SVIJET I EUROPA U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEA Ujedinjenje Italije Nakon nekoliko pokuaja ujedinjenja u prvoj polovici XIX.

st. na Apeninskom poluotoku ostala su dva razliita plana za ujedinjenje: 1. C. Cavour i Savojska dinastija u Kraljevini Sardiniji i Pijemontu s ciljem stvaranja ustavne monarhije 2. G. Garibaldi i G. Mazzini se zalau za republiku. Cavour primjenjuje novu taktiku: postupno ujedinjenje koristei se politikim prilikama u Europi. 1858. Tajni sastanak Napoleona III. i Cavoura Dogovoren rat protiv Habsburke Monarhije Pijemont e Francuskoj ustupiti Nicu i Savoju Francuska e podrati ujedinjenje Italije 1859. Rat i poraz Austrije bitke: Magenta i Solferin Henri Dunant u enevi osniva Crveni kri Izbijaju ustanci u Parmi, Modeni i Toscani Mir u Zrichu - Lombardija pripala Pijemontu - Savoja i Nica pripale Francuskoj - Venecija ostala Austriji 1860. Parma, Modena i Toscana se prikljuuju Pijemontu 2. FAZA 1860. Kraljevina Obiju Sicilija izbija ustanak protiv Bourbona. Voa Garibaldi sa svojim dobrovoljcima koji ulazi u Napulj. Plebiscitom odlueno da se juna Italija ujedini s Pijemontom. Garibaldi odustaje od republike - predaje vlast Viktoru Emanuelu II Plebiscit je odran i u Umbriji, Romagni i Marche koje se izdvajaju iz Papinske drave i takoer sjedinjuju s Pijemontom. 1861. Torino - Kraljevina Italija, ustavno parlamentarna monarhija 3. FAZA 1866. Italija je sklopila sporazum s Pruskom i nakon austro-pruskog rata mirom u Pragu dobila je Veneciju. 1870. Italija je iskoristila poraz Francuza u ratu s Pruskom i zauzela Rim koji postaje glavni grad. Papa Pio IX. se povlai u Vatikan. 1871. Italija donosi Zakon o garancijama pokuavajui urediti odnose s Vatikanom, ali papa to odbija. 1929. Lateranski ugovor (konkordat) Mussolini i papa Pio XI. Italija priznaje suverenost pape u Vatikanu, a papa se odrekao Papinske drave, priznao ujedinjenje Italije i Rim kao glavni grad. Italia irredenta Pokret nastao oko 1878., a cilj je prikljuenje svih podruja u kojima ive Talijani. Vrhunac pokreta je uoi Prvog svjetskog rata.

1. FAZA

Ujedinjenje Njemake

Dva plana ujedinjenja: 1. Velikonjemaki plan oko Austrije 2. Malonjemaki plan oko Pruske bez Austrije Zapreke ujedinjenju: Sukob Pruske i Austrije Snani regionalizam Protivljenje iz Europe: Francuska, Danska, ... U drugoj polovici XIX. st. jaa Pruska koja postaje glavna snaga njemakog ujedinjenja.

1862. 1864.

Otto von Bismarck postaje kancelar Pruske. Zagovara vojno politiko jaanje radi ujedinjenja "krvlju i eljezom" Rat Pruske i Austrije protiv Danske Danskoj oduzete pokrajine Schleswig (Pruska) i Holstein (Austrija). Dolazi do uspostavljanja dvojnog kondominija (dvojne uprave) pa zbog toga izbijaju neslaganja i sukobi Austrije i Pruske Izbija rat izmeu Pruske i Austrije jer Austrija nije zadovoljna podjelom nakon rata protiv Danske. Poraz Austrije kod Sadove. Mir u Pragu Austrija izbaena iz Njemakog saveza i okree se vie unutranjem ureenju Habsburke monarhije. Pruska otvara prostor za malonjemaki plan ujedinjenja. Austrija gubi Veneciju u korist Italije. Pruska stvara Sjevernonjemaki savez, a s junim dravama sklapa sporazume o obrani i nenapadanju. Zaotravaju se odnosi s Francuskom jer jaanje Pruske ugroava francuske interese. Povod za rat: sukob oko panjolskog prijestolja Bitka kod Sedana - poraz Francuske, pad Drugog Francuskog Carstva. - zarobljen Napoleon III - uspostavljena Trea francuska republika u Versaillesu proglaeno Njemako Carstvo (Drugi Reich) - pruski kralj car Vilim I Hohenzolern - Bismarck kancelar - u travnju donesen ustav

