1.

Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja.

Kontrola oblika Kalibracije mjerila Planiranje proizvodnje, podaci za odreivanje trokova Kontrola procesa u cilju poboljanja kvaliteta procesa

2.
-

Uslovi za razmjenljivost proizvoda.

Si sistem jedinica Metriki sistem Definicija referentne geometrije Standardne serije brojeva Sistem usklaivanja Odreivanje lanca dimenzija Odreivanje veze izmeu tolerancija i sklopova ISO sistem tolerancija Odreen sistem tolerancija Odreen stepen tanosti dimenzija Dozvoljena odstupanja Sistem ispitivanja Metod pregleda Pregled karakteristike i granice Odabir mjerenja ispitnog i kontrolnog sistema

3.

Proizvodna mjerenja i upravljanje kvaritetom.

Proizvodna mjerenja su u direktnoj vezi sa nivoom automatizacije, informatikih tehnologija i novim uslovima proizvodnje sa ijom promjenom se mijena i kvalitet proizvoda i procesa. Visok kvalitet proivoda i rast kvaliteta su zahtjevi trita i kupaca. Sa automatizacijom proizvodnje raste i potreba za veim kvalitetom proizvoda i manjm vremenom potrebnim za proizvodnju.

4.

Planiranje ispitivanja proizvoda.

Pojam ispitivanja proizvoda odnosi se na ispitivanje radnog komada, sklopa i gotovog proizvoda. Postupak ispitivanja u cijelosti se planira i treba da obuhvati sljedee aktivnosti odnosno da se daju odgovori na pitanja: - ta treba ispitati (koje karakteristike radnog komada treba izabrati da se izvri ispitivanje) - Kada treba vriti ispitivanje ( u kojem vrijeme u toku proizvodnje i u kojoj taki) - Kako treba ispitati (mjerenjem, poreenjem, kontrolom) - Koliko uzoraka treba ispitati ( 100% ili sluajni uzorak) - Gdje treba vriti ispitivanje (u pogonu ili radionici) - Kojim mjernim sredstvima treba vriti ispitivanje tj. treba izabrati odgovarajua mjerna sredstva - Kakvu analizu rezulatata treba napraviti i na koji nain prikazati.

5. Koje kompetentnosti treba imat za vrenje proizvodnih mjerenja?

Da bi se mogla vriti mjerenja u proizvodnji mora postojati kompetentnost u poznavanju slijedeeg: Instrumenata za proizvodna mejerenja ali i dinamika mjerenja u toku vrenja proizvodnje to sve utie na mjerni komad. Etalona i artefakata, uprvaljanja i odravanja i umjeravanja prema propisima koji sve vie postaju odrednice meunarodnog karakterai bez kojih sve ostaje posao trino ogranien na uski nacionalni prostor. Software-a i algoritama koji su dio mjernih ureaja i podlijeu promjenama, usavravanjima, imaju ogranienja ili su predvieni za specijalne namjene. Danas se i uticaj software-a uzima kao vaan izvor koji utie na tanost mjerenja. Mjerne strategije u proizvodnim mjerenjima sve vie su prisutne u planiranju i vrenju mjerenja jer utiu na krajnji rezultat mjerenja i cijene proizvoda.

6.

Etaloni.

Etaloni su materijalizovane mjere, mjerila ili mjerni sistemi koji su namjenjeni da se definira, ostvari, uva i reproducira jedna ili vie vrijednosti jedne veliine da bi sluila kao referentna vrijednost.

7.

VIM i ostali pojmovi i standardi dimenzionalnim mjerenjima; tanost i preciznost, greke.

VIM (International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology), Meunarodni rjenik osnovnih i opih pojmova u metrologiji. Tanost (accuracy) je definirana standardom ISO 5725. Bliskost rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti. Preciznost (ISO 5725) je bliskost izmeu rezultata nezavisnih ispitivanja dobivenih pod odreenim uslovima. Greka (pokazivanja) mjerila je pokazivanje mjerila manje istinita (referencijska) vrijednost odgovarajue ulazne veliine.

8.

Kalibracija, slijedivost, poreenja.

Kalibracija je skup operacija koje imaju za cilj uspostavljanje, pod odreenim uslovima, veza izmeu veliina koje se oitavaju na indikatoru instrumenta i odgovarajue vrijednosti etalona. Rezultat kalibracije moe se dati u vidu dokumenta npr. certifikata kalibracije. Rezultat se moe izraziti kao korekcija izvrena u odnosu na pokazivanje instrumenta. Sljedivost predstavlja neprekidan lanac poreenja kojim e se postii da mjerni rezultati budu sigurni ili da se postigne sljedivost etalona prema referentnom etalonu sve do onog etalona na najviem nivou.

9.

Ispitivanje, mjerenje i kontrola.

Sve to treba eksperimentalno provjeravati bez opreme ili uz koritenje bilo koje opreme, bilo mjerne ili kontrolne, moe se nazvati ispitivanjem. Ispitivanje se, u principu, dijeli na subjektivno, objektivno i brojanje. Postupak kontrole spada u objektivne postupke ispitivanja. Kontrolom se ne dobivaju brojane vrijednosti kontroliranih veliina. Dobiva se samo informacija da li je neka dimenzija mjerenog objekta u granicama ili izvan granica postavljenih dimenzija i njihovih tolerancija.

10. Mjerenje, proces i faze mjerenja.

Mjerenje je skup operacija koje se vre na objektu kako bi se odredile vrijednosti veliine koja se mjeri. Proces mjerenja U procesu mjerenja neke veliine izuzetno jc vano provoditi mjerenje prema odreenom redoslijedu. - Eksplicitno definiranje mjernog zadatka i mjerene veliine - Definiranje jedinice u SI sistemu u kojoj e ce izraziti rezultati mjerenja - Kombinacija graninih uslova - Izbor mjernog sistema ili mjernog instrumenta - Kalibracija mjernog sistema ili instrumenta - Vrenje mjerenja i odreivanje rezultata - Razmatranje uticaja na mjerenje - Odreivanje ukupnog rezultata mjerenja - Ocjena rezultata mjerenja ukoliko je to potrebno Faze svakog mjerenja su: - postavljanje zadataka i ciljeva mjerenja, - formiranje plana mjerena (plan eksperimenta), - izvrenje mjerenja, - obrada rezultata mjerenja.

