Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
7.3.3. Vijani spojevi 7.3.4. Numeriki primjer zavarenog spoja 7.3.5. Tabele za proraun zavarenih spojeva 7.3.6. Numeriki primjer vijanog spoja 7.3.7. Tabele za proraun vijanih spojeva
289
MK I
7.1. UVOD
Karakteristino je za projektiranje elinih konstrukcija da se posebna panja posveuje prijenosu sila iz jednog elementa u drugi. Uobiajena je konstrukterska praksa da se prijenos sila na mjestu spoja rjeava postavljanjem ukruenja, kako bi se rijeio problem lokalnih prekoraenja napona. To znai da se, vrlo esto i bez prorauna, dodaju elementi ukruenja koja osiguravaju siguran prijenos sila. Ovakav nain projektiranja spojeva elinih konstrukcija dovodio je do poveanja opsega rada u radionici, te se zbog toga poelo razmiljati o tome da se to vie pojednostavni radionika izrada, a da se razliita ukruenja za prijenos sila izostave ili da se postave samo kod onih spojeva gdje je to stvarno neophodno. Na slici 7.1. pokazano je koje dileme mogu nastati pri unosu koncentriranog optereenja u element.
Isto tako moe se uzeti primjer vieetanog okvira, gdje treba takoer donijeti odluku o izboru vrste spoj preka stup ( Sl.7.2.).
B. Pero
290
MK I
ZAVARENA IZVEDBA
VIJANA IZVEDBA
v.v. v.v. v.v.
B. Pero
291
MK I
Dalje e se posebno obraditi dva odvojena problema neukruenih spojeva: I. Prijenos koncentriranih sila na nosa II. Prijenos sila kod spojeva prekastup okvirnih sustava
hw
tw
h w1
-valjani profili
tf
L = 1.00 4
4 hw I f tw
-zavareni profili
Sl.7.3. Oznake
Pojedine koncentrirane sile F nemaju meusobnog utjecaja ukoliko se nalaze na razmaku emin ( Sl.7.4.):
F
e min
e = 4.7 L
e = 4.7 L
e min
4.7 L
B. Pero
292
MK I
Maksimalni tlani napon u hrptu uslijed sile F nastupa razliito za valjane i zavarene profile (Sl.7.5.):
F
tf r tw
F
F
tf
h w1
hw
tw
r tf VALJANI PROFIL
tf ZAVARENI PROFIL
Radi koritenja gotovih tablica za valjane i zavarene profile moraju biti ispunjene sljedee pretpostavke: elik mora zadovoljavati izduenje pri slomu B 22% Lokalna vitkost hrpta treba biti
hw 233 . tw
hw h E tj. za Fe360 w 350 , a za Fe510 0. 4 tw F tw
Gornji pojas nosaa sa kojega se prenosi koncentrirana sila je pridran (horizontalno i protiv zakretanja)
PRIDRANO
B. Pero
293
MK I
Iine x
If =
b f t f3 12
I f = Ix
I f = