Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
: 002
,
.
.
(1890). ,
..
.
.
. ,
.
.
.
.
. .
.
,
. 70. . .
( , , ) ,
.
, ,
.
. . . ,
' . , .
, .
( ); ( ); ,
, , , . .
.
. .
, , , , , ,
. 19. .
,
. .
.
. . :
( , ) (
500 . . ). .
.
(),
,
.1
2 .3 ,
. 4
, - ,
,5
.6
.7
, 13. . ,
. ,
. , ,
.8 ,
.9
. 10
.11 ,
1
( . , , )
(-) , ( 43:2;
15:15; 13:2.) , (: , 1983), 56.
2
, , 2300.
., 9000. . . ,
(:, 2003), 71.
3
. (
). , . .
( ).. , 57.
4
, ,
, , . ,
. ( ),
, .
...
.
. ,
. . , 72.73.83.
6
- - .
,
. , 73.
7
. ,
.
. , 73.
8
, , 13. .
, (1213-1203. . .)
.. .
9
: ; ; ;
, .
.
,
. , , ,
. .
10
...
.
, ,
, , ., 73.74.
11
, ,
, -
. ,
., 74.
: ,
.12 ,
. :
.
, .
. .13
,
.14
, . 15
.
, - .16
,
.
, .17
.
. (
) .
18.
12
, .
13. 12. .... ,
... , ,
. III...
,
.
. ,
...
(). ,
.74.
13
. , 80.81.
14
, 81.82.
15
, ,
. ,
- .
... , , ,
. , 81.82.
16
. , ,
, .
. ,
. , 83.
17
18
- , .
.
.19
.20
. 21
.22
.
.23
. 24
, .25
. .
,
. ,
.26
, .27 ,
, , 9.
.28
,
. . 2.
19
12.
20
21
22
. , 84.85.
23
,
,
( , ), ,
., 85.
24
.
, ,
. , 82.
25
, : , 82.
26
, 85.
27
, .
. ,
, ( , , ).. , 57.
28
, , .
. .
9. . . (, ,
.). ( ):
. ( 1:28), ( 9:1)
( 24:3; 38:2). . , 57.
16. .29 .,
.30
, .31
.32
12. . . .
. , , . 33
,34 2. . .35
,
. .36
, (2
8:14). (1 11:25).37 ()
, .38
, .
.39 , ,
, (854. ). ,
.40
29
( :
, -, ). , 57.
31
1400. 1200. . . .
, III . ( R III): 1300. . .)
. . .
, 58.
32
: (, , )
. , , , ( 1905.
Bogazkoy ).).
. , 58.
33
( 19:38) . ,
.
: (: 10:7-11.33; 1 11; : 2 1 ). 58.
34
35
. , 58.
36
- .
( 23:7-8). , (. 36:15
14:14; 36:13 . 26:13).58
37
... (1 11:25). ,
( ). 59
38
, .
( ),
. , . , 59.
39
.
. .
40
. .
() , . 106. .
..
, , .
,41 .42 ( ),
.43
.
.44
- .
( )
(. ).45 ,
( 30 ).
, ,
). , , (
).46
- ,
., . ,
.
.
. .
. ,
.
. Vadi.
,
( ). .
.
. . : -, -.
( )
( ) .
, . (
) . , , -,
- . .
, .
.
, 12 .
. (
). 21 , 10,5 . 250 ,
.
. ,
. .
-. ,
300 , 550 .
6 , 13 . ,
2 .
41
, 23.
42
43
44
45
46
, 25.
() .
( ). , (
), . ..
() 76, 17 . 5 400 .
394 .
.
. .
: ( ),
, - ( ). ,
.
. : midbar, araba, horbah, jeimon. ()
, .
() .
(, , , , ).
() .
(, , , ).
: , , , , () , , .
:
- -.
( 22 )
; -
. - -.
45 -4 .
. ;
.
- .
.
. , , .
,
.
. ().
. ,
, . ( )
, . .
,
. , . .
.
.
, .
- ( , , ); - ( , , ); (, ,
). .
, , .
.
, ,, , , .
.
,
. . , .
. , ,
, , , , , , () . , ,
, , . ( )
33 . ,
. , , .
, .
( ). , . ,
( , , ). ,
. , . . ,
, . ,
. .
. . .
.
,
. .
. ,
, . ,
.
-
, ,
.
. . ,
, , -,
...
.
,
, , . ,
.
,
, :
.
; ,
... 47
.
,
, .
, , , .
.
47
,
2:2.3 , .
.48
,
.49 ,
, .50
y
. 51 ,
(, ).52
: (. 2:2.3.
. 20:9-11; 31:15-17; . 5:13-15).
, .
.
(. 23:10-12).
() . 53
() 54
(. 31:13-17; 35:2).
(2. . 4:23; 1.
. 23:31; 2. . 2:4; 8:13; 31:3; . 2:6; 45:17; 46:1-4.12).
.
( 20:12-24; 23:38),
(2 . 31:3).
, , (. 9:14;
10:31.33; 13:15-21)55. y ,
48
^iwenica da su vavilowani imali praznike sli~nog imena i karaktera , i pored nastojawa pojedinih istra`iteqa, niuje bila
dovoqna da se doka`e vavilonsko poreklo ovog praznika. Vidi: Isto, 122.
49
Isto, 122.
50
"O povijesnom podrijetlu {abata jo{ se uvijek raspravqa. Vjerovatno ima svoje korene u Babiloniji. I u Babiloniji i u Izraelu
do@ivio je kroz povijest razne oblike. ^ini se da je wegovo podrijetlo u veyi sa mjese~evim mijenama. Stari se Semiti na
podru~jima Meyopotamije i Siro-palestine slavi najprije blagdan na dan mla|aka i na dan puna mjeseca. Potom su dodali jo{
dva blagdana, na prvau i zadwu ~etvrt mjese~eve mijene. Razmak izme|u tih blagdana bio je {abat (akadski apattu i
apattu u babilo-asirskom kalendaru bija{e 15.. dan Mjese~eve mijene odn. Puni mjesec). Razmak je iznosio naj~e{}e
sedam dana, ali ne uvijek, budu}i da mjese~evi mjeseci , nekad iznose 28, a neka i 29 odnosno 30 dana. Kako bilo da bilo
podrijetlo je {abata obavijeno zagonetkama." Adalbert Rebi}, Biblijske starine (Zagreb: Kr{}anska sada{wost, 1983),
200.201.
51
Isto, 201.
52
Isto.
53
"U starini {abat je bio dan veseqa: blagdan (Ho{ 2:13; Iz 58:13). U Mojsijevo doba on je postao dan posve}en Jahvi, dan
odmra i molitve (Izl 34:21; Am 8:5). Bio je veyan uz Savez koji je Bog skopio sa svojim narodom. [abat je imao slu`iti kao
spomen da je Bog oslobodio svoj narod od te{kog rada u Egiptu te ga je doveo u 'Po~ivali{te' (Pnz 12:9; Ps 95 :11). U
sve}eni~koj predaji je postao dan stvarawa i spasa (Post 2:1-4a)." Isto, 201.
54
"U vrijeme babilonskog su`awstva @idovi su se na dan {abata sabirali u svojim ku}ama i slavili Boga. Upravo u tome su
se raylikovali od ostalih naroda u Vaviloniji. Ne obdr`avati {abat zna ;ilo je za @idove u su`awstvu napustiti ota ;ku vjeru i
ota ;ke predaje. [abat je upravo u su`awstvu dobio svoj kona~ni oblik i sadr`aj i kao takav do{ao kroz sve}eni~ku
kodifikaciju i predaju do nas." Isto.
55
"U starije doba {abat je bio dan veseqa. @idovi su hodo ;astili u svetili{te. Bio je to dan odmora i opu{tenosti. Poslije
su`awstva {abat je dobio stroga ograni~ewa. Bilo je yabraweno obavqati ikakve poslove, putovati, nositi ili uyimati kakve
predmete. Nehemija je tra`io da se {abat strogo po{tuje (Neh 10 :32; 13 :15-16.19-22)." Isto.
10
.56
.57
, , .
.
(. 1:13; . 2:11; 8:5). ,
,
.
(. 17:21.22.24.27; 44:24; 45:17; 46:1.3.4.12).
, ,
, (. 56:2.4.6; 58:13).
,
(. 66:23). .
(. 21:2; 23:10.11; . 23:3.4.21; . 15:12.18).
.
,
, , .
, ( ) .58 . : .59
(. 14:17; 34:23.24; . 16:16).
(
), (1 . 9:25; 2. .
8:12.13). . .
( 14
).60
.61
.
(). ,
.62
. ,
56
"[abat je po~eo zalaskom sunca i zalaskom sunca drugi dan zavr{io. U predve~erje {abata prinosili su u hramu posebne
`rtve (Lev 23:3; Br 28:9.10). Dan pred {abat se zvao 'dan uo~i {abata' ili 'dan priprave' (usp. Mk 15:42); dan priprave jer su
na taj dan sve pripravili ya {abat (jelo, odijelo, zapalili svjetlo za no} i sli~no) tako da na sam dan {abata ni{ta nisu trebali
raditi. Na sam {abat sastajali su se u sinagogama, ~itali Bibliju, slu{ali tuma~ewe i molili se (Dj 15 :21; Lk 26 :34.43)." Isto,
202.