11. Postulati mjerenja.

Prvi postulat mjerenja glasi: Mjerena veliina mora biti jedinstveno definirana. Drugi postulat mjerenja glasi: Referenca ili mjerna jedinica moraju biti fiksne ili definirane konvencijom. Trei postulat mjerenja glasi: Mjerna tehnika mora biti jedinstveno usvojena sa svim uslovima i uticajima.

12. Podjela mjerenja.

Proizvodna mjerenja se mogu razvrstati na : - klasina mjerenja u proizvodnji, - mjerenje na bazi mjernih pretvaraa, - trokoordinatne mjerne maine (mjerno informacioni sistemi).

13. Apsolutna, relativna, diferencijalna i kompleksna mjerenja.

Apsolutne metode omoguavaju direktno oitavanje rezultata mjerenja na indikatoru ili registracionom lanu, npr. mjerenja pominim mjerilom, mikrometrima i si. Relativna (uporedna) metoda mjerenja zasniva se na poreenju mjerene veliine sa posebno izraenim uzorkom ili etalonom. Diferencijalni metodi kontrole omoguavaju da se utvrdi koji su to uzorci zbog kojih je mjereni objekat van granica odstupanja. Diferencijalni metodi kontrole su dobri da se izvri kontrola parametara mjerenog objekta sloene konfiguracije. Kompleksni metod se koristi za kontrolu gotovih proizvoda sloene izrade.

14. Nulti i kompezacioni metod mjerenja

Nulti metod, kako mu i samo ime kae, svodi se na dovoenje razlike izmeu mjerene i referentne vrijednosti na nulu i uspostavljanje ravnotee. Ovaj metod se koristi za vaganje kod razliitih vrsta vaga, ili kod mjerenja elektropretvarakim mjernim trakama gdje se koristi elektrini most. Kompenzacioni metod je kombinacija nultog metoda i metoda skretanja. Prvo se mjeri mjerni pribor podesi na nulu uz pomo nekog etalona npr. graninih paralelni mjerki. Na njemu je kao nulta vrijednost registrirana referentna vrijednost. Zatim se uporedi sa referentnim objektom. Tada kazaljka mjernog instrumenta skrene i pokae koliko je odstupanje od referentne vrijednosti.

15. Tehnika mjerenja.

Tehnika mjerenja koja se vre u proizvodnim i pogonskim uslovima imaju greku. Veliina i vrsta greke zavisi od koritene mjerne opreme i metode mjerenja. To su mjerenja koja se vre u cilju kontrole i dijagnostike stanja sistema. Ova vrsta mjerenja najee se koristi u proizvodnji i obuhvata razliite vrste mjerenja zavisno od toga o kakvom se tehnikom sistemu radi.

16. Klase, vrste i karakteristike graninih mjerila.

Granina mjerila za duine izrauju se u pet klasa tanosti za odreene namjene i to: - 00, - kalibraciona K, - 0, - I, - II.

17. Tolerancijska mjerila, podjela, karakteristike i vrste.

Tolerancija mjera, odreena graninim mjerama meu kojima mora da se nae granina mjera. Tolerancija oblika, odreena maksimalnim dozvoljenim odstupanjem ravnosti povrine A. - Ovalnost - Cilindrinost - Centrinost - Ravnost Tolerancija poloaja, odreena dozvoljenim odstupanjem paralelnosti povrine A prema polaznoj povrini B. Kao to se to vidi sa slike, tolerancija oblika tp je manja od tolerancije poloaja tp. a obje su znatno ue od tolerancije dimenzija. - Paralelnost - Upravnost - Simetrinost - Saosnost ili koaksijalnost

18. Jednostruka mjerila, vrste, oblik, kvalitet, namjena i nazivna mjera:

U jednostruka mjerila spadaju mjerila koja se koriste za mjerenje i kontrolu samo jedne veliine. To su:granina mjerila, tolerancijska mjerila, lenjiri bez skale, mjerne ploe, abloni i kalibri. Glavne vrste jednostrukih mjerila su: mjerila za osovine, mjerila za rupe, mjerila za konine predmete, mjerila za oljebljenje osovine, mjerila za unutranje i spoljanje navoje. Oblik jednostrukih mjerila je komplementaran radnim predmetima, odnosno usklaen sa oblikom i mjerama predmetakoje treba kontrolirati.. Kvalitet i namjena: od zavisnosti od vieg ili nieg stepena kvaliteta, odnosno tanosti izrade, kao i od zavisnosti od uestanosti primjene jednostruka mjerila se dijele na:mjerila za proizvodnju, mjerila za kontrolu i mjerila za provjeru tanosti. Nazivna mjera: jedna od karakteristika jednostrukih mjerila je nazivna mjera, odnosno vrijednost duine za koju su odreena.To znai da se za kontrolu svake mjere mora koristiti drugo, razliito jednostruko mjerilo. Jednostruka mjerila omoguuju kontrolu samo jedne granine mjere (max. ili min.).

