SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

Advija Spahi

SIROMATVO U PROCESIMA EKONOMSKE GLOBALIZACIJE

DIPLOMSKI RAD

Travnik, septembar 2011.

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

SIROMATVO U PROCESIMA EKONOMSKE GLOBALIZACIJE

DIPLOMSKI RAD
Mentor: prof..dr. Kadrija Hodi Student: Advija Spahi Broj indeksa: 0196-10/VPM Smjer: Preduzetniki menadment

SADRAJ
1. UVOD........................................................................................................................................5 1.1. Predmet rada...............................................................................................................6 1.2. Cilj rada......................................................................................................................6 1.3. Hipoteza rada..............................................................................................................6 1.4. Metodologija rada.......................................................................................................7 1.5. Struktura rada..............................................................................................................8 2. UTJECAJ EKONOMSKE GLOBALIZACIJE NA SIROMATVO.....................................9 2.1. Uvod u pojam globalizacije ......................................................................................9 2.2. Historija globalizacije...............................................................................................10

2.3. Ekonomska globalizacija..........................................................................................11 2.4. Ekonomski aspekti globalizacije...............................................................................13 2.5. Siromatvo i nejednakost u sprezi ekonomske globalizacije....................................15 2.6. Globalizacija i siromatvo u pojedinim zemljama....................................................18 2.7. Utjecaj globalizacije na Bosnu i Hercegovinu..........................................................22 2.7.1. Ekonomski razvoj BiH...........................................................................................22 2.7.2. Ekonomski razvoj i ekonomska politika BiH........................................................23 3. EKONOMSKA GLOBALIZACIJA, RAST I SIROMATVO..............................................27 3.1. Ekonomski rast..........................................................................................................27 3.2. Ekonomski rast i globalizacija..................................................................................30 3.3. Fenomen ekonomske globalizacije...........................................................................30 3.4. Smanjenje apsolutnog siromatva.............................................................................31 3.5. Globalizacija i siromatvo........................................................................................32 4. UZROCI I POSLJEDICE EKONOMSKE GLOBALIZACIJE..............................................33 4.1. Uzroci ekonomske globalizacije........ ......................................................................34 4.2. Posljedice ekonomske globalizacije.........................................................................36 4.3. Utjecaj globalizacije na poloaj i prava djece...........................................................39 4.4. Utjecaj globalizacije na poloaj i prava ena............................................................41 4.4.1. ena radnik motor globalizacije.........................................................................41 4.4.2. Feminizacija radne snage.......................................................................................43 5. TRGOVINA I FINANSIJE U USLOVIMA GLOBALIZACIJE............................................44 5.1. Meunarodne finasije u uvjetima globalizacije svjetske ekonomije........................44 5.2. Globalna integracija trita kapitala i internacionalna mobilnost kapitala...............46 5.3. Otpor globalizaciji...................................................................................................47 1 ZAKLJUAK..........................................................................................................................50LITERATUR A............................................................................................................................53

1. UVOD
U svom deskriptivnom znaenju, globalizacija oznaava do sada nezabiljeeni, kvalitativno i kvantitativno novi stepen ekonomske, politike i kulturne integracije drava i regiona svijeta. Visok stepen integrisanosti

svijeta esto se ilustruje posljedicama koje globalizacija ima u svakodnevnom ivotu. Veoma je teko objasniti dananju situaciju na svjetskoj sceni i pronai glavne razloge za tako veliku nejednakost u cijelom svijetu. Naravno, postoje neki indikatori i istraivanja, pa ak i razlozi. Meutim, ako se cijelo ovjeanstvo zalae za irenje blagostanja, kako se onda te razlike ne mogu smanjiti. Svakog sata u svijetu umire 1.200 djece, 815 miliona ljudi u svijetu je gladno, a od toga 300 miliona djece nema dovoljno hrane. Prema statistikim podacima, 85 miliona graana Europe je danas siromano, a blizu linije siromatva se nalaze skoro 100 miliona to je zapravo 17-20% ukupne populacije. Globalizacija je trebala da nam obezbjedi pravo na dostojanstven ivot, ukljuivanje svih strana u drutvo, veu drutvenu koheziju i saradnju svih zainteresovanih strana. Trebala je znaiti i nov sistem jednakosti meu narodima. Zar se nismo dogovorili da emo ivjeti prema istim pravilima ili je samo tako bilo reeno. Ali, oitije je nego ikada da pravila stvaraju veliki igrai, esto ih nameui svima osim sebi. Mnogi globalizaciju doivljavaju kao neku veliku neman identifikujui je sa SAD-om, multinacionalnim kompanijama ija imena prosjenom, neupuenom ovjeku utjeruju strah u kosti, kao strani MMF ili Svjetska Banka. Globalizacija znai da smo postali vie zavisni jedni o drugima. Sve to se dogaa u jednom dijelu svijeta ima posljedice u drugim dijelovima planete. Pored pitanja ekonomske nejednakosti drava u svijetu, globalizacija nosi i druge izazove i dileme. Potreba da se stvore uslovi za bri privredni razvoj i drutvena stabilnost,suavanje tehnolokog i socijalnog jaza izmeu bogatih i siromanih. 1.1. Predmet rada Predmet ovog diplomskog rada je siromatvo u procesima ekonomske globalizacije. Ekonomska globalizacija spada meu najznaajnije procese koji se zbivaju u svijetu. Autor ovog rada e putem analize dostupnih informacija pokuati da ustanovi kakav konkretan utjecaj ima ekonomska globalizacija prvenstveno na siromatvo, a samim tim i na pojavu nejednakosti. 1.2. Cilj rada Ovaj rad, kao obavezan dio nastavne cjeline, ima za cilj da prikae i objasni pojam i utjecaj ekonomske

globalizacije na pojavu siromatva. Ovaj rad bi trebao kroz svoj sadraj opravdati ime naslova, kao i postavljenu hipotezu i dati jasan prikaz date problematike. Cilj rada je analitikim pristupom obraditi promjene izazvane ekonomskom globalizacijom i ustanoviti njihovu povezanost sa poveanjem siromatva i nejednakosti u svijetu. Cilj rada se moe definisati kroz analize nastanka ekonomske globalizacije, uinka i posljedica globalizacije. Cilj rada e biti postignut provjerom postavljenih hipoteza rada. 1.3. Hipoteza rada Obzirom da niti jedna drava, niti jedno geografsko podruje nije imuno na poremeaje drugih i da se globalni ekonomski poremeaj i te kako osjea u svijetu, a tako i u BiH, hipoteza rada treba da pokae utjecaj ekonomske globalizacije na pojavu siromatva, stvaranje nejednakosti produbljivanje jaza izmeu bogatih i siromanih. Centralna/glavna hipoteza rada je; H0: Siromatvo i nejednakost u svijetu se poveava i poveavat e se kao direktan utjecaj ekonomske globalizacije. Pored glavne hipoteze postavljena je i pomona hipoteza i ona glasi; H1: Siromane zemlje mogu ostvariti napredak putem uspostavljanja i implementacije zakona, otvaranjem nacionalnih ekonomija meunarodnom tritu, kontrolom rasta populacije, stvaranjem preduvjeta za privlaenje FDI, privatiziraujui preduzea i stvaranjem pozitivnog poslovnog ambijenta. 1.4. Izvori podataka i metode prikupljanja Materija koja je koritena u pisanju i sastavljanju ovog diplomskog rada je bazirana na upotrebi strune literature s posebnim osvrtom na ekonomsku globalizaciju i globalizacijske procese. Teorijska podloga za rad su osnovni pojmovi i teoretski aspekti koji su dostupni u ve objavljenoj literaturi. Kako ivimo u zemlji koja, izmeu ostalog, ne pridaje veliki znaaj prevoenju literature svjetski poznatih imena veina materijala je pribavljana iz baza podataka svjetski poznatih ebiblioteka /dijelovi objavljeni na internetskim stranicama). Prikupljanje podataka iz primarnih izvora /istraivanje metodom Anketiranja/ i sekundarnih izvora /internet, te objavljeni lanci i istraivanja/ je omoguilo i sagledavanje uzroka nastanka globalizacije i njenog utjecaja na poveanje siromatva i nejednakosti. Metodologija rada, dakle, ima dva segmenta od kojih je jedan

teoretski / koritenje dostupne literature koja pojanjava pojmove/i daje relevantnu teorijsku podlogu. S druge strane, koritenjem sekundarnih izvora, prikupljeni su i analazirani podaci koji daju presjek utjecaja ekonomske globalizacije. Naune metode koritene u radu kombinuju analizu strune literature i internetskih lanaka. Upravo je kombinacija ovih metoda sutina naunog pristupa koji treba da ispita postavljene hipoteze rada. Naune metode koritene u radu su sljedee: 1 Metoda deskripcije kroz opise teorijskih i praktinih elemenata obraenih radom. 2 Metoda analize kroz obradu podataka 3Metoda sinteze kroz usporedbu analitikih elemenata iz praktinih primjera sa teorijskim modelima. 4 Metoda kompilacije sastavljanje novog rada koristei podatke iz drugih radova 5 Komparativna metoda uporeivanje radova 6. Povijesna metoda koritenje podataka iz prolosti 1.5. Sadraj i struktura rada Prvi dio rada predstavlja opis svih teoretskih pretpostavki rada i objanjava sve bitne pojmove koji su neophodni za shvatanje predmeta i cilja rada. Na isti nain je stvorena i osnova drugog dijela rada koja objanjava utjecaj ekonomske globalizacije na ekonomski rast, na pravo ena i djece, uzroke i posljedice globalizacije. U svojoj kompoziciji rad je podjeljen na est dijelova. 1Poglavlje jedan obrauje tehnike elemente rada kao to su: tema, hipoteza, svrha i ciljevi rada. 2Poglavlje dvaobrauje povijesni dio i daje pregled teoretskih aspekata u skladu sa temom rada, odnos siromatva i nejednakosti. Poredi ekonosmki rast razvijenih i nerazvijenih zemalja sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. 3Poglavlje tri obrauje konkretnu povezanost globalizacije i siromatva. U ovom poglavlju je predstavljen fenomen ekonomske globalizacije i njen utjecaj na rast, kao i povezanost sa siromatvom. 1U etvrtom poglavlju su obraeni uzroci i posljedice globalizacije. Utjecaj globalizacije na najranjiviju populaciju, ene i djecu, zauzima bitan dio drugog poglavlja. 2Peto poglavlje obrauje kretanje trgovine i finasijskih tokova u uslovima globalizacije. 3U estom poglavlju je obraen zakljuak, saetak svega napisanog u ovom radu.

2. UTJECAJ EKONOMSKE GLOBALIZACIJE NA SIROMATVO

2.1. Uvod u pojam globalizacije

Globalizacija je proces koji se odvija preko granica nacionalnih drava, a tvore je dogaaji i slike, pokreti i ivotopisi. Uzrokuje djelovanje svjetskog sistema i uspostavljanje, u svjetskim razmjerima, ekonomske, politike, kulturne, ekoloke i informacijske djelatnosti i globalne
1

meuzavisnosti drutva. Globalizacija je jedna od najee upotrebljivanih rijei u diskusijama o razvoju, trgovini i meunarodnim ekonomskim politikama. Kao oblik rijei podrazumijeva proces kojim ekonomije svijeta postaju sve vie integrirane, a koji vodi globalnoj ekonomiji i sve vie kreira ekonomsku politiku. Globalizacija se povezuje i sa nastankom globalne kulture u kojoj ljudi sve ee upotrebljavaju sline robe i usluge u svim zemljama i koriste zajedniki poslovni jezik. Za neke, termin globalizacija predstavlja izazovne poslovne mogunosti, bri porast znanja i inovacija. Za mnoge, meutim globalizacija poveava duboko ukorjenjene neovolje: da jednakosti mogu biti naglaene kako izmeu tako i unutar zemalja, da se ubrzano moe naruiti okoli, da se dominacija bogatih zemalja moe proiriti i da se moe sasvim zatvoriti unutar njih samih, te da narodi i regije mogu zaostati daleko iza bogatih. Prema tome, globalizacija prua koristi i povoljnosti, ali i trokove i rizike. Potencijalno bolja strana globalizacije prua nove mogunosti za eliminaciju globalnog siromatva. Globalizacija omoguava da manje razvijene zemlje efektivno apsorbuju znanja koja su jedno od temeljnih bogatstava razliith zemalja. Druga strana globalizacije takoer je znaajna za siromane zemlje, obzirom da im prijeti zatvorenost u mrei zavisnosti, da se dualizam u zemljama u razvoju moe zaotriti, ili da neke od navedenih mogu biti potpuno zaobiene od procesa globalizacije.

Milardovi A.; Metodiki prinosi istraivanja globalizma i globalizacije, Zbornik Globalizacija, Zagreb 2003., str. 102

Uporedo sa integracijskim procesima meu dravama i nestajanjem vrstih granica meu njima, iri se izgradnja demokratije zapadnog tipa i kapitalistikih odnosa koji su bili zasnovani na
2

liberalizaciji trita i nesputanom kretanju kapitala, roba, investicija i radne snage. Krajem dvadesetog vijeka svijet je doivio krupne promjene, koje su izmeu ostalog, otvorile vrata unapreivanju ljudskih prava i njihovom ugraivanju u meunarodne odnose i meunarodnu politiku. U globaliziranom svijetu, ljudska prava poinju dobijati sve vie na znaaju, kako u meunarodnoj i unutranjoj politici, tako i u meunarodnom pravu, razvijajui novu granu prava -ljudskih prava. U drutvenim naukama prisutna su razliita konceptualiziranja globalizacije u zavisnosti od discipline. 2.2. Historija globalizacije Globalizacija je do sada uglavnom predstavljena kao jedan po svemu nov fenomen i jedinstven proces u istoriji oveanstva. Odnos ovog procesa sa istorijom nije do kraja definisan i upravo je globalizacija veoma esto doivljena kao poetak jedne nove i drugaije faze u istoriji
3

oveanstva.Rije globalizacija prvi put se pojavila u Websterovom rjeniku American English iz 1961.godine, a termini 'globalno' i 'globalizam' javili su se tek 1940-tih godina. Do 1890-tih rije
4

'global' nije oznaavala 'cijeli svijet', ve 'zemaljsku kuglu'. Iako pojam globalizacije doivljavamo vrlo modernim, poeci globalizacije seu u XIX. vijeku, a sama ideologija na kojoj poiva potjee iz XVIII. vijeka. Ekonomska i socioloka teorija ovog procesa pojavila se u Velikoj Britaniji. Zbog svog poloaja kolonijalnog gospodara, Velika Britanija je meu prvima poela koristiti prednosti masovnog trgovanja preko svojih granica i dostupnosti jeftinih resursa iz svojih kolonija. Bila je vodea i u nametanju teorijske osnove ovog sistema, tzv. doktrine nevidljive ruke trita, kao savrenog regulatornog mehanizma izmeu ponude i potranje, ako ga se ne ometa dravnim intervencijama.

http://www.globalizacija.com/doc_sr/ ,datum preuzimanja 28.07.2011

3

http://www.bos.rs/cepit/globalizacija
4

http://serbianforum.org/fakultet

Prema toj teoriji, koja je postala prava dogma njenih zagovornika, ponuda i potranja su dugorono gledano uvijek u ravnotei. Ponekad se ova doktrina naziva i laissez faire, odnosno
5

pustiti tritu da ini svoje, bez uplitanja drave. Globalization, mondialisation, rije koja je dola gotovo ni od kuda, danas krui svuda, obiljeavajui najmoniju silu koja oblikuje ivot savremenog svijeta. Globalni poredak jo jue je djelovao tako daleko i tue, kao da se zbiva u nekom drugom svijetu, kao da se deava nekim drugim ljudima. Ve danas nam ovaj pojam izgleda kao sila koja pokree nevidljive konce naeg
6

svakodnevnog zivota. Svi govore kako je svijet postao globalno selo, ta to doista znai? Dok jedni globalizaciju vide kao otjelovljenje gvozdene istorijske nunosti, za druge je ona samo jedan veliki mit. 2.3. Ekonomska globalizacija Ekonomska globalizacija oznaava u prvom redu stvaranje i utvrivanje pravila jedinstvenog svjetskog trita koje podstie konkurenciju i razvoj. Protivnici sa druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste ve zaraeni kapital da onemogue stvaranje konkurenata sa
7

kojima bi morali dijeliti trite. Ekonomska globalizacija je proces rasta meunarodnih tokova roba, usluga, kapitala i ljudi (i sa njima neizbjeno i tehnologije), a danas, jo i proces globalizacije trine privrede, tj. irenja kapitalizma na one sfere i one zemlje u kojima jo uvijek nije dominantan sistem. Svjetska privreda naime, ve vijekovima nije prost zbir nacionalnih i regionalnih ekonomija, ve lanac, nekad i negdje manje, a nekad i negdje vie, legalno ili ilegalno povezanih cjelina iji sistem veza se praktino nikada potpuno ne prekida, ali koji
8

povremeno biljei uspone i padove. Da li e taj lanac privrednih veza prerasti u potpuno jedinstven ekonomski prostor i kada e se to desiti mi to ne znamo, jer je to, bar kada je posrijedi slobodno kretanje radne snage, stvar nedogledne budunosti.

http://www.nova-akropola.hr ,datum preuzimanja 03.08.2011.

6

http://megatrender.blog.rs/blog/megatrender
7

http://bs.wikipedia.org/wiki/Globalizacija
8

http://www.doiserbia.nb.rs

Takoe, nemogue je predvidjeti kada e, i, da li e ikada irenje kapitalizma na nekapitalistike zemlje i nekapitalistike sfere u privredama kapitalistikih zemalja dovesti do stvaranja jedinstvenog, tj. homogenizovanog privrednog sistema u cijelom svijetu. Prvo, zato to svaka kapitalistika zemlja ima svoj kapitalizam. Svaki nacionalni kapitalizam mjeavina je optih svojstava i nacionalnih osobenosti karakteristinih za svaku odreenu zemlju. Drugo, svaki nacionalni kapitalizam osobena je mjeavina dominantnog sistema kapitalizma i raznih drugih sistema koji su naslijeeni ili koji se raaju. Tree, novi kapitalizam koji se raa u superindustrijalizovanim zemljama ima vrlo malo zajednikog sa kapitalizmima koji se raaju u zemljama u tranziciji. Kada e se ti sistemi homogenizovati i hoe li ikada, vrlo je teko predvidjeti. Ako pak ekonomsku globalizaciju shvatimo u najuem smislu, tj. kao "rastuu privrednu meuzavisnost drava irom svijeta" i tada moramo biti svjesni da nije dovoljno da privredne veze prelaze granice drava ili regiona, ve je potrebno da se uspostavljaju sa velikim brojem zemalja i da imaju tendenciju da obuhvate cijeli svijet, tj. da postanu globalne i da su tek tada sastavni dio procesa ekonomske globalizacije. Ekonomska globalizacija, ne samo to implicira globalizaciju dobra i zla, ve, zbog izraene asimetrije meu zemljama i regionima u pogledu raznih elemenata moi, ima vrlo razliite efekte
9

na pojedine zemlje pa je stoga predmet kako teorijskih tako i praktino-politikih kontraverzi. Globalizacija je, zbog postignutog stupnja u razvoju komunikacijske tehnologije i transporta, neizbjena. Danas se nitko ne bi rado odrekao interneta ili mogunosti putovanja s jednog kraja svijeta na drugi u svega nekoliko sati leta avionom. No, s globalizacijom kao multidimenzionalnim procesom koji obuhvaa ekonomiju, politiku i kulturu, ovjeanstvo se upustilo u jedan od najambicioznijih eksperimenata u istoriji. Postaje sve jasnije da je cijeli proces zasnovan na pogrenim temeljima, odnosno preputen u ruke velikim multinacionalnim

korporacijama i politiarima kojima je na umu jedino vlastiti interes kojeg nipoto ne ele ugroziti. Ekonomisti, filozofi, znanstvenici i aktivisti irom svijeta danas pokuavaju osmisliti kako smanjiti negativne uinke ekonomske globalizacije.

http/www.nova-akropola.hr, datum preuzimanja 03.08.2011

Meutim, velikoj veini jo uvijek izmie da proces globalizacije moe doista napredovati jedino kroz razvoj humanih odnosa i suivota u svijetu. Tek e na takvim temeljima svi ostali
10

aspekti globalizacije pronai svoju pravu ravnoteu i potvrdu. 2.4. Ekonomski aspekti globalizacije Prvi i jedan od najvanijih aspekata globalizacije jest ekonomski aspekt. Globalne kompanije uveliko utiu na tok svjetskih ekonomskih procesa te integriraju svijet. S stanovita ovog rada i uzimajuci u obzir ekonomske aspekte globalizacije moe se rei da otvorenost prema svjetskom tritu, meunarodna integracija i revolucija u ekonomiji znanja oblikuju globalizaciju kao proces sa sve manjim mogunostima nacionalnih drava da utjeu na ekonomske procese. Multinacionalne kompanije ukljuuju u svoje poslovanje milione ljudi irom svijeta koji su meusobno povezani uprkos velikim udaljenostima. One nadziru svjetske resurse, kapital i tehnologiju. Na taj se nain ire ekonomiju te se posluje kao da nema ekonomskih i politikih barijera. Slika 1. Ekonomski aspekti globalizacije

Simboliki prikaz globalizacije koja puta korijenje u Izvor: www.staffs.ac.uk/.../environment svim dijelovima svijeta

http://www.nova-akropola.hr, datum preuzimanja 03.08.2011

Pod djelovanjem trinih zakona, meunarodnih ekonomskih organizacija i ustanova, te meunarodnih multinacionalnih kompanija, sa snanim poticajima kroz razvoj tehnologije u oblastima informatike i komunikacija, provodi se ekonomska globalizacija kao jedan prirodan i
11

nuan proces rasta meunarodnih tokova roba i kapitala.

Slika 2. Ekonomski aspekti globalizacije ffd8ffe000104a4649460001020100c800c80000ffe2ffff4943435f50524f46494c45000102000191804b434d5 3020000006d6e74725247422058595a2007d60006000e0017002a0038616373704d534654000000003039443 1303737370000000000000000000000000000f6d5000100000000d32b4b4f444100000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000001863707274000001 a40000004877747074000001ec000000146c756d69000001ec000000147669657700000200000000244b3031 3600000224000000714b303137000002980000000c4b303331000002a40000000c4b303037000002b0000000 b0646d6e64000003600000006b646d6464000003cc0000006764657363000004340000006b4b303231000002 980000000c4b303235000004a00000000c4b303330000004ac0000000c7258595a000004b800000014675859 5a000004cc000000146258595a000004e00000001472545243000004f40000001667545243000004f40000001 662545243000004f400000016413242300000050c0000c6344b3037300000cb400000000a423241300000cb4 c0000c6344b3037310000cb400000000a7465787400000000436f707972696768742028632920456173746d6 16e204b6f64616b20436f6d70616e792c20323030362c20616c

Izvor: http://www.pdf-more.com .

Ferizovi M.;Strateki menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2005, str.57

2.5. Siromatvo i nejednakost u sprezi ekonomske globalizacije

Bitno je vidjeti da nejednakost i siromatvo nisu pojmovi sa istim znaenjem. Uz ispravne, adekvatne kombinacije ekonomskih politika mogue je osigurati rast i suzbiti nejednakost. Globalizacija je pomogla u podizanju ivotnog standarda mnogim zemljama irom svijeta, meutim, mnoge je gurnula dublje u siromatvo. Male kompanije u siromanim zemljama nisu u stanju modernizovati svoje tehnologije, to ih razlikuje od njihovih bogatih susjeda. Prisiljene su raditi posao na lokalnoj razini, a ne rasti kako bi dosegle svoj puni potencijal. Posljednjih nekoliko godina jaz izmeu bogatih i siromanijih se proirio na veinu svijeta unato snanom ekonomskom rastu koji je stvorio milione radnih mjesta. To je primjetno ne samo u jazu izmeu bogatih i siromanih zemalja nego i unutar samih drava. Jaz izmeu bogatih i siromanih u Americi je porastao, ba kao to je i Brazilu. Tehnoloki napredak je svakodnevnica u cijelom svijetu. Meutim, veoma je teko dostii taj napredak na globalnoj razini. Visoki trokovi proizvodnje ine proizvoaevu cijenu nepotrebno visokom. Danas, mnoge zemalje ne mogu priutiti najnoviju tehnologiju upravo zbog ovako visoke cijene. Najrazvijenije zemlje odvajaju najvie za tehnoloke inovacije i one su nosioci
12

tehnologija. U poetnoj fazi tehnologije daju i najvee profite. Razvijene zemlje prodaju tehnoloka rjeenja nerazvijenima kada su ona ve u fazi zasienja, pa nose i manje profite. Tehnoloki napredak ne samo da koristi bogatim zemljama nego i bogatim kompanijama. On omoguuje dravama i kompanijama irom svijeta publicitet i utjecaj na
13

druge samo zato jer su uspjeni. Demokratizacija tehnologije koristi uglavnom bogatijim zemljama.

12

13

http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove

http://www.stwr.org/poverty-inequality/effect-of-globalization-on-poverty, datum preuzimanja 08.08.2011

Globalnim tritem gospodare najjai. Bogati mogu prodavati svoje proizvode i usluge na svjetskom tritu, dok su siromanije zemlje i kompanije ograniene svojim lokalnim tritima. Globalna trita takoer stvaraju velike poticaje za kompanije na tritu proizvoda u inostranstvu. Nacionalna koarkaka asocijacija je , na primjer, 1998. je prodala vie od 500 miliona dolara licencirane robe u svijetu. Koarkake organizacija u drugim zemljama, koje ne mogu priutiti da njihove organizacije prodaju na globalnoj razini, prisiljeni su na prodaju licencirane robe samo u svojim zemljama, to znaajno smanjuje mogunost zarade. U posljednjih pedeset godina, globalni kapitalizam je podigao ivotni standard ljudi vie i bre nego prethodnih pet stotina godina. Poveanje broja "bogatih" u svijetu takoer se dramatino poveao. Meutim, gurnuo je siromane jo dublje u
14

siromatvo, sa malom vjerovatnoom da e se ikada oporaviti. Globalizacija stvara napetosti, posebno unutar pojedinih zemalja i drutava, izmeu onih koji imaju sposobnosti i resurse da se natjeu na globalnom tritu i onih koji to nemaju. Kada je internet prvi put predstavljen javnosti, bogate zemlje u svijetu su bile u mogunosti da ga ukljue u svoja poslovanja prije siromanih zemalja. Bogatije zemlje su ve uspostavile snanu vezu na internetu kada su siromane dole u fazu da mogu kupiti raunare i platiti pristup internetu. Niska produktivnost unutar zemlje ili kompanije rezultira niskim ivotnim standardom i viom razinom siromatva. Niska produktivnost unutar nacije ili kompanije takoer uzrokuje manju konkurentnost na globalnom tritu. Ako drutvo ili narod ne moe priutiti stalno poboljanje svojih roba i tehnologije, onda se oni nee moi natjecati na globalnoj razini. Jaki igrai su postavili standarde za kvalitetu i proizvodnju roba. Opet, ako kompanije nisu u mogunosti aurirati svoje tvornice nee biti konkurentne na tritu i poveava se siromatvo. Demokratizacija finansija je pomogla procvatu globalizacije. Globalizacija je aktuelna tema postindustrijske epohe i u sociologiji se uvrijeilo miljenje da je globalizacija posljednji stadij u stalnom procesu drutvene promjene.

http:/ /www.stwr.org/poverty-inequality/effect-of-globalization-on-poverty, datum preuzimanja 08.08.2011

To je proces integriranja odvojenih nacionalnih ekonomija u integralnu svjetsku ekonomiju. U drutvenoj sferi to je pojava drutvenih odnosa na daljinu. U sferi javnosti to je gubitak moi i
15

autoriteta drava-nacija Ekonomska nejednakost dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti ekonomskog sistema, demotivie ulaganja, oteava smanjivanje siromatva, stvara politiku nesigurnost. Uprkos znanstvenim i tehnolokim poboljanjima, jaanju demokratskih snaga i pokreta, uruavanja veine totalitarnih reima u svijetu, jaanju meuplanetarne ekonomske i politike meuzavisnosti nije se u znaajnijoj mjeri uspio smanjiti problem siromatva u svijetu. Globalizacija, siromatvo i nejednakost izazvali su veliku pozornost politiara, znanstvenika, i novinara irom svijeta. Zastupnici globalizacije tvrde da taj proces omoguava slobodu i ope blagostanje. Ipak, nema sumnje da je jaz izmeu siromanih i bogatih vrlo velik i da je nakon industrijske revolucije nejednakost na svjetskoj razini porasla. Protivnici globalizacije izjednaavaju je s unitavanjem drutva i ovjekove okoline i obino navode tri bitne injenice: da nejednakost nastavlja rasti u uvjetima globalizacije, globalizacija je uzrokovala porast nejednakosti, a jedini nain za zaustavljanje takvih neeljenih i opasnih trendova je ili posve
16

zaustaviti globalizaciju ili joj barem nametnuti trokove radnih i socijalnih standarda. Dok se privreda Sjedinjenih Amerikih Drava razvila u jednu od najjaih, najstabilniji u svijetu, mnoge zemlje treeg svijeta su bile prisiljene na tednju to ih je gurnulo dublje u siromatvo. Preduslov za uspjeh globalizacije je stvaranje saveza i ekonomske integracije. Zemlje koje imaju najvie koristi od tih saveza, meutim, tradicionalno su bogatije zemlje. Slobodna trgovina, carinska unija, zajedniko trite i privredni sindikati su bitni za irenje globalizacije, meutim, oni ometaju rast zemljama treeg svijeta koje nisu ukljuene u grupu. Globalizacija, to je bitno za uspjeh na globalnom tritu, ima tamnije, manje vidljive strane. Ona malo koristi zemljama treeg svijeta, naklonjena je bogatim dravama, kao i velikim multinacionalnim kompanijama. To, meutim, vodi privrede mnogih drava i male kompanije do propasti.

15

http://www.hsd.hr/kongres/sazeci.html, datum preuzimanja 30.08.2011.

16

ponude.biz/skripte/JAVNE%20FINANCIJE

U nastojanju da promovie trino natjecanje u svijetu, globalizacija je zapravo onemoguila nekim kompanijama, koje su bile uspjene na lokalnoj razini, da prenesu svoj uspjeh na svjetsku scenu. Ona blokira investicije i rast nekih siromanih, zemalja treeg svijeta. Globalizacija uistinu smanjuje siromatvo u nekim zemljama, a istovremeno je poveava u drugima. 2.6. Globalizacija i siromatvo u pojedinim zemljama. Ako globalizacije izaziva bijedu, onda bi se stanje u zemljama koje se ekonomski integriu putem trgovine i investicija, trebalo pogorati. Ali neke od zemalja, koje su postale vie integrirane u svjetsku ekonomiju, kao to je Kina, napravile su napredak. Druge, primjerice u subsaharskoj Africi, su ostale relativno izolirane i doivjele pad. Siromatvo naspram nejednakosti. Postoje brojni dokazi da je jaz izmeu najbogatijih i najsiromanijih zemalja, te izmeu najbogatijih i najsiromanijih skupina pojedinaca u svijetu, porastao. Ali, nejednakost se moe poveati bez poveanja stope siromatva, na primjer, ako globalizacija poveava mogunosti za bogate bre nego za siromane. Budui da poveanje bogatstva moe biti posljedica raznih deavanja i dalje traimo odgovor na pitanje : zato bogati postaju bogatiji, a siromani jo siromaniji stvarajui nejednakost i
17

poveavajui jaz izmeu njih .

http://www.sociology.emory.edu/globalization/ datum preuzimanja 08.08.2011

Tabela 1: Najbogatije zemlje svijeta 2000-2011

2000/ GDP po stanovniku 1. KATAR $179.000 2. LIHTENTAJN 3. LUKSEMBURG $141.100 $82.600

2011/ GDP po stanovniku 1. KATAR 2. LUKSEBURG 3. U.ARAPSKI EMIRATI 4. NORVEKA 5. SINGAPUR $91.379 $57.744 $57.744 $56.900 $56.979

4. BERMUDI $69.900 5. SINGAPUR $62.100

Izvor:http:// www.poslovnipuls.com

Sjedinjene amerike drave se nalaze na estom mjestu ove tabele, a ako gledamo nominalni BDP Sjedinjene amerike drave su najbogatija zemlja svijeta.

Tabela 2: Najsiromanije zemlje svijeta 2000-2011 2000/ GDP po stanovniku 1. BURUNDI 2. KONGO $300 3. LIBERIJA $500 4. ZIMBABVE 5. SOMALIJA $600 $500 $300 2011/ GDP po stanovniku 1. KONGO $300 2. LIBERIJA $500 3. ZIMBABVE $500

4. SOMALIJA $600 5. GVINEJA $600

Izvor: http://www.hottnez.com

Tabela 3: Projekcija porasta BDP-a do 2050 godine. ffd8ffe000104a4649460001020100c800c80000ffe2ffff4943435f50524f46494c45000102000191804b434d5

3020000006d6e74725247422058595a2007d60006000e0017002a0038616373704d534654000000003039443 1303737370000000000000000000000000000f6d5000100000000d32b4b4f444100000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000001863707274000001 a40000004877747074000001ec000000146c756d69000001ec000000147669657700000200000000244b3031 3600000224000000714b303137000002980000000c4b303331000002a40000000c4b303037000002b0000000 b0646d6e64000003600000006b646d6464000003cc0000006764657363000004340000006b4b303231000002 980000000c4b303235000004a00000000c4b303330000004ac0000000c7258595a000004b800000014675859 5a000004cc000000146258595a000004e00000001472545243000004f40000001667545243000004f40000001 662545243000004f400000016413242300000050c0000c6344b3037300000cb400000000a423241300000cb4 c0000c6344b3037310000cb400000000a7465787400000000436f707972696768742028632920456173746d6 16e204b6f64616b20436f6d70616e792c20323030362c20616c
Izvor: http://www. Photius.com

Tokom sljedeeg desetljea, mnogi strunjaci irom svijeta predviaju da e jaz rasti izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju. Siromatvo i nejedankost su ozbiljna prijetnja ekonomskom rastu, izazivaju konflikte bogatih i siromanih u raspodjeli dohotka. Tako nejednakost moe dovesti do pojave kriminala i nasilnikog ponaanja od strane siromane populacije. Nejednakost moe uzrokovati naruavanje (ionako malog) socijalnog kapitala i manjeg sudjelovanja graana u politikom ivotu, to siromanim smanjuje mogunost utjcaja na donoenje odluka. Obino se nejednakost ivotnog standarda mjeri upotrebom raspoloivog dohotka ili rashoda u nekom odreenom periodu. Sve zemlje bi trebale imati nacionalne sisteme koji tite graane od rizika kao to su: nezaposlenost, gubitak dohotka i sredstava za ivot. Sisteme koji pruaju
18

adekvatnu pomo bolesnima i socijano ugroenim kategorijama.

Grafikon 1: Godinja stopa rasta realnog dohotka po stanovniku 1980-2000

ffd8ffe000104a46494600010201009500950000ffe2ffff4943435f50524f46494c45000102000191804b434d5 3020000006d6e74725247422058595a2007d60006000e0017002a0038616373704d534654000000003039443 1303737370000000000000000000000000000f6d5000100000000d32b4b4f444100000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000001863707274000001 a40000004877747074000001ec000000146c756d69000001ec000000147669657700000200000000244b3031 3600000224000000714b303137000002980000000c4b303331000002a40000000c4b303037000002b0000000 b0646d6e64000003600000006b646d6464000003cc0000006764657363000004340000006b4b303231000002

980000000c4b303235000004a00000000c4b303330000004ac0000000c7258595a000004b800000014675859 5a000004cc000000146258595a000004e00000001472545243000004f40000001667545243000004f40000001 662545243000004f400000016413242300000050c0000c6344b3037300000cb400000000a423241300000cb4 c0000c6344b3037310000cb400000000a7465787400000000436f707972696768742028632920456173746d6 16e204b6f64616b20436f6d70616e792c20323030362c20616c

Izvor: http://www.brookings.edu/gs/research/

Iz grafikona je vidljivo da su zemlje sa najveim prihodima imale realni rast od oko 2% godinje, dok stanovnici najsiromanijih zemalja skoro da i nisu imali porast realnog dohotka(0,11%). Kada se uzme u obzir razlika u veliini zemalja, vidljivo je da su siromane zemlje kao to su Indija i Kina rasle bre od najbogatijih zemalja.

Za mjerenje stvarne veliine svjetske ekonomije i usporeivanja trokova ivota u pojedinim zemljama, moraju se prilagoditi razlike u kupovnoj moi. Pronalaenje naina da se prilagode te razlike dovelo do nastojanja da se mjeri kupovna mo pariteta (JPP), koji pretvaraju lokalne valute u zajedniku valutu, kao to je ameriki dolar. Paritet kupovne moi je bitan, jer potrebne
19

sline robe i usluge imaju razliite cijene u razliitim zemljama. 2.7. Utjecaj globalizacije na Bosnu i Hercegovinu 2.7.1. Ekonomski razvoj BiH Socijalno stanje i sistem raspodjele drutvenog proizvoda u Bosni i Herzegovini prije i poslije rata bitno se razlikuju, ne samo zbog uticaja rata nego i zbog promjene politikog sistema. U period izmeu dva rata, pa sve do pojave ekonomske a zatim i politike krize, o siromatvu se govorilo jedino u kontekstu drugih, slabije razvijenih zemalja. Politiki sistem je raspodjelu drutvenog proizvoda na socijalne grupe smatrao znatno pravinijim nego u veini zemalja svijeta. Koncept tednje stanovnitva kao izvora investicija bio je zamijenjen konceptom akumulacije u privredi. Preduzea su bila obavezna da osiguraju akumulaciju koja e u budunosti biti dovoljna osnovica za novi investicioni ciklus. Pojedinana tednja stanovnitva nije bila osnovni oslonac investicija, niti je stanovnitvo koje je raspolagalo tednjom moglo svoj novac uloiti neposredno u preduzea ili dionice. Privredni razvoj nakon Drugog svjetskog rata formalno je pokazivao da je razvoj mogu na izmjenjenom

konceptu. Do 1986. godine privreda je proirila svoje proizvodne sposobnosti i drutveni proizvod u cjelini i po stanovniku je intenzivno rastao. 1986 godine, u BiH drutveni proizvod po stanovniku je iznosio $3000,00, to je bilo 15% ispod svjetskog prosjeka i po tom pokazatelju BiH je spadala u grupu srednje razvijenih zemalja, to je podrazumijevalo da se nalazila u fazi prerastanja iz industrijske u postindustrijsku razvojnu zemlju. Tek je privredna kriza otkrila slabu reproduktivnu snagu privrednog a zatim i politikog sistema. U ukupnom drutvenom proizvodu, privatna potronja (plate) je uestvovala sa oko 55%, drava sa oko 19%, investicije oko 32%, tako da je postojao hronini platnobilansni deficit u visini 5-

http://www.gfmag.com, preuzimanja 01.10.2011

20

10% drutvenog proizvoda.Prinudnim dranjem plata pod kontrolom stvaran je prostor za potronju drave i paradravnih institucija koje su kroz fiskalni i parafiskalni sistem veoma optereivali privredu ugroavajui njenu reproduktivnu sposobnost. Rat je donio najprije gubitke stranih trita, zatim razaranje finansijske snage zemlje, unitavanje privredne strukture i privrednih subjekata. Masa proizvedene vrijednosti smanjena je na jednu desetinu predratne, a drutveni proizvod po stanovniku na $271 u 1990. godini. U godinama rata BiH se pretvorila u jednu od najslabije razvijenih zemalja u svijetu. Tokom pet godina poslijeratne aktivnosti, drutveni proizvod je vjetaki podignut, s jedne strane smanjenjem broja stanovnika, s predratnih 4,3 na oko 3 miliona, a sa druge strane visokom donacijama meunarodne zajednice koje su kroz trgovinu utjecale na poveanje privredne aktivnosti. U odnosu na predratnu raspodjelu drutvenog proizvoda na socijalne grupe, u toku rata se iz prosjeka populacije izdvojio tanak sloj srazmjerno krupnih poduzetnika. Broj stanovnika u stanju socijalne potrebe povean je sa oko 700.hiljada prije rata na oko 1,2 miliona u 2000 godini. 2.7.2. Ekonomski razvoj i ekonomska politika Bosne i Hercegovine Od 2001. godine BiH ima stabilnu i dinaminu putanju ekonomskog rasta, ali s obzirom na nisku startnu osnovu i upitnu odrivost ekonomskog rasta, jo uvijek nedovoljnu da se uskladi sa lanicama EU, ak ni u

razdoblju budue tri generacije. Pogotovo to je ovakav dinamian rast rezultat stranih donacija i transfera iz inostranstva, podrane ekonomije (aid-driven economy), a ne uspjeha u provoenju strukturalnih,
21

institucionalnih i ekonomskih reformi.

20

USAID:BiH Economic update,2000-First Quartet

21

Hodi K, Arnaut E.; Ekonomija Bosne i Hercegovine,Skripta, Travnik, Maj 2010, str 20

Tabela 5 : Glavni makroekonomski pokazatelji Pokazatelji Nominalni GDP Realna stopa rasta Deficit na teku. raunu (%) Prosje. neto plaa Inflacija CPI 2001 10.95 9 3,6 -13,0 2003 12.17 3 3,5 -19,0 2004 15.78 6 6,3 -16,0 2005 2006 2007 2008 2009

16.928 19.121 21.647 24.552 26.54 1 3,9 6,2 6,8 5,5 -3,0 -18,0 534 -8,0 575 6,1 -13,0 645 1,5 -15 753 7,4 -9 785 2

1,0

0,3

3,6

Izvor: Ekonomija Bosne i Hercegovine, Prof.dr. Kadrija Hodi ,Mr.sc. Edin Arnaut, Travnik, Maj 2010 Bez obzira na dinaminost, stopa ekonomskog rasta u predrecijskom periodu nije bila dovoljna da se uskladi sa lanicama EU, ak ni u razdoblju budue tri radne genereacije: pri najveoj stabilizacionoj stopi iz 2006. od 6,2 % i tadanjoj stopi rasta u EU od 2,6 % Bosni i Hercegovini je trebalo 32 godine da zatvori jaz do 75 % prosjeka GDP-a EU-e. U iroj javnosti, politikim i intelektualnim sredinama BiH, ne zna se dovoljno o globalizaciji. ini se da, radi spoznaja o globalizaciji, nema ni dovoljnog misaonog napora od onih koji su kompetentni, nadleni i

odgovorni, to je nuno, s obzirom da u BiH nema oblasti drutvenog ivota gdje se ve ne odvijaju procesi po idejama globalizacije. Iz toga proizilazi da je BiH, bar za sada, uglavnom samo objekat i ambijent odvijanja globalizirajueg procesa, to znai da smo daleko od potrebe da budemo aktivan sudionik u planiranju i provedbi projekata globalizacije. BiH je, u glavnom, zbog unutarnjih problema, pasivna naspram globalizacije. Kao u najbogatijim i najrazvijenijim zemljama zapada, u BiH je afirmirana viepartijska parlamentarna demokratija, a u toku je proces afirmisanja private svojine. Meutim, iako se u BiH prihvataju vrijednosti najrazvijenijih i najbogatijih zemalja koje tee globalizaciji, ipak je injenica da se naa zemlja jo nalazi pod inercijom ranijeg sistema. Efekti te inercije su velika smetnja da se BiH prilagodi standardima zapadnih zemalja. Pitanje borbe protiv siromatva u Bosni i Hercegovini moe se, u principu, postaviti na dva osnovna naina : reaktivno dakle, kao borba protiv siromatva ili proaktivno kao borba za prosperitetno drutvo i odiv razvoj. Za prikaz slike siromatva mogu se koristiti dva naina mjerenja: relevantno i apsolutno siromatvo. Apsolutno siromatvo definira se kao razina izdataka za potronju koja je nia od odreenog praga, ovisno od cijene odreenog potroakog paketa. Relativna linija siromatva poredi standard jedne kategorije stanovnitva s drugim u istom drutvu i temelji se na odreenom postotku prosjenih primanja ili potronje u datoj zemlji22 . U izraunu apsolutnog siromatva utvruje se prag odnosno generalna i ekstremna linija siromatva. Razlike izmeu ove dvije linije siromatva su u tome to ekstremna linija promatra samo prehrambene potrebe pojedinca, koje se temelje na minimumu kalorijskih potreba pojedinca, koja u BiH u 2007. godini iznosi 1005.68 KM, a generalna linija siromatva iznosi 2857.31 KM, pored prehrambenih ukljuuje i neprehrambene potrebe pojedinca. Posljednji podaci o siromatvu odnose se na 2007. pri emu je
23

koriten reprezentativni uzorak od 9.274 kuanstava u BiH. Tabela 6:. Stanovnitvo i indeks siromatva u BiH po entitetima i po spolu 2007. Broj stanovnika Ukupno ene Mukarci Ukupno Stopa siromatva ene Mukarci

BiH FBiH RS BD

3,447,156 2,213,783 1,166,173 67,200

1,762,908 1,684,248 1,133,785 1,079,998 595,124 571,049 33,999 33,201

18,56 17,39 20,23 25,03

15,78 19,32 14,04 18,30 18,93 20,60 13,19 28,10

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republiki zavod za statistiku RS-a, Anketa o potronji kuanstva u BiH 2007

Iz navedene tablice vidljivo je da se od 3,4 mil. stanovnika 18.56% nalazi ispod generalne linije siromatva odnosno da je 639.781 stanovnika BiH siromano. ene ine 51,5% stanovnitva, a stopa siromatva ena procjenjuje na 15,78% u 2007.

22

Agencija za statistiku BiH, Anketa o potronji kuanstava u BiH, 2007. datum preuzimanja 03.09.2011
23

/www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/socijalne_ukljucenosti/Archive.aspx datum preuzimanja 03.09.2011

stanovnitvo. BiH je suoena sa takvom stvarnou. Utjecaji meunarodne zajednice esto su korisni za ekonomsku i politiku stabilizaciju. U tom smislu, ispunjavanje uvjeta koje postavlja meunarodna zajednica radi naeg standardiziranja za ukljuivanje u euroatlanske integracije, velika je korist za sigurnost, mir i budunost BiH.

3. EKONOMSKA GLOBALIZACIJA, RAST I SIROMATVO 3.1. Ekonomski rast Postala je sveprisutna fraza: "ivimo u doba globalizacije"; teko je meutim opisati u emu je njeno tano znaenje. Ujedinjavanje svijeta zapoinje u 19. vijeku kroz dramatini razvoj sredstava prometa (eljeznica, parobrod) i telekomunikacija (telegraf, telefon). Taj je proces nastavljen i ubrzan u dvadesetom vijeku, sve do pojave interneta. Globalizacija je dakle proces zapoet prije oko 150 godina, iako je sam termin nov. Globalizacija dakle donosi ekonomsku unifikaciju koja poveava mo krupnog kapitala, te kulturnu unifikaciju koja sve veem broju ljudi postaje odbojna, ak uasavajua. Ve esdesetih godina, neobino rano, dolazi pobuna

mladih protiv lanih vrijednosti propagiranih u novonastalom globalnom selu. Ta je pobuna i sama teila biti globalna, i u sljedeim godinama izgubila je na intenzitetu, ali se irila i dobila brojne oblike.
25

Ekoloki pokret, istinski globalan, danas je jedna od glavnih sastojnica. Nova kvaliteta, koju globalizacija poprima u posljednjim desetljeima, kad taj termin i nastaje, jest sposobnost kapitala da se trenutno prebacuje s jednog na drugi kraj svijeta, koristei savremena sredstva elektronske komunikacije. Osnovna proturjenost i nevolja za obine ljude jest da radna snaga nije toliko mobilna kao kapital. To dovodi do toga da je bera jabuka u Francuskoj plaen desetak puta vie od beraa banana u srednjoj Americi, iako nije produktivniji, ili da jedan poznati sporta dobije za reklamiranje Nike tenisica vie od ukupne godinje zarade radnica u Istonoj Aziji, koje tenisice proizvode!

http://pollitika.com/janus-globalizacije-prijetnje-sanse-u-doba-globalnog-trijumfa-kapitalizma

3.2. Ekonomski rast i globalizacija Neophodno je kazati da se globalizacija ne provodi samo u sferi ekonomije ve i u sferi politike i
26

na naunoistraivakom polju.Iako su politika, nauka i tehnologija usko vezane uz ekonomiju, analiza njihovog uticaja na rast, nejednakost i siromatvo zahtijevala bi mnogo vie prostora, meutim mi emo izvriti samo napomenu. Ekonomski rast ostaje kljuni faktor u smanjivanju siromatva irom svijeta. Ali smanjivanje siromatva kroz rast dugo traje. Primjerice, u Brazilu, gdje ivi polovina siromanih Latinske Amerike, prihod miliona ljudi koji ive na nivou ispod granice siromatva morao bi porasti za tristo posto kako bi uope dosegli granicu siromatva. Trebat e im nekoliko decenija privrednog rasta da bi postali nesiromani. Takav je sluaj kada je porast BNP-a po glavi stanovnika u
27

Brazilu ustaljeni tri procenta, vidno iznad proteklih dosega tamonje privrede. Empirijska istraivanja esto pokazuju oprene rezultate. Razlog tome je teko precizno
28

raspoznavanje uticaja pojedinih varijabli. Rodriguez i Rodriktvrde da upotrijebljene mjere otvorenosti u empirijskim analizama nisu adekvatno procijenjene te da obuhvataju i neke druge politike i institucionalne varijable. Dakle, treba provjeriti je li uporedna pojava rasta i otvorenosti sluajnost ili jedno uzrokuje drugo. Kritike spomenutih autora svode se na tri podruja a to su greka u mjerenju, isputenost varijabli i endogenost. Podaci objavljeni u izdanjima UN Human Development Report-a iz 1999 i 2000 godine, pokazuju da je, prije poetka globalizacije u 1973., omjer prihoda izmeu najbogatijih i najsiromanijih drava bio 44 : 1, a 25 godina kasnije, on se popeo na 74:1. U period do kraja hladnog rata, broj osoba u svijetu koje ive ispod linije siromatva popeo se na 1.2 milijarde., u 1987.godini na 1.5 milijardi koliko ih ima i danas. Ako se postojei trend nastavi, njihov broj e do 2015.godine dostii cifru od 1.9 milijardi. To znai da, u osvit 21 vijeka, ukupno 25% ovjeanstva ivi sa manje od 140 dolara godinje. Dotle, 200 najbogatijih ljudi na svijetu udvostruuje svoje ukupno bogatstvo na vie od 1 bilion dolara u period izmeu 1994-1998 godine. Isti trend rastue nejednakosti moe se primjetiti ak i kod najbogatijih zemalja svijeta.
26

Puljiz, V.;Globalizacija i socijalna drava, Studijski centar socijalnog rada.,Zagreb,1998.

27

http://www.bhdani.com/arhiva/220 datum preuzimanja 15.08.2011

28

Rodriguez, F.,Rodrik, D.; Trade Policy and Economic Growth: A Sceptics Guide to the Cross-National Evidence. New York, 2000

Preko 1/3 radne snage u SAD, 47 miliona radnika, zarauju manje od 10 dolara po satu i godinje rade 160 sati due nego to je to bio sluaj sa radnicima 1973.godine. Niska stopa zaposlenosti u devedesetima u SADu, esto navoena od strane globalista kao dokaz ekonomske koristi globalizacije, zamaskirana je niskim plaama i milionima privremenih radnika koji su registrirani kao zaposleni ako rade bar 21 sat sedmino a ne mogu dobiti stalni posao. U isto vrijeme, prosjena plata izvrnog direktora zaposlenog u nekoj velikoj korporaciji dramatino je porasla. U 2000.godini, bila je 416 puta vea nego plaa prosjenog radnika. Finansijsko bogatstvo 1% najbogatijih amerikih domainstava premauje ukupno bogatsvo 95%
29

domainstava, odraavajui znaajan porast u posljednih 20 godina. Ima bezbroj drugih pokazatelja koji potvruju da globalni lov na profit zapravo oteava siromanim ljudima da uivaju u koristima tehnolokih i naunih ostvarenja.

Ekonomski rast u globalizacijskim uvjetima Ekstenzivni rast postoji ako veliina neto proizvoda raste, ali sporije nego stanovnitvo. Intenzivni rast nastaje kada raste proizvod per capita, odnosno kada je stopa rasta proizvoda via od stope rasta stanovnitva zbog ega stanovnitvo ostvaruje sve vei proizvod po stanovniku i moe podizati razinu blagostanja. Kina je meu prvim primjerima dugotrajnog rasta prosjenog dohotka per capita, daleko ranije nego to se to dogodilo u Europi. Prvenstvo Kine i Japana u ekonomskom razvoju, odnosno njihov savremeni razvoj nije replika europskog ili amerikog, ve ima autentine korijene u
30

razvoju ovih zemalja i prije europske industrijske revolucije Ekonomski rast je stotinama miliona ljudi podigao svijest o siromatvu i nejednakosti. Svi su oni posljednjih stoljea iskusili materijalnu bijedu. Samo nekolicina ih je vidjela sebe kao siromane u odnosu na svoje susjede, veina ih nije brinula da li drugi imaju dovoljno hrane, odjee i sklonite. Rastom prihoda stvorene su velike srednje klase koje bi mogle brinuti o siromanima i nadomjestiti im ono to im je nedostajalo. Nadalje, ekonomski rast i tehnoloke promjene izazvane ekspanzijom masovnih komunikacija ine siromatvo i nejdenakost vidljivijim, ne samo u bogatim nego i u mnogim siromanim zemljama. Podizanje svijesti o siromatvu i
29

Manfred B. Steger.; Globalization, Oxford University Press, New York, 2003,str. 101-107
30

Bilas V. ;Meunarodna ekonomija, autorsko predavanje, Zagreb 2010/2011

nejednakosti je znaajno. Ali jo uvijek je mnogo pitanja na temu siromatva i nejednakosti. Na kojoj razini se oni danas nalaze? Da li taj nivo raste ili opada? Odgovor na ovo pitanje je kompleksan, iako jednostavniji od utvrivanja uzroka siromatva i nejednakosti, te uticaja domae i meunarodne politike. Na dravi je odluka da li blokirati ili pak prihvatiti trendove globalizacije. 3.3. Fenomen ekonomske globalizacije Globalizacija nije proces, nego jedan sloen niz procesa. Oni se odvijaju na proturjean ili suprotan nain. Veina ljudi smatra da globalizacija prostoodvlai mo ili uticaj od lokalnih zajednica i drava i smjeta ih na globalnu scenu. I stvarno, to jeste jedna od njenih posljedica. Drave zaista gube neto od svoje

nekadanje ekonomske moi. Globalizacija ne samo to vue navie ve i gura nanie, stvarajui nove pritiske u korist lokalne autonomije. Globalizacija se ne razvija ujednaeno, a njene posljedice uopte nisu sasvim bezazlene. Mnogima koji ne ive u Evropi i Sjevernoj Americi ona isuvie lii na amerikanizaciju, poto su SAD sada jedina super sila sa dominantnim ekonomskim, kulturnim i vojnim poloajem u svjetskom poredku. Veina ogromnih multinacionalnih kompanija takoer je smjetena u Americi. One koje to nisu, smjetene su opet u bogatim zemljama, a ne u siromanim svjetskim oblastima. Globalizacija, tvrde neki, unitava lokalne kulture, uveava nejednakost u svijetu i pogorava ivot siromanima. Nadalje, dijeli svijet na pobjednike i poraene, na malobrojne koji ubrzano napreduju i preostalu veinu koja je osuena da ivi u bijedi i oajanju. Zaista, statistika je zastraujua. Udio najsiromanije petine svjetskog stanovnitva u svjetskom prihodu spao je od 1989. do 1998. godine sa 2,3 na 1,4%. S druge strane, udio najbogatije petine je porastao. U podsaharskoj Africi 20 zemalja ima nie realne prihode po glavi stanovnika nego krajem sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. U mnogim manje razvijenim zemljama ekoloka bezbjednost i zakonodavstvo su slabi ili skoro uopte ne postoje. Neke transnacionalne kompanije prodaju dobra koja su kontrolisana ili zabranjena u industrijalizovanim zemljamalijekove loeg kvaliteta, tetne pesticide ili cigarete sa visokim sadrajem katrana i nikotina.
31

Moglo bi se rei da to vie lii na globalnu pljaku nego na globalizaciju.

Giddens A,; Runaway World, Profile Books, London,2000.str. 39-45

Fenomen globalizacije nije sasvim nova pojava. Pokuavali su ga ostvariti ljudi ve u drevna vremena: ve su drevna carstva (egipatsko, asirsko, babilonsko, grko, rimsko) pokuavali objediniti svijet. Posebice je Rimsko carstvo imalo golem uspjeh u stvaranju globalizacije, to jest objedinjavanju velikog dijela poznatog svijeta u jednu monu politiku, gospodarsku,
32

religijsku i kulturalnu zajednicu. Da li je globalizacija sila koja radi u korist opteg dobra? Na to pitanje ne moe se dati jednostavan odgovor, imajui u vidu sloenost ovog fenomena. Oni koji to pitaju, i koji globalizaciju okrivljuju za produbljivanje nejednakosti u svijetu, obino imaju na umu ekonomsku globalizaciju, jo ue-slobodnu trgovinu. Oigledno

je da slobodna trgovina donosi korist, ali nanosi i tetu. To vai naroito u sluaju manje razvijenih zemalja. Otvaranjem za slobodnu trgovinu drave mogu oslabiti lokalnu ekonomiju od koje ljudi ive. Ipak, suprostavljanje ekonomskoj globalizaciji i opredjeljivanje za ekonomski protekcionizam predstavljalo bi pogrenu taktiku kako za bogate, tako i za siromane. Dugotrajnjiji oblici protekcionizma nee povoljno uticati na razvoj siromanih zemalja, a kod bogatih bi izazvali podjelu na meusobno suprostavljene trgovinske blokove. Pratei fenomen ekonomske globalizacije i ekspanzije siromatva je poveanje nesigurnosti pojedinca, grupa, drava u raznim sferama-ekonomskoj, finansijskoj, kulturnoj, radnopravnoj, socijalnoj, zdravstvenoj..U ovakvim uslovima raste broj ljudi koji ne mogu da zadovolje osnovne ivotne potrebe i time realizuju svoja osnovna ljudska prava i kojima je ugroeno
33

ljudsko dostojanstvo. 3.4. Smanjenje apsolutnog siromatva Nedavne analize trendova o siromatvu i nejednakosti proizilaze iz studija profesora Xavier Sala-i sa Kolumbija Univerziteta, Profesor Martin koristi podatke o jazu izmeu prihoda unutar zemlje kao i izmeu razliitih zemalja. Obraeni su podaci iz 125 zemalja, to predstavlja 90% svjetske populacije. On podeava inflaciju prema kupovnoj moi neke zemlje, osobito zemalja sa niskim dohotkom. Prema mjerenju profesora Martina 1985. prihod je iznosio je $1/dan ili $2/osobi.
32

Karli I. studentska publikacija.;,Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu

33

http:/ /www.globalization.com. datum preuzimanja 12.08.2011

Za razliku od nekih studija , koje tretiraju svaku zemlju kao jednu cjelinu, i time pridaju veu vanost ljudima u malim zemljama nego onima u veim, prof.Martin posmatra svakog pojedinca bez obzira na njegovu zemlju. Mnogi 80-te smatraju kao izgubljeno desetljee za mnoge zemlje u razvoju, posebno Afriku i Latinsku Ameriku. Prof.Martin je miljenja da se dohoci poinju izjednaavati tek od 1980. Istina, poboljanja su bila primjetna i kretala su se u rasponu od 5-11%, ovisno o indikatoru nejednakosti. Ostaje pitanje, moe li veliki

broj svjetski siromanih stvarno pobijediti siromatvo i moe li se jaz meu ljudima stvarno smanjiti? Napredak u Aziji nam daje odgovor. 1970 godine, 39% siromanih je ivilo u Kini, a 37% je ivjelo u drugim dijelovima Azije. Od 1,3 triliona ljudi koji su ivjeli sa manje od $3 dnevno, ak 85% ih je bilo iz Azije. Ekonomsko udo 1980-ih i 1990-ih je u Aziji podiglo ivotni standard stotinama miliona ljudi, posebno onim siromanim. Postotak onih najsiromanijih sa $3/dan u Aziji se smanjio sa 48% u 1980. na 16% u 1998. godini. U meuvremenu, od 1980, stopa siromatva stagnira u Latinskoj Americi i pogorala se u Africi. Iako su Afrikanci inili samo 16% svjetski najsiromanijih u 1980-oj, ve u 1998. su inili dvije treine siromanih. Procenat onih koji ive sa manje od $3/dan se popeo sa 55% u 1980-oj na 64% u 1998-oj
34

godini. 3.5. Globalizacije & siromatvo Harrison prvi primjeuje da je veina dokaza o povezanosti izmeu globalizacije i siromatva neizravna. On tvrdi da, zemlje u razvoju postaju sve vie integrirane u svjetski trgovinski sistem i da u proteklih 20 godina, stope siromatva u svijetu stalno padaju. Ipak, postoji malo dokaza
35

koji pokazuju jasne uzrono-posljedine odnose izmeu ova dva fenomena. Mnoge studije o Globalizaciji i siromatvu, u stvari, pokazuju da je globalizacija povezana s rastuom nejednakou, te da siromani ne moraju uvijek imati udio u dobiti od trgovine . Meutim, druge tvrdnje se navode u literaturi. Jedna od njih je da siromani, u zemljama s obiljem nekvalificiranih zaposlenika, nemaju uvijek koristi od trgovinske reforme.

34

http:// www.urban.org/publication datum preuzimanja 09.08.2011

35

http:/ /www.globalissues.org datum preuzimanja 12.08.2011

Druga je da siromani imaju veu vjerojatnost za udio u dobiti od globalizacije, kada radnici uivaju maksimalnu mobilnost, posebno iz ekonomskih sektora. Dobit, takoer, raste kada siromani poljoprivrednici imaju pristup kreditima i tehnikim znanjima (Zambija), kada siromani seljaci imaju takve mree socijalne sigurnosti i finansijske potpore (Meksiko), i kada je pomo u hrani dobro usmjerena

(Etiopija). Dokazi snano pokazuju da su rast izvoza i stranih ulaganja smanjili siromatvo, od Meksika, Indije do Poljske. Ipak, u isto vrijeme valutne krize su poremetile siromae. Stope siromatva su 1997., u Indoneziji , porasle za najmanje 50 posto, nakon valutne krize u toj zemlji. Globalizacija i siromatvo donose nekoliko implikacija. Prvo, prepreke za izvoz iz zemalja u razvoju pogoravaju siromatvo u tim zemljama. Drugo, pravilno voenje ekonomskih i drugih politika je neophodno u siromanim zemljama za koje postoji vjerojatnoa da e biti povrijeene globalizacijom. Konano, dokazi upuuju da oslanjanja na podruja trgovine ili stranih ulaganja nisu dovoljna za ublaavanje siromatva. Siromani trebaju obrazovanje, poboljane infrastrukture, pristup kreditima i mogunost da se presele iz ugovornih sektora i iskoriste trgovinske reforme. Mnogi ljudi koji su zabrinuti za sudbinu svijeta i siromane, ovakvo stanje pripisuju globalizaciji. Oni tvrde da je globalizacija oslabila poloaj siromanih zemalja i izloila siromane ljude nelojalnoj konkurenciji. Njihova briga je razumljiva, pogotovo jer je jaz izmeu bogatih i siromanih doista porastao posljednjih nekoliko desetljea. Meutim, dokazati izravnu vezu izmeu ekonomske globalizacije i siromatva je veoma sloen zadatak.

4. UZROCI I POSLJEDICE EKONOMSKE GLOBALIZACIJE

Tokom poslednje dvije decenije nejednakost je porasla u veini zemalja, a i veliki broj istinski siromanih zemalja jo vie je zaostao naspram bogatog dijela svijeta Prema zapadnoevropskim ili amerikim standardima siromatva, 78 posto svjetske populacije je siromano. To moemo iskazati i na drugi nain: oko pola svjetskog proizvoda pripada desetini najbogatijih meu nama. Njihov prosjean dohodak je oko sedamdeset puta vei od prosjenog dohotka ,za deset odsto najsiromanijih stanovnika planete. Ovi statistiki podaci izraunati su u odnosu na injenicu da su cjene proizvoda za svakodnevni ivot nie u siromanim zemljama; na primjer, prehrambeni proizvodi u Indiji kotaju manje nego u vedskoj, te se od jednog dolara u Indiji moe mnogo bolje ivjeti nego u vedskoj (to zna svaki turista). Ako zanemarimo te okolnosti i izraunamo globalnu nejednakost na osnovu kurseva na deviznom tritu, razlike se umnoavaju: desetini najbogatijih na svijetu pripada vie od dvije treine svjetskog dohotka, odnosno, u prosjeku zarauju

sto pedeset puta vie od

36

najsiromanijih deset posto graana svijeta. U posljednjih nekoliko godina ekonomske aktivnosti u svijetu izgledaju kao da se odvijaju izmeu ljudi koji ive u razliitim zemljama (a ne u istoj zemlji). Ekonomska globalizacija ima razliite posljedice na poslovne subjekte u cijelom svijetu i utjee gotovo na svaku drugu sferu ljudskog ivota. Globalizacija ima i svoje prednosti, s jedne strane, te trokove ili opasnosti na drugoj strani. Globalizacija poveava ekonomski razvoj i smanjuje siromatvo. Globalizacija nas ini podlonijima za promjene. Na primjer, mnoge multinacionalne kompanije stvaraju nova radna mjesta u inostranstvu i zapoljavaju strane radnike. Geografska udaljenost vie nije prepreka. 4.1. Uzroci ekonomske globalizacije Proces globalizacije rezultirao je; smanjenjem ili ukidanjem barijera kretanju ljudi, roba i kapitala meu zemljama veim stupnjem integracije zemalja jaom konkurencijom na tritu novim nainima poslovanja, novim obiajima i trinim uvjetima, strukturama i vezama meu globalnim igraima

http://www.naslovi.net/2008-02-18/dnevnik/izazovi-i-posljedice-globalizacije

Teko je izdvojiti sve mogue uzroke koji su doveli do globalizacije. Najee spominjani
37

uzroci su:

1 Razvoj tehnologije 2 Brzina i trokovi transporta 3 Kraj hladnog rata 4 Globalni problemi (klima, migracija...) 5Liberalizacija 1. Tehnolokarevolucija,a pogotovo napredak u podruju razmjene informacija i u podruju komunikacija (internet), su odigrale i igraju jednu od najznaajnijih uloga u nastanku i razvoju globalizacije. 2. Nevjerojatan porast trgovine kao bitan element ekonomske globalizacije ima za posljedicu smanjenje trokova transporta i njegovo ubrzanje. 1Kraj Hladnog rata esto se spominje kao jedan od uzroka globalizacije. Za trajanja hladnoratovske podjele svijeta na Istok Zapad, bilo je i manje suradnje izmeu drava. 2 Globalni problemi koji se vie ne mogu rjeavati na pojedinanoj razini drava i regija odigrali su vanu ulogu u razvoju svijesti. Globalni problemi, kao to su oteeni ozonski omota, kisele kie ili izumiranje pojedinih ivotinjskih i biljnih vrsta te kvaliteta ljudskog ivota zahtijevaju globalnu politiku i globalnu svijest. 5. Kritiari globalizacije ukazuju na to da globalizacija vie nije prisilni proces, ve da su njeni procesi nastali kao posljedica politike dereguliranja pod vodstvom SAD-a nakon Drugog svjetskog rata. Objasniti kako globalizacija utjee na ekonomski status zemalja ili osoba nije lako. Negativni uinci "globalizacije " mogu biti konkurencije meu radnicima, ili stranih ulaganja, ili trgovini ili dravnim zajmovima. Ne postoji niti jedan pouzdan pokazatelj integracije u svjetsku privredu.
http://www.cpi.hr datum preuzimanja 20.08.2011

Svaki aspekt integracije moe imati promjenjive uinke na siromatvo kao multidimenzionalni fenomen. Siromatvo se moe mjeriti na razliite naine, primjerice, u odnosu na zemlje , /prosjena potronja kapaciteta, ili u smislu ukupne dobrobiti. Pripisivanje (poveanja) siromatva globalizacije stoga zahtijeva dokazivanje da je globalizacija postala dominantan faktor u proizvodnji nove vrste siromatva. Globalizacija je krenula ubrzano od 1980. Ipak, prema nedavnom svjetskog izvjetaju o siromatvu, udio svjetske populacije koja ivi u siromatvu smanjio se na 29% u 1988. Osim toga, socijalni pokazatelji za mnoge siromane zemlje takoer pokazuju napredak tokom nekoliko desetljea. Ako globalizacije izaziva bijedu, onda bi zemlje koje postaju ekonomski integrirane putem trgovine i

investicija trebale biti u gorem stanju. No, neke koje su postale vie integrirani u svjetsku ekonomiju, kao to je Kina, uinile su napredak. Drugi, primjerice u Subsaharskoj Africi, koja su ostala relativno izolirana doivjeli su pad .Takva ukupna razlika ne rijeava problem, budui da mnogi drugi faktori mogu biti uzrokom, ovaj argument ne bi stajao. Postoje brojni dokazi da je jaz izmeu najbogatijih i najsiromanijih zemalja, te izmeu najbogatijih i najsiromanijih skupina pojedinaca u svijetu, porastao. Ali, nejednakost se moe poveati i bez poveanja stope siromatva, na primjer, ako globalizacija poveava mogunosti za bogate bre nego za siromane. Jedan od znaajajnih argumenata za povezivanja globalizacije i siromatva jeste generalizacija specifinih sluajeve siromatva. Kada bi vlade preuzele dug privatnog trita kapitala, pokuale sprijeiti pad svjetske potranje za robama i traile sredstva od MMF-a za otplatu kredita, a zauzvrat pristale na unutarnje reforme tada ne bismo tvrdili da je
38

"globalizacija " uzrok siromatva. 4.2. Posljedice ekonomske globalizacije Talas protesta i demonstracija pristalica antiglobalizma koji ovih dana zapljuskuje Evropu upozorava da se, nakon pada Berlinskog zida i univerzalizacije zapadnog modela, savremeni svijet naao na onoj taki sa koje se ili prevladavaju njegove imanentne granice, ili on retardira u nove diktature i totalitarizam. Suprotno oekivanjima, umjesto mira i demokratizacije globalnog poretka, nastupila je trka za globalnom preraspodjelom moi, praena novim tenjama za dominacijom i ekspanzijom. Stoga je epohalna dilema da li e svjetskoistorijski proces
http:/ /www.sociology.emory.edu/globalization, datum preuzimanja 25.08.2011

globalizma rezultirati globalizacijom emancipacije i demokratije ili trijumfom dominacije i

39

totalitarizma Globalizacija je preokret historijekih dimenzija. Ona mijenja drutvo ogromnim tempom i veoma utie na nae uslove ivota. Do sada su globalizacijom jednostrano dominirali ekomomski interesi velikih banaka, investicionih fondova transnacionalnih koncerna i drugih posjednika kapitala. Njenja misao vodilja je neoliberalizam. Po ovoj ideologiji drutveni problemi se mogu najbolje rijeiti ako ih se prepusti tritu i privrednim preduzeima.