57
"U rabinskoj predaji cijeli jedan traktat je bio posve}en obdr`avawu {abata (Mi{na {abbat)Bilo je ~ak yabraweno lije;iti
bolesnike, pisati, putovati (vi{e od 2 km)...Subotom je bilo strogo zabraweno raditi te`a~ke poslove, prodavati kupovati,
ozdravqati...Talmud nabraja 39 zabrawenih poslova (Mi{na [abbath 7,2), a svih subotwih pravila bilo je 1279.Bilo je me|utim
doyvoqeno {tovati Boga, klati `ivotiwe za `rtvu, napojiti i nahraniti blago, izvr{iti obrezawe, upotrebiti oru`je i obraniti se u
slu~aju rata" i vr{iti djela milosr|a. Ako j e netko oskvrnuo {abbath-subotu, morao je prinijeti `rtvu ya grijeh (Mi{na [abath
71 a). Ako je to u~inio hotimice, bio je kamenovan (Mi{na Sanhedrin 7,8)." Isto, 201. 202.
58
"U vezi sa {abatom-subotom jest i tzv. {abatna godina. To je bila svaka sedma godina. Tada su otpu{tali robove, pu{tali su
tlo neobra|enim, nisu ubirali plodove s maslina i s trsova (Izl 23:10.11), otpu{tali su dugove du`nicimaKao {to svaki ~ovek
slavi Jahvu svaki sedmi dan, na {abat, tako treba slaviti Jahvu i sva zemqa (Lev 25:1-7). A sa ovom {abatnom godinom u
vezi je i jubilarna godina: Ona se slavila svakih pedeset godina, to jest nakon jedne sedmice sedam godina (sedam puta
sedam godina). Tada je sve po;ivalo: qudi, zemqa, `ivotiwe. Vra}ali su se dugovi, vra}ala se zemqa uzeta seqacima. Dakako
slavqwewe takve godine predstavqalo je stanovite ekonomske pote{ko}e. zato ona nikada u punom smislu nije slavqena. To
priynaju i rabini u svojim spisima." Isto, 202.
59
Isto, 202.
60
M. Elijade, Vodi~ kroz svetske religije (Beograd: Narodna kwiga, 1996), 209.
61
Du{an Glumac op{irno razmatra teorije o poreklu pashe. Mada uzima razli~ite mogu}nosti u obzir on, dosta
argumentovano, pokazuje da je navedeno povezivawe pashe sa drevnim kultovima neopradano, makar u smislu da je to
direkta pozajmica navedenog tipa. Vidi:XXXX
11
.
.63
( ).
.
, ,
.
. ,
, - ,
( ).
( )
(. 12:1-20.40-51; .9:1-4; 28:16-25; . 23:5-8).
.
, (. 12:11).
( )
, .
.64
.65
( ),
, .
(. 5:11).
.
. .
,
, . ,
,
.
. .
:
,
62
63
"Blagdan je vrlo star, i sigurno je postojap ve} prije Mojsijeva vremena.Verovatno je bio prvotno pastirski blagdan. Na taj
blagdan su pastiri prinosili `rtvu prvijenca svojih stada i svoja stada izvodili na ispa{u (Iyl 13:11; 34:19). Tom `rtvom htjeli
su isprositi od Boga ya{titu nad svojim stadima protiv demona koji su ugro`avali wihova stada i wihove `ivote."A. Rebi},
203.204.
64
"Iz Mi{ne saznajemo to~no kako su @idovi slavili Pashu u Isusova vrijeme. Dana 14. nisana poslije podne `rtvovali su
jagawce u Hramu. Krvqu jagawaca po{kropili su oltar, a ponutricu i krv spalili. To je bio prvi ~in priprave za Pashu (Lk
22:13). Ve~ea koja je slijedila potom u ku}ama bila je obredno strogo odre}ena. Najpre su prisutni oprali ruke, pri{i stolu i
tada je doma}in blagoslovio kale` s crnim vinom i pru`io sustolnicima da iz wega piju po redu. Onda je doma}in opet
oprao ruke i blagoslovio hranu, beskvasni kruh, kiselo zeqe, slatku ka{u od jabuka, oraha , smokava i vina i vaymeno
jawe. Nakon {to je doma}in sve to blagoslovio, jeo je s prisutnima malo gorkoga zeqa umo~ena u onu ka{u. Tada je neko
od mla|ih yapitao {ta zna~e ovi obredi. Doma}in je na to ~itao biblijsko-liturgijske tekstove koji dozivqu u pamet izlazak
iz Egipta (Izl 12-13). Potom je digao drugi kale` vina i izmolio odnosno otpjevao Ps 113-114 (halel-psalmi), blagoslovio
kale` i dao nazo~nima da iz wega piju. Zatim su oprali ruke i noge, sjeli ponovo za stol i po~eli ve~eru u punom pravom
smislu...Ponovo su napunili ~a{u-kale` vinom i izmolili ostale Halel-psalme (115-118) i ~etvrti put pili vino iz ~a{e. Sve to
je bilo obavezno. Tek poslije ~etvrtog kale`a mogli su daqe oblikovati ve~eru kako su htjeli. Mogli su piti jo[ i iz petog i
{estog kale`a i pjevati psalme 120-137.
Najva`niji je dan bio prvi dan odnosno sama Pasha (15. nisan) i posledwi dan (hebr. 'asereth: 21. nisana)." Isto, 204.205.
65
"U VII st. pr. Kr. Deutonomska je predaja tom blagdanu dala teolo{ko i povijesnospasewsko zna~eweBudu}i da su sav
kult usredo~ili U Jeruzalemu, bili su su svi obavezni na dan Pashe doputovati u Jeruzalem i ondje prinijeti Jahvi pashalnu `rtvu
(Pnz 16: 6) Posle povratka I babilonskog su`awstva Psha se slavila 14. nisana (novi naziv zastari abib). Opet je svatko morao
po}I u Jeruyalem i ondje slaviti tijekom sedam dana taj blagdan. Ososbito je bio va`an prvi dan (14. nisan) kada su slavili u
mali skupinama (10-20 osoba) pashalnu ve~eru. Ona je imala svoj strogo odre|eni obred, koji se stole}ima razvijao I u
Isusovo vrijeme dobio kona~no onaj oblik koji ona jo{ danas kod @idova ima." Isto, 204.
12
.
.66
(
26:3-9; . 24:1-8).67,
,
. , ,
,
.
,
, .
, .
(2 . 23:21-23; 2 . 35:6-13).
(. 45:21; 619-22). 68
, -
-.69
, , .
.
.
(. 23:9-12).
,,
.70 ( )
. ,
, . , ,
,
(-. )
.71 ,
.
,
. ( ) .
66
67
Navedeni teksovi su dragoceni u pogledu upoznavawa sa revnom samosve{}u Jevreja o svom nacionalnom poreklu, ali oni
istovremeno pokazuju i temeqno vezivawe nacije za doga|aj Izlaska koje je svoj izraz na{lo i u vanbiblijskoj obrednoj praksi
Jevreja. To se vidi u obi~ju da prilikom pashalnog obreda, kada su svi ~lanovi porodice na okupu oko prazni~ne trpeze,
najmla|I ~lan porodice postavqa pitawe o smislu obreda koji je u toku. Na to najstariji ~lan porodice odgovara:
Bejasmo faraonovi robovi u Egiptu i Gospod Bog na{ izvede nas mo}nom i ispru`enom rukom. I da nije,
Jedini Sveti, blagosloven bio, izveo praoce na{e iz Egipta, mi, deca na{a I deca dece na{e, jo{ bismo robovali u
Egiptu. Stoga, premda svi besmo mudri i svi puni razumevawaidaqebi trebali da budemo pod zapove{]u da
kazujemo pri~u o napu{tawu Egipta. I {to se vi{e kazuje pr~a o napu{tawu egipta, to je On vredniji hvale.
Preuzeto od X. Drejna, navedeno delo str. 56.
68
O drugim specifi~nostima vezanim za praznovawe pashe u vreme cara Josije vidi: Biblijska teologija Staroga i Novoga
Zavjeta, 126.
69
70
71
13
72
"Blagdan Sedmica, rekosmo, bija{e u starini praznik svr{etka `etve p{enice. Bio je to radosni dan za sve @idove. Obred
tog blagdana se sastojao u prino{ewu dvaju kvasnih kruhova na~iwenih od novog p{eni~nog bra{na. Upotreba beskvasnog
kruha na po~etku `etve (14. nisan:Pasha) ozna~avala je novi po~etak, a sada, nakon {to je poslije pedeset dana `etva
zavr{ena, `ivot se vra}ao normalnom tijeku. Tako su blagdan Pashe i blagdan Sedmica bili me|usobno tijesno povezani."
Rebi}, 205.
73
75
Isto, 129.
76
M. Elijade i ovaj praznik smatra prole}nim praznikom povezanim sa `etvom I prenosi nam ritual ta{lika koji je sa wim
povezan, a predstavqa prizivawe Bo`je za{tite na narod i odmazda na neprijateqe naroda. Elijade, 208.209. O problemima
biblijske pozadine ovog praznika vidi, Biblijska teologija Staroga i Novoga Zavjeta, 132.133. A. Rebi} ukazuje i na ~iwenicu
da je u Jevreja praznik Nove godine razli~ito periodizovan pre i posle Vavilonskog ropstva. Pored toga zna~ajno je wegovo
ukazivawe na postojawe sli~nih sve~ano obele`avanih praznika u jevrejskom religijskom okru`ewu koje ga je praznovalo
kao kultsko-religijski misterij novog `ivota, ra|awa, obnove. U Izraelu je, prema mi{qewu ovog autora taj kultno-mitski
element potisnut isticawem saveza sa Bogom posredstvom vladara kao onog koji je bio posrednik izme|u Boga i naroda.
Zato je ovaj praznik bio povezivan i sa tzv. praznikom ustoli~ewa koji je mo`da postojao u Jevreja, ali {to se ne mo`e
pouzdano tvrditi. Ovaj praznik su pojedini autori povezivali i sa praznikom Sjenica,a postojawe takvog praznika u religijskom
okru`ewu Izraela potvr|uje mogu}nost da je sli~an praznik postojao i u sam Izraelu. Biblija nedaje jasne naznake u prilog
tome, ali neki od Psalama sugeri{u tu mogu}nost (Ps 47; 93; 96-99), a pojedini smatraju da je i Psalam proroka Avakuma
povezan sa ovakvom svetkovinom (Av 3). Praznovawe ovog praznika nije uspela potisnuti ni makavehjska reforma i on se i
danas sve~ano slavi iako nije spomenut kod znamenitih drevnojevrejskih autora. Vidi: A. Rebi}, 207. 208.
77
A. Rebi}, 208.
78
14
.79
() , , .
. 16. . .
.
(
). .
, .
.80
. .
(). , . ,
,
.81
, ,
- . ,
.
.
,
.82 ,
.83
.
|.84
.85
(. 23:16; 34:22).
(. 29:12; 23:39-43)
( 21:19).86 (1. .
79
Prema mitolo{kim tradicijama Azazel je bio demom ili duh oustiwe koji je mogao da `ivi samo u telu bi}a u koje je ulazio
(bilo da su u pitawu `ivotiwe ili qudi). U ~istom obliku tj. bez tela on je mogao da pro`ivi samo jedan kra}i period.
Prelaskom i drugo telo on je preuzima celokupno znawe bi}a u koje prelazi, a samim tim I sve drugo {to nosi. Na ovaj na~in
Jevreji su molitvom prvosve{tenika na glavu jarca prenosili grehe koje su ispovedili pred Gospodom, a zatim tog jarca
oda{ilali u pustiwu kako bi Azazel u{ao u wega i preuzeo ispove|ene grehe. A. Rebi} sugeri{e dosta jednostavnije re{ewe
smatraju}i da je jarac u ranijem periodu bacan niz pe}inu kako bi se wegovim ubistvom spre~io eventualni povratak me|u
narod. Po toj pe}ini je, prema ovom mi{qewu i dobio ime. Da ne bi do{lo do zamewivawa ovih jaraca, onaj koji je bio odre|en
ya Azazela je bivao obele`en crvenom vrpcom. Vidi: A. Rebi}, 209.208. Ipak, drevni jevrejski mitovi ukayuju da se verovalo
da je Azazel realno duhovno bi}e koje je bilo nebeski an|eo, ali koji je zaveden k}erima qudskim pao. Dovo}en je u vezu sa
drugim palim an|elom [emhazajom. Smatralo se da ne samo {to je sam bludni~io, ve} i da je smi{qao na~in kako da druge
navede na taj greh. U tu svrhu je koristio ukrase, opijawe, muziku i sli~no. Vidi: Robert Graves i Raphael Patai, Hebrejski
mitovi (Zagreb: Naprijed, 1969), 101.102.104.106.156.
80
Isto, 208.209.
81
82
. . , (: ), 260.
83
Veoma je upe~atqivo to {to se u viziji kwige proroka Danila o eshatolo{kom o~i{}ewu svetiwe (Dan. 8:14) javqaju, kao
simvoli svetskih sila tog doba i regije upravo `ivotiwe vezane za obred o~i{}ewa-jarac i ovan (Dan. 8:1-8). Ovim pror. Danilo
daje svojoj viziji jasan bogoslu`beno-kultni smisao. Taj smisao je poja~an kori{}ewem termina dana i no}i (8:14), {to je u
ovom kontekstu, ai u jevrejskoj misli uop{te bio tehni~ki temin vezan za prino{ewe jutarwe i ve~erwe `rtve. Eshatolo{ki
naboj ove vizije je potvr|en u Novom Zavetu Hristovim pozivawem na istu (Mt. 24:15). Vidi: Desmand Ford, Daniel (Nashvile,
Teennessee: Southern Publishing Association, 1978), 164-172.183-186.188-190; Goldingay, John E., Word Biblical Commentary, Volume 30:
Daniel, (Dallas, Texas: Word Books, Publisher, 1998), 200.205.207. O samom obredu vezanom za Dan Pomirewa vidi: Hartley, John E.,
Word Biblical Commentary, Volume 4: Leviticus, (Dallas, Texas: Word Books, Publisher, 1998), 165 i daqe.
84
M. Elijade, 209.
85
"Premda je ime sukkoth- (hrv. sjenice)- mla|eg datuma, sam blagdan je vrlo star. Slavio se u starini kao zavr{etak
poqoprivrednih radova u jesen. Ozna~avao je sakupqawe svih poqskih plodova (Izl. 23:16), yavr{etak vr{idbe, berbe gro`|a i
maslina (Pnz 16:13). To je bio blagdan zahvale Bogu za sve plodove, blagdan radosti i veseqa." A. Rebi}, 206.
86
Sa ovim se sla`e i judejski istori~ar Josif Flavije koji ga spomiwe kao najve}i i najsvetiji od hebrejskih blagdana. Vidi:
Biblijska teologija Staroga i Novoga Zavjeta, 129
15
1:14.15). ,
( ).87
. , - - ,
-
( ).88 , ,
|. | .
, (),
.
,
.
.
( 8:13-18). ,
.89
, .90 ,
. ,
. 91 ,
, |
( 17:1-6)
.92 , , |, .
. : , , .
, .
.
. 93
. 94
(tiri) .95
87
A. Rebi}, 206.
88
89
Isto,130.
90
"Prvi dan prinosilo se: 13 teli}a, dva ovna, 14 jagawaca i jednog jarca za grijeh. Slijede}ih su dana `rtvovali isto tako, samo
po jedno tele mawe. Ukupno je `rtvovano 70 teli]a. Kroz sve to vrijeme sve}enici i leviti tuma~ili su narodu Zakon." A. Rebi},
206.
91
Isto, 206.207.
92
"Poslije su`awstva bio je dodan jo{ jedan obred: svaku je ve~er sve}enik i{ao na izvor [iloe, uzeo vode, pomije[ao je sa
vinom I tom mje{avinom po{kropio oltar u Hramu (na spomen vode iz pe}ine u pustiwi: Pnz 8:15). Dok je sve}enik {kropio
oltar, narod je obilazio oltar pevaju}i Helel-psalme i noe}i u desnoj ruci lulab, a u desnoj etrog. Poslije Halel-psalma narod je
klicao: hoia-na=spasi nas Jahve!" Isto, 207.
93
"Mla|ak je prastari poganski blagdan (mla|ak, gr~. neomenion, lat. neoluni). Mojsije je i taj prastari praznik prihvatio i dao mu
je novo vjersko zna~ewe. U~inio je to stoga da potisne stare poganske prakse u vezi sa {tovawem mjeseca. Me|utim, jo{ u
vrijeme monarhije bilo je tragova {tovawa mjeseca u gradovima Judeje (Jo{ija je proterao sve}enike koji su palili kad
mjesecu i svoj ~eti nebeskoj: 2 Kr 23:5; Kwiga Jobova odaje trag {tovawa mjeseca: Job 31:26-28)" Isto, 203.
94
"Sve}enici su trubama uz `rtve navje{tavali dan mla|aka (Ps 81:4)^im se o~ekivao mla|ak poslali bi @idovi stru~wake
da motre kad }e se pojaviti srpi} mjeseca. Kad bi oni proglasili da se mla|ak pojavio, na Maslinskoj bi gori napravili veliki
ogaw i svejtlosnim znacima davali okolnim mjestima znak da je po~eo mla|ak Na obli`wim bre`uqcima stajali su qudi koji
su motrili na masinsku goru i ~im bi zapalili vatru, zapalili bi vatru i oni. I tako se ta vatra kao znak mla|aka u jedan tren {irila
po svoj Judeji i po svem Izraelu."Isto.