19. Diferencijalna mjerila, podesiva, rave-vrste i nain rada:

Diferencijalna mjerila jednim mjernim alatom objedinjuju funkciju dva jednostavna jednostruka mjerila. Izraena su od dva uparena elementa koji se zovu strana IDE i strana NE IDE. Ta mjerila odreuju gornju i donju graninu mjeru izmeu kojih mora da se nae stvarna mjera predmetakoji se kontrolira. Podesiva:kod nekih jednostrukih mjerila, bilo da su ona jednostavna ili diferencijalna, mogue je do izvjesnih granica mjenjati rastojanje izmeu mjernih povrina. Podesivim mjerilima se moe proiriti podruje mjerenja, odnosno mogue je kontrolirati predmete razliitih nazivnih mjera. Rave: jednostruka mjerila za osovine slue prvenstveno za kontrolu prenika valjkastih tijela (osovina), mada u izvjesnim sluajevima mogu biti upotrbljena i za kontrolu prizmatinih tijela. Imamo. - Jednostavno prstenasto mjerilo - Dvostrana diferencijalna rava IDE-NE IDE - Jednostavna rava - Jednostavna diferencijalna rava IDE-NE IDE (sa otvorom na jednoj strani) - Podesiva diferencijalna rava tipa IDE-NE IDE

20. Diferencijalna mjerila, epovi-vrste i nain rada:

Ova mjerila su predviena za kontrolu prenika cilindrinih rupa, ali mogu da se koriste I za kontrolu unutranjih kota prizmatinog oblika (kanala, ljebova), mogu biti: - Jednostavan kontrolni ep - Diferencijalni dvostrani kontrolni ep tipa IDE-NE IDE (za <120mm) - Diferencijalni jednostrani kontrolni ep tipa IDE-NE IDE - Diferencijalna dvostrana mjerka (za <260mm) - Diferencijalni dvostrani ep za male prenike - Jednostrani podesivi kontrolni ep (za >260mm) - koriste se za kontrolu rupa, koje su obraene u tolerancijama utvrenim ISO standardima. Mogu se sastojati iz jednog ili dva valjkasta tijela (epa) koje spaja sredinja drka. Ako se stvarna mjera rupe koja se kontrolie nalazi u predvienoj toleranciji onda e ep manjeg prenika ( stranaIDE) ulaziti u rupu, a ep veeg prenika (stranaNE IDE) nee moi da ue u rupu.

21. Jednostruka mjerila za uglove:

Jedinicu ugla nije neophodno realizirati preko etalona, jer je puni krug dat sa 360. U praksi se puni ugao i dijelovi ugla se na razliite naine utjelovljuju. Puni ugao je predstavljen sa podjelom kruga, pri emu je opet klasino izvoenje podjele kruga sa crticama. Pored klasine izvedbe krune podjele postoje i kodirane krune podjele i inkrementalne krune podjele. Krune podjele povrina su predstavljene poligonima, krivolinijskim voicama matricama za izradu otvora.

22. Uporedna mjerila, komparatori, dijelovi tanost,podruja mjerenja i vrste:

Komparatori rade na razliitim principima a najee su konstruirani da rade na: mehanikom, pneumatskom, elektrinom i kombinovanom principu. Koriste se za mjerenje duina u proizvodnim procesima i odravanju. Mehanizam komparatora za uveliavanje prikazuje svako pomjeranje pipka od 1mm kao kretanje glavne kazaljke za jedan puni krug skale. Cijela kruna skala podjeljena je na sto jednakih podjeljaka, a svako od njih odgovara pomjeranju od 0,01mm to ujedno predstavlja tanost mjerenja. Pomjeranja vea od 1mm se registriraju drugom skalom i kazaljkom za registriranje pomjeranja u mm, pri emu jedan podiok odgovara pomjeranju za 1mm. Mjerno podruje je na 10mm, to znai da maksimalni hod mjernog pipka iznosi 10mm. Kod nekih preciznijih tipova komparatora moe da se postigne tanost mjerenja od 0,005 do 0,002 mm, pa ak kao I kod minimetra, tanost od 1m.

23. Karakteristike mjerne i kontrolne opreme za proizvodna mjerenja:

Skup tehnikih ureaja, instrumenata ili mjernih sredstava, koji su meusobno povezani u funkcionalnu cjelinu zove se mjerni sistem. Mjerni sistem se povezuje na razliite naine sa objektom koji se mjeri ili kontrolira.Cilj koritenja mjernih sistema ili ureaja za mjerenje je mjerenje ili konttrola mjerene dimenzionalne veliine i automatsko upravljanje procesima koji se odvijaju u proizvodnji. Mjerni sistemi mogu biti: mehaniki, elektrini, optiki, hidrauliki, pneumatski Pomou mjernog sistema mogue je vriti identifikaciju stanja u kojem se nalazi objekat, koji se mjeri ili kontrolira. Objekat koji se mjeri moe biti maina, ureaj alat, konstrukcija ili bilo koji proizvod. Mehaniki sistemi su najjednostavniji po konstukciji i pogodni su za odravanje. Takoer ne zahtjevaju dodatnu opremu.

24. Karakteristike pouzdanog mjerenja-ema:

25. Veliina i vrijednost podjele skale, ospeg podeavanja, oitavanja, pokazivanja i mjerenja:
Veliina podjele skale (c) je rastojanje dvije susjedne crtice Vrijednost podjele skale (a) je vrijednost mjerne veliine koja odgovara podioku skale: a= RO/n=k10z<T (mm) Ro (mm)-opseg oitavanja mjerne skale n- broj podioka mjerne skale k- 1,2 ili 5 karakteristika vrijednosti podjele z= 1,2,3 pozitivni ili negativni cijeli broj T(mm)-irina tolerantnog polja mjerene veliine Opseg podeavanja (Ro) je podruje mjerne skale ograniene poetnom (Xp) I krajnjom vrijednou (Xk): Ro=XpXk Opseg oitavanja moe se izraziti kao proizvod broja podioka i vrijednosti podjele (a): Ro=na (mm) Opseg pokazivanja (Rop) je oblast mjernih veliina u kojoj se mogu koristiti mjerni instrumenti. Karakterie ga min. i max. vrijednost mjerene veliine: Rop=Xmin do Xmax Opseg mjerenja (Rm) je zbir opsega oitavanja i podeavanja: Rm=Ro+Rp (mm) Opseg mjerenja je podruje primjene vrijednosti mjerne veliine u kojoj je normirana greka instrumenta. Moe se napisati I kao: Rm=Xm-Xmin Xm,Xmin-najvea i najmanja vrijednost mjerne veliine koja se moe odrediti instrumentom ili razlika mjernih signala.

26. Tanost oitavanja, prijenosni odnos, mjerna sila, greka instrumenta i paralaksa:
Tanost oitavanja je ona tanost koja se postie direktnim oitavanjem na indikatoru mjernog instrumenta. Odgovara vrijednosti podjele na skali. Prijenosni odnos to je odnos duinskog ili ugaonog pomjeranja pokazivaa skale ili vrijednosti mjerne veliine: O=Y(x)/x Y(x) (mm)-vrijednost veliine pomjeranja pokazivaa mjernog pribora x (mm)-vrijednost mjerne veliine koja dovodi do odgovarajueg pomjeranja pokazivaa skale Mjerna sila Fm (N) je sila kojom mjerni pipak instrumenta djeluje na objekat mjerenja. Ima ogranienu norminalnu vrijednost koja bi se mogue deformacije mjernog pipka instrumenta kao i mjernog objekta (savijanje,skraenje) sveli na najmanju mjeru.Mjerna sila je ona sila kojom mjerno sredstvo djeluje na povrinu mjernog objekta. Greka instrumenta (Zi) je odreena maksimalnom apsolutnom vrijednou razlike vrijednosti mjerene veliine Xi i istinite vrijednosti: Zi=max| | u (mm) ili (m) Greka paralakse nastaje kada oko operatora ne posmatra skalu i pokaziva (kazaljku) okomito nego pod nekim uglom, na ravan skale ve pod nekim uglom .

27. Osnovni principi mjerenja:

Tanost mjerenja zavisi od niza vie ili manje relevantnih faktora, ali i od osnovnih principa na kojima se zasniva projektovanje i konstrukcija mjernih i kontrolnih sredstava. Osnovni principi su: - Abbe-ov (komparatorski princip mjerenja) - Taylor-ov princip mjerenja Abbe-ov princip se odnosi na mjerne instrumente i glasi: Najtanija mjera se postie samo onda kada se veliina koja se mjeri nalazi u pravolinijskom produetku mjerne skale. U suprotnom se javlja dopunska greka. Princip Teylora se odnosi na tolerancijska mjerila (kontrolnike) i glasi: Strana IDE-SMIJE tolerancijskog mjerila treba da je tako konstruisana da, svojom upotrebom, obezbjedi zamjenjivost dijelova, dok strana NE IDE-NE SMIJE treba da bude tako konstuisana da obezbjedi provjeru samo jednog parametra.Oigledno je da je zadatak strane NE IDE da otkrije odstupanja kontrolirane mjere.

28. Mjerenje uglova, uglomjeri, libele, sinusna prizma i optiki kolimator:

Mjerenje uglova: jedinica za mjerenja ugla stepen sa dijelovima minutomi sekundom i koristi se za mjerenje uglova. Prostorna jedinica se jednostavno ostvaruje u prirodi. Podjelom kruga na odreeni broj dijelova dobiju se uglovi. Univerzalni uglomjeri se koriste za mjerenje uglova koji treba da imaju tanost manju od jednos stepena. Uglomjer ima dvije skale, jednu nepokretnu sa podjelom na 360 stepeni i jednu pokretnu lunu skalu sa 12 podioka od kojih je svaki po 11 stepeni. Univerzalni uglomjeri mogu imati i dvostruku skalu. Libele: Libele su mjerni instrumenti namjenjeni, prije svega, kontroli horizontalnog i vertikalnog poloaja povrina. Mogu se koristiti i za mjerneje manjih vrijednosti uglova. Sastoje se od blago zakrivljene cijevi, djelimino ispunjene odgovarajuom tenou (alkoholom, sumpornim etrom i sl.). Ostatak zapremine ini vazduni mjehur, koji se uvijek nalazi u gornjem poloaju. Sinusna prizma: za veoma tana mjerenja uglova i nagiba se koristi specijalna, precizno izraena prizma koja se oslanja na dva identina valjka iste preciznosti obrade. Povrine sinusne prizme su idealno ravne ime se omoguava tanost mjerenja do 10". Prava koja prolazi kroz ose valjaka je savreno paralelna sa povrinom prizne, tako da ona, kada se valjci oslanjaju na istu ravan, zaklapa sa povrinom prizme ugao od 0. Ako se prizma podigne na neku visinu h, onda se obrazuje ugao nagiba , koji se moe izraunati po trigonometrijskoj funkciji: sin=H/L=x gdje je d nepromjenljivoi poznato rastojanje osa dva valjka. Optiki kolimator: to su optiki instrumenti za obavljanje kontrole najvie tanosti, jer mogu da registruju nagibe od 0,1sekunde, to odgovara vertikalnim pomjeranjima reda veliine jednog mikrometra.

29. ta su to uzroci pojave sistematske i sluajne greke:

Sistematse greke se javljaju kad u toku ponovljenih mjerenja iste mjerene veliine ostaju stabilne ili se mjenjaju na predvidiv nain. Uzroci sistematski h greaka su: konstrukcija mjernog instrumenta, loa kalibracija, metoda koja se koristi pri mjerenju, okolina i uticaj okoline, istroenost mjernog sredstva usljed koritenja i starenja komponenti, deformacije mjernog ureaja. Posljedica pojave sistemskih greaka su netani rezultati mjerenja. Sluajne greke: se javljaju nepredvidivo u toku procesa ponavljanja mjerenja iste veliine. Uzroci pojave sluajnih greaka su: nesavrenost mjernih sredstava i ureaja, promjenljivost okoline, nestrunost izvrioca mjerenja. Posljedica sluajnih greaka su nepouzdani rezultati.

30. Razlika greke i nesigurnosti mjerenja-slika:

31. Klasifikacija greaka mjernog sistema-slike:

Netanost mjernog rezultata

Linearna greka

Ponovljivost rezultat mjerenja

Nestabilnost mjerenja

Obnovljivost rezultata mjerenja

32. Uticaji na pojavu greaka mjerenja- Ishikawa dijagram:

33. Uticaj okoline na mjernu nesigurnost:

Ambijent u kojem se obavlja mjerenje utie na objekat mjerenja, izvrioca mjerenja i na mjernu opremu kojom se vri mjerenje. Okolini uticaj djeluje tako da mjenja karakteristike mjernog objekta i mjernog sredstva (duinu, povrinu, vlanost, ) a operatoru stvara potekoe u ispravnom postupku vrenja mjerenja. Uticaji okoline mogu se svesti na nekoliko koji najvie utiu na mjerenja, a to su: vibracije podloge, zagaenje,klimai temperatura.

34. Uticaj mjernog objekta na mjernu nesigurnost:

Karakteristike radnog komada su dodatni izvor greaka mjerenja. To je posebno sluaj sa odstupanjem oblika radnog komada iji rezultati u ispitnim takama ne predstavljaju eljeni oblik objekta. Povrina radnog komada je vana za kvalitet proizvoda. Kod vrenja mjerenja optike karakteristike kao to je refleksija utiu na mjerenje kada se koriste optika mjerna sredstva. Ukoliko se koriste dodirna sredstva kapacitet i valovitost povrine igra znaajnu ulogu.

35. Uticaj mjernog sredstva na mjernu nesigurnost:

Uticaj mjernog sredstva na rezultate mjerenja ogleda se kroz vie osnovnih efekata. Mjerno sredstvo se sastoji od dijelova, a u svakom od njih mogu se javiti neispravnosti. Greke mjerenja mogu se javiti zbog netanih voica a imaju vanu ulogu u u mjernim sredstvima. Zazor koji se tehniki zahtjeva u voicama za mjerne oslonce, dodirne probe uzrokuju zakretanje. Uticaji na rezultat mjerenja su mali ili veliki zavisno od tog kako su mjerna sredstva i mjerni objekti pozicionirani. Pomino mjerilo je primjer takve pojave.

36. Uticaj operatera i strategije na mjernu nesigurnost:

Ljudski faktor je od presudnog uticaja kako kod jednostavnih mjerenja tako i kod sloenih mjerenja ili mjerenja koja se obavljaju na sofisticiranoj opremi. Kod jednostavnih mjerenja izvrilac mjerenja mora biti koncentrisan da bi se izbjegle grube greke prilikom oitavanja kao i paralaksa. Kod tumaenja mjeranja potrebno je da izvrilac dobro poznaje proizvodna mjerenja i probleme koji mogu nastati kao i posljedice neispravnog mjerenja. Ukoliko izvrilac koristi sofisticiranu opremu on se mora dobro obuiti za rad na takvim ureajima. Takvi izvrioci esto moraju imati i bolju i duu obuku ne samo na konkretnim ureajima nego i generalno moraju znati mnogo vie teoretskih osnova o proizvodnim mjerenjima kao i o informacionokomunikacionim tehnologijama, programiranju...

37. Pravilo sukladnosti, objasniti i nacrtati:

Na sljedeoj slici prikazano je da je zona sukladnosti dimenzija unutar tolerancija, ravnomjerno rasporeena u odnosu na gornj i donju granicu tolerancije.Ukoliko se tolerancija uveava za 2U ulazi se u zonu nesukladnosti dimenzija.

Izmjerene vrijednosti dimenzionalnih veliina koje su karakteristike radnog komada mogu se nakonmjerenja nai u tri mogue situacije: - Da su unutar dozvoljenih i planiranih granica. Rezultati se u potpunosti prihvataju, jer je mjerna nesigurnost manja od intervala pouzdanosti. - Da su izvan dozvoljenog podruja, izvan granica pouzdanosti i takvi rezultati se odbacuju. - Da su na granici podruja pouzdanosti, pa nisu pouzdani.

38. GUM procedura odreivanja mjerne nesigurnosti, objasniti korake:

Novi princip odreivanja mjerne nesigurnosti, jedinstven i razumljiv za cijeli svijet poeo se primjenjivati uvoenjem GUM-a. U GUM-u je data definicija mjerne nesigurnosti: Mjerna nesigurnost je parametar, vezan za rezultat mjerenja, koji karakterie rasipanje vrijednosti koje bi sa pravom mogle biti pridruene mjernoj veliini, gdje je mjerna veliina odreena veliina podvrgnuta mjerenju. U prvom koraku postavlja se matematiki model mjerenja.U veini sluajeva mjerena veliina Y se ne mjeri direktno nego indirektno na osnovu N nekih drugih mjernih veliina x1,x2,x3,...,xn. Na osnovu funkcionalne zavisnosti izmeu Y i mjernih veliina postavlja se osnovni matematiki model za potpuno odreivanje mjerene veliine. U drugom koraku se odreuju standardne nesigurnosti u (Xi) procjena X1,X2,X3,...,XN. - Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i Studentove distribucije. Dobiju se iz nesigurnosti tipa A. - Iz apriornih distribucija vjerovatnoe na osnovu tipa nesigurnosti B. Trei korak u GUM proceduri je odreivanje ukupne standardne nesigurnosti. etvrti korak predstavlja odreivanje proirene nesigurnosti. Proirena nesigurnost je veliina koja odreuje interval oko mjernog rezultata za koji se moe oekivati da obuhvata veliki dio distribucije vrijednosti mjerenja koje bi se sa razlogom pripisali mjernoj veliini. Proirena nesigurnost se dobije mnoenjem ukupne standardne nesigurnostifaktorom pokrivanja kp. Proirena mjerna nesigurnost moe se pisati kao: U=kp u(y) Tada je rezultat mjerenja izraen kao: Y=yU

39. Zlatno pravilo mjerenja, objasniti i nacrtati:

Zlatno pravilo glasi: Mjerna nesigurnost mjerenja ne bi trebala prelaziti 1/5 do 1/10 veliine specificirane tolerancije. Na osnovu mjerne nesigurnosti mogu se vriti i ocjene procesa. Za te namjene koriste se razliite vrste kontrolnih karata.

40. Ocjena tanosti proizvoda:

Na osnovu reztultata mjerenja i kontrole,statistike obrade rezultata i usvojenog zakona raspodjele moe se vriti ocjena tanosti proizvoda u prijemnoj, meufaznoj ili zavrnoj kontroli proizvoda. Tim postupkom se moe vriti selekcija na dobre komade i kart. Pri tome se koriste statistike distribucije (normalna,t-distribucija). Statistika kontrola se najvie primjenjuje u proizvodnji, ime se izbjegava zavrna kontrola.

41. Ocjena tanosti procesa (kontrolne karte):

Pokazivanje rezultata kontrole vri se pomou kontrolnih karata. Kontrolne karte predstavljaju grafiki prikaz promjene dimenzije u toku vremenskog perioda i sadre niz podataka znaajnih za praenje proizvoda i tehnolokog procesa. Na taj nain se mogu stvoriti uslovi za neprekidno praenje procesa i otklanjanje uzroka koji ih naruavaju. Postoje razliite vrste kontrolnih karata. Prema nainu koritenja kontrolne karte mogu biti za: kontrolu stabilnosti tehnolokih i proizvodnih procesa, upravljanje kvalitetom proizvodnih procesa, ocjenu stanja kvaliteta izrade proizvoda, ocjenu stanja proizvodne opreme. Cilj kontrolnih karata je prikazivanje slike dogaaja koji su indikatori procesa kako bi se isti odravao i mijenjao. Karakteristike procesa stalno variraju pa kontrolne karte omoguavaju objektivne kriterije praenja promjena.

42. Optika mjerenja, principi rada mjernih ureaja:

U proizvodnim procesima se optika mjerenja koriste u svim fazama proizvodnih mjerenja: predprocesnim, procesnim i postprocesnim. U poreenju sa mehanikim sistemima, optikim metodama se moe prikupiti vie podataka u manjem vremenskom intervalu. Druga vana prednost je mogunost mjerenja bez kontakta sa radnim komadom. Mjerni ureaji su se razvili na pricipima optike: - Geometrijske optike - Talasne optike - Kvantne optike

43. Mjerenje na bazi nekoherentne svjetlosti i 3D fotogrametrija i teleskopi:

Mjerenja na bazi nekoherentne svjetlosti: principi geometrijske optike kao osnovni principi iskoriteni su za konstrukciju optikih mjernih sredstava koja su iroko primjenjena uproizvodnim mjerenjima i kontroli. Hromatski zrak nekoherentne svjetlosti nosi signal koji se koristi kod mjernih sredstava kao to su: mjerni mikroskopi i teleskopi, profil projektori, Moire tehnika, tehnika silueta, fotogrametrija,autokolimacija... 3D fotogrametrija:to je procedura registriranja slika zasnovana na trokutnom principu. Postupkom se simultano registruju 3D koordinate velikog broja taaka mjernog objekta. Objekat se registrira sa najmanje dvije strane uz koritenje analognih ili digitalnih kamera. Moe se postupak vriti i jednom kamerom ali je potrbno vriti snimanje iz vie pravaca. 3D koordinate se raunaju u prostoru i stvaraju sliku mjernog objekta. Ukljuivanjem kamera iz vie pravaca posmatranja vie taaka se registrira pa se smanjuje mjerna nesigurnost rezultata. Mjerni objekat se nalazi izmeu nekoliko kamera od kojih svaka snima mjerni komad sa svoje strane. Ukupni podaci u vidu 3D koordinata taaka se objedinjavaju i na osnovu njih se stvara prostorna slika objekta. Koriste se za mjerenje velikih objekata u zrakoplovstvu, brodogradnji, i izradi postrojenja velikih industrijskih objekata. Teleskopi se koriste za poravnanje i uspostavljanje referentnih linija. Ukoliko se obavlja mjerenje sa teleskopom dodaje se optiki mikrometar. Svaki teleskop ima dio koji omoguava podizanje dijela zbog poravnanja.Mjere se odstupanja od uglova pomou optikih osa teleskopa. Rade na principu mjerenja poprenih odstupanja izjednaavajui ih sa postavljenom oznakom. Optika osa teleskopa koja je definirana okularom teleskopa i jedna vanjska prostorna referentna oznaka slue kao referentna linija koja se zove linija izjednaavanja.

44. Profil projektori, ema rada i nain rada:

Projektori su optiki mjerni ureaji koji projektuju na specijalan ekran profil provjeravanog predmeta u poveanoj razmjeri. Upotrebljavaju se u u laboratorijama i radionicama za kontrolu predmeta malih dimenzija, a sloene konture: zavojnica, elemenata zupanika, profilnih ablona, reznih i mjernih alata.

Nain rada: Indirektne metode kontrole oblika su zasnovane na primjeni profilprojektora. Uporeivanjem lika kontroliranog objekta, projektovanog na ekran i tano nacrtanog (idealnog) lika, obezbjeuje se kontrola oblika.

45. Mikroskopi, dijelovi, vrste i princip mjerenja:

Za mjerenje duina, uglova, parametara spoljanjih i unutranjih zavojnica, kontrolu kalibara, ureznika, glodala za izradu navoja, objekata sloene konfiguracije i sl., koriste se razliiti tipovi mjernih mikroskopa, najee: alatni i univerzalni. Osnovni dijelovi su: izvor svjetlosti, objektiv, okular i dodatna aparatura. Princip rada: okular i objektiv postavljeni na fokusnim razdaljinama f1 i f2. Mjerni objekat se posmatra kroz objektiv i okular, tako da se u okularu uoava znatno vea veliina(L2). Stepen uveanja mjerne veliine zavisi od stepena uveanja okulara (L2/L1) stepena uveanja objektiva (L1/L).

46. Jednokoordinatne mjerne maine:

Maina za duine je jednokoordinatna mjerna maina. Zavisno od same konstrukcije predviena je u prvom redu za apsolutna i relativna mjerenja duina na uzorcima odgovarajuih dimenzija. Namjenjena je za mjerenje spoljanjih i unutranjih mjera na mjernim predmetima sa zakrivljenim povrinama, spoljanjih i unutranjih mjera na cilindrinim mjernim predmetimau horizontalnom i vertikalnom poloaju, spoljanjih i unutranjih mjera na mjernim predmetima sa ravnim i paralelnim povrinama. Sastoji se od: masivnog postolja , konjia sa pinolom , nosaa mjerne glave sa mikroskopom i optimetrom , izvora svjetlosti ugraenog u konji, sistema soiva i prizmi, izgraviranih ploica sa oznakama rastojanja od 100 mm , metalnog lenjira koji prihvata izgravirane ploice, staklenog lenjira duine 100 mm (sa podjelama od 0,1 mm) zavrtnja za fino podeavanje i drugih elemenata konstrukcije.

47. Mjerni ureaji na bazi tehnike silueta:

Na bazi tehnike silueta mjerenja se vre na profil projektorima, ali i na drugim mjernim ureajima. Osnovni princip rada sastoji se u osvjetljavanju predmeta koji se mjeri ili kontrolira pomou bijele svjetlosti. Ureaj koji koristi ove tehnike sastoji se od izvora svjetlosti koja ne prolazi kroz mjerni objekat koji pravi sjenku, nego samo pored njega. Takvi zraci padaju na soivo, prelamaju se kroz soivo i padaju na zaslon na kome se vidi slika objekta. Pomjeranjem objekta izmeu izvora svjetlosti i soiva poveava se ili smanjuje slika objekta. Na zaslonu se registrira ili kontrolira mjerna veliina.

48. Fotoelektrini senzori, dijagram zavisnosti mjerne nesigurnosti senzora:

Pod djelovanjem svjetlosti na graninom sloju pp (nekih materijala kao to su silicijum, ribidijum, kalijum i selen) pod djelovanjem svjetlosti nastaje naelektrisanje koje se u vidu napona detektuje na elektrodama. Postupak moe biti i obrnut da pri proticanju struje kroz neke materijale (galijum-fosfid, silicijum-karbid) nastaje svjetlost pod odreenim uslovima. Silicijumski sloj moe se osvjetliti na razliite naine da bi se izbili elektroni i stvorilo naelektrisanje.

49. Triangulacioni senzor:

Koriste se u procesnim mjerenjima i koordinatnoj metrologiji posebno za mjerenje u automobilskoj indistruji.Glavne komponente ovog senzora su kolimacioni izvor svjetlosti ( openito laserska dioda) i detektorska jedinica koja se sastoji od soiva i poziciono osjetljivog detektora; CCD linija ili dioda koja je osjetljiva na poloaj. Optike ose svjetlosnog izvora i zamiljenih soiva formiraju ugao koji se zove triangulacija. Povrina objekta se prinese blizu take u kojoj se obje ose presjecajui difuzno reflektuju svjetlosnu taku na povrinu radnog komada, to se oslikava na detektoru. Da bi se dobila otra slika potrebno je ostvariti pomjeranje. Poloaj slike na detektoru je funkcija razmaka izmeu senzora i uzorka.

50. Autokolimacioni senzor:

To je optiki senzor koji se koristi za mjerenje malih promjena uglova. Radi kao teleskopkoristei dvostruka kolimaciona soiva. Izvor svjetlosnog zraka se fokusira na ravan skale okulara. Zrak je paralelan u kolimstorskom soivu, teleskopski gledano beskonano usmjereni paralelni zraci idu do ogledala, koje je okomito na zrake odnosno ravan mjerenja. Ako se ogledalo zakrene za mali ugao to povlai osu simetrije da se pomjeri za rastojanje x koje se vidi na skali. Ugao i rastojanje su nezavisni od rastojanja izmeu kolimatorskih soiva ogledala jer je paralelna svjetlost izmeu njih. Pomjeranje x se moe transformisati u elektrini signal pomou linearne CCD kamere. Visoka preciznost autokolimarnih senzora iznosi 0,1m/m. Koriste se za mjerenje pravosti mainskih alata, voica i ravnosti radnih stolova.

51. Autofokusni senzor

Autofokusni senzor sastoji se od laserske diode (CCD kamere) koja proizvodi svjetlosni talas, razdjelnika svjetlosnog talasa, fokusirajuih soiva i detektora signala koji nosi informaciju o mjerenoj veliini. To je senzor sloene konstrukcije. Koristi se kao dio kontrolnih sistema u zatvorenoj sprezi. Mjerno podruje autofokusnog senzora je od 10 do 250m.

52. Michaelsonov interferometar.

Preduslov za interferenciju je signal koji se moe ocijeniti kao referenti, konstantne faze koji sastoji od dva parcijalna talasa. Karakteristika koja se zove "koherencija dva talasa" nastaje kada se ispuni uslov da je razlika puteva parcijalnih zraka manja nego duina zraka koherentne svjetlosti koja se koristi.

53. Lasersko odreivanje rastojanja na bazi izmjerenog vremena.

Procedura se koristi za mjerenje rastojanja, posebno kada su u pitanju veliki mjerni komadi. Mjeri se vrijeme koje je potrebno da laserski zrak doe do mjerenog komada i da se vrati. Na osnovu vremena i poznate brzine svjetlosti moe se tano odrediti mjereno rastojanje.

54. Primjena lasera u mjerenju uglova.

Sa modificiranim rasporedom u odnosu na prethodno opisane interfeometre moe se mjeriti zakrenutost dijelova konstrukcija. Referentni zrak putuje do razdjelne prizme nakon ega zrak podijeljen na dva okomita parcijalna zraka putuje u smjeni znaenom strelicama do oglcdala,od koja se odbijaju i skreu na retro reflektore koji su na mjerenoj konstrukciji. Zraci prelaze razliite puteve pri povratku do detektora kreui se naznaenim smjerovima. Iz rezultata prccnih puteva se mogu izraunati koritenjem trigonometrijskih relacija uglovi zakrenutosti konstrukcije.