Meutim, neoliberalno obeanje da e globalizacija donijeti blagostanje za sve se nije ostvarilo,

40

upravo suprotno: Socijalni jaz izmeu Sjevera i Juga se poveava. Dok bogati postaju jo bogatiji, poveava se sitomatvo Treeg svijeta. Zbog financijskih i ekonomskih kriza preko noi se rui planska privreda i stotine hiljada radnika ostaju bez radnih mjesta. Siromatvo se vratilo i u industrijske zemlje. I u industrijskim zemljama u su porasli nesigurnost, razgranienja i nepravednost. Sistem socijalne sigurnosti nestaje i prijeti mu privatizacija. Zdravlje i obrazovanje postaju roba kojom se trguje. Potkopava se demokratija, Global Players diktiraju smjer politike prijetnjama da e promijeniti sjedite svojih firmi. Nastaju nove nejednakosti meu spolovima. Deregulacija trita rada i socijalna nejednakost sprovode se uz pomo nedovoljnog i nejednakog plaanja ena. Po ovom modelu se sprovodi globalna deregulacija trita rada ak i za mukarce zbog podravanja pojave fleksibilnih "jeftinih poslova". Globalizacija je dovela do ogromnog porasta strukturalnog i seksistikog nasilja nad enama. Primjer toga je transnacionalna trgovina enama, djecom i bijelim robljem. rtve novih globaliziranih ratova su sve vie ene i djeca.

39

http://www.ponude.biz/.../Globalizacija u savremenom drutvu ,datum preuzimanja 25.08.2011

40

http://www.dadalos.org/globalisierung_bih/grundkurs_4/attac-erklaerung.htm

Kasni se sa rjeenjima problema zagaivanja okolia. Prirodni ivotni resursi unitavaju se logikom trita. Putem ekonomski mone kulturne industrije se sputava kulturna raznolikost. Sugestivna snaga reklama i trinih marki sve vie odreuje vizuju svijeta i drutvena naela.

Hegemonijalni interesi i novi izvori priorodnih resursa (nafta i prirodni zemni gas) su razlozi zbog kojih bogate industrijske zemlje sprovode vojne planove i intervencije. Neoliberalna globalizacija je proizvela mnogo gubitnika i samo mali broj dobitnika. Zbog toga ona povoljno utie na politiku destabilizaciju i predstavlja razlog za upotrebu nasilja, voenje ratova i poveanje terorizma. Ovo, opet, predstavlja opravdanje za globalno naoruavanje, militarizaciju i ukidanje demokratskih prava. Globalizacija je u mnogim zemljama pridonijela ublaavanju siromatva, ali njezina se snaga mora bolje iskoristiti za pomo najsiromanijima u svijetu i najzapostavljenijim zemljama koje e samo tako moi popraviti ivotni standard svojih graana. Oko dvije milijarde ljudi -posebno u subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i u bivem Sovjetskom savezu -ivi u ekonomsko zaostalim zemljama. Te zemlje nisu uspjele proiriti svoju povezanost sa svjetskom ekonomijom, njihove su ekonomije u prosjeku oslabile, a siromatvo se povealo. "Globalizacija je obino vrlo snana sila za smanjenje siromatva, ali previe je zemalja i ljudi iz nje iskljueno", kae Nicholas Stern, glavni ekonomist Svjetske banke. "Neke bojazni oko globalizacije potpuno su osnovane, ali globalizaciju bismo mogli zaustaviti samo po
41

neprihvatljivo visokoj cijeni, a to su uniteni izgledi za prosperitet za milione siromanih ljudi Oigledno je da globalizacija u Latinskoj Americi ima vie negativne, a manje pozitivne posljedice, i da je siromatvo u porastu. Gledajui stvarnost seoskih zajednica, u malim mjestima, vidimo kako ono to bi moglo biti pozitivna posljedica globalizacije, ide samo u korist odreenih skupina koje se sve vie bogate. Pojava globalizacije, u ovome trenutku u Latinskoj Americi, siromane ini jo siromanijima. Javlja se potreba za utvrivanjem poveanja razlike izmeu bogatih i siromanih.
41

http://free-os.htnet.hr ,datum preuzimanja 03.09.2011

Posebno se istie nepotovanje ljudskoga ivota, a potom i nasilje, koje je, izmeu ostaloga, rezultat siromatva, a potom raspad obitelji, do kojega esto dolazi zbog toga to roditelji zbog posla cijeli dan provode izvan kue. Meutim, jo jedan problem koji nas jako zabrinjava je razoarenje veine mladih koji ne vide za sebe bolju budunost.

Negativnih posljedica globalizacije nisu poteeni ni graani razvijenih zemalja raste socijalno raslojavanje, razlike u prihodima vee su nego ikad, nezaposlenost, neobrazovanost i loa zdravstvena zatita prijete sve veem dijelu stanovnitva SAD-a, Velike Britanije, a i drugih zemalja Europske unije. Radnicima prijete masovni otkazi jer u globalnoj ekonomiji velike korporacije svoju proizvodnju sele u nerazvijenije zemlje koje im mogu ponuditi puno povoljnije uvjete poslovanja i mnogo jeftiniju radnu snagu. 4.3. Utjecaj globalizacije na poloaj i prava djece Globalizacija je jedna od najvanijih ali najmanje shvaenih sila koja oblikuje na svijet. U svijetu promjenjivih uvjeta veoma se teko snai, te ona u velikom utjee na odgajanje djece. Ona se dotie pitanja djeijeg zdravlja i razvoja, prepreka roditelja za dobijanje i zadravanje radnih mjesta, te snalaenja u vrijeme krize uopte. Posljednjih nekoliko godina utjecaj globalizacije na uestalost djejeg rada je postao tema javnih i akademskih rasprava, te je postao problem koji privlai panju jer okuplja ljude zabrinute za iskoritavanje djece na moralnim i etikim osnovama. Za mnoge ljude u razvijenim zemljama je okantno i moralno neprihvatljivo da roditelji svoju djecu tjeraju na rad. Meutim, studije sluaja pokazuju da siromani roditelji alju djecu na rad kako bi prehranili
42

porodicu i preivjeli.Trokovi kolovanja, uslovi, dostupnost kvalitetnog obrazovanja su faktori koji utjeu na potranju djeijeg rada. Iz veine razloga zapoljavanje maloljetne radne snage je vei u ruralnim nego urbanim podrujima. Jedan od glavnih razloga jeste razvijenost sektora poljoprivrede, gdje veina djece radi na plantaama skoro bez ikakve naknade. Kada je potranja radne snage u pitanju, u

42

http://129.3.20.41/,Trade Openness, Foreign Direct Investment and Child Labor , Eric NeumayerLondonSchool of Economics

datum preuzimanja 15.08.2011

siromanim zemljama, djeca imaju veliku prednost. Njihov rad je jeftiniji, za njih se ne moraju plaati dadbine dravi, manje se ale na uslove rada i fleksibilniji su.

Problem djejeg rada je nedvojbeno jedan od najvanijih pitanja naega vremena: "Pretjerani napor, opasnost posla, dunikog rada, oruani sukob, prostitucija i pornografija, dugo radno vrijeme, nezdravi uvjete rada, nedostatak obrazovanja, pothranjenosti i spolno uznemiravanje ima drugaije znaenje kada se radi o djeci ", napisali su Dinopoulous i Zhao. Fenomen djejeg
43

rada je okarakterisan kao epidemija globalne ekonomije koja na kraju mora biti eliminirana." Prema podacima Meunarodne organizacije rada, oko 15 posto djece u svijetu u dobi od 5 i 14 su klasificirani kao djeca radnici. Od te djece radnika, oko 171 milijuna djece radi u opasnim uslovima, a 5,7 miliona su prisiljeni raditi protiv svoje volje. Analiza ekonomskih uinaka globalizacije na pojavu djejeg rada predstavlja visok nivo istraivanja i prioritetan je, "navode autori." Niske prepreke u prelaenju granica potiu nekvalificirane radnike i njihove porodice da se sele iz siromanih u bogate zemlje, samim tim poveava se uestalost djejeg rada. Analiza takoer identificira i druge uslove kojima globalizacija utie na uestalost djejeg rada, ukljuujui trgovinske politike koje potiu zapoljavanje djece u proizvodnji, poreze koji obeshrabruju strana ulaganja. Mnogi ljubitelji okolade i dalje imaju gorak okus u ustima od saznanja da slatkii u kojima oni uivaju mogu biti produkt djejeg rada u zapadnoj Africi. Broj djece prisiljene na rad, na plantaama kakaoa, je uveliko smanjena. U 2000, ameriki State Department, Knight Ridder i BBC je izvijestio kako oko 15.000 djece radi u uvjetima prisilnog rada na branju graha u Gani i Obali Bjelokosti. Trgovanja ljudima iz vrlo siromanih zemalja, kao to su Mali i Burkina Faso, uzrokuju da djeca rade na oko 1,5 milijuna malih kakao farmi u zapadnoj Africi. Ove farme proizvode vie od polovice svjetskih koliina kakaoa koji je obraen
44

u slatkie, kekse ili kakao maslac za kozmetiku. Da li je globalizacija dobra ili loa za djeji rad ovisi o poetnim uvjetima i domaoj politici. U zemljama sa razmjerno velikim brojem obrazovanih radnika, ruenje trgovinskih zapreka je politika koja, zajedno s mjerama iji je cilj smanjenje ogranienja privatne likvidnosti, bi uticala na smanjenju djejeg rada. Nasuprot tome, u zemljama s uglavnom neobrazovanom radnom
43

http://www.news-medical.net/news/2007/ datum preuzimanja15.08.2011

44

http://yaleglobal.yale.edu/content/globalization-and-child-labor-cause-can-also-be-cure

snagom, ruenje trgovinskih zapreka moe napraviti vei problem. U takvim zemljama, cilj politike trebao bi biti podizanje nivoa obrazovanosti, smanjenje privatnih trokova kolovanja i
45

podizanje ivotnog vijeka. 4.4. Uticaj globalizacije na poloaj i prava ena Goretti Horgan U posljednjih 30 godina ene su prele dug put. Nai ivoti su plemenitiji i bogatiji nego to su bili, ali na licima ena nikada nije bilo vie modrica nego to je sada. Na svakoj strani ena mora izdrati bezbroj nedaa, tuge i boli u svjetskom sistemu koji stvara milijarde gubitnika za svakih nekoliko pobjednika. Vrijeme je da se ene ponovno ljute. Globalizacija je imala takve posljedice za ene i djecu da neki tvrde da je globalizacija mukarac. Oni ukazuju na nain na koji ene pate zbog politika kao to su rezanje javnih usluga. One su prisiljene da se brinu o bolesnima, osobama sa invaliditetom i starije rodbine, kao i zaraditi za ivot. No, globalizacija je jednako mogla biti i ena. irenje kapitalizma diljem svijeta je ovosilo o masovnom priljevu ena u radnu snagu koja je tradicionalno bila ovisna o muevima i roacima. Globalizacija ima kontradikoran uinak na ene. Kapitalizam je donio veliku slobodu ena, posebno onih koji ive u tradicionalno-konzervativnim zemljama kao to su Indonezija, Irska i Tajland gdje su ene po prvi put ekonomski neovisne i imaju izbor u svom ivotu. Na kraju, dovodei ene kao radnu snagu, globalizacija im je dala mo koju nisu imale ranije te su prestale biti predmet izrabljivanja i ugnjetavanja. 4.4.1. ena radnik motor globalizacije Globalni razvoj kapitalizma posljednih desetljea je rezultirao velikim prilivom enske radne snage. Ova feminizacija radne snage je kontradiktorno iskustvo za veinu ena. S jedne strane postaju ekonomski neovisne i imaju vie izbora ta uiniti sa svojim ivotom , s druge strane dvostruko breme s kojima se suoavaju sve ene zbog svoje uloge u obitelji. Rad izvan kue te ekonomska neovisnost znai da ne moraju nikome odgovarati, ali tu je utrka do dna na kojoj se zasniva irenje globalnog kapitalizma. Za neke ene, ulazak u globalnu radnu snagu, znai odrei se elje za majinstvom. Za druge to znai zanemarivanje djece i porodice zarad finansijske neovisnosti.
http://cesifo.oxfordjournals.org/conte datum preuzimanja 20.08.2011

Tabela 4. Rast enske radne snage od 1980 -2000 ffd8ffe000104a4649460001020100c800c80000ffe2ffff4943435f50524f46494c45000102000191804b434d5 3020000006d6e74725247422058595a2007d60006000e0017002a0038616373704d534654000000003039443 1303737370000000000000000000000000000f6d5000100000000d32b4b4f444100000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000001863707274000001 a40000004877747074000001ec000000146c756d69000001ec000000147669657700000200000000244b3031 3600000224000000714b303137000002980000000c4b303331000002a40000000c4b303037000002b0000000 b0646d6e64000003600000006b646d6464000003cc0000006764657363000004340000006b4b303231000002 980000000c4b303235000004a00000000c4b303330000004ac0000000c7258595a000004b800000014675859 5a000004cc000000146258595a000004e00000001472545243000004f40000001667545243000004f40000001 662545243000004f400000016413242300000050c0000c6344b3037300000cb400000000a423241300000cb4 c0000c6344b3037310000cb400000000a7465787400000000436f707972696768742028632920456173746d6 16e204b6f64616b20436f6d70616e792c20323030362c20616c
Izvor: http:/ /www.pubs.socialistreviewindex.org. , international socialism journal, Published Autumn 2001

Kao to je vidljivo iz tabele broj 3. ene su danas stalni dio globalne radne snage. U razdoblju nakon azijske finansijske krize karajem 90-ih ene se zapoljavaju u skoro istom broju kao i mukarci. Meutim, ene trpe najgore uslove rada, najslabije su plaene a sa druge strane
46

njihove porodice i dalje trpe. Poslodavci u globalnim izvozno-orijentisanim sektorima radije zapoljavaju ensku radnu snagu i na taj nain obezbeuju enama mogunost da steknu nove vjetine i znanja koje su do sada za njih bile nedostupne u tim granama industrije. Time ene poboljavaju svoj poloaj na tritu rada u odnosu na njihovu tradicionalnu ekonomsku i socijalnu ulogu u drutvu. Potcenjivanje doprinosa ena ekonomiji oteava njihovo drutveno napredovanje u svim oblastima i sferama ivota i rada. Novi prostori se otvaraju slabljenjem nacionalne drave i stvaranjem mogunosti podrivanja postojee rodne hijerarije i stvaranja novih osnova za rodne odnose.

http:/ /www.pubs.socialistreviewindex.org. , international socialism journal, Published Autumn 2001

4.4.2. Feminizacija radne snage Ranih osamdesetih godina postalo je jasno, da industrijalizacija tzv. treeg svijeta poiva preteno na enskoj

radnoj snazi. Mnoge studije istiu ulogu relativno jeftine radne snage ena u ovom procesu. U jugoistonim azijskim ekonomijama znaajan doprinos rastu proizvodnje davale su mlade radnice spremnije nego mukarci da teko rade za manju platu, ak i pod uslovima koje sindikati ne prihvataju. Rezultat ovoga je bio veliki priliv enske radne snage na nekvalifikovanim i polukvalifikovanim poslovima. U Latinskoj Americi ovaj priliv je naroito bio veliki za vrijeme perioda pada prosjene nadnice. U cijelom svijetu, ene u ukupnom broju industrijskih radnika rijetko dostiu 30-40%, dok je s druge strane, u izvozno-orijentisanim granama, naroito u proizvodnji tekstila, elektronskih komponenti i konih proizvoda, ovaj procenat esto mnogo vii i u pojedinim sluajevima dostie ak 90%. Jedna studija je zakljuila, da je najvei dio proizvoda zemalja u razvoju namjenjenih izvozu proizveden od strane enske radne snage, te je stoga industrijalizacija u ekonomijama poslije drugog svjetskog
47

rata diktirana kako izvozom, tako i feminizacijom. Proces feminizacije radne snage nastavljen je osamdesetih godina ne samo u industrijskim granama ve i u uslunom sektoru, gdje je procenat enske uposlenosti porastao 30-50%, u istom periodu koji je obiljeio pad nadnica i plata. Poveano je i uee ena na poslovima koje zahtjevaju viu strunost i profesionalnost, kao to su pravne usluge, bankarstvo, raunovodstvo, raunarstvo, arhitektura, turizam i pratee usluge, informativne usluge itd. Svjetska razmjena u oblasti usluga podstakla je i migraciju enske radne snage. Istovremeno, poveanjem uea ena na tritu rada, poraslo je i njihovo uee u neformalnom sektoru, gdje se ubraja i rad na neregistrovanim poslovima, u sitnim firmama, rad kod kue i samozapoljavanje. U urbanim dijelovima zemalja u razvoju, mnogi formalni poslovi su postali neformalni, s obzirom da su poslodavci nastojali da poveaju fleksibilnost i smanje trokove proizvodnje i cijene rada sklapanjem podugovora sa radnicima. Rast neformalnog sektora primjetan je i u razvijenim zemljama. Za ene se forsira rad kod kue polazei od rodnih stereotipa privrenosti ene porodici i njenoj ulozi u njoj, kao i njenom manje vrijednom radu. Mnoge ene prihvataju ovakve poslove, zajedno sa nesigurnou, malom platom i nedostatkom beneficija, kao
http/ /www.globalizacija.com, Globalizacija i ekonomska i socijalna prava ena

konvencionalnom formom sticanja dodatnih prihoda, koja im istovremeno omoguava da se brinu o domainstvu i djeci. Analize pokazuju da poslodavci, u potrazi za veom konkurentnou, ne koriste samo jeftinu radnu snagu, koja je i muka i enska, ve i mogunost ugovaranja neformalnog rada, u emu se vie mogu koristiti ene. Jedan od razloga poveanog uea ena na tritu rada i supstitucije muke radne snage

enskom, jesu nie naknade i manje plaen enski rad. Rastua globalizacija i meunarodna konkurencija uinili su plate i trokove rada znaajnim faktorom u odluivanju geografske lokacije investicija i proizvodnje, a time i u odluivanju o zapoljavanju odreenih grupa.

5. TRGOVINA I FINASIJE U USLOVIMA GLOBALIZACIJE

Meunarodni ekonomski odnosi postali su skoro u cjelosti globalizirani, transformirajui, kako mnogi kau: svijet u globalno selo. U novonastalom globalnom selu vie nismo svjedoci konkurencija izmeu dva ideoloka svijeta: kapitalizma i socijalizma. U procesu tranzicije ka punoj globalizaciji svjetskog drutva, drutva bez drave kako neki misle,(biva premijerka Velike Britanije ga. Margaret Tatcher poznata po izjavi There is not such a think like as society) komparativni ekonomski sistemi se mijenjaju. U takvom procesu tranzicije ne treba iskljuiti, nego moda treba pojaati promiljanje o formiranju ekonomskih blokova. Kreiranje ekonomskih blokova ne znai nestajanje konkurencije sa meunarodne ekonomske scene. tavie, moe se oekivati da e ona postati jo ea. 5.1. Meunarodne finasije u uvjetima globalizacije svjetske ekonomije Kako opisati proces globalizacije. Globalizacija je proces koji se disperzira kako u irinu tako i u dubinu, a koji obuhvata meunarodno kretanje trgovine, finansija i informacija na jedinstvenom,
48

integrirarnom, globalnom tritu: Ko su osnovni subjekti procesa globalizacije? Najkrai odgovor bi bio: meunarodne finansijske institucije i to IMF i Svjetska banka, WTO(Svjetska trgovinska organizacija), te transnacionalne kompanije-TCN.

D.Stojanov, meunaodne finasije u globalnoj ekonomiji,univerzitetska knjiga,Sarajevo, 2000 ,str.373-386

Procjenjuje se da bi svijet u cjelini trebao profitirati od procesa globalizacije transnacionalizacije svjetske ekonomije. Izvori takvog porasta svjetskog dohotka su: Porast ekonomske efikasnosti Via stopa prinosa kapitala

 Ekspanzija svjetske trgovine Kada je rije o gubitnicima u procesu globalizacije. Onda su to najmanje razvijene zemlje. Gubici najmanje razvijenih zemalja su posljedica: Nejednakog pristupa trgovini, Nejednakog pristupa finansijama Nejednake regulacije trita rada Globalizacija igra glavnu ulogu u smanjenju siromatva, u zemljama u razvoju, i poveanje rasta. Privrede koje su se brzo prilagodile globalnoj integraciji zabiljeile su znatan rast, dok ove druge jo uvijek imaju nisku stopu rasta. Postoje neoborivi dokazi da otvorenost za trgovinu i ulaganja ubrzavaju rast i smanjuju siromatvo u mnogim zemljama u razvoju, to vodi do smanjenja ukupne nejednakosti. Nedostatak otvorenosti poveava nejednakost izmeu zemalja, emu u veini doprinose zemlje u razvoju. Grafikon 2: Jaz izmeu najbogatijih i najsiromanijih zemalja ffd8ffe000104a4649460001020100c800c80000ffe2ffff4943435f50524f46494c45000102000191804b434d5 3020000006d6e74725247422058595a2007d60006000e0017002a0038616373704d534654000000003039443 1303737370000000000000000000000000000f6d5000100000000d32b4b4f444100000000000000000000000 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000001863707274000001 a40000004877747074000001ec000000146c756d69000001ec000000147669657700000200000000244b3031 3600000224000000714b303137000002980000000c4b303331000002a40000000c4b303037000002b0000000 b0646d6e64000003600000006b646d6464000003cc0000006764657363000004340000006b4b303231000002 980000000c4b303235000004a00000000c4b303330000004ac0000000c7258595a000004b800000014675859 5a000004cc000000146258595a000004e00000001472545243000004f40000001667545243000004f40000001 662545243000004f400000016413242300000050c0000c6344b3037300000cb400000000a423241300000cb4 c0000c6344b3037310000cb400000000a7465787400000000436f707972696768742028632920456173746d6 16e204b6f64616b20436f6d70616e792c20323030362c20616c

1960 1995 Izvor: World Bank staff estimates Grafikon jasno pokazuje kako se jaz izmeu najbogatijih i najsiromanijih konstantno poveava

5.2. Globalna integracija trita kapitala i internacionalna mobilnost kapitala Posljednje dekade XX vijeka obiljeila je visoka mobilizacija kapitala, internacionalna mobilnost kapitala i njegova koncentracija, koja zapanjuje sa brzinom integracija, ekspanzija i obimima. Brza globalna integracija trita kapitala i brza ekspanzija internacionalnih tokova kapitala obiljeila je, pored ostalog, posljednje dekade XX vijeka, a njeni korijeni su politiki,
49

demografski i ekonomski. Olakavanje mobilnosti kapitala vezano je za tehnoloki razvoj koji je u interakciji sa politikom promjena, odnosno deregulacija finansijskog sektora, to je izazvalo brze finansijske inovacije,

Ferizovi.M,; Finansijska trita, Biha, april 2004., str.328

liberalizacije rauna kapitala, ali i slobode prodaja na globalnom tritu novih finansijskih instrumenata. Dobro funkcioniranje zakonodavnih i ostalih institucija vlasti, snaenje privatnog vlasnitva, uz odreena olakanja uslova za FDI najvaniji su faktori za pozitivne uticaje na globalnu alokaciju resursa. Istraivanja ukazuju na razliite efekte liberalizacije trgovine koji zavise od stepena rodne podjele rada u ekonomskoj sferi. Pozitivni efekti liberalizacije trgovine, u razvijenim zemljama, otvaraju nove mogunosti za zapoljavanje, naroito mladih i visokokolovanih. 5.3. Otpor globalizaciji Bez obzira na to to je svijet godinama pod uticajem drastinih promjena, u svakom drutvenom segmentu , uglavnom vele-sila koje uvode takozvani novi svjetski poredak u ime uzvienih ideala uredno spakovanih pod terminom globalizacije, malo je onih koji e se potpuno usaglasiti oko toga ta ova pojava, odnosno svjetski proces, zapravo znai. Jasna je samo podjela na one koji joj se protive i one koji su za globalizaciju. Zaetke ideje o ovom procesu neki autori pronalaze jo kod starih Grka, drugi su pak ubjeeni da je ona definitivno i jedino izum savremene civilizacije i to u njenom najnovijem periodu, od kraja proteklog vijeka. Globalizacija podrazumjeva prevazilaenje ogranienja nacionalnih ekonomija, tako da se sve odvija

u takmienju na svjetskoj pozornici, u neogranienoj interakciji proizvoda, rada i kapitala svake drave iji su nacionalni okviri potpuno prevazieni. Takvo izlaenje izvan domaih ogranienja dovodi do potpune promjene distribucije nadnica i zarada. Jo je vanije da su sasvim izmjenjena i pravila opstanka svake pojedine kompanije. Da bi opstali svi, uesnici globalizovane ekonomije su osueni na stalnu trku u borbi za konkurentnost koja se izvodi jedino neprestanim poveanjem produktivnosti i konkurentnosti i to bez bilo
50

kakve regulative, pa i skrupula. Da li globalizaciju treba smatrati dobrom ili loom stvari. Globalisti esto povezuju svoje argumente sa navodnim koristima koje proizilaze iz liberalizacije trita: globalno poveanje standarda ivljenja, ekonomska efikasnost, individualne slobode i nezapamen tehnoloki napredak. Kada trite ode predaleko u dominaciji nad drutvenim i politikim ishodima, prilike

www.pecat.co.rs/2011/07/svijet-u-otporu-globalizaciji, datum preuzimanja 03.09.2011

i koristi od globalizaciji se ire neravnomjerno, koncentrirajui mo i bogatstvo izmeu odabrane

51

grupe ljudi, regiona i korporacija na raun mnotva. Razlozi protivljenja globalizaciji su sasvim opravdani. Multinacionalne kompanije su izloene kritici da zloupotrebljavaju ogromnu ekonomsku i politiku mo koju imaju, kao i privilegije koje su sami sebi uveli rad bez ikakve kontrole, deregulaciju svjetskog trita zarad svojih interesa, odnosno profita, sabotiranje sigurnosti rada i standarda radnih odnosa, smanjenje cjene rada, nepotovanje zatite ivotne sredine i potpuno ignorisanje nacionalnih zakonodavstava, a sa njima i suvereniteta i nezavisnosti drava. Odnos znanja i vlasti je dijametralno suprotan. Pojedincima i grupama na vlasti bez obzira na vrstu drutveno politikog sistema nije nikada u prevelikom interesu da narod bude previe obrazovan i educiran. Tako je bilo jo u feudalizmu, pa u bivim socijalistikim drutvenim ureenjima, a tako je i sada u kapitalistikim i tranzicijskim dravama. Manjina koja je na vlasti uvijek je znanost i znanje drala u okvirima svojih institucija i svojih ljudi. Na taj nain provodila se stroga kontrola ko e, ta e i kada raditi, prouavati, i objavljivati. Svi koji se takvih pravila igre nisu pridravali bili su iskljueni od ostale "intelektualne" elite i baeni na stup srama. to se samog naroda tie vlast se uvijek odnosila na nain da znanje treba drati dalje od njega jer narod su ionako samo ovce koje trebaju slijediti svoje obane. Extremna situacija su totalitarni

reimi gdje se znanost trpala u institucije, u kojima se znanje strogo

52

kontroliralo i tajilo od naroda. U ovo vrijeme kapitalistike globalizacije postoji velika opasnost da se pored nekih pozitivnih vrijednosti globalizira i veliki dio negativnih. Jedna takva je i kontrola znanosti i znanja te irenje prakse da se informacije uvaju samo za sebe. Sve ovo moe dovesti do krajnje zloupotrebe novih znanja na najrazliitije sofisticirane naine, a da toga ostali puk uope ne bude niti svjestan. Jedan od moguih zlouporaba je i razvijanje umjetnih bolesti (kravlja ludila, ptije gripe ...) te prodaja i zaraivanje extra profita na ve unaprijed izraenim protucjepivima. Od globalizacije se ne moe niti treba pobjei. Treba prihvatiti njezine pozitivne dosege, ali se treba zatititi od negativnih posljedica, jaanjem principa solidarnosti, supsidijarnosti, socijalnog

51

Manfred B. Steger.; globalization, Oxford University Press, New York, 2003, str. 101-107
52

http://www.nauka.adsoglasi.com/sociologijapsihologija/znanjeivlast.php, datum preuzimanja 03.09.2011

partnerstva, socijalne i nacionalne dravnosti u dijelu ouvanja identiteta. Pod negativnim aspektima globalizacije podrazumijevamo nejednaku distribuciju dobara, nedostatak globalne solidarnosti, globalizaciju organiziranog kriminala, ilegalne migracije, zagaivanje okolia, pokuaj uniformizacije kultura, nedovoljno uvaavanje drutvenih posebnosti, te nedostatak socijalno organiziranog otpora, poradi uspostavljanja ravnotee akterima i sreditima globalne
53

moi to ostavlja dojam jalovog otpora. Posljednje desetljee donijelo je i prvu znaajniju reakciju na trinu globalizaciju u vidu jo uvijek nemonih, ali sve brojnijih antiglobalistikih pokreta. Upravo zahvaljujui njima, svijet je saznao za ropski djeji rad u zemljama Azije, Afrike i June Amerike i za uasne radne uvjete u proizvodnim pogonima Treeg svijeta, a sve zato da bi proizvoai poznatih svjetskih marki mogli ostvarivati svoje enormne profite. Postaje sve jasnije da je slobodno trite samo jedna teorija koja se ne moe primijeniti na cijeli svijet. Tzv. slobodno trite u osnovi funkcionira samo u razvijenim anglosaksonskim zemljama, dok ostatak svijeta

posustaje u jednoj vrsti novog kolonijalizma sa sve manjim izgledima da stekne slobodu od ove nove forme ropstva. Razvijene ekonomske sile putem MMF-a i Svjetske banke postiu ukidanje prepreka svom poslovanju u nerazvijenim dravama, ali zadravaju mjere zatite svojih ekonomija (carine, poticaje i sl.), koje onemoguavaju siromanima izvoz njihovih dobara. Proizvodi siromanih nisu konkurentni jer nemaju jednake uvjete proizvodnje, niti razvijene institucije koje bi im za to bile potrebne. Uz to, globalne korporacije su u posljednjih nekoliko godina viestruko sruile cijene osnovnih izvoznih proizvoda nerazvijenih, kao to su kafa, banane ili eer, to oteava ak i osnovnu prehranu stanovnitva, a da o kolstvu i
54

zdravstvu i ne govorimo.Nerazvijene drave su izuzetno zaduene, a od meunarodnih kredita korist najee imaju samo njihove korumpirane oligarhije. Mo je samo na jednoj strani, i u sadanjim uvjetima globalizacija bogate ini jo bogatijima, a siromane jo siromanijima. Ironija je da unato meunarodnoj pomoi broj gladnih i onih koji umiru od gladi sve vie raste. Zemlje u tranziciji, koje prelaze sa planske na trinu ekonomiju, u posebno su tekom poloaju, jer moraju sluati diktate meunarodnih institucija koji su nerijetko na tetu njihovih graana.

53

http://www.hsd.com.hr, datum preuzimanja 03.09.2011

54

http://www.nova-akropola.hr, datum preuzimanja 23.08.2011

6. ZAKLJUAK
Globalizacija proizvodi posljedice na ostvarenje ljudskih prava u smislu erodiranja graanskih, politikih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u ime razvoja, ekonomskog rasta i makroekonomskog prestruktuiranja. Dananji su globalizatori poput lijenika kojima je dostupan samo jedan lijek o kojoj se god bolesti radilo: siromatvu, migraciji, klimatskim promjenama, diktaturama, terorizmu-lijek je uvijek samo jo trgovine. Siromani nisu protiv globalizacije. Zapravo i sami prolaze kroz vlastiti proces globalizacije. A upravo je zbog globalizacije sistem u krizi. Komunikacija i pokretljivost su preveliki da bi se jaz mogao odrati. Ne samo jaz izmeu bogatih i siromanih nego i izmeu retorike i stvarnosti. Izmeu onoga

to se govori i onoga to se radi. Izmeu obeanja globalizacije i njezinih stvarnih posljedica. Globalizacija je trebala znaiti i novi sistem jednakosti meu narodima. Obeavali su nam da emo ivjeti prema istim pravilima, ili je samo tako bilo reeno. Ali oitije je nego ikada da pravila jo uvijek stvaraju i vode veliki igrai, esto ih nameui svima osim sebi. Nemogue je izbjei ove nejednakosti i asimetrije koje uvijek plivaju pod povrinom. Mnoge bi zemlje koje su prole, ili jo uvijek prolaze kroz privrednu krizuRusija, Tajland, Indonezija.cijenile ekstremnu intervenciju vlade kakva je pokrenuta da bi se spasila amerika privreda, umjesto tednje koju propisuje MMF. Zaarani krug siromatva donosi mnoge prepreke za ekonomski rast. Niski prihodi sprjeavaju tednju a samim tim i akumulaciju kapitala. Razvijene drave bi mogle ohrabriti razvoj zemalja u razvoju smanjujui trgovinske barijere i obezbjeujui privatni kapital. Ekonomisti smatraju da zemlje u razvoju mogu ostvariti napredak putem uspostavljanja i jaanja zakona, otvaranjem ekonomija meunarodnom tritu, kontrolom rasta populacije, ohrabrujui FDI, privatizujui preduzea. Razvijene zemlje bi mogle pomoi tako to bi smanjile carine i uvozne kvote, putem opratanja duga i dozvoljavanjem imigracija. Ekonomska globalizacija predstavlja proces koji kontinuirano tee, i sve su prilike da se ovaj proces nee zaustaviti. Meutim, proces globalizacije, osim to sa sobom nosi vrijednosti nove ekonomije svijetom ubrzano iri i siromatvo, u mnogim dijelovima svijeta vie nego ikada do sada. injenica da je GDP po glavi stanovnika u dvadeset najbogatijih zemalja 1960. godine bio osamnaest puta vei nego u dvadeset najsiromanijih dovoljno objanjava disparitet. Ekonomskom globalizacijom jaz se do 1995. godine poveao za skoro etrdeset puta. Postoje i pouzdani pokazatelji da se razlike u dohotku izmeu nekvalificiranih i kvalificiranih radnika pojaavaju u mnogim zemljama u razvoju, a takoer i u razvijenom svijetu. Siromatvo prodire u etnike i rasne manjine u brojnim drutvima, gdje se ne biljee nikakva poboljanja. Uprkos ogromnom porastu veine privreda razvijenih zemalja tokom devedesetih godina pod uticajem ekonomske globalizacije razvojna pomo ovih zemalja se, u prosjeku, smanjila sa treine na etvrtinu jednog procenta njihovog zbira nacionalnih proizvoda. Primjera radi,

procjenjuje se da su trgovinske barijere industrijaliziranih zemalja prouzrokovale zemljama u razvoju godinje gubitke u sumi koja je vea nego dvostruki iznos razvojne pomoi, to dodatno ide u prilog poveanju siromatva. Ekonomski rast ostaje kljuni faktor u borbi smanjivanja siromatva bilo gdje u svijetu. Meutim, smanjivanje siromatva putem rasta traje dugo. Primjera radi, u Brazilu, kojeg ini polovina siromanih June Amerike, prihod miliona ljudi koji ive na nivou ispod polovine granice siromatva trebao bi porasti za tristo posto kako bi uope dosegli granicu siromatva. Njima bi trebalo nekoliko decenija privrednog rasta da bi postali nesiromani. U cilju ubrzanja irenja dobrobiti koje porast moe donijeti, nune su odreene akcije dravnog i meunarodnog nivoa, to obuhvata izravnavanje startne osnovice, naroito poveanjem prilika za siromane na podruju obrazovanja, zdravstva, preraspodjelom zemljita, omoguiti da trite bolje funkcionira i za siromane, smanjiti socijalne barijere koje oteavaju poloaj odreenih etnikih ili rasnih skupina. Ne moe se postii ekonomski razvoj koji bi prepolovio siromatvo bez kreiranja javnog sektora i vanjske trgovine; ne postie se smanjenje siromatva bez doputanja demokratskih prava i vlasti siromanima. Sam po sebi, ubrzani ekonomski rast ne mora znaiti poveanje ljudskog blagostanja niti na nivou zemlje, a izgleda jo manje na globalnom nivou. Jaz izmeu siromanih i bogatih se moe poveavati, a siromatvo rasti. U razvijenim zemljama, kao i u zemljama u razvoju, siromatvo uzima maha. Neki tvrde da globalizacija stvara pobjednike i gubitnike od kojih nekolicina prosperira, a veina biva osuena na bijedan i oajniki ivot.

LITERATURA
1Ferizovi.M,; Finansijska trita, Biha, april 2004., str.328 2Ferizovi M.;Strateki menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2005, str.57 3Giddens A,; Runaway World, Profile Books, London,2000.str. 39-45 4Hodi K, Arnaut E.; Ekonomija Bosne i Hercegovine,Skripta, Travnik, 2010 5Hodi K, Arnaut E., Makroekonomija, Skripta, Travnik, 2010 6Hodi K, (Re)Privatizacija i globalizacija, Bosnae, Sarajevo 2003 7Milardovi A.; Metodiki prinosi istraivanja globalizma i globalizacije, Zbornik Globalizacija, Zagreb 2003., str. 102 8Muslimovi F;, Krize i sigurnost u globalizaciji, Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo 2004 ,str. 405-411 9Puljiz, V., 1998. Globalizacija i socijalna drava; Zrinak, Globalizacija. Zagreb: Studijski centar socijalnog rada. 10Rodriguez, F.and Rodrik, D., 2000. Trade Policy and Economic Growth: A Sceptics Guide to the CrossNational 11Steger Manfred B.; globalization, Oxford University Press, New York, 2003.str. 101-107

12Stojanov D.; Meunaodne finasije u globalnoj ekonomiji,univerzitetska knjiga, 2000, Sarajevo,str. 373386 Publikacije i internet materijali 1Bilas V. Doc.dr.sc.; ,Meunarodna ekonomija, akademska godina 2010/2011; autorsko predavanje 2Karli I. studentska publikacija.;,Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu 3Markei A.K.; Globalizacija www.nova-akropola.hr 4 http:// www.bhdani.com/arhiva/220 5 http://www.bos.rs/cepit/globalizacija, Anti . 6 http://www.brookings.edu/gs/research/Burtless G.,The Brookings Institution ,June 17, 2002 7 http://bs.wikipedia.org/wiki/Globalizacija 8http://cesifo.oxfordjournals.org/conte 9 http://www.cpi.hr 10 http://www.dadalos.org/globalisierung_bih/grundkurs_4/attac-erklaerung.htm 11http:///www.doiserbia.nb.rs/Demal Hatibovi 12 http://free-os.htnet.hr 13http://www.globalizacija.com, Globalizacija i ekonomska i socijalna prava ena ,mr Mirjana Dokmanovi 14http://www.globalizacija.com/doc_sr/ 15http:/ /www.globalization.com. , 16http:/ /www.globalissues.org 17http://www.gfmag.com 18 http://www.hsd.com.hr/nacela2 19 http://www.hsd.hr/kongres/sazeci.html 20 http://megatrender.blog.rs/blog/megatrender/,I.Jovanovic 21http:/ /www.naslovi.net/2008-02-18/dnevnik/izazovi-i-posledice-globalizacije 22 http.// www.nauka.adsoglasi.com/sociologijapsihologija/znanjeivlast.php 23http://www.news-medical.net/news/2007/ 24http://www.nova-akropola.hr/Clanci,A.K.Markei,asopis broj 57 25http://www.pecat.co.rs/2011/07/svet-u-otporu-globalizaciji 26http://pollitika.com/janus-globalizacije-prijetnje-sanse-u-doba-globalnog-trijumfa-kapitalizma 27 http://www.ponude.biz/.../Globalizacija u savremenom drutvu 28http://ponude.biz/skripte/JAVNE%20FINANCIJE 29http:/ /www.pubs.socialistreviewindex.org. , international socialism journal, Published Autumn 2001 30 http://www.serbianforum.org/fakultet 31http:/ /www.sociology.emory.edu/globalization. 32http:/ /www.stwr.org/poverty-inequality/effect-of-globalization-on-poverty 33http:/ /www.urban.org/publication, Globalization and Fight Against Poverty/ Robert I. Lerman 34http://www.USAID:BiH Economic update,2000-First Quartet 35 http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove 36http://yaleglobal.yale.edu/content/globalization-and-child-labor-cause-can-also-be-cure 37http://129.3.20.41/eps/it/papers, Trade Openness, Foreign Direct Investment and Child Labor , Eric NeumayerLondon School of Economics 38