1866.

1867. 1870.

1871.

Velika Britanija

kraljica Viktorija (1837. 1901.) Viktorijansko doba - dovrena izgradnja britanskog kolonijalnog imperija - najvea pomorska i industrijska sila svijeta - gospodarski razvoj - politika "ravnotee snaga" da zadri postojei poloaj - parlamentarna monarhija - politike stranke: - Torijevci (konzervativci) Benjamin Disraeli - Vigovci (liberali) William Gladstone Unutranji problemi Izborna reforma - poveava se broj glasaa, ali i dalje postoji imovinski cenzus. Radniko pitanje - pitanje radnikog zakonodavstva i poboljanja poloaja radnika. Irsko pitanje - borba Iraca za zemlju, neovisnost i svoj jezik (keltski preporod) - iseljavanje Iraca Napoleon III (1852. 1870.) Ustavno parlamentarna monarhija u kojoj car ima velike ovlasti. Zakonodavna skuptina provodi volju cara, a ne naroda. Car ima i izvrnu vlast, ograniene su politike slobode. Gradi se i modernizira Pariz. Vodi aktivnu vanjsku politiku (Krimski rat, irenje kolonija, ujedinjenje Italije, protiv ujedinjenja Njemake ...) Gubi rat s Pruskom ... Parika komuna Tijekom rata s Pruskom, nakon to je novi predsjednik vlade pokuao razoruati narodnu gardu dolazi do suprostavljanja radnika i siromanih graana Pariza te preuzimaju vlast u gradu. U svibnju 1871. jedinice vjerne vladi uz pomo Njemake gue ustanak. Krimski rat (1853. 1856.) Istono pitanje Rusija protiv Osmanskog Carstva kojima podrku pruaju Francuska, V. Britanija i Pijemont. Poraz Rusa. Mir u Parizu. - Rusija gubi utjecaj na Balkanu - Mora povui vojsku s obala Crnog mora i razoriti utvrde - crnomorski tjesnaci zatvoreni za sve ratne brodove - Vlakoj i Moldaviji zajamena autonomija u sklopu Osmanskog Carstva (1861. od tih teritorija nastaje Rumunjska)

Francuska

Rusija

Reforme:

Rusija je zaostala feudalna zemlja, a car Aleksandar II provodi reforme. - ukidanje kmetstva, reforma uprave, sudstva, vojske i kolstva

1877. 1878. Rusko-turski rat Mir u San Stefanu - Stvorena Velika Bugarska (Dunav-Egej) pod dominacijom Rusije - Srbiji i Crnoj Gori priznata neovisnost, Besarabija pripala Rusiji Austro-Ugarska, Srbija, Rumunjska i ostale europske zemlje nezadovoljne i trae reviziju sporazuma.