55. Klasifikacija odstupanja oblika i povrine prema DIN 4760.

Bez obzira da li se mjere makro ili mikro karakteristike povrina mjerenja se mogu vriti mjernim instrumentima koji rade na kontaktnom ili bezkontaktnom principu. Optiki instrumenti nalaze raznovrsnije i mnogo vie primjena nego taktilni. Razvoj primijenjenih mjerenja u kontroli i mjerenju proizvoda kao i kontroli procesa je na strani optikih mjerenja.

56. Mjerna odstupanja od pravosti.

Pravost je stanje kod kojeg je element povrine prava linija. Dozvoljeno odstupanje od pravosti u ravni odreeno je povrinom izmeu dva paralelna pravca, koji su udaljeni na rastojanju Tp. Izmeu dvije linije koje predstavljaju granice u kojima se moe kretati prihvatljiva pravost nalaze se take koje su zabiljeene kao rezultat mjerenja. Metod je jednostavan i moe se koristiti u radionicama.

57. Mjerenje odstupanja od ravnosti.

Ravnost je stanje povrine kod koje su sve toke u jednoj ravni. Dozvoljeno odstupanje od ravnosti odreeno je prostorom izmeu dvije ravni, koje su udaljene za vrijednost naznaenog odstupanja TRA. Plan mjerenja ravnosti i pravosti izvodi se na dva naina: metodom pravougaonika i metodom dijagonala.

58. Mjerenje krunosti.

Krunost se odnosi na stanje krune linije ili povrine krunog dijela, kod kojeg su sve take na liniji, ili na obodu poprenog presjeka dijela, jednako udaljene od sredinje take. Postoje dvije osnovne metode ispitivanja krunosti: - sa unutranjom mjernom referencom i - sa spoljanjom mjernom referencom.

59. Diagrami prikaza krunosti, vrste.

60. Klasifikacija metoda za mjerenje povrine.

61.Parametri hrapavosti povrine.

Svi parametri dijele se prema funkcionalnosti na tri osnovne grupe: - amplitudni parametri koji opisuju varijacije po visini profila - uzduni parametri kojima se mjeri odstupanje po duini profila ili razmaci - hibridni koji opisuju kombinacije prva dva navedena parametra.

62. Mjerni instrumenti koji rade na kontaktnom principu.

Kontaktni mjerni instrumenti dodiruju povrinu profila u takama iji poloaj se registrira. Profil se dodiruje pomou ticala koje predstavlja jedini dio instrumenta koji je u kontaktu sa mjernim komadom, odnosno koji ga mjeri. Vano je da dimenzije i oblik ticala su izabrani na odgovarajui nain kako bi se izbjegli negativni uticaji na rezultate mjerenja. Idealno ticalo je konusnog oblika sa uglom od 60 ili 90 stepeni i zavrava se sfernim vrhom.

63. Vrste kontaktnih instrumenata za mjerenje hrapavosti povrina.

- Johansson-ov profilometar - Schmalz-ov profilograf - Profilograf-profilometar. -

64. Tehnike poreenja u mjerenju povrina.

Poreenje sa uzorcima povrina je dosta uobiajen metod koji se koristi za odreivanje stanja hrapavosti povrina. Meutim, postupak je manje taan od direktnog metoda mjerenja. Prilikom poreenja zahtijeva se panja izvrioca poto sc radi o subjektivnom metodu, pa sc za istu povrinu mogu dobiti razliiti rezultati ako ih tumae razliiti korisnici.

65. Slijedivost etalona duine.

Nacionalni etalon za duinu se kalibrira prema meunarodnom etalonu. Kalibracija se vri jednom od tri metode: - Apsolutna, - Direktna, - Uporcdna.

66. Apsolutna i komparativna metoda kalibracije, slike i pojanjenje.

Apsolutna metoda predstavlja stvarno poreenje mjerene veliine sa osnovnim mjernim veliinama koje se koriste. Etalon duine je talasna duina zraenja. Pri kalibraciji duine apsolutnom metodom vri se interferencijskim komparatorom. Komparativna metoda se zasniva na poreenju mjerene veliine P sa istorodnom veliinom E koja ima poznatu, ali malo razliitu vrijednost -priblinu vrijednost mjerene veliine, od mjerene veliine P. Metoda se koristi za mjerenje razlika izmeu poznate veliine E i veliine P.

67. Plan kalibracije mjernih sredstava.

Plan kalibracija mora biti zasnovan na bazi podataka koja u svakom momentu mora omoguiti: - Poznavanje raspoloive opreme za provoenje kalibracija unutar naznaenih granica - Odreivanje unaprijed intervala i opreme koju treba kalibrirati u tim intervalima - Stavljanje van upotrebe nekalibriranih mjernih sredstava. Plan kalibriranja mjernih sredstava treba da sadri: - Propisani sistem za jedinstvenu klasifikaciju etalona i mjernih sredstava, - Spisak sredstava koje treba kalibrirati, - Rezultate ranijih kalibracija sa naznaenim dozvoljenim odstupanjima, - Definirane intervale kalibracija i sve druge potrebne podatke, - Preporuke za postupak kalibracije, - Podatke o odravanju ili promjenama koje mogu uticati na postupak i rezultate kalibracije, - Mogua ogranienja u upotrebi i kalibracijama.

68. Meulaboratorijska poreenja, cilj, vrste i izvjetaji.

Meulaboratorijska poreenja se vre radi uporeivanja rezultata mjerenja u vie laboratorija. Cilj meulaboratorijskih poreenja je osposobljenost laboratorije ukljuujui kad god je to mogue i provjeru iskazane mjerne nesigurnosti. Meulaboratorijska poreenja mogu biti: - Kruna - Zvjezdasta Izvjetaj o meulaboratorijskim poreenjima treba da sadri: - Izvjetaje laboratorija, - Radnje koje treba izvriti u cilju popravki tzv. kriterij En - Nacrt izvjetaja - Konani izvjetaj