95
Isto.
16
.
. .
.96 , . 97
.98
. 99
, 100
. ,
.
, , .
IV .101
y . 102
. 103
.104,
. .
96
Isto, 210.
97
Isto.
98
Isto.
99
Isto.
100
Isto.
101
"Epifan je oskrvnuo Hram prikazav{i `rtvu olipskom bogu Zeusu (1 Mak 1:57; Dan 9:27; 11:31). Juda makavejac tri
godine kasnije sve~ano je Hram povo osvetio (2 Mak 10:5)." Isto, 209.
102
Isto.
103
"To je bio dan radosti (dan po~etka praznika 25. kisleva-prim. aut). Obavqale su se procesije sa br{qanom, zelenim
granama i palmama uz pjevawe prigodnih Psalama (2 Mak 10:6-8; usp. Ps 30). Posebno obiqe`je tog praznika bija{e ipotreba
svjetla. Zato ga Josip Flavije i zove Blagdanom Svjetla. Qudi su palili svjetiqke pred ku}ama dodaju}i po jednu ya svaki novi
dan tijekom osam dana. I u Hramu su se sve~ano palila svjetla na svije}waku, svaki dan po jedno novo svjetlo. Zato je taj
svje}wak trebao imati ~etiri kraka; i zove se hanukka, za razliku od menore (sedmokraki svije}wak). " Isto, 209.
104
Isto, 209.
17
-
,
;
.
,
. ,
.
, ,
,
. ,
.
,
()
, . ()
, .
, ,
, ()
, .
, ,
.
.
, .
.
. ,
,
.
.
(. 12:1-12; . 2:23-28; 3:26; . 6:1-9; 13:10-15; 14:1-5; . 5:9-18; 7:20-23; 9:14 ).
. .
(5:17.18).
-
.
( ) " " (. 4:19).
.
" " (.
4:1-10), (2:16.17).
.
. ,
18
.
. . (6:4)
(6 :22 ). ,
.
" "
.. (1:29.36). , . . ,
(5 :6.8.12.13; 6:1 ; 7:9.10.17; 13 :8.11; 14 ;1.4.10; 15:3; 17:14; 19:9 ; 21:22.23).
. . ,
( )
(. 53. )
.105
, , (. 19:9)
() (. 26 :29).
,
.
, . .
(. 11:28),
(1. . 5:7) -
(1. . 5:7).
.
(1. . 16:8),
(. 20:16 . 18:21).
( 2 :5),
.
, ,
. ( 2. ). ,
,
" " .
.
( 3 :1-5 . . 2:16-21). ,
( 3 :3.4) . .
(. 2 : 18-20 . . 27:45 ; . 15 :33 ; . 23 :44).
- , .
( 7 :2). ,
. (7:37-39).
.
. ,
.106 , (
).
105
106
19
. . (1. . 10:4),
( 22;1)
.
. (. 1:14).107
( )
. ,
. ,
. 9. .
, 5.
. 6 7
,
. .
(11. ).
(. 1:8; 6 :19.20; 8:1; 12:2).
.
(4:16) .
(. 10:4).
(. 5:1; 1 . 7:15; . 2:14-16; . 1:20). ,
-,
.
,
. 108,
109, .
110
111 .
,
( ,) - .
, .
, ,
. ()
: "... , ,
..."112.
() , 113. ,
107
Prime}eno je da se sv. ap. Jovan koristi specifi~nim izrazima prilikom izricawa tvrdwe o Ovaplo}ewu Boga Logosa u
navedenom stihu. Naime, izraz koji je kod nas preveden sa ""useli se u nas" je prema gr. izvorniku zapravo "podi`e {ator"
{to je u kombinaciji sa izrazom "videsmo slavu (shekinah) wegovu"jasna aluzija na simvolizam Starozavetnog {atora od
sastanka u kome se javqala slava Bo`ja. S obzirom da je pranik Sjenica bio povezan sa podizawem {atora u kontekstu
se}awa na putovae kroz pustiwu ovakvo pvezivawe je vi{e nego verovatno. Vidi: L. Morris.99.100.292. upr. Mirko \.
Tomasovi}, Bog Logos (Beograd-Atina: Bogoslovski fakultet SPC, 2000), 325.326.
108
109
Tako npr. Jevan|elist Jovan u Otkrivewu koristi, poput proroka Danila na koga se ina~e i poziva, obiqe vozglasa, {to
Jovanovo Otkrivewe ~ini liturgijskim svedo~anstvom.
110
111
isto.
112
113
20
,
.
114, ,
. .
, ,
.
, " " ;
, .
, , .
"
, , " (1. . 10, 11)115.
, , ,
, , "
" (. 1, 17). , , , .
116,
" " " "117.
, ,
118.
,
, , 119.
, .
120.
,
, ,
, , , , .
121 122. , , ,
. :
... (. 24, 32), :
? ( 13, 20), " ... ... " (. 7,
33 - 47), .
, , , , , , , ,
, , ., 123
, ,
, .
114
Crkvena poezija Isusa Navina, koji Jevreje i kov~eg zaveta prevodi preko Jordana, vidi kao onoga koji "sjenopi{et
budu{~eje blagodjeteqstvo" i to "sjenopi{et duhom". Vidi Minej Januar, dan 8. sjedalen gl. 4.
115
Grhgo,rioj Nu,sshj( VExh,ghsij tou/ :Asmatoj tw/n VAsma,twn( EPE 7 254( 22)
116
117
Isti, Peri, qei,wn VOnoma,twn( Filokali,a tw/n nhptikw/n kai. avskhtikw/n( tom) 3. str. 206, 6.
118
Isto( PG 3, 948A.
119
Ma,ximoj ~Omologhth,j, Peri. diafo,rwn avporiw/n tw/n avgi,wn Dionusi,ou kai. Grhgori,ou( PG 91, 1165D.
120
121
Za Ignatija Bogonosca "i bo`anstveni proroci `iveli su po Isusu Hristu... Oni su bili nadahwivani Wegovom blagoda}u da
uveravaju nepokorne da je Jedan Bog" (vidi Magn. 8, 2).
122
123
"Govore}i Mariji sestri Lazarevoj svoje bogo~ove~anske re~i Gospod joj 'dade neku tajnu silu iz svoje su{tine' i Wegove
're~i prodre{e u srce, du{a u du{u i duh u duh i bo`anska sila ispuni srce weno'. Vidi Justin Popovi}, Put Bogopoznawa,
Beograd 1987. str. 74-103.
21
.
.
,
.
22
.
.
.
.
.
. .
. . . .
, 7.
. .
.
-
, .
.
(. ) ,
.
.
() .
.
. , ,
.
,
, . .
. .
().
.
, .124
. ,
-
-.
. ().
.
-
, .125
. ,126
124
, , 136-140
125
, (),
126
14:19 ; ;
' , '. ,
(1728-1686 ..), ... . . , 129.
23
.127 (
) ,
.
14. .
,
. ,
. .
.128 , - ,
.
, ,
. , .
.
. .
( 12: 6).
(7. )
.129 maqom
().
.130
,
( 33:18-20).131 ,
, ,
.132 , ,
, ( 33:20).
, (.
35:22; 49:4).
( 37:12-16).
127
, 162.181.
128
.
129
130
, .
: , , . , 76.
131
,
( 33:18-20).
. , 76.
132
24
. .. , , 211.
.133
.
, , ( 24:32),
( 25-28).
( 9:6)
(1 12:1-19). ,
( 5:9).
,
,
(1 12:25).
,
.134
.
, .
. ,
.
(, ),
. .
.135
(
) ,
.136
.
(. 14). , 13:18 .
, ,
.137
() .
133
, , . , .
, , 1730 (?) 1570 . . .
, II (1603-1570)
, - ( 46:34)-
.
. `
, . , 147.
134
, , , - , ,
- ( 24:25 ).
( 5:9)) (1 . 12:25 ) ,
. ,
... , 182.183.
135
, . 18 (, , , 2003), 69-76.
136
. . , 167.
137
.
. Jonh J.
Castelot, 77.78.
25
.138
.139 ,
- .140 .
, . ,
141
142
. 143
.144
,145
, 146
.147 .
, .148
.149 ,
(32:24-30)
(12:3-13), .150
, .
, .151
, (. ),
.152 , ,
138
. .. , , 211.
142
. , ` (BetEL). Jonh J. Castelot, 77.
.
, ,
. : . .. , , 212.
143
, . ,
, . ). Jonh J. Castelot,, 77
144
. .. , 214.
145
- .
; ;
; , . , :
? : , ! ,
. , , ! . ,
., 213. 214.
146
147
...
(628. . . .)
, .
, 214.
148
:, 214.215.
149
150
() (32:30),
. . : . .. , 233.
151
152
, 233.235
26
.153
.154
,
,
(. 31:13). ( 35:7).
.
155 .156
, (35:16)
( 8).
.
.
( 20:18; 26-27; 21:2-4),
(1. . 10:3; 13:4).
,
(1. . 12.29-33).
-
.
. ,
.
. , .
. ,
. ,
, ,
,
. ,
, .
.
,
.157 . ( 4:19; 7:6).,
(5:2-9)..
.158
.
, .
(1
7:16)..
.159 ,
( 4:15; 4:4; 3:5).
153
, 234.
154
155
156
,
. .
. . . .. , 213.
157
158
27
,
.160
.
,
( 18:1.8; 19:51;
21:2; 22:9.12; 1 3; 21:19-21). .
.161 (1 1:7.24; 3:15).
.
.
.162
,
(. 7:12; 26:6).
( 14:14.15).
163
.164
.165
. ,
( 17-18) ( 18:7.29).
, . 166
(1 12:26-27),
.167 , ,
.168
, - . ,
159
... (11:15).
(13:7-15: . 10:8; 15:12-33) .
(2 19:16.41). Jonh J. Castelot, 82
160
. .. , 224.
161
, 82.83.
163
... - () : .
! - - :
, , . . .. , 150.
164
, 14.
165
, 151.
166
, , (, 18:7.29 ),
. (1 12:28.29),
, ; (
: 15:10). , ( 16:13;
8:27). Tell elQadi ( ), Qadi , ., 153.
167
168
() . ,
, .
. ,
.. : . .. , 230-231.
28
.
. ,
,
( 31:49). , ,169
.170
.
.171 (1
7:5-12),172 (1.
10:17-24). ,
(1 3:4).173 ,174
.175
(1 3:46-54).
.
.
.
.176 , . ,
, ( 6:11-24).
(6:25-32). . 177
.
. ,
, .
. ,
.
- ( 14:1820). ,
.178
169
170
, . ...
, , ,
, , . . .. , 229.
171
172
(1 7:5-12).
(7:16). .
173
Nebi Samwil,
. , , ,
1. 7:10. , 83.
174
, .
( 40-41) , Tell en-Nasbeh.
.
..
175
, Tell en-Nasbeh
. .
176
.
., 84.
177
178
29
.179 (
)
. , 180
.181 (
23. ).
.
.182 ,
(
) , ,
.183 , ,
. 184
.185
. . 186 ,
,
.187
. ,
. , ,
.188
, .
.
( ). ,
,
. 70. . .
. ,
.
179
-, ( 10:1 ), ,
. , ,
... ,
. . .. , 153.
180
(586. . .) ()
( 7:18)- ( 3.31; 5:6)
, , , . , 23. : 69.
181
, 153.
182
183
.. , 183.
184
- (2 6)
. Jonh J. Castelot , 85.
185
186
: , ` , ,
..
187
... ,
. , . ,
. (2 24: 18-20). .
188
(1 11:7),
, (2 23:10). , ,
. .. , 179.
30
.
.
.
,
. .
.
.
, ,
. .
.
.
.
, . 189
(
)190 . , . 191
() .
() ,
,192 .193
, . 194 (.
) .195
189
; . mizbeah
. ,
. mizbeah
, ( ) , . Jonh J. Castelot , 95.
190
. 6.19-23
( 13:19-20). ,
(1 6:14). . .
191
.
, ( 20:25).
. .
192
, .
. ( 6:5-6).
, ( 12:7; 26:24-25).
, 97.
193
194
, (. mizneab).
. ( 12:7)
( 12:8)... .
( 20:25-26; 27:5). .
(1 14:33; 8:31; 1 . 18:32; 3:14; 118:27).. , 171.
195
. .
, , ( 29:12; 30:10; 4; 8:15; 9:9; 16:18;
43:20). (1 2:58). .
. massseboth
.
.. Jonh J. Castelot, 97.98. .
31
, . , ,
.
.
.
() .
.
( )
. ,
, (. 25-26). (52 X 26)
60 , 196 (15 5,25) .197
,
. ( )
.
. (2,62 2,62
1, 57) . , .
, . 198
.199
( ,
, , ).
.
. , (50 .-).200
()
. .
.201
. .
.202
203
, . : . , 172.
196
. .
. : ,
( 26:15-30).. , 172.
197
.
( 14 21 ). ( 15 23 ), .
, . taha (?).
.. .
198
, .
. Jonh J. Castelot , 96.
199
. . , 130
; ? ,
, , .
, 96.
200
.
. ( 27:21).
, .. , 172.173.
201
202
. .
; ...
., 173.
203
, ,
. , 173.
32
,
204 .205
(, )
.206 ,
(Jom Kipur).
. ,
.207
, 208
.
.209
,
,210 (1 14:25).
( ),
( 40-43). , (
), .
, ,
.211 .
204
205
,
( 10: 35-36). , ,
.
, . . , 59.
206
. .
, 173.
207
.
, .; , 174.
208
,
. 586. ..
, 60.
209
. 132.
,
.
, . .
210
211
.
, ( 4:19). ( 18:19). (1
5), - - .
(1 81:1). . , 175.
33
.
.
. .
, .
,
. ,
.
(586. )
, . -
.
.
.
.
,
.
70. . . .
.
.
.212
.213
.214
,
.215
,216 .
.217
,
.218
212
, 175.
213
. .
. ..
214
: , . 70.000 , 80.000
, 3.600 ( ). (
). : . 100.000
( II 124 ), II 120.000 (, His. Nat..36,14). ()
(4-7 ) , .
, . (72.000 hl ,
). . , 176.
215
. .. , 214.
217
. , 176.
218
.
(2850. ..), (XVIII . . .), - (XV . . .) (XIV . . .).
. , . ...
. , (1 21:1), ( 8:27)
34
.219
,220 ,
.221
, .
,222
.223 :
. (1 5:1-7.50.),
, .224
, , ,
(2. . 11:14).
, . -
(1 6:36). ,
. ,225
.
.
, .
(10,5 5,25- ).
.226
.227
220
, 176.
221
,
. ,
, (1 5:1-12;
7:13.14.) . , 401.
222
, 176.
223
, ,
.
. . , 401.
224
.
, (1 14:25.28.; 15:15; 2 16:7.8; 18:15.16;
24:12.13). . , 402.
225
.
,
(1 6:7; 8:22.54.64; 9:25). ,
20:24.26
(1 8:64; 2 16:14-14).
(2 . 16:10-16). J . Jonh J.
Castelot, 96.
226
, 177.
227
228
. ,
. . , 178
35
(1 6:21). 229
230 . ( 30)
.
.
. .
(5,25 ) .
.231
. , .
( ) . ,
,
. ,
, .232
, , .
, .
233 .
, , ,
.
(587. ).234
, ,
,
,
. ,
,
,
.
, -
.
, .235 :
229
. . , 178.
230
.
, . 1 6:20-21
: ... ( ) . 1 7:48
, ( 6:6) ,
( 1 26:16). Jonh J. Castelot, 96
231
, , 5,25.
2, 62 . . ,
. , 178.
232
.
,
, . , 178.
233
, , ( 2:42)
( 9:27; 2:43.54; 8:20).
. . , 402.
234
( 137).
, ( 1:2.4;
3:1-6.18). . 402. 403.
36
.236 533. . 50.000 ( ) .237
, .
, ..
, 515. .
, (, , ).238
169. . IV .
,239 .240 ,
, .
( ).241
.
, .
. , (
), , , .
.
, .242 (
, ), .243
20. . . . 244 ,
.245
.
, (486 280).
. .246
235
. ( 40:42).
. .
. 250 3 3 (,
). . , .
. . , 179.
236
, .
.
( 3-6). .
237
238
. :
, , , .
. ( ),
. , 179.180
239
169. . . IV
(1 1:16; 2 5:15; 11:24.28). 164. .
(1 4:60). , 180.
240
241
. , 180.
242
, 180.
243
, 181.
244
20. . . ,
. . 500 300 ().
( 15 ), 181.
245
. .
. 10.000 ( !), ,
, 18.000 . ( 12 4 6 ).
., 181.
246
( , ), ,
. , ,
37
.247
. ( 11:5.12),
.248 .249
,250 .251
252 13
.
() . .253
, ( 3:1). 254
, (
).255 , .
, .256
.
.
. , . 257
,
- . Wislosonovu - .
, 181.
247
, , ..
185 ( 20, 25 , 45 , 13,50,
22,50 ). ( Robisonovu ) .
(162 ) ( 12,15 ).
. . (. He basilike stoa)., 181.
248
. , .
( 5:12)., 182.
249
, 182.
250
, (),
([ekelima) , 182.
251
, , .
( 2:46).
, 23 . , 182.
252
( ) ,
1,35 . 13 .
, ( ,
XV, 11,5 V, 5,2; 21:28). .
1871. Clermont-ganneau . ;
; , . , 182.
253
,
. ( 18 , 11,25
) , 182.
254
, , . ( 22,50 ,
18 ), , , : , ( 3:1) (
, 3,8). . , 182.
255
. ()
.
256
257
, 183.
. . ,
. 6,75 , 25 .
( , V,56).
. . ,
()4 . , 184.
38
258
12 ( 2 ).
(: 5 , 45 , 50 ).
( , , ).
. .. , 184.
259
, ,
. . , 184.
260
. .
, . , 184.
262
. , 186.
263
264
( ) 400
. . , 186.
39
265
(721. . . ). , 6. . .266
, ,267
(410. ).268 ,
.
.269
, ,
, ,270 .
73. .
(,
) ( 3:21). , ,
. . ,
4. . | () ,271
.
(
) , |,
(. 8:20). , , |
(. 9:13). .
, .
-.
(. 12:7.8; 13:4.18; 22:9),
- (. 26:25; 33:20; 35:1.3.7).
,
( ).272
, .273
, (
15:17).274
265
, . , 185
266
1904-1907. 5. . .,
. 526. . ,
. .
267
268
410. . .
.
269
. (181-146)
(. -, ).
270
(, ). .
: , .
73. .
271
272
To se mo`e dobro videti iz povezivawa vere i `rtvenika kod psalmopevca Davida (Ps. 26:6; 43:4; 51:19; 118: 27). Jo{
jasniji primer je primer je slu~aj judejskog cara Ahaza koji je `equ da se poka`e odanim vazalom Asirije prihvatio wen kult.
Prihvatawe tog kulta on je iskazao podizawem oltara koji je bio verna kopija oltara kakvog je video kod Asiraca i
ustanovqewem `rtvoprino{ewa na wemu (2. Car 16:10-15). Ovo povezivawe oltara i veroispovedawa je svako jedan od
razloga zbog kojeg verski reformatori Izraiqa, kao {to su bili carevi Josija i Jezekija, prikazani kao oni koji obraju paganske
oltare (2 car. 18:4; 23:19).
273
Za detaqnije izlagawe o simvolizmu `rtvenika vid: Grupa autora, Biblijska teologija Starog i Novog Zavjeta (Zagreb:
Kr{}anska sada{wost, 1980), 97.98.
274
U navednom tesktu su jasno prepoznatqivi elementi drevbne prakse sklapawa saveza u kojoj su zavetovane strane
prolazile izme|u rase~enih polovina `ivotiwa koje su prinesene na `rtvu. Vidi: Wenham, Gordon J., Word Biblical Commentary,
Volume 1: Genesis 1-15, (Dallas, Texas: Word Books, Publisher,1998), 222.
40
,
( 22:2 . 2:21; . 11:7).
.
( 45. . 4. ).
(. 1:5) ,
. ,
(. 3:18; 5:3; 8:27).
. | .
- (. 12
).
.
.
. .
,
. ,
. . ,
.
, ,
.275 (
)
, .
- ,
,
.
, ,
.276
, . - -
.
, ,
, (. 1:11-17; . 6:20;
7:21.22; 6:6; 5:21-27; 6:6).277
- .278
, ,
, (. 24:1).
. ,279
. ,
.280
.281
275
276
MI{qewe da `rtva kod Izraiqaca nije imala navedene magijske karakteristike zastupa i zna~ajmni rimokatoli~ki biblista
John J. Castelot koji svoje stanovi{te sna`no i argumentoano obra`la`e . Vidi Biblijska teologija Staroga i Novoga Zavjeta,
109-111. i naro~ito112.
277
278
279
280
, 113.
281
, .
, .
.
41
( )
, ,
. .
.
, . ( 17:11).282
.283
, () () .
.284
.285
.
.
(11:19). , ,
(53. ).
, ,
, 286
( 5:6.8.12.13 6:1; 7:9.10.17; 13:8; 14:1.4.10; 15:3; 17:4; 21:22.23.).
(. 8:32-36; 1. . 1:19; 2:21-24). 287 ,
, (. 19:22-28; 2. . 5:21;
. 2:13-18).
(. 9:11).
.
,
.288 ,
, . :
( 15, 17).
282
Vidi: Grupa autora, Biblijski priru~nik, mala enciklopedija,(Zagreb: Grafi~ki zavod Hrvatske i Kr{anska sada{wost,
1989), 178.
283
, 178
284
,
. , ,
. , ,
, . ,
, .
285
1. : ; , ;
.
2. : ; ; .
3. : .
4. : ; .
5. : : , ;
, ; :
, .
286
: L. Morris, 127.128. upr., Beasley-Murray, George R., Word Biblical Commentary, Volume 36: John, (Dallas, Texas: Word Books,
Publisher, 1998), 12.
287
Xon Stot ukazuje nas o~iti paralelizam proro~anstva Isaijinog i drugog navedenog mesta iz 1. Petr. Vidi: [to je Kr{}anstvo
(Zagreb-Osijek: Izvori, 1986), 97.
288
'aam Hatta't: , , .
( 5:14-26; 7:1-7).
, .
( 5:14-16.21-26; 5:5-8),
. Jonh J. Castelot ,102. -,
Philip Budd ( ), 174.175.
42
.289
290
,
.291 .292
.
.293
.294 ( )295
.
296 (
)297 , .298
. minhe.299
. ,
289
hatta't 'aam,
(40:39, 42:13; 45:19-20.33; 46:20). , ?
, . ,
( 17:26; 4:3.35) , 19:20-22
., 103
291
, .
.
.
,
. , 103.
292
. : , ,
, ; ; .
, .
.
293
. ''
(holokauston) 'ola. '';
'' kalil ''
' ' ()1. 7:9; 33:10; 51:21). , 98.
294
296
.
. .
297
. Philip Budd, ( ),
174 , ,
. , , , ,
, .
, ,
.
298
.
. ,
. Jonh J. Castelot , 98.
299
(minha).+
. . , 98.99
43
. 300 'azkara
.301 .302
.303
, .304
, .
() ,
305
( ).306
, 307 (
).308 . 309
, , . 310
, (
)311
.312 ,
: (toda),
(nedaba) (neder).313
.314
300
, (), , . ,
. () . , 103.104.
301
'azakara, . ''
( zakar, , ), . ''
. , 103.
302
, .
. , ,
. , , ,
.
303
, 104.
304
305
. 'ola ( 6:26.28)
( 13.15-20). , (1 6:14).
(7:9; 10:8), (13:9 ), (2 6:17 ), (1 3:4; 9:25) (18:38).
, , ., 99.
306
, (
X ) ( 5, 1. 3). 10, 25
, , .
, (. , ).
307
308
: ;
; 22:23 ..
309
310
. , , ( ; ,
- 3:16-17; 7:22-24). : (7:28-34; 10:14-15).
. Jonh J. Castelot , 99.
311
, .
. 1 9:24
, ; 3:9; 7:3 .
: (1
2:13-14) ; , 18:3 , ( 7:34
). , 100.
312
313
44
,
( )315
() .316 ,
.317
.318
. ( ),
-
, .319
,
,
.320 ,
.321
: ()
. , .
, ,
.
().
, ,
,
314
toda (7:15),
. .
, , . ,
99.100.
315
'' '' .
` , . Philip Budd, 174.
316
, , (
). .
319
.
. .. , 191.
320
, , , .
. , (
: 14:18). , .
... : , , ,
, , , . ,
. .
321
. . .
(). .
45
, (). , ,
(. ) ().
(, , )
, , .
,
.
, ,
.
322
.323
, . ,
, 324 :
.
().325
.326 .327
328
. 329 ,
, ,
, 330 331 .332
322
. , ,
. ,
( 17:5.13; . 1 7:1). , .
. , ,
. .
, , , , , . .
323
, , . ,
. . ,
(. , , ) ,
. ,
(. 3:45.51).
. ( 13:14.33). . ,
( 17:5), (17:10-13).- , 191.192.
324
, . , ,
( 3:10; 18:1).
, .. , 192.
325
326
, .
;
, ... Jonh J. Castelot , 71
327
( 29:4-7; 8:6-12) .
, , . ,.
: . ,
. 20: 26-28 .
( 3:1-9).Jonh J. Castelot , 71.
329
.
. .
. Jonh J. Castelot , 71.
46
,333 .334
.
,335 .336
337
, .338
, ,
( ,
, ,
330
. .
, . .
. 12: 10-11
400. . 150 .
, 1-2 III 175.
.
(2 3-4)...
, ...
, VII
(1 15:2).
, ,. . ()
. . .
Jonh J. Castelot , 72.
331
( . .) .
(2 4:7-20).
(4:23-26). ,
, V.
...
(1 2:1), .
...
. .
332
. , .
333
... :
(, , : -, ),
.
. . ,
. , , . . , 196.197.
334
. ,
. .
335
,
. ... ,
, . .
. Jonh J. Castelot , 67.
336
, ,
. ,
, . , 67.
337
... .
. ,
, .
: ( 14:18; -),
( 10:1).
... . , ,
( ),
. , 68.
47
)339. ,
. 340
,341 .342
()
..343
344 ,345 ,346
347 .348
.
.349 ,
.350
.
( ).
339
Jonh J. Castelot, 72
340
.
. status quo
. (, , ) .
. ,
; , , . .
(1 4,2) (2:27-35).
(2 12,4 -16; 22,3-7).
(2 11) . (2
24:17-26). (2 12:21). , 68
341
, 72.73.
342
. , 73.
343
37. . .
.
