djetetom na prijestolju nastala nakon Nicejskog koncila 787. a za vrijeme kasnijeg ikonoklazma zamijenjena kriem. Obnova tek u 11. st. Mozaik kupole 885. kompozicija Uzaaa Kristovog. Apostoli i Bogorodica orans su promatrai. PANAGHIA CHALKEON 1020. 1028. jedina crkva u Solunu iz srednje biz, razd. Tlosrt upisani kri s kupolom na trompama koja stoji na stupovima. Iznad bonih traveja i narteksa galerija. Freske kupola scena Uzaaa. Konha apside Bogorodica s djetetom a u zoni ispod Priest Apostola. APOSTOLEUM oko 1310. paleoloka renesansa. Naos Apostoleuma klasini tlocrt upisanog kria sa kupolom, apsidama i narteksom. Oko naosa 2 bona krila i egzonarteks koji se otvara arkadama. U bonim krilima po 2 dodatne kupole to crkvi daje quincux tlocrt. Mozaici kupola Pantokrator s prorocima. Naos ima mozaike a boni brodovi i narteks fresco dekoraciju. ST. PANTELEIMON oko 1310. paleoloka renesansa. Oko naosa ima krila i egzonarteks koji se arkadama otvaraju prema van u svojoj punoj duini.

16

ST. NICHOLAS ORPHANOS 1310. 1320. Paleoloka renesansa. Posveena lokalnom svecu NO. Potpuno oslikana narativnim scenama u fresco tehnici. Freske Paleoloki stil - hagiografski ciklusi o svecima. Apsida Bogorodica a u zoni ispod patrijarsi. Trijumfalni luk Priest Apostola i motiv Veronikinog rupca a u zoni iznad poinje Kristoloki ciklus koji zavrava Uzaaem na vrhu Z zida na kojem se kao najvei prizor istie Koimesis. Vanjski J zid naosa Kristova uda, SZ scana Mojsija i gorueg grma i ciklus o St. Gerasimosu. Vanjski S zid naosa scene koje ilustriraju Akhatistos, himne Bogorodici. Bogata narativnost sa razraenom scenografijom.

OSTALA MJESTA U GRKOJ


PLANINA ATHOS, SAMOSTAN IVIRON 970. 976. makedonska renesansa. Na planini od 10. st. izgraen velik br. samostana, svi sa tlocrtom upisanog kria. Sam. Ivirion je jedan od 2 na planini Athos koji datiraju u raz. Makedonske renesanse. Tlocrt upisanog kria izveden je na nain da lateralni krakovi kria zavravaju apsidom za kor, tvorei tako trikonhalni naos. Ima i 2 narteksa endonarteks sa kupolastim svodom i bonim kapelama, i egzonarteks sa kapelom. FOKIDA, SAMOSTAN HOSIOS LOUKAS 990. 1048. Kasno makedonsko i rano komnensko razd. kompleks samostana posveen lokalnom svecu L sa svih strana je okruen zidom. Sredite ine 2 crkve: Theotokos i Katholikon. Theotokos crkva starija, izvorno crkva sv. Barbare oko 950. Oko 990. zahvaljujui carskoj donaciji obnavlja se u veu i raskoniju gra. posveenu Bogorodici, a uz narteks te crkve smjestio se martirij sveca L. Do izgradnje nove crkve sluila kao Katholikon (glavna samost. crkva) Tlocrtno je upisani kri u kvadratno oploje gra. sa 9 traveja, adicijom narteksa i svetita s 3 apside te oltarnom pregradom. Kupola malena i visoka, na pandativima. Tek na tamburu dekorativni skulptorski elementi urezani krievi, listoliki ukrasi i neki arapski deko. motivi. Katholikon crkva gradi se u 11. st. da zamijeni Theotokos crkvu kao gl. crkva samostana. Smjetena uz Jugozapadni bok starije crkve tj. mjesto groba L. Tlocrt razvijen oblik osnovnog plana s 9 traveja. Centar i dalje sredinji travej naosa, ovdje sa velikom kupolom na trompama. Krakovi kria mnogo krai od promjera kupole a onaj na I se pretvara u kupolast svod ispred poligonalne apside. Pastoforije upisane u kvadratno oploje a na Z narteks sa galerijom iznad. Mozaici Katholikona do razine kapitela mramorna oplata, mozaici u razini svodovlja. Kupola Pantokrator, apsida Bogorodica s djetetom na prijestolju, Kupolasti svod Pentekost. Mozaici trompa narativne scene 4 velikih blagdana. Narteks ciklus Pasije. Luneta Pantokrator, Svod Bogorodica, Ivan Krstitelj i arhaneli. Narativne scena zlatna pozadina, likovi ploni, grafizam. Na Raspeu svijena stilizirana linija Kristova tijela. Crkva ima i mozaiki carski portret Konstantina i Jelene koji je posveta otkriu pravog kria. Kripta takoer oslikana freskama ciklus Pasije, razlika od narteksa u tome to ovdje scenografija sa realnom pozadinom. HIOS, SAMOSTAN NEA MONI 1042. 1055. Kasno makedonsko i rano komnensko razd. osnivanje vezano uz hermite Ivana, Josipa i Niketasa koji na tom mjestu pronali ikonu Bogorodice i prorekli Konstantinu IX. da e postati car. Car Konstantin IX. sa caricom Zoe donirao sredstva za ovaj samostan posveen Bogorodici. Umjetnici iz Konstantinopola djelovali. Tlocrt upisanog kria, ima brojne regionalne karakteristike. Cijeli naos pod golemom kupolom koja izvana ima oktogonalni tambur, iznutra je na trompama i zidnim niama i omoguuje mozaike ispod kupole (njih 8) ali to onemoguilo izgradnju galerija i

