Kogeneracija

Kogeneracija
Kogeneracija (engl. Combined Heat and Power ili CHP) je postupak istovremene proizvodnje elektrine i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu. Kogeneracija koristi otpadnu toplinu koja nastaje uobiajenom proizvodnjom elektrine energije u termoenergetskim postrojenjima te se najee koristi za grijanje graevina ili ak cijelih naselja, a rijee u drugim proizvodnim procesima.

CHP elektrana, Masned, Danska

Toplinska energija moe se koristiti za proizvodnju pare, zagrijavanje vode ili zraka. Takoer se moe koristiti u procesu trigeneracije, gdje se dio energije koristi i za hlaenje. Kogeneracija je termodinamiki uinkovito koritenje goriva. Prilikom klasine proizvodnje elektrine energije, dio energije isputa se u okoli kao otpadna toplina, a u kogeneraciji ta toplinska energija postaje korisna. Dakle, osnovna prednost kogeneracije je poveana uinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje slue samo za proizvodnju elektrine energije te industrijske sustave koji slue samo za proizvodnju pare ili vrue vode za tehnike procese. Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutarnjim izgaranjem, Stirlingov stroj i gorive elije, u irokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.

Prednosti
U nekakvoj prosjenoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kree od 35-40%. Dakle vie od polovice energije nepovratno troimo, to kroz hlaenje i kondenzaciju, to kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najvei dio ukupne izgubljene energije. Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasinim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven reimu rada pri kojem se utroi sva toplinska energija proizvedena u sustavu. Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu. Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju elektrine struje u okoli kroz tornjeve za hlaenje, kao ispune plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troi toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domainstva, bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istonoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kuanstava. Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom takoer moe biti koritena i u apsorcijskim hladnjacima za hlaenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili openito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamiki najpovoljnija u iskoritavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti baena kao toplinski otpad. Termoelektrane (ukljuujui i nuklearne) i openito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloivu energiju u koristan oblik (ll. glavni stavak). CHP je efikasniji ako je mjesto potronje blie mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenou potroaa. Udaljenost znai da mu trebaju dobro izolirane cijevi, to je skupo, dok se struja moe transportirati na daleko veu udaljenost za iste gubitke. Kogeneracijske elektrane se mogu nai u podrujima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama.. CHP elektrane mogu biti projektirane da rade s obzirom na potranju za toplinskom energijom ( engl. heat driven operation) ili primarno kao elektrana iji se toplinski otpad iskoritava. Ukupna uinkovitost kogeneracije iznosi od 70 do 85 posto (od 27 do 45 posto elektrine energije i od 40 do 50 posto toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna uinkovitost od 30 do 51 posto (elektrine energije).

Kogeneracija

Vrste kogeneracijskih postrojenja

Tipine CHP elektrane su: postrojenje protutlane turbine, postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare, postrojenje plinske turbine s koritenjem otpadne topline dimnih plinova, gorive elije s rastaljenim karboratima.

Manje kogeneracijske jedinice obino koriste Stirling-ov motor, a postoje i bojleri koji slue samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.

Postrojenje protutlane turbine

Najjednostavniji i najei oblik, postrojenje protutlane turbine je bazini proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlana i vri se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasienja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najee u industriji kod proizvodnje topline i elektrine energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za odravanje i upravljanje. Potreba i potronja toplinske i elektrine energije varira tako da u sluaju da imamo preveliku koliinu pare, viak uvijek moemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu odreivati e reim rada postrojenja. Koliina proizvedene elektrine i toplinske energije ne moe se bilancirati to je najvei problem. Naprosto ne moemo zbrajati toplinsku i elektrinu energiju.

Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare

Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visokotlani i niskotlani. Nakon ekspanzije u visokotlanom dijelu turbine vri se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji poto imamo dva stupnja rada: isti kondenzatorski isti protutlani isti kondenzatorski pogon znai da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo elektrina energija. U suprotnom primjeru kog istog protutlanog sluaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uope nema proizvodnje u niskotlanom dijelu turbine. Realno protutlani (isti) reim se ne moe voditi. Niskotlani dio turbine ne moe ostati bez pare (hlaenje).

Postrojenje plinske turbine s koritenjem otpadne topline dimnih plinova

Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s koritenjem otpadne topline je sljedei. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje slui za proizvodnju pare koja pak slui ili u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 C) tako da mogu posluiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju elektrine energije. Dodatna proizvodnja i elektrine energije jo dodatno poveava iskoristivost procesa.

MikroCHP
Mikrokogeneracija je takoer naziv za distribuirani energijski izvor (engl. Distributed Energy Resource - DER), i reda veliine je kuanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroi na grijanje dio se koristi i za proizvodnju elektrine energije. Ta se el. energija moe koristiti unutar domainstva (obrta), ili uz doputenje mree prodavati je natrag u istu. Postojee mikroCHP instalacije koriste etiri razliite tehnologije: motore na unutranje izgaranje, Stirling-ove motore, krune procese s vodenom parom i gorive elije.

Kogeneracija

MiniCHP
Minikogeneracija je takoer naziv za distribuirani energijski izvor (engl. Distributed Energy Resource - DER). Ovaj izvor je za razliku od mikroCHP-a neto vee snage, reda veliine zgrade ili srednje velike proizvodne jedinice.

Kogeneracijsko postrojenje na biomasu

Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju elektrine i toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasina plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja ija koncepcija omoguava da se zrak iz kompresora prije uvoenje u turbinu odvede u vanjski dogrija zraka sa loenjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omoguava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa istim zagrijanim zrakom ime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se znaajno produava njen radni vijek.

Modularni kogeneracijski sustav

Temelji se na klasinom otvorenom plinsko - turbinskom procesu. Klasini proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 >>> P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivau regeneratoru sa ispunom toplinom iz turbine ( t2` >>> t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekue gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` >>> t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 >>> Pit,t4`) i oslobaaju energiju za pogon kompresora i elektrinog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispuni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` >>> t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora ime se smanjuje potronja goriva i poveava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasinog procesa - za koritenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase ija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.

Izvori
1. http://www.hrote.hr/hrote/znati/Kogeneracija/default.aspx 2. http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/knjiznica/energetska_ucinkovitost/ nove_tehnologije_za_poboljsanje_energetske_ucinkovitosti/kogeneracija 3. http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index. php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Kogeneracija

Article Sources and Contributors

Article Sources and Contributors

Kogeneracija Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=2235612 Contributors: Ivan87, Suradnik13, 1 anonymous edits

Image Sources, Licenses and Contributors

Datoteka:Masned_power_station.jpg Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Masned_power_station.jpg License: Public Domain Contributors: Nillerdk, Sandpiper

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported http:/ / creativecommons. org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/