. 28
(37 70 ).
. , ).
344
, , .. , 197.
345
, , .
, . ..
346
, , , ,
. : . .
347
.
. 12 12 .
... . .
... , ,
. , , , . , , , ,
( ). , :
, ,
; , . .
348
, ,
, . , .
. .
349
.
(1 22:11-19). (, , , ).
(2 8:15; 1 4:1; 2 16:10; 21:1; 37:3). ,
. (1 12:31; 2 17:32 ).. , 193.194.
350
. ,
. .
, .
() . , 194.
48
351 .
,352
.353
. 354
, . 355
, , - - .356
.357 ,
.358
, ,
- .359
, .360
.
,361 .362
. 363 ,
.364
. ,
.365 , .366
,
, ().
, .
.
.
,
.367 ,
.368
351
352
.
, , .
(2 12.11; 22:4.8; 23:4) .
, (1 4:2; 2 11:9 ; 12:8; 16:10 ; 22:12.14; 8:2).
, . Jonh J. Castelot, 68. 69.
353
, 69.
354
. ,
. ,
. . , 194.
355
, 195
356
357
, 63.
358
. , 195.
359
360
361
362
363
364
, 71.
365
. , 196.
366
367
368
49
.369
,370 .371
.372
,
(
).373
,374 .375
.376
, , .377
,
. 378
, .
, ,
-, -,
.379
,
, .
.380
. :
1) ,
. (.
1:53; 3:23.29.35; 4:5 ; 10:8),
. ,
.
- .
2)
. 381
- 382 .383
.384
369
, 64.65.
370
, 65.
371
372
. , 193.
373
374
, 66.
375
, 66.
376
. , 193
377
378
. , 192
379
380
. , 194.
381
382
, 60.
383
384
50
,385 .
, .386
. , , ,
. ,
, .387
3) . ()
.388
.
, ,
.
4) ,
, 389 .
, .
.
. |
.390
.
- - .
.391
392
, . (
, 3. ).393
( )
.394 .
385
, 60.61.
386
, 61.
387
. ,
388
389
, 62
390
Kao dobar primer primer za ovo mo`e da poslu`i li~nost sv. proroka Danila koji je prema jevrejskom predawu `iveo u
vavilonskom i persijskom ropstvu, dakle upravo u periodu o okome govorimo. Mi{qewa o tome da je spis biblijski spis koji
se vezuje za wegovo ime nastao znatno kasnije, ukoliko su ispravna, ne umawuju zna~aj svedo~anstva koje pokazuje
kako su se Jevreji tog perioda odnosili prema spisima biblijskih proroka. Bib;lijski tekst pokazuje da su prou~avawa
pomenutih spisa zauzimala zna~ajno mesto, jer "prve godine Darija...ja, Danilo, istra`ivah u Pismima broj godina, koja se
prema re~i koju Gospod uputi proroku Jeremiji, imaju ispuniti nad ru{evinama Jerusalima", kao i da su pokretala na
ozbiqne duhovne aktivnosti jer u pomenutom slu~aju se bele`i da se Danilo obratio svoje lice prema Gospodu Bogu
"nastoje}i moliti se i zakliqati u postu, kostrijeti i pepelu". (Dan. 9:2.3).
391
"Sinagoga je gr~ka re~ za jevrejsku zajednicu-kneset. Ona ozna~ava zajednicu i kao pojam i kao mesto gde se
zajednica okupqa (bet hakneset). Subotom i praznicima Jevreji u vaviloniji bi se okupqali u i pored, ili umesto,
obavqawa rituala slu{ali proroke, u~ene qude, pevali molitve i psalme. Tako je sinagoga pored verskog dobila veliki
dru{tveni zna~aj."Andrija Gams, Biblija u svetlu dru{tvenih borbi (Beograd: Nau~na kwiga, 1988), 72.
,
. . : Jonh J. Castelot i dr,
...., 94.
392
. 74 (2. . . ).
(, Vita Moysi, 3,27). . . ,
186.
393
, 186.187.
394
"U 6. i 5. veku pre Hrista aramejski jezik je posato vani~an jezik ve}eg dela vavilonskog, a kasnije persijskog carstva. U
to vreme pro{irio se kao i ao narodni jezik, pa postaje govorni jezik Jevreja i u Palestini i u rasejawu na Bliskom istoku.
Jevrejski jezik se zaboravqa. na molitvenim skupovima u sinagogama ~itao se odeqak Staroga zaveta na jevrejskom, ali se
51
()
.395 ,
,396 . ,
.397
|
,
.
.398
.
- - -
. -
.399
(
).400
.401 ()
402 .403
( ) . 404
| ,
, .
. ( 5:5:15).
,
() () , -
odmah preevodi na aramejski jezik. To prevo|ewe zvalo se targem...Taj prevod je bio slobodan, a ne sa ciqem da zameni
originalni tekst ve} samo da ga u~ini razumqivim." Milin, 106.
395
"Za kritiku teksta nam targumi malo slu`e, jer su uglavnom prepri~avawa" Vi{e nam slu`e za utvr|ivawe integriteta
teksta i za staru jevrejsku egzgezu. Posebno je zna~ajno tum~ewe mesijanskih mesta (Post 49:10...Br. 24:27...) u
mesijanskom smilsu, iako su te predaje starije od hri{}anskih."Isto, 107.
396
, . beth ha-kneset,
, . , , , , ,
. . . , 186.
397
, . (.
midraim). , 187.
398
399
"Nemija (je) bio, kako bi smo mi to danas rekli, politi~ar {irokih shvatwa. Video je da narod i zemqu mo`e obnoviti samo
uz pomo} {irokih slojeva naroda, verovao je u Mojsijeve zakone-izvor wihove jednakosti i ekonomske nezavisnosti na
wihovim malim posedima" Isto, 73.
400
Mo`da najboqi primer koji pokazuje kako se proro~ka re~ prihvatala i sprovodila u vreme obnove jevrejske dr`avnosti
po povratku iz vavilonsko-persijkog ropstva pore|ewe uverewa koja su {irili i na~ina na koji su delovali pomenuti
reformatori (Jezdra i Nemija) sa tzv. Jezekijevqovom Torom tj. wegovom vizijom metoda primene propisa Mojsijevog zakona
i novim okolnostima koje je najjavqivao. On upu}uje na dubinsku obnovu kulta usresre|enog na drevnu Toru, ali pri tome
nagla{ava li~ni momenat ~ime daje novu dimenziju dodtada{wem jahvizmu ~ime je zna~ajno nadahnuo pomenutu
obnovu, mada i neke kasnije devijacije poznog judaizma (za koje svakako nije direktno odgovoran). Vidi: W. Harrington,
Uvod u Stari Zavjet (Zagreb: Kra{}nska Sada{njost, 1987), 232.
401
Isto, 93.
402
"Kasnija tradicija izvodi iz wega mu`eva Velike sunagoge, koju ka`u da je Jezdra osnovao, neprekinuti red kwi`evnika
(Mischina Abot I,1). Za mu`eve Velike sinagoge tvrdi se da su predavali zakon budu}im pokoqewima i napravili most od
proroka do kwi`evnika... Kao {to su se Grci pozivali na autoritet u~iteqa i sa~uvali lanac wihovih imena u filosofkim
{kolama, ytako su se me|u judejskim kwi`evnicima brojala poznata imena onih koji su se prikqu~ili Jezdri i mu`evima
Velike sinagoge." Eduar Loze, Svet Novog Zaveta (Beograd: Sveti arhijerejski sinod SPC, 1971), 75.
403
O mestu koje su kwi`evnici zauzimali u jevrejskom dru{tvu vidi: Robert H Gundry, Pregled Novog Zavjeta (Be~-Zagreb:
EBI-Illricum, 1988), 39.
404
A. Gams povezuje izraz kwi`evnici sa novim slojem intelektualacakoji se razvio u uslovima susreta razli~itih kulturaza
vreme ropstva kao jevrejski oblik za filofoske {kole kod drugih naroda. Vidi: 76.77
52
. , ,
,
.
|
, 405
,
. .406
407 .408
( 3. . ) , . 409
.410
,411
.412 ,
. 413
.414 ,415 . 416
, ( ).
, , . 417
.418 ,
.419
.420 -,
, . 421
.422
, -
.
, . .
, , , ( ).
405
"Zbog lak{eg snala`ewa u tekstu i lak{e bogoslu`bene upotrebe, vrlo rano je starozavetni tekst bio podeqen u mawei
ve}e odeqke. U Petokwi`ju se ti odeqci nazivaju para{e... u Mi{ni se navodi da u Petokqi`ju ima {est stotina {ezdeset devet
para{a...Proro~ke kwige su bile podeqene na odeqke koje se nazivaju haftare (otpu{tawe) jer su se ti odeqci ~itali na kraju
bogoslu`ewa u sinagogama, pred otu{tawe naroda. Za ~itawe u sinagogama Petokwi`je je bilo podeqeno na sto pedeset
~etiri do sto {ezdeset sedam sedarima (za~ala), a ceo Stari zavet na ~etri stotine pedeset dva, {to je bilo pode{eno da se
pro~ita u toku tri godine." Milin, 47.48.
