3.

PODJELA MATERIJALA S OBZIROM NA IZVEDBU ZEMLJANIH RADOVA Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova
Podjela stijena po geolokoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajednikim inenjersko - geolokim obiljejima koja se temelji na openito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka.

Predstavnici navedenih vrsta stijena:

- efuzivne eruptivne stijene (dijabazi, andeziti, daciti, rioliti, porfiriti, trahiti) koje su openito vrlo visoke vrstoe na tlak, gustoe i stabilnosti te preteito niske poroznosti pa su praktiki vodnepropusne; - intruzivne eruptivne stijene (graniti, sijeniti, tonaliti, gabri, dioriti, peridotiti) koje se od efuzivnih stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod povrine zemljine kore a slinih su ili istih obiljeja kao efuzivne stijene; kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute povrinske slojeve (grus); ovdje pripadaju takoer tufovi; - kristalasti kriljevci kao metmorfne stijene vieg kristaliniteta (gnajsevi najbrojnije metamorfne stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita, zatim amfiboliti i amfibolski kriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra, dijabaza, zatim kvarciti) raznolike vrstoe na tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti; amfibolski kriljavci zbog slabo izraene kriljavosti su ilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija; - serpentini kao masivne metamorfne stijene graene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina razliitih obiljeja osobito vrstoe na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a preteito su neotporne na smrzavanje; masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija; - mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita vrstoe na tlak 40 do 120 mN/m2; - kriljevci nieg kristaliniteta kao metmorfne stijene kriljave strukture (filiti, argiloisti, tinjevi kriljci ili mikaisti) manje ili vee izraene kriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena odnosno glinenih kriljaca (niska vrstoa na tlak do 30 mN/m2) pa su mogua klizita redovita pojava u okviru ovih stijenskih masiva, - karbonatne sedimentne stijene (vapnenci - kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture, zatim dolomiti, zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) vrstoe na tlak 150 200 mN/m2 ija ukupna raznolika fiziko-mehnaika odnosno geotehnika obiljeja ovise o porijeklu, slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okrenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije ; ovdje pripadaju tkoer anhidrit odnosno gips ili sadra kao vrlo meke sedimentne stijene niske vrstoe na tlak; - vezani (homogeni) klastini sedimenti (pjeenjaci kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture, zatim konglomerati, bree) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata preteito nejednolikog sastava, stupnja tronosti i promjenjljivih obiljeja (vrstoa na tlak od 100 do 150 mN/m2), - ljunci (psefitske mehanike sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehanike sedimentne stijene) kao nevezani klastini sedimenti ine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna (pijesak je veliine zrna od 0,02 odnosno 0,06 do 2 mm a ljunak od 2 mm nadalje) odnosno oblutaka razliitog petrografskog sastava; pijesak sainjavaju minerali otporni na mehaniko i kemijsko troenje; - prainasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehanike sedimentne stijene) ine vezana (koherentna) tla nastala troenjem i taloenjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaaju praine ili prace (estice 0,002 0,02 odnosno 0,06 mm) i gline ili glince (estice manje 0,002 mm); gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (iste gline; zatim les ili prapor kao eolski sediment; zatim ilovae kao mjeavine gline i neto pijeska; zatim glineni kriljac odnosno argiloist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema kriljevcima nie kristalitata odnosno prema filitima i mikaistima koji

su metamorfne stijene, zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata; zatim laporoviti vapnenci itd); - muljevita tla i ivi pijesci kao prainasti i glinoviti sedimenti zasieni svodom - dijabaz-ronjake geloke formacije kao stijene heterogenog litolokog sastava u kojima se smjenjuju kao lanovi pjeenjaci, ronjaci (oblik kvrca), lapora, glinenih kriljaca i vapnenaca ija fizikomehnika, inenjersko-geoloka i (inae za graenje u svakom sluaju nepovoljna) geotehnika obiljeja ovise o obiljejima lanova i meusobnom odnosu lanova; - fli i fliolike geloke tvorevine kao heterogene i anizotropne stijene koje sainjavaju pjeenjaci, siltiti ili alevroliti koje sadre kvarc, feldpast, tinjac, kao i laporovite stijene ija takoer za graenje u svakom sluaju nepovoljna ukupna geotehnika obiljeja ovise o obiljejima lanova koji se slojevito izmjenjuju.

Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla.

Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla: ljunak (G, promjer zrna 2 60 mm), pijesak (S, promjer zrna 0,06 2 mm), prah (M, estice 0,002 0,06 mm), glina (C, estice manje od 0,002 mm) i organsko tlo (O). Tu je i treset (Pt). ljunak G i pijesak S dijele se dalje na est podgrupa u smislu graduiranost (povoljnosti granulometrijskog sastava): - dobro graduirani ljunci GW ili pijesci SW (well graded - oznaka W) irokog granulometrijskog sastava s zastupljenim svim zrnima, - slabo graduiran ljunci GP ili pijesci SP (poorly graded - oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar granulometrijskog satava, - jednolino graduirani tla ljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded - oznaka U) koje ine jedna vrsta zrna, - slabo graduirani ljunci GFs ili pijesci SFs, s previe prainastih estica (silt - oznaka Fs), - slabo graduirani ljunci GFc ili pijesci SFc s previe glinovitih estica (clay - oznaka C ili Fc. Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML, CL), srednjeg plasticiteta (MI, CI) i visokog plasticiteta (MH, CH). Treset Pt nema podgrupe.

3.1. Podjela prema graevinskoj normi GN 200 (za radove u niskogradnji) Podjela tla i stijena u graevno-tehnikom smislu teine ili naina njihova iskopa:
- (1/I.) povrinska meka tla vrlo laka za iskop (primjerice humus, suhi zemljani materijali, lake gline; mijeana tla pijeska, ljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama odreena kao I kategorija zemljita odnosno rastresita zemlja koja se kopa obinom lopatom, - (2) tekua tla zasiena vodom (primjerice mulj, tekui pjesci i sl.) kod kojih je nemogue uobiajenim tehnolokim postupcima odstraniti vodu, - (3/II.) nevezana i slabovezana pjeskovita, ljunkovita i pjeskovito-ljunkovita tla ili vezana glinena tla razmjerno laka za iskop, a koja su prema starijim normama odreena kao II. kategorija zemljita odnosno obina zemlja koja se kopa lakom kopaom (lakom tihaom, aovom) - (4/III.) vezana i nevezana tla razmjerno srednje teka (iz razliitih geolokih razloga) za iskop, a koja su prema starijim normama odreena kao III. kategorija zemljita ili vrsta zemlja koja se kopa tekom kopaom (teom tihaom) ili lakim pijukom (trnokopom, krampom), - (5/IV:) za iskop teka te vrlo vrsto odnosno tvrdo do vrlo tvrdo srasla tla (u nekim sluajevima pomjeana skrjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima ljunka) koja su prema starijim normama odreena kao IV. kategorija zemljita ili trona stijena koja se kopa teim pijukom (krampom), - (6/V.) za iskop lake (meke, prirodno dezinegrirane razlomljene,) trone ili poluvrste stijene, zatim razmjerno vrste ali sitnouslojene, vrlo raspucale stijene ali i neka vrlo tvrda tla na prijelazu u stijenu (koja se mogu kopati strojno mehanikim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a koje se takoer klasificiraju kao vrlo slabe rastroene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te slabe odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i kriljavci), a koje su prema starijim normama odreena kao V. kategorija zemljita ili meka stijena koja se kopa osobito oblikovanom motkom (uskijom) ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut) - (7/VI. i VII.) za iskop teke te vrlo tvrde stijene (koje se kopaju u tehniko-ekonomskom smislu najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se takoer dalje klasificiraju kao srednje vrste (kvalitne sedimentne stijene, stijene niske gustoe, grubozrnate eruptivne stijene), vrste (kvalitetne eruptivne i metamorfne stijene, finozrnati pjeenjaci) i vrlo vrste stijene (kvarciti, guste finogranulirane eruptivne stijene), a koje su prema starijim normama odreena kao VI. i VII. kategorija zemljita ili vrsta odnosno vrlo vrsta stijena koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom (primjerice dinamit).

kategorija

I II III IV

kategorija svojstva strojnog rada a nevezano tlo b b c slabo vezano tlo vrsto vezano tlo trona i meka stijena

vrsta tla

sredstvo za iskop lopata motika kramp pijuk poluga

meka i ispucala stijena vrsta, ali krta stijena vrlo vrsta stijena

VI VII

d d

rastresita zemlja pijesak obina zemlja glinoviti pijesak ljunak vrsta glina laporovita glina meki pjeenjak laporoviti kriljci meki vapnenac bree pjeenjak kreda slabiji vapnenac konglomerat pjeenjaci vapnenci granit gnajs porfir

pijuk, klinovi eksploziv (barut) eksploziv (dinamit) eksploziv (dinamit)

Sredstva za otkopavanje: a - utovarivai b - buldoer, skrejper c - rijai, buldoeri, skrejperi d - eksploziv

3.2. A, B, C kategorije za iroki iskop u cestogradnji (OTU) Iskop u materijalu A kategorije Pod materijalom A kategorije podrazumijevaju se svi tvrdi materijali, gdje je potrebno miniranje cijelog iskopa. U tu grupu spadaju sve vrste kompaktnih stijena, u zdravom stanju, ukljuujui i eventualne tanje slojeve rastroenog materijala na povrini, ili takve stijene s mjestiminim gnijezdima ilovae i lokalnim tronim ili zdrobljenom zonama. U ovu kategoriju spadaju i tla koja sadre vie od 50% samaca veih od 0.5 m3, za iji iskop je takoer potrebno miniranje.

Iskop u materijalu B kategorije Pod materijalom B kategorije podrazumijevaju se mijeani kameni i zemljani materijali, gdje je potrebno djelomino miniranje, a vei se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom (rijanjem). U ovu grupu spadali bi: flini materijali ukljuujui i rastroeni materijal, homogeni lapori, troni pjeenjaci i mjeavine lapora i pjeenjaka, veina dolomita (osim vrlo kompaktnih), raspadnute stijene na povrini u debljim slojevima s mijeanim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste kriljaca, neki konglomerati i slini materijali.

Iskop u materijalu C kategorije Pod materijalom C kategorije podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva. Ovdje bi spadali vezani zemljani materijali: sve gline visoke do niske plastinosti, prainasto tlo; kao i nevezani materijali: pijesci, pjeskoviti ljunci, prirodne kamene drobine i slini materijali.

3.3. Rastresitost materijala Privremena - nakon iskopa (utovar i transport) Stalna - nakon ugradnje i zbijanja kategorija I II III IV V VI VII privremena 1,15 1,20 1,25 1,30 1,40 1,50 1,50 stalna 0-2 % 2-4 % 3-5 % 4-7 % 8-10 % 10-15 % 10-15 %

Rastresitost pojedinih oblika pojavnosti tla ili stijena

Gustoa tla ili stijene u prirodnom sraslom stanju prije iskopa (t/m3) 2,02 2,01 2,08 - 2,10 1,64 - 1,84 1,66 1,83 1,60 -1,66 1,36 1,66 - 1,90 2,02 - 2,10 1,66 1,96 1,60 2,07 1,93 2,23 1,69 1,90 2,34 2,26 1,66 1,84 1,96 - 2,28 2,79 2,28 1,96 2,61 2,73 2,52 2,88 2,67 - 2,73 2,65 - 2,97 Rastresitost (r) tla ili stijene kao gradiva nakon iskopa + 22% ili 1,22 1,21 1,25 - 1,40 1,23 - 1,40 1,17 1,19 1,25 1,25 1,25 1,25 - 1,27 1,17 1,25 1,13 1,12 1,12 1,10 1,12 1,12 1,10 1,12 1,17 1, 1,19 1,24 - 1,42 1,42 1,33 1,24 1,69 1,67 1,67 1,30 1,50 - 1,64 1,49 Gustoa gradiva u rastresitom stanju (t/m3) 1,65 1,66 1,50 - 1,66 1,17 - 1,48 1,42 1,54 1,28 - 1,383 1,09 1,33 - 1,52 1,60 -1,68 1,42 1,57 1,42 1,85 1,72 2,03 1,51 1,70 2,13 2,02 42 1,54 1,58 - 1,96 1,96 1,71 1,58 1,54 1,63 1,51 2,22 1,66 -1,78 1,78 - 1,99

uslojena glina zbijena glina vlana glina suha glina suha pjeskovita glina vlana pjeskovita glina vlana ilovaa suha ilovaa suha zemlja vlana zemlja zemlja s pijeskom zemlja s25% kamena suhi (nevezani) pijesak vlani pijesak suhi pijesak i ljunak vlani pijesak i ljunak suhi ljunak suhi ljunak 6-50 mm vlani ljunak vlani ljunak 6-50mm suhi zaglinjeni ljunak vlani zaglinjeni ljunak trone stijene 75% stijena, 25%zemlja 50% stijena, 50%zemlja 25% stijena, 75%zemlja vapnenac mramor pjeenjak kriljevac granit bazalt