17

krila. Na I svetite s glavnom i 2 bone apside. Na Z endonarteks i egzonarteks sa 3 kupole. Mozaici Katholikona kupola Pantokrator sa Evanelistima i serafinima u nioj zoni. Apsida Bogorodica orans, Bone apside arhaneli. Mozaici trompa narativne scene Velikih blagdana i nerazjanjeno uvedena scena Skidanja s Kria. Narteks scene Pasije a kupola narteksa Bogorodica. Ponegdje scenografija, stilski pojaan grafizam, potpuna plonost a planovi i naracija se u potpunosti gube. ATENA, SAMOSTAN DAPHNI 1070. 1100. Kasno makedonsko i rano komnensko razd. Samostanski kompleks Bogorodice. Katholikon u tlocrtnom rasporedu slian kao i Hosios Loukas, ali bez galerija na katu. Sredite naosa pod dominantnom kupolom na trompama, I krak kria protee se do apside. Uz gl. apsidu i 2 bone sve izlaze iz kvadratnog oplja. Na Z narteks. Mozaici katholikona kupola Pantokrator sa 16 proroka u tamburu. Apsida Bogorodica s djetetom sa arhanelima. Mozaici trompa Najvetenje, Roenje, Krtenje, Transfiguracija. Bona krila narativne scene Roenje Marije, Poklonstvo magova, Predstavljanje u hramu, Uskrsnue Lazarovo, Ulazak u Jeruzalem, Raspee, Anastasis i Tomina sumnja. Z zid iznad vrata Koimesis. Velik dio mozaika restauriran u 19. st. Likovi slobodnije prikazani, bez krute shematizacije imaju odreenu plastinost. Realna ekspresija lica. Raspee realnija linija Kristovog tijela koje pada s kria. EPIR, SV. TEODORA 1230. 1250. Kasna biz. um. Samostanska crkva koju Teodora posvetila St. Georgiju. Nakon to je pokopana u toj crkvi i priznata kao svetica, crkva dobila njen titular. U tlocrtu je za Artu klasina 3brodna baz. sa apsidama. Kasnije narteks i egzonarteks. PELOPONEZ, MISTRA, SAMOSTANSKE CRKVE oko 1300. Paleoloka renesansa. Crkva sv. Teodora po. 14. st. tlocrt upisanog kria, s velikom kupolom i uskim bonim prostorima. Crkva Theotokos Hodegetria po. 14. st. kombinira bazilikalno rjeenje sa bonim brodovima i naosom koji nosi sredinju kupolu. Crkva sv. Dimitrija 1280. 1330. paleoloka dinastija. Najbogatija crkva u Mistri, preko 240 scena u fresco tehnici na kojima se naracija naglaava do najsitnijih detalja. Uz uobiajene scene tu su i svetaki ciklusi najpoznatijih svetaca: Sv. Dimitrija, Sv. Kuzme i Damjana. Na svodu i zidovima narteksa kompozicija Posljednjeg suda.

