SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SUZI ASAJ

CILJEVI I ZADAA ANIMACIJE U TURISTIKOJ PONUDI

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

CILJEVI I ZADAA ANIMACIJE U TURISTIKOJ PONUDI

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Animacija u turizmu Mentor: Prof. Dr. sc. Zdenko Cerovi

Student: Suzi Asaj Matini broj: 19815/08 Smjer: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

studeni, Opatija

SADRAJ

UVOD......................................................................................................................1 UVOD U POJAM TURISTIKE ANIMACIJE...................................................................2 ZADACI I CILJEVI ANIMACIJE....................................................................................5 2.1. Ciljevi animacije..............................................................................................6 Dakle, turistika ponuda mora organizirati takav animacijski program koji e ostvariti dva glavna cilja , a to su zadovoljenje potreba turista i poveanje turistike potronje. Animacijski program mora biti to sadrajniji kako bi doveo do novog doivljaja kojeg e gost pamtiti, a samim time imat e i pozitivan dojam o takvoj destinaciji i zbog kojeg mu nee biti teko izdvojiti vie novca, tj. ostvariti veu turistiku potronju........................................................................................7 3.1. Animacija u segmentu suvremene turistike ponude......................................9 ZAKLJUAK........................................................................................................... 14 POPIS LITERATURE:.............................................................................................. 15

UVOD

Turizam predstavlja jedan od masovnijih fenomena koji se proirio po cijeloj zemaljskoj kugli, a sve to zahvaljujui ljudima koji ele putovati i otkrivati, tj. turistima. Razlozi zbog koga ljudi putuju ima mnogo, ali jedan od je najvanijih je svakako bijeg od svakodnevnice i poznatog okruenja s ciljem odmora i upoznavanja drugaijih predjela, kultura, ljudi itd. Zbog same injenice da vie nije kod kue, u poznatoj sredini, gost gubi sigurnost, pa zbog toga zaposleni u turistikim djelatnostima trebaju prilagoditi svoje ponaanje psiholokom stanju gosta, njegovim eljama i oekivanjima. U uvjetima raznolike i esti neselektivne ponude gost se sam bez strune pomoi ne moe snai i ostvariti motive svog putovanja. Tu veliku ulogu odigrava upravo turistika animacija koja se organizira sa ciljem pruanja sadraja koji e gosta zabaviti i opustiti, bilo to putem razonode, fiziki, intelektualnih ili neki drugih naina. Ovaj seminarski rad je strukturiran tako da je podijeljen na tri glavna dijela. U prvom dijeluje objanjen sam pojam animacije i uvod o turistikoj animaciji. U drugom dijelu su definirani su zadaci i ciljevi animacije, te principi animacije. Dok su u treem dijelu objanjene pretpostavke za formiranje turistike ponude, te je opisan segment animacije u suvremenoj turistikoj ponudi i zadovoljstvo turista turistikom ponudom Hrvatske. Pri pisanju seminarskog rada koritene su brojne znanstvene metode, a to su: komparativna metoda, metoda deskripcije, metoda analize, metoda sinteze, statistika metoda, povijesna metoda, metoda klasifikacije, metoda indukcije i dedukcije, metoda mjerenja i empirijska metoda.

UVOD U POJAM TURISTIKE ANIMACIJE Animacija kao podruje djelovanja u okviru turistike aktivnosti postoji praktiki od poetka turizma kao privredne djelatnosti. Tokom tog dugogodinjeg razvoja mijenjali su se njeni oblici i sadraji u skladu s promjenama u odnosima turistike ponude i potranje, odnosno funkcije turizma u cjelini. Danas razvojem suvremenog turizma sa rastuim i poveanim fondom slobodnog vremena, porastom broja turista, porastom njihovog standarda i s tim u vezi promjenama u samom nainu ivota, animacija dobiva nove sadraje. Animacija predstavlja neki obli poziva na zajedniku aktivnost, odnosno na druenje. Ona znai zabavljati, oraspoloiti, poticati, pridobivati, odueviti. Prema tome moglo bi se rei da ona obuhvaa sljedea podruja: sport i rekreaciju, razne zabave i priredbe, te kulturne i socijalne aspekte. Izraz animacija potie od latinske rijei anima to znai dua i animare to znai oivjeti. U engleskom jeziku rije animation oznaava oivljavanje i nadahnue. Prema tome doslovno znaenje izraza animacija bilo bi : oivljavanje doivljaja suvremenog otuenog ovjeka na njegovom godinjem odmoru. Cjelokupnom doivljaju dati duu bez obzira da li se radi o turistikoj ponudi ili o samom gostu (turistikoj potranji). Za razliku od talijanskog, njemakog i francuskog jezika gdje su izrazi za animacijsku djelatnost u turizmu identini kao i u hrvatskom, u engleskom se koriste posebni izrazi jer se izraz animation prvenstveno odnosi na proces izrade crtanih filmova. Engleski izrazi koji opisuju animaciju bili bi guest relations kvaliteta odnosa koji se uspostavlja s gostom i leisure organization to predstavlja ulaganja i sadraje vezane uz organizaciju slobodnog vremena. Polazei od ovi sadraja, animacija se moe promatrati dvojako1:
1. Animacija kao poseban oblik komunikacije naglasak se stavlja na aktivnost