406
Vidi: M. Elijade, 207. Amfilohije Radovi}, Tuma~ewe Starog zaveta kroz vekove (Beograd: autorsko izdawe, 1979), 8.
407
408
409
410
411
412
413
414
415
416
417
418
419
420
421
422
53
-
- g
-, .423
(. aber, . haberim)
-. .
,
.424
.425 ,
.426
.427 . 428
.429
, ,
.
, ,
.430 .
(
).431 , , ,
.
.
.432
. . 433
, .
, - -
,
. , (peruim.; peria'-.; farisaioi-.)434
.435
- .
.436 .
, .437 , ,
.438
423
424
425
426
427
428
429
430
, 229.230.
431
, 229.230
432
, 230.
433
434
, 228.
435
, 230.
436
, 230.
437
438
54
70. .439 , .
, ,
(, , , )
.
.440 ,
. ,
, . .441
- . 442
443 (.
). ( ),
. , ,
. ( 400). ,
.
.444 .445
(. =. . ' . ).
, .446
, .447
.
. (- 6:15; 3:18;
10:4) .
,
70. ., .
5. 1. , .
, .448
. -
.
439
440
, . , ,
.
... , 230.231.
441
,
. .
( ) ... :
. .
, 232.
442
().
443
. , 232.
444
. ( 14:3; 13:31).
,
( 3:6; 8:15). , 234.
445
, 234.
446
, 234.
447
(, , ).
: . .
, , ...
. , 234.
448
, 235
55
, ,
(
).
. . .449
.450 ( )
.
, . .
.451
.
( ),
. ,
. ,
. .
.452
.453 .454
,455
.456 , ,
, .
.457 ( ,
) , .
, . (. ). ,
, .
.
,
..
( , )
. , ,
, .458
.
( )
.459
. .
449
, 227.
450
, 226.
451
. ,
. , 227.
452
, : ,
. , 226
453
, , ,
, , , . .
454
, 225.
455
, 226.
456
457
L. Morris, ( : , 1995).
458
,
. .
56
(
).
, .
, .460
,
,
.
. , ,
, .
152. .
,
.
.
( ) .
, 168.
( ).
( )
, .
.
( )
.
()
60 .
III .
,
.
.
.
( ).
, , .
. 175.
.
II .
.
, , .
( )
( ).
459
, , ,
,
. , 536.
460
, . ,
, .
. , .
, ., 537.
57
( ).
, .
. .
, (103-76 ). ,
.
, ,
- .
,
( , ).
.
.
.
.
, .
, ; (); () ;
. ,
,
,
.
,
, ( ).
,
, . .
, ,
. (
), (
).
(153.-152. .).
() 7 . ,
. (
), . je I
.
,
, .
, (
) III.
, .
.
.
( ),
.
58
T
. ,
.
, ,
.
, .
.
. ,
.
. ,
, . ,
, .
110. . ,
.
, .
Chirbet Qumran (. ) .
. 1947. 15
Ta' amira .
, . ,
. ,
, (-).
-
. . 7
4 3 . .
.
,
() .
. ,
.
. .
.
. 5. 1948.
.
.
1949. . -
( ). ,
. ,
.
, ,
4 . 4 250
000$, . ,
370 , 11 .
59
20
. 9-6 .
2 . 68. .
60.
.
Wadi Qumran . .
( )
.
.
.
, (100 )
.
. ,
, .
.
(15:1-12.20. 61-62).
.
.
( ) .
,
(9.-6. .).
.
.
9-6. . .
2. . .
.
, (8.-6- .).
. -
2. . . (
) .
. .
6-2 .
. 2.
() .
-
.
. 80 , .
.
.
(
). 3. ., , .
.
60
(bitumen judaicum). .
.
,
. .
, . .
.
. ,
. ,
. 1903.
.
. . .
.
.
.
, .
1947. . 1Q
. ,
.
, 1951. .
. , 1.
.
. 1Q..
.
, . (2/2 .).
. (1954)
, .
( 7
21 ). ,
.
31. , , ,
. .
() .
. ,
. ,
,
.
, .
, .
.
:
.
.
61
. ,
. ,
. .
, .
.
, ( 40
) . ,
.
..
, . , ,
.
. 4 15 5 .
.
,
.
, .
(
). ,
. , .
.
.
,
. .
, .
.
(15:62).
( ) .
. Wadi Qumrana.
, .
, .
, , ,
. ,
.
.
8 7 (1952.).
.
.
.
. ( 800.)
. 29.
- 2 3 .
.
1952. , 4
. .
2
. 2 (
62
).
4 .
.
40 21 11 .
(1Q) 14. .
1947. -. 72
. (, , , , .).
(, ,
). (, , ).
(2Q) . 19 .
1951-52. 40
. () .
(3Q) 8. .
1952. .
. 64
(200 ). ,
. ( )
, .
(4Q) .
.
. ,
. 25 000
1000 .
, .
. , .
.
(5Q) 1952. 4.
(
). , 7 .
25 .
(6Q) 1952
. ,
. 57 718 .
.
(7Q) 4.
1955. .
, ,
. 19 .
.
(8Q) 7. .
,
.
(9Q) .
( ). .
(10Q) 3.
.
63
(11Q) 2 1956. .
. .
.
. .
.
,
.
1. . .
.
1. . (1967).
. 66 , 6. .
.
, .
, .
.
( .)
.
( , ).
.
( ) .
,
.
(, , ).
. ()
(. ).
.
() ( ).
.
, ,
,
.
.
.
.
. ,
.
.
, ,
() .
,
(, ). .
64
( ).
, .
, , . W.F. Albright
.
LXX .
, ,
.
. ,
.
().
. . ()
. ,
, ,
. .
( ) .
, ,
6700 .
(JHWH),
. , . LXX
. ,
( ). W. F. Albright
, F.M. Cross
.
, ().
( 3.14).
.
, .
,
.
() , .
. .
,
.
, , .
3. .
, . .
( 3:12) () , . 3:14.
.
, .
.
. .
.
( 23:23)
, ,
65
. ,
. ( 41:4; 44:6; 48:12).
. ( ). . ,
(1 1:3; 4:4; 1-39; ; ; ; ).
. , ( )
( ). , ,
.
, . ,
6. . : (35. ).
- |
(1:23.34; 4:26; 5:43; 6:20.35.41.48.51; 7:17; 8:12.18.24.28.18; 9:9; 10:7.9.11.14.18.36; 11:25; 13:19; 14:6; 15:1.5; 17:14.22;
18:5.6.37; 19:21). (
. -1:23.24;
-9:9; 19:21).
.
y .
, .
, ?
.
. . | (1:23.34; 9:9),
.
, ?
. (6:35.41.48.51;
7:17; 8:12.18; 10:7.9.11.14; 11:25; 14:6; 15:1.5).
.
(5:43; 8:18; 10:18; 17:14.22; 18:37).
, , (4:26;
10:58; 13:19; 18:5.6; 19:21 6:20) ,
, , ?- . 461
,
y .462
( 6:20-
103; 8:24.28.58; 13:19; 18:5.6).
. 3:14 (. 43:10.11; 45:5.6.18.21.22).
43:10: ;
.
, awh yna (an hu ), LXX Egwv eijmi.
, ( ) , , ;
Egwv eijmi - hwhy yna- (an Yhwh)- .
461
Na~in na koji je u gorwem tekstu obja{wena razli~ita upotreba izraza ja sam (ejgwv eijmi) u Jovanovom jevan|equ
najve}im delom sleduje Bultmann-ovoj podeli kako je ona predstavqena kod Murraya, ali uz izvesne modifikacije koje je
autor ovog rada primenio smatraju}i da proisti~u iz samog teksta jevan|eqa. Vidi: Murray, 14.
Napomewu}emo jo{ i to da smatramo da wihova upotreba i u 6:20 ima bogoslovsko (mesijansko) zna~ewe kao
{to to smatra C.H. Dodd i dopu{ta L. Morris. Vidi: L. Morris, 264. i wegovu endnotu 428. Ukoliko to nije slu~aj to bi
verovatno bila jedina upotreba navedenog izraza za Hrista (u Jovanovom jevan|equ) koja nema mesijanski karakter.
462
Murray, 14.15
66
463
Murray, 15.
464
Ovde }emo navesti literarturu koju pomenuti autor predla`e dodaju}i tome i tuma~ewa L. Morrisa na stihove u kojima
se spomewe izraz ejgwv eijmi. Predlo`ena literatura je: E. Schweizer, Egwv eimi (Gttingen: Vandenhoeck, 1939); D. Daube, The I
am of the Messianic Presence, The New Testament and Rabbinic Judaism, 32529; Dodd, Interpretation, 9396, 34950; H. Zimmermann, Das
absolute Egwv eijmi als die ntliche Offenbarungsformel,. BZ NF 4 (1960) 5469, 26676; Brown, 53338; Schnackenburg, 2:7989. Murray, 15.
67