18

BALKAN
MAKEDONIJA
OHRID, ST. SOFIA 1037. 1056. kasno makedonsko i rano komnensko razdoblje. Katedralna crkva Ohrida, 3brodna baz. sa 3 apside i narteksom. Lokalni arhitekti. U 13. st. dodan egzonarteks. Freske konha apside Bogorodica s djetetom na prijestolju, ispod Priest Apostola, najnie zone sveci. Bavasti svod Uzaae. Serija prikaza crkvenih uitelja (St. Bazilije, St. Ivan Krizostam) U izradi fresaka sudjelovali grki i domai majstori. Jedan od najkvalitetnijih ciklusa 11. st. U sceni Uzaaa likovi u realnom ambijentu. Grafizam i dalje prisutan ali bogati tonski prijelazi. Likovi imaju odreeni plasticitet, pokrenuti su u prostoru, imaju snanu facijalnu ekspresiju. OHRID, CRKVA ST. KLIMENT /BOGORODICA PERIVLEPTA 1285. 1295. gradnju donirao bizantski dvor, u tlocrtu upisani kri sa kupolom. Interijer potpuno oslikan freskama. Freske apsida Bogorodica, Priest apostola i patrijarsi. Potpisi majstora Mihaela i Eutihija, najee na odjei svetaca ratnika, posebno Dimitrija. Dosegnut maksimun u plastikom izraavanju, pristup je naglaeno kiparski. NEREZI, SAMOSTAN ST. PANTELEIMONA 1160. 1164. komnensko razd. Katholikon samostana sagraen zahvaljujui donaciju Alexiosa II. Komnesosa. U tlocrtu upisani kri malih dimenzija. Freske crkve oko 20 scena Kristolokog ciklisa. metropolitanski i domai majstori. Vie od polovice ih pripada ciklusu Pasije, ostatak upotpunjuje 12 velikih blagdana. Linearizam naglaen ali izraene tendencije prema bogatijem koloritu i vjernijim oblikovanjem izrazito humanistiki emocionalni izraz. KURBINOVO, ST. GEORGIJE 1185 1191. komnensko razd. Mala 1brodna crkvica s drvenim krovitem. Freske najvaniji dio ciklusa u svetitu s apsidom. U konhi apside Bogorodica na prijestolju, u zoni ispod crkveni oci. Trijumfalni luk scena Navjetenja. Vrh luka Uzaae. Ostatak narativnog NZ ciklusa kroz bone brodove. Naglaena ekspresija, izduenost tijela, prenaglaavanje detalja. Stil opisan kao maniristiki.

SRBIJA
STUDENICA, SAMOSTANSKA BOGORODIINA CRKVA 1192. 1209. kasna biz. um. osnovao srpski kralj Nemanja. Crkva ima tlocrt u kojem naos potpuno pod kupolom. Na I 3 apside, na Z narteks i dugaki egzonarteks, na S i J 2 portika. Naglaena longitudinalnost i rastvorena fasada sa slijepim arkadama romaniki zapadnjaki utjecaj. Freske dekoracija dovrena 1209. Dominantan prikaz na Z zidu naosa Raspee. Scene imaju miran, naturalistiki izraz. STUDENICA, KRALJEVA KAPELA 1300. 1321. paleoloka renesansa. U doba kralja Uroa II Milutina. 1brodna kapela s kupolom. 19

Freske u svetitu i kupoli standardne teme, freske zidova hijerarhijski podijeljene u 3 zone: Veliki Blagdani, marijanski ciklus, sveci. MILEEVO, SAMOSTANSKA CRKVA UZAAA 1230. 1235. kasna biz. um. osnovao srpski kralj Vladislav I. U osnovi hibridna poput one u Studenici. Freske program bio standardni bizantski. Ima i 2 donatorska portreta. Na J zidu narteksa Vladislav I. prikazan kako dri model crkve pred Kristom na tronu i Bogorodicom. U egzonarteksu obiteljski portret gdje car opet nosi model crkve. U prikazu anela na grobu najbolje se oituje miran stav i blagi pogled. Lik stoji u prostoru i njime dominira tenja prema volumenu koji se gradi koloritom. Uvode se elementi scenografije. GRAANICA, SAMOSTANSKA CRKVA BLAGOVETENJA 1280. 1320. paleoloka renesansa. U naosu upisani kri. Koristi rjeenje sa bonim krilima i egzonarteksom. Ima regionalne karakteristike npr. osim krakova kria naosa iznad kutnih traveja uzdiu se i krakovi kria galerije, to crkvi daje stepenasti karakter. Freske tradicionalan ciklus. Narteks Jiajevo stablo iskoriteno i za prikazivanje porodinog stabla Kraljevine Srbije. SOPOANI, SAMOSTANSKA CRKVA SV. TROJSTVA 1256. 1266. paleoloka renesansa. Freske najraniji sauvani slikarski ciklus paleolokog doba i najbolji primjer tendencija 2/2 13. st. koje se opisuju kao plastiki stil. Ikonografski program slijedi biz. formulu. Konha apside Bogorodica, ispod Priest Apostola. Naos scene velikih blagdana. Narteks Pasija. Uvodi se i carski portret Dragutin i Milutin, sinovi kralja Uroa I. prikazani uz Bogorodicu. Zadrana kontinuiranost, likovi imaju malene glave i doimaju se snano postignuto uvoenjem valera i osvjetljenja za gradnju volumena. Napredna perspektivna rjeenja, dubina prostora i bogata scenografija. Antiki uzori se oituju u pastoralnim scenama. ARILJ, SAMOSTANSKA CRKVA 1300. 1321. paleoloka renesansa. Freske standardna dekoracija ali uvodi novinu pod utjecajem Zapada a to je prikaz Jiajevog stabla na kontrafasadi. DEANI, SAMOSTANSKA CRKVA 1300. 1321. paleoloka renesansa. Freske svetite i kupola standardne teme, zidovi naosa hijerarhijski u 3 zone, prikaz Jiajevog stabla na kontrafasadi. ta crkva koristi sve dotad navedene ideje.

UKRAJINA
KIEV, ST. SOFIA 1037. 1046. kasno makedonsko i rano komnensko razd. Sagraena kao kat. ruskog metropolita. Financirao ruski princ Yaroslava uz pomo Konstantina IX. Glavni graditelji iz prijestolnice. Jedinstvena graevina u svojoj konanoj izvedbi. Tlocrt upisanog kria u kvadratno oploje koji u svom sreditu nosi veliku kupolu na pandativima podranu sa polukupolama. Dodani i brodovi sa S, Z i J str. Iznad tih bonih brodova galerije tako visinski naglaen sredinji dio. Na I iz vanjskog oploja izlazi velika sredinja apsida i 4 bone. Mozaici smjeteni u kupolu i apsidu. Kupola Pantokrator okruen sa 4 anela, 12 apostola na tamburu i evanelisti na pandativima. Konha apside Bogorodica orans, ispod nje Priest apostola, najnia zona apside sveci, biskupi i akoni. Na suprotnim pilonima uz apsidu scena Navjetenja. Freske Svodovi krakova naosa scene velikih blagdana, zidovi ciklus Pasije. Z zid naosa primjer vladarske portretistike procesija u kojoj Krist u sredini, s jedne str. mu prilazi Yaroslav sa modelom crkve u pratnji sinova, s druge str. njegova ena Irena s kerima.

20

Na mozaicima i freskama radili razliiti majstori. Biz. majstori mozaika prvo radili fresco jer to smanjivalo mogunosti pogreke. Krutost likova, grafizam, plonost, dominantna zlatna podloga.

HRVATSKA
SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALAA oko 300. Shema vojnog logora. Na kopnenim stranama 16 etverokutnih i osmerokutnih kula zidina. Troja vrata. Cardo i decumanus dijele utvrdu na 4 dijela. J prvi dio sadri mauzolej i sakralni forum. Centar tog sakralnog djela je Jupiterov hram tetrastilni prostil s kasetiranim bavastim svodom. Uz hram su i tolosi manjih dimenzija. Mauzolej monumentalna centralna gra. oktogonalnog oblika sa vanjskim trijemom i predvorjem sa portikom. Centralni prostor s upisanom kupolom koja se oslanja na vanjske zidove, proiren je naizmjeninim prstenom kvadratnih i polukrunih nia. Izmeu sakralnog foruma i mauzoleja je peristil koji vodi prema stambenoj palai tu se na balkonu ispod okvira sa stupovima od porfira i sirijskim zabatom nad njima, pokazivao car. Na peristil nadovezani vestibul i hipostilna dvorana koja vodi u stambenu palau. Drugi prolaz vodi u podzemnu etau s podrumima. Z krilo aula regia i dvorana za audijencije na koju nadovezan stan sa termama. I krilo dvorana za gozbe. Prema obali morska vrata i kriptoportik. PORE. EUFRAZIJANA 530. 550. Justinijanovo doba. Longitudinalna 3brodna baz. s 3 polukrune apside. Prevladavaju Justinijanovi kapiteli. Zidovi ukraeni slijepim arkadama. Bone apsidiole uvuene u masu zida. Atrij s 4 trijema a S od njega biskupski dvor sa zatvorenim dvoritem. U 2/2 6. st. sa S. str. podignuta trolisna memorijalna kapela. Mozaici - U konhi apside Bogorodica s djetetom na prijestolju a iznad Boja ruka koja ju kruni. Lijevo lokalni svetac biskup Eufrazije sa modelom crkve i arhakon Klaudije sa svojim sinom Eufrazijem. Na desnoj str. 3 sveca. Trijumfalni luk Krist s 12 apostola. Krist se pojavljuje i u obliku jaganjca na unutranjem rubu konhe, zajedno sa medaljonima muenica. U razini prozora apside Ivan Krstitelj, Zakarija, aneo i svene Navjetenja i Vizitacije.

21