animatora, njegovom kontaktu s gostom. Animator se obraa gostu da bi ublaio strah, odbojnost, osjeaj izgubljenosti ili nevanosti kod gosta te se stalno treba prilagoavati potrebama i eljama gostiju te novim okolnostima.

2. Animacija kao gospodarska aktivnost naglasak stavlja na organizacijsku formu

ponude usluga animacije na razini gospodarski subjekata ili turistike destinacije. Tu posebnu ulogu ima menadment iji je zadatak planiranje, organiziranje, izvoenje i kontroliranje pravilnog izvrenja programa animacije, te ima za cilj objedinjavanje pojedinih aktivnosti ukupnost dobro osmiljena turistikog proizvoda u kojem je program animacije veoma vaan.

Danas se u govornom jeziku pojmovi animacija, odnosno animator u najirem smislu povezuju prije svega s podrujem turizma i s filmskom, odnosno kompjutorskom tehnikom, tako da se javno animacija skoro i ne opaa kao ope metodiki pojam rekreacijske pedagogije. Time su manje doprinosili koncepti animacije u rekreacijskoj pedagogiji, a vie slika animacije i animatora kao to se poruuje u javnim medijima, te cijeli niz virtualnih i popularnih TV serija i reklama. Tako se danas semantika animacije u europskim jezicima uglavnom ograniava na turizam, a manje na animirani film.
1

Z. Cerovi, Animacija u hotelijersko turistikoj ponudi , Hrvatska udruga hotelijera i restoratera, Opatija, 1999., str.12.

Zanimljivo je analizirati pristup animaciji u nekim europskim zemljama te se tako javlja europski pristup animaciji s jedne strane, te ameriki pristup animaciji s druge strane.

1.1.

Europski pristup animaciji

Europski pristup animacije se promatra kroz dvije drave - Njemaku i Francusku, te prema tome imamo njemaki pristup animaciji i francuski pristup animaciji.

a.) Njemaki pristup u shvaanju pojma animacija u turizmu

Za shvaanje rekreacijsko znastvenog pojma animacije u Njemakoj su naroito znaajni impulsi iz Francuske i SAD. Povijesni se korijeni pokuaja animacije opisuju kao praktian rad s djecom u kazalitu, u socijalnom radu, u pedagogiji kulture u raznim drugim europskim zemljama. Tako se esto u njemakom nalazi izreka Die Animation ist ein persnlicher, ein personeller Service. Navedeno se moe prevesti kao odreenje njemakog glagola na animaciju u turistikoj ponudi gdje se naglaava vanost prisnosti i kolegijalnog pristupa gostu.

U Bielefelldu je 1978. godine odran meunarodni simpozij gdje su se definirali mogui modeli animacijskih sadraja koji su pristupani i prihvatljivi za njemake navike, potrebe i kulturno naslijee Nijemaca iz industrijske i postindustrijske revolucije.

Do sada opisani pristup animaciji postoji nazvan je socio kulturna animacija te utjecao je na drutveno orijentirano razumijevanje animacije u Njemakoj. Takav pristup polazi od drutvene vanosti pojedinaca i tek onda analizira vladajue okvirne uvjete i izgrauje drutvene utopije koji se nadovezuju na to.2

Njemaki pristup jo je nazvan i klasini pristup je zasnovan na klasinim principima koji proizlaze iz klasinih pristupa turizmu i turistikoj ponudi koja se zasniva na austrougarskim korijenima kulture putovanja, njemakim, vicarskim, talijanskim pristupima turistikoj ponudi i stvaranju ugoaja i zadovoljstva gosta.

b.) Francuski pristup odreenja pojma animacije u turizmu

Ammann, H., Was Animation bedeuten kann, Animation 4(2), 1984., str.61

Francuski je pristup drugaiji od njemakog te on polazi od slobodnijeg pristupa programu boravka turista u destinaciji. Ovaj pristup je razvijeniji i proireniji od njemakog.

U Francuskoj se razvijaju od 1950. godine konkurentski koncepti animacije, te preteno vlada miljenje da je Francuska imala naroiti utjecaj na proirenje pojma animacija. Jo se izmeu dva rata javljaju poetni oblici animacije, tako da nesrodne drutvene grupe meusobno surauju, ne bi li ivjeli grupni ivot izvan rodnog mjesta.

Henry Thrie prvi puta u Francuskoj koristi pojam animacija oko 1964/1965. godine. Prema istom izvoru, Belleville vri kritiku analizu animacijskih oblika u Francuskoj. Od analizira kategoriju koja trai osobe i procese kroz kojih su pojedini lanovi drutva i grupe osposobljeni za pristup zajednikim aktivnostima.

U poslijeratnim godinama nakon 1945. podupire se ideologija susreta koja propagira odgoj kroz susrete mladih i odraslih osoba raznih porijekla i klasa, najee u omladinskim domovima kojima potpomau politiki lijevo orijentirane opine. S gledalita Belleville- a administrativne drsvne institucije razvijaju na takav nain koncepte socijalne kontrole,te pokuavaju organizirati institucionalizirani oblik animacije.

Drugo podruje je animacija u klub turizmu, koje poinje osnivanjem Club Mediterrane- a 1950. godine. Naime prvi rekreacijski klub je nastao 1949. na Mallorci i to je bio poetak naina putovanja koje je Club Mediterrane donio irom svijeta milijun turista- putnika i bez ijeg postojanja nezamislivo je dananje turistiko trite. U klubu je propagirana jednakost i sloboda meu svim sudionicima, te se temelji na idealima Francuske revolucije.3

Bitni impulsi za razvoj socio- kulturalnog i turistikog pojma animacije razvili se se upravo u Francuskoj i bili su voeni od idealistike i socio- utopijske ideje drutva.

1.2.

Ameriki pristup animaciji

Ameriki pristup animaciji je znatno drukiji od europskog, te on polazi od slobodnijeg pristupa proirenja turistike potronje i veina programa je podreena primarno velikom broju sadraja i programa kojima se eli zadovoljiti svakog gosta u svakom vremenu i postii maksimalnu turistiku potronju. Ovakav pristup vezan je i za opu kulturu ljudi na amerikom kontinentu i njihovoj liberalnijoj kulturi ivota i rada.

Finger, C./ Gayler, B., Animation im Urlaub , Starnberg, 1990., str. 303.

U ranijoj fazi animacijskih koncepata, publikacija amerikog psihologa Davida Reisman- a The Lonely Crowd , 1950. godine postaje bitnim impulsom. Reisman postavlja pitanje o kvaliteti ivota i o tipinim oblicima orijentacije pojedinaca u industrijskom drutvu i u svom odgovoru skicira tri tipa ovjeka: onaj dirigiran tradicijom, ovjek koji odgovara novom drutvu, ovjek dirigiran izvana.

Ameriki se pristup odreenju pojma animacija u turizmu odreuje u sloenom sustavu razvijenih oblika turistike ponude i potranje. Mora se promatrati kao neto proizalo iz omladinskih rekrecijskih domova, koji su nakon 2. svjetskog rata u SAD- okupacijskoj zonji nastali u svrhu potpore demokratizacijskih nastojanja doivljaja slobode i doivljaja neeg novog. Iz svega navedenog, namee se zakljuak da je animacija sloen sustav nadahnua i doivljaja , te je jedan od bitnih segmenata turizma, odnosno turistike ponude. Ona osim zabave, kroz ispunjenje elja gostiju i stvaranja posebnog doivljaja na njihovom odmoru poprima i nematerijalnu dimenziju.

ZADACI I CILJEVI ANIMACIJE

U turistikim kretanjima ovjeka posebnu vanost ima doivljaj, odnosno ispunjenje oekivanog doivljaja. Animacija, dakle, mora teiti tome da potakne gosta na aktivno sudjelovanje i kreativnost, da ispuni njegovu potrebu za istraivanje novi i nepoznati prostora, pojava i problema, te ostavi neki posebni doivljaj zbog kojeg e se gost ugodno osjeati i zbog kojeg e se poeljet vratit u odreenu destinaciju. Unutar turistike mase ostvaruje se komuniciranje izmeu pojedinaca ili skupina kao rezultat uzajamne privlanosti ili, naprosto, fizike blizine. Jedan od zadataka animacije je formiranje manjih skupina unutar turistike mase kako bi se olakalo samo komuniciranje. Tako se stvaraju uvjeti za neposredno komuniciranje izmeu lanova odreene skupine formiranoj u turistikoj masi, a ujedno se olakava proces usvajanja znanja i vjetina kroz djelovanje socijalne interakcije kao to su imitacija, sugestija i simpatija. Da bi ostvarila svoj zadatak, animacija mora traiti odgovore na pitanja koja se inae bavi socijalna psihologija kako nastaju skupine i zato se pojedinci ukljuuju u skupinu i ostaju njezinim lanovima. Za animaciju je ipak najznaajnije formiranje skupine postavljanjem cilja: zajednika aktivnost koja e biti dovoljno atraktivna da privue turiste i ponuka ih da se ukljue u skupinu. Ljudi se ukljuuju u skupinu iz raznih razloga4:
4

zbog cilja koji se skupini postavlja

R. Ravkin, Animacija u hotelijersko turistikoj ponudi , Hrvatska udruga hotelijera i restoratera, Opatija, 1999., str.22

zbog aktivnosti koja se u skupini obavlja zbog privlanosti ostalih lanova skupine zbog mogunosti da pokau svoje sposobnosti

Isticanje vanosti komunikacije meu ljudima je upuivanje na jednu od osnovnih ovjekovih potreba, potreba za druenjem i kontaktom s drugim ljudima, te je upravo zadovoljenje te potrebe jedno od mjerila uspjenosti animacije i njezine vanosti.

2.1. Ciljevi animacije Cilj turistike ponude je postizanje profita, ali se ne smije zanemariti vanost ostvarenja njezine humanistike funkcije. Upravo je animacija djelatnost koja kroz ostvarenje humanistike funkcije pridonosi postizanju ekonomskih rezultata, odnosno poveanju turistike potronje. Realiziranjem raznovrsnih programa u turistikoj ponudi, animacija poveava konkurentnost te ponude i samim time i ukupnu potronju turista.

Navode se dva naina prilagoavanja turistike ponude turistikoj potranji:

1. Stvaranje novog proizvoda, uz materijalne investicije bez vei investicija, ali uz veu

matu, znanje i vjetine. 2. Vea investiranja koja obiljeavaju niu fazu razvijenosti turistike ponude. Animacija kao sastavni dio turistike ponude obiljeava njezinu viu fazu u kojoj dolazi do izraaja usklaenost i komplementarnost raznih imbenika ponude. Neosporno je da animacija u suvremenom turizmu postaje vanom komponentom turistike ponude i sve znaajnijim initeljem i motivacijom turista pri izboru odredita. Upravo zbog toga treba konstantno pratiti i prilagoavati se promjenama u turizmu i eljama turista kojem je doivljaj doivljen u nekoj destinaciji jedan od bitnih faktora da bi se uope poelio vratiti u tu destinaciju. Zbog sve vee vanosti turistike animacije u poveanju turistike potronje i zadovoljstva turista da cjelovitije doivi turistiku destinaciju, nameu se dva osnovna cilja turistike animacije5:
1.) Zadovoljstvo gosta - zadovoljstvo gosta da u potpunosti iskoristi turistiku destinaciju

i sve sadraje koje ona nudi, te da ispuni svoje motive i potrebe koje su ga pokrenule da posjeti upravu tu destinaciju, objekt ili dogaaj, odnosno program koji mu se nudi. Kroz animacijski program animacija treba potaknuti komunikaciju izmeu gostiju i komunikaciju izmeu gostiju i domaina. Vano je da se kroz kvalitetan animacijski program upotpuni turistika ponuda. Animacija treba poticati turista da on postane din kog dogaaja u destinaciji kroz sudjelovanje u nekakvom dogaanju. Osim toga, vano je da animacija aurno promovira svoj animacijski program, objekt , te samu
5

Z. Cerovi, Animacija u turizmu, FTHM, Opatija, 2008., str. 55

turistiku destinaciju. Doivljaj i zadovoljenje potreba turista kljuni su zadaci animacije koje ona mora izvriti da bi gost nakraju bio zadovoljan.

2.) Turistika potronja- turistika potronja je drugi cilj svakog animacijskog programa,

tj. animacijski program treba biti kvalitetan i privui turista te tako natjerati ga na potronju. Samim time animacija dobiva na vanosti u oblikovanju turistike ponude. Dakle, turistika ponuda mora organizirati takav animacijski program koji e ostvariti dva glavna cilja , a to su zadovoljenje potreba turista i poveanje turistike potronje. Animacijski program mora biti to sadrajniji kako bi doveo do novog doivljaja kojeg e gost pamtiti, a samim time imat e i pozitivan dojam o takvoj destinaciji i zbog kojeg mu nee biti teko izdvojiti vie novca, tj. ostvariti veu turistiku potronju. Prinicpi turistike animacije Rije princip znai osnova, polazna toka, poetak ili temelj iz kojeg potjee sve to jest, te se rije naelo moe definirati na isti nain kao i princip. Principi omoguuju ostvarenje ciljeva. Bit animacijskog programa je zadovoljenje potrebe turista kroz poticanje sadrajnijeg boravka, te ostvarenja doivljaja, koji se pamti, i kasnije postaje motiv dolaska turista u destinaciju. S druge strane animacijski program stvara oekivanu razinu dobiti koja se ostvaruje iz turistike potronje, koja na taj nain zadovoljava organizatora animacijskog programa, ali je i dokaz kvalitete da je gost doivio oekivani program. Animacijski program mora odgovarati motivima i potrebama turista. Poveanom turistikom potronjom organizator ostvaruje svoje ciljeve, a turistu je potronja dokaz da je doivio program na sustavu walue for money. Animacija u teoriji i praksi definira slijedee principe:6 princip slobode princip aktivnosti princip jednakosti princip usmjerenosti.

Prema principu slobode svaki ponueni program potencijalni turist koristi po svojoj volji i prema svojim potrebama i motivima, radi doivljaja glede kojeg je doputovao u destinaciju. Princip slobode znai slobodu odabira ponuenog. Prema principu aktivnosti turist mora sudjelovati u programu, te je njegovo sudjelovanje aktivno bez obzira koliko on temeljito sudjelovao u nekom programu. Turist moe biti i aktivan i pasivan, ali je bitno da bude nazoan, da bude dio publike koja sudjeluje u odreenom programu. Bez sudjelovanja u programu nema ostvarenja animacijskog programa.
6

Z. Cerovi, op.cit. str. 57.

Princip jednakosti kazuje da su svi turisti jednaki, svi su platili isti novac za ponueni program. Sami odabiru koliko e biti aktivni i angairani u programu. Princip umjerenosti odgovara na pitanje kakav mora biti animacijski program. On mora biti primjeren svakom segmentu turistike potranje. Mora biti primjeren ivotnoj dobi, zahtjevima morala, te cijeni. Principi, odnosno polazine toke animacijskog programa moraju biti usko povezani sa ciljevima turistike animacije, te su oni osnova planiranja i realizacije svakog animacijskog programa. Turistika animacija razvija se paralelno sa razvojem turistikih tokova. Animacija kao dio turistike ponude moe se definirati kao skup znanja i vjetina s kojima se poveava ispunjenje zadovoljstva i motiva putovanja turistima, a organizatorima omoguava poveanje turistike potronje.7

3. PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIKE PONUDE

Kako bi uope mogli govoriti o turistikoj ponudi potrebno je zadovoljiti etiri osnovna kriterija bez ijeg adekvatnog udjela ne moemo govoriti da postoji formirana turistika ponuda. Dakle, da bi mogla funkcionirati ponuda se mora temeljiti na etiri pretpostavke8:
1. Atraktivnost prostora - Ovo je prvi preduvjet koji treba biti ispunjen da bi turist uope

pokazao interes za organizacijom svog turistikog putovanja na tom prostoru. Atraktivnost se moe definirat kao sposobnost specifinog elementa ili kombinacije elemenata, turistike ponude u privlaenju veeg broja posjetitelja na odreeno podruje s ciljem ekonomske valorizacije. Atraktivnosti mogu biti prirodnog ili drutvenog karaktera. Po atraktivnost prirodnog karaktera podrazumijeva se privlanost velikog broja prirodnih elemenata, koji zbog svoje specifinosti omoguavaju turistima zadovoljenja svojih rekreativnih, drutvenih i kulturnih potreba. Tu spadaju klimatski imbenici ( klima, insolacija, koliina oborina), hidrografski imbenici (svojstva mora, jezera, termalni izvori, rijeke), te flora i fauna. Pod drutvene atraktivnosti podrazumijeva se privlanost onih resursa koji su nastali kao rezultat ljudskog rada odnosno boravka. Tu spadaju graevine ( sakralni objekti, amfiteatri, palae, dvorci), kulturno- povijesno naslijee (predmeti, spomenici, umjetnika djela), zabavni parkovi, zabavni gradovi, kulturni susreti, sportski susreti.
7

Op.cit, str. 58. 8 B. Pirjevec, Turizam juer, danas, ,Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008., str. 101

2. Prometna dostupnost Filozofija svakog putovanja glasi: to bre, to sigurnije, to

udobnije i u pravilu to jeftinije. To su odrednice o kojima uvelike ovisi stupanj posjeenosti nekog turistikog odredita. Turizam bez kvalitetne prometne povezanosti turistikih destinacija s emitivnim tritima turistike potranje nije kvalitetan turizam, to znai da razvitak turizma ovisi prije svega o politici i strategiji razvitka prometnica.

3. Izgraeni receptivni kapaciteti Receptivni kapaciteti u turistikom odreditu su vani

za turista koji naputa svoj domicil i u odabranoj destinaciji mora koristiti odreene receptivne kapacitete. Postoje dvije velike skupine receptivnih kapaciteta, a to su:

Direktni receptivni kapaciteti koji ukljuuju one objekte koji u najveem broju

sluajeva slue iskljuivo privremenim posjetiteljima neke turistike destinacije. Ovakvi objekti prihod ostvaruju na temelju izravne turistike potronje. Tu spadaju objekti smjetaja ( hoteli, moteli, turistika naselja, pansion itd.). Objekti prehrane i toenja pia ( restorani, snack barovi, pizzerie, itd. ), objekti toenja pia (kavane, gostionice pubovi), objekti za zabavu i rekreaciju ( night klubovi, dancing barovi).

Indirektni receptivni kapaciteti obuhvaaju one objekte ije se odraavanje financija iz budeta lokalne uprave i samouprave na temelju prikupljenog poreza od boravinih pristojbi, razni, subvencijama regionalne i dravne uprave. Tu ukljuujemo dvorce, muzeje, galerije, pote, banke, kolodvore, te sve javne povrine- parkovi, botaniki vrtovi, perivoji, etalita, itd.

Promocija u turizmu Ozbiljna marketinka analiza elemenata ponude mora uzeti u obzir i promociju kao jedini mogui komunikacijski proces kojim se ponuda povezuje s tritem potranje. Ponuda ne moe djelovati bz kontinuiranih promotivnih aktivnosti, tj. stalnog informiranja svojih kupaca.
4.

Turistika ponuda je veoma irok pojam, te je izrazito ovisan o interesu potranje Ponuda koja u nekom prostoru i vremenu nema dovoljno panje i interesa od strane kupaca, ne moe oekivati da e se ostvariti i opravdati svoj temeljni ekonomski cilj izlaska na trite i dobit iz poslovnih aktivnosti. Zato je potrebno stalno pratiti zahtjeve potranje te prilagoavati ponudu potranji. Dananji ovjek ivi u svijetu velikih promjena, te postaje sve zahtjevniji kada je turistika ponuda u pitanju, upravo zbog toga potrebno je stalno unaprjeivanje turistike ponude.

3.1. Animacija u segmentu suvremene turistike ponude

Tijekom povijesti mijenjali su se oblici i sadraji turistike ponude u skladu s promjenama drutva i gospodarskih sustava u kojima se organizirala turistika potranja i njoj pripadajua ponuda. Danas, u doba ope globalizacije i masovne primjene informatike tehnologije, s poveanjem slobodnog vremena, brojem turista, boljim standardom, animacija poprima neke nove sadraje. Globalizacija je imala svog utjecaja i na turistiku ponudu koja je dobila obiljeja masovnosti i uniformiranosti, to je sve dovelo do stagnacije i nezadovoljstva turista, te samim time i neatraktivnosti odreene turistike destinacije i ponuenog programa. Zbog toga se sve vea panja daje individualnom pristupu gostu, njegovim potrebama i eljama, te se definiraju selektivni oblici turistike ponude. Nekad su smjetaj i prehrana bili glavni dio turistike ponude, no danas su te usluge samo pretpostavkom, a sve manje cilj turista. Turist novijeg doba trai destinaciju koja nudi promjenu, nov doivljaj, nove dogaaje. Tako se u strukturi kompleksne turistike usluge mijenja znaajnost pojedinih elemenata koji ine tu uslugu. Razvoj proizvoda, kao dio marketinke funkcije, vodi od proizvoda za zadovoljavanje bioloko- fiziolokih potreba kao to su smjetaj, prehrana i osobna higijena do proizvoda za zadovoljenje razliiti aktivnosti od jutarnjih i poslijepodnevnih do veernjih i nonih. Idejna, programska i prostorna koncepcija nalaze se u najuoj uvjetovanosti i povezanosti s programom sadraja i aktivnosti u 24 sata koje turistik mjesto nudi turistima, te s povrinom i objektima u kojima se aktivnosti odvijaju i sa strunim specijaliziranim kadrovima, animatorima koji provode program animacije turizma9. Vano je da promjene navika i potreba potencijalnih turista prate i promjene turistike ponude i kroz animacijski program koji postaje dio turistikog proizvoda, te na tritu ostvaruje svoje vrednovanje. Turistiko putovanje postaje podreeno potrebama svakog turista u procesu segmentacije. Turisti ele doivjeti neto novo, to je lokalno i tipino za destinaciju u kojoj borave kroz sport, rekreaciju, kulturu, zabavu, itd. Upravo u takvim uvjetima, animacija igra glavnu ulogu u susretanju ponude i potranje na sve veem i zahtjevnijem tritu, te ima za cilj zadovoljenje potreba i motiva putovanja s jedne i poveanje turistike potronje s druge strane.

3.2. Zadovoljstvo turista turistikom ponudom Hrvatske Zadovoljan gost izuzetno je vaan za dobru posjeenost svakog odredita. Dva su glavna razloga za to. Prvi je vjernost odreditu - to je gost zadovoljniji vea je vjerojatnost da e ponovno doi. Drugi razlog je preporuka, odnosno privlaenje novih gostiju. Poznato je da e se jedan zadovoljan gost u prosjeku pohvaliti trojici drugih ljudi, ali nezadovoljan e loe informacije prenijeti ak devetorici! Preporuka jo vie dobiva na vanosti kada se uzme u obzir da su iskustva obitelji i prijatelja jedan od omiljenijih naina informiranja o odreditima za odmor, te ujedno i izvor informacija kojem ljudi najvie vjeruju. Tablica 1: Motivacija turista na odmoru u Hrvatskoj u 2010.godini MOTIVACIJA
9

V. Cetinski, Animacija u hotelijersko turistikoj ponudi , Hrvatska udruga hotelijera i restoratera, Opatija, 1999., str.17

10

Pasivni odmor, oputanje Zabava Nova iskustva i doivljaji Gastronomija Upoznavanje prirodnih ljepota VFR Sport, rekreacija Kulturne znamenitosti /dogaanja Zdrastveni razlozi Izvor: www.iztzg.hr

75 44 25 22 21 9 8 7 5

Iz tablice je vidljivo da je i dalje glavni motiv dolaska i odmora u Hrvatskoj pasivni odmor i oputanje. Bitno je naglasiti kako je zabava ve na drugom mjestu, a upravo na taj motiv utjee i sama animacijska ponuda. Odmah iza nje slijede nova iskustva i doivljaji koji su dananjem turistu od velike vanosti.

Tablica 2: Uloga zabave i novih iskustava u motivaciji turista

11

Izvor: www.iztzg.hr

Uloga zabave, novih iskustava i doivljaja je danas presudna u ponudi neke turistike destinacije. Turist tei nekom novom iskustvu, doivljaju kojeg e pamtiti i koji e zadovoljiti njegove potrebe zbog kojih je odabrao ba tu destianaciju. Iz tablice moemo uoiti kako se uloga zabave, novih iskustava i doivljaja iz godine u godinu postepeno poveava. Privlanost Hrvatske temelji se na prirodnim ljepotama, istom moru te istoi i ureenosti drave. Ove karakteristike Hrvatske nalaze se u samom vrhu liste karakteristika kojima su gosti zadovoljni. Premda je Hrvatska u nekim stranim medijima opisivana kao opasna zemlja, turisti se oito ne slau s tim. Uz to, lokalno stanovnitvo doivljavaju vrlo ljubaznima. Ljubaznost stanovnitva i osobna sigurnost nalaze se meu pet najatraktivnijih karakteristika Hrvatske. Elementi kojima su gosti manje zadovoljni uglavnom se odnose na ponudu dodatnih sadraja, primjerice kulturnu ponudu, lokalne manifestacije ili mogunost bavljenja sportom i rekreacijom. Ne moe se rei da su ovim karakteristikama turisti nezadovoljni, no cilj treba biti potpuno, maksimalno zadovoljstvo gosta. Osim toga, gosti oekuju bolju vrijednost i kvalitetu za svoj novac. To znai da je, uz zadravanje sadanjih cijena, potrebno unaprijediti kvalitetu i spektar ponude. Poznavanje razine zadovoljstva razliitim karakteristikama ponude nije dovoljno da bi se definirali najefikasniji koraci za poveanje ukupnog zadovoljstva, lojalnosti i vjerojatnosti da gosti preporue destinaciju. Najefikasniji nain poveanja ukupnog zadovoljstva destinacijom je unapreenje onih elemenata ponude koji visoko utjeu na ukupno zadovoljstvo gostiju. Stoga relativno nisko zadovoljstvo nekim specifinim aspektom ne zahtijeva uvijek i hitnu intervenciju. Treba odrediti prioritete. Izvrsnost se ne mora (a sigurno i ne moe) postii u svemu, ali mora se postii u onome to je gostima vano. Brojni elementi ponude pokazali su se vanim prednostima Hrvatske. To su elementi koji su gostima vani, a kojima su oni istovremeno zadovoljni. Kao primjer, izdvaja se
12

ljepota i istoa prirode, mora i samog mjesta te gastro ponuda izvan smjetajnog objekta. Gastro ponuda ne spada meu najvee izvore zadovoljstva u Hrvatskoj, no unato tome, gosti su njome vrlo zadovoljni . Spomenute prednosti potrebno je odravati na sadanjoj razini kvalitete. One su glavni aduti Hrvatske i poeljno ih je snanije promovirati i koristiti za nadogradnju imida destinacije. Da relativno nie zadovoljstvo nekog elementa ponude nije znak za uzbunu, moe se vidjeti na primjeru ponude kulturnih dogaanja te manifestacija vezanih uz lokalne obiaje. Gosti su njima zadovoljni manje nego drugim aspektima, no oni nisu meu prioritetima za unapreenje jer su relativno malo vani za ukupno zadovoljstvo Hrvatskom. Meutim, potrebno je kontinuirano pratiti promjene u zadovoljstvu ovim karakteristikama zbog mogunosti da njihova vanost za goste poraste i na taj nain postanu problematino podruje. Tablica 3: Aktivnosti turista u Hrvatskoj u 2010.godini Vie od 70 % gostiju Pliva i kupa se Odlazi u slastiarnice, kafie, restorane Odlazi u kupnju Odlazi na etnje u prirodi Posjeuje lokalne zabave Razgledava znamenitosti Posjeuje nacionalne parkove Odlazi na ples ili u disco Posjeuje koncerte,muzeje , izlobe Bavi se sportovima na vodi, ronjenjem Koristi zdrastvenorekreacijske/ wellness programe

Izmeu 50% i 70% gostiju Izmeu 30% i 50% gostiju

Izvor: www.iztzg.hr Aktivnosti turista su jedan od bitnijih imbenika za oblikovanje same turistike ponude, odnosno pruanje usluga za koje su turisti najzainteresiraniji. Iz tablice moemo uoiti kako je more i plivanje u moru i dalje vodei element turistike ponude Hrvatske. Vie od 70 % turista dolazi u Hrvatsku kako bi se kupalo i plivalo u moru. Zatim slijedi posjeenost lokalnim zabavama i razgledavanje znamenitosti. Ovaj oblik aktivnosti prakticira izmeu 50% i 70 % turista. Posjeivanje nacionalnih parkova, odlasci na ples, posjeivanje koncerata, muzeja, izloba, sportovi na vodi, koritenje zdrastveno- rekreacijskog wellnessa prakticira izmeu 30% i 50 % gostiju.

Tablica 4: Prosjena dnevna potronja po osobi u Hrvatskoj u 2010. godini

13

 UKUPNO Smjetaj Hrana u objektu Hrana izvan objekta Pie Kupnja Sport i zabava Kultura Zabava Izleti Ostalo Izvor: www. iztzg.hr. 58 28, 62 5, 27 6,43 2, 65 7,92 1, 40 0,66 2,68 1,44 0, 94

% 100 74 74 74 74 14 12 12 12 12 12

Logino je da to su turisti zadovoljniji turistikom ponudom to e i vie potroiti novaca u odreenoj turistikoj destianciji. Iz tablice je vidljivo kako se najvie troi na smjetaj, hranu i pie. Nakon toga slijedi kupnja koja ostvaruje 14 % prosjene dnevne potronje po osobi. Zatim slijede sport i zabava, kultura, izleti i ostalo koji ostvaruju 12 % prosjene dnevne potronje po osobi. Openito, moemo rei da je potronja turista u Hrvatskoj dosat velika, te je turizam vodea gospodarska grana Hrvatske. Ipak, treba poraditi na poboljanju kvalitete same turistike ponude kako bi stvrano vrijedilo pravilo vrijednosti za novac.

ZAKLJUAK

14

Animacija u turizmu je sastavni dio turistike ponude koja obogauje ponudu raznim sadrajima, a ima za cilj zadovoljiti turista, ispuniti njegova oekivanja, te samim time i poveati turistiku potronju. Dananji ovjek ima visoke kriterije i oekuje da njegovo dragocjeno slobodno vrijeme, posebice na odmoru bude to kvalitetnije ispunjeno. Zadaa je animacije da zadovolji potrebe i elje turista kroz animacijski program koji mora biti prilagoen tim potrebama i eljama turista na odreenoj destinaciji. To znai da se animacijski programi moraju konstantno unaprijeivati i mijenjati u skladu s potrebama turista. Veoma vana zadaa animacije je da potakne turiste na to veu potronju. To je jedan od najvanijih uinaka animacije u turizmu. Dakle treba napraviti to kvalitetniji animacijski program kako bi turisti bili zadovoljni i ostvarili to veu potronju.

POPIS LITERATURE:

15

1. Cerovi, Z., Animacija u turizmu , FTHM, Opatija, 2008.

2. M. Andrijaevi, M. Bartoluci, Z. Cerovi, V.Cetinski, R.epelak, J. Fox, G. Ivanievi,

V. Jadrei, P, Keros, M. Peri, R. Ravkin, Animacija u hotelijersko turistikoj ponudi , HUH, Opatija,1999.

3. B. Pirjevec, Turizam- juer, danas... , Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008.

4. M. Bartoluci, N. avlek, Turizam i sport, Fakultet za fiziku kuktutu Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1998.

5. www.iztzg.hr

16

POPIS TABLICA:

1. Tablica 1: Motivacija turista na odmoru u Hrvatskoj u 2010.godini.......................................11

2. Tablica 2: Uloga zabave i novih iskustava u motivaciji turista .............................................. 12

3. Tablica 3: Aktivnosti turista u Hrvatskoj u 2010.godini...........................................................13

4. Tablica 4: Prosjena dnevna potronja po osobi u Hrvatskoj u 2010. godini........................14

17