Mir u Berlinu - izvrena revizija mirovnog ugovora iz San Stefana - u Bosni uvedena austrougarska uprava, ali ona ostaje pod sultanovim suverenitetom - Velika Bugarska podijeljena: Kneevina Bugarska samostalna Istona Rumelija pod Turcima - Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj i Rumunjskoj priznata samostalnost - istono pitanje rjeeno u korist balkanskih drava i Austro-Ugarske Radniko pitanje Lo poloaj radnika nezadovoljstvo Prvi pokuaji borbe neorganizirani razbijanje strojeva (ludizam) artistiki pokret u Engleskoj je poetak organiziranog radnikog pokreta: - ope pravo glasa - reforme - krae radno vrijeme Socijalisti utopisti Saint-Simon rad prema sposobnostima i plau prema obavljenom radu Fourier ljudske zajednice trebaju biti utemeljene na zajednikom vlasnitvu falangama Owen u svojoj tvornici uveo niz povlastica za radnike i poveao uinkovitost Nazivaju se utopistima (utopia mjesto kojeg nema) jer unato njihovim zalaganjima nema gotovo nikakvih rezultata. Znanstveni socijalisti Fridrich Engels, Karl Marx Temeljna djela: Kapital i Komunistiki manifest Analiza kapitalistikog drutva, proizvodni odnosi odreuju sve druge odnose u drutvu, radnici e ukidanjem kapitalistikog drutva stvoriti drutvo jednakosti. Prva internacionala 1864. Druga internacionala 1889. Meunarodna udruenja radnika Katolika crkva Problemi: Nestanak Papinske drave ujedinjenje Italije Jaanje liberalizma Treba dati odgovor na socijalne probleme i teak poloaj radnika encikla Syllabus errorum popis 80 zabluda nespojivih s katolikim pogledom Prvi vatikanski koncil - dogma o nepogreivosti pape - jaa politiki utjecaj pape - encikla Rerum novarum O novim stvarima - pokuaj odgovora na radniko pitanje

Pio IX. 1868./69. Leon XIII.

SAD 1823.

Amerikim ratom za nezavisnost stvoreni su uvjeti za gospodarski napredak. Poetkom XIX. st. poinje teritorijalno irenje prema zapadu uz useljavanje Europljana i Azijaca te raseljavanje starosjedioca Indijanaca. Monroeva doktrina Amerika Amerikancima Amerika se nee mjeati u europske poslove, a Europljanima se kae da se ne mjeaju u amerike poslove. Gospodarske suprotnosti - slobodno poduzetnitvo - tvornika proizvodnja - industrijalizacija - slobodna radna snaga - mali zemljoposjednici farmeri - vlast imaju veliki zemljoposjednici plantaeri - robovski rad - protive se uspostavi slobodnog trita radne snage - nema razvijene industrije irenje na Zapad Kakav e se sustav uspostaviti na novim prostorima? Plantaeri ele uvesti ropstvo, a farmeri sa Sjevera slobodno trite radne snage. To je bitno i za odnos snaga u Uniji. Tko e prevladati. Abolicionizam Pokret za ukinue ropstva. Trae da svi ljudi budu jednaki i pozivaju se na Deklaraciju nezavisnosti, ali i na humanost prema kojoj je nedopustivo da se ljudi smatraju stvarima iili ivotinjama.

Uzroci graanskog rata Sjever

Jug

Povod graanskog rata

Tijek rata

Abraham Lincoln - 1860. izabran za predsjednika pristaa abolicionizma Konfederacija amerikih drava - 1861. sedam junih drava predvoene Junom Karolinom izlazi iz Unije - predsjednik Jefferson Davis 1861. 1865. U poetku je vojska Konfederacije uspjenija, ali e preokret donijeti reorganizacija vojske Unije, ukidanje ropstva, besplatna podjela zemlje onima koji ne ratuju protiv Unije, industrijska nadmo sjevera te pomorska blokada kojom je Jugu uskraena opskrba. 14. travnja 1865. pet dana nakon zavretka rata Lincoln ubijen u atentatu. - velike ljudske rtve (oko 600 000 mrtvih) i materijalne tete - Kongres potvrdio akt o ukidanju ropstva - ukidanje ropstva ne znai i uspostavu jednakosti - plantaeri se protive Ku Klux Klan - stvaranje jedinstvenog unutranjeg trita - bra industrijalizacija, SAD postaju svjetska velesila - sukobi s Indijancima preseljeni u rezervate - gradnja Transkontinentalne eljeznice (New York San Francisco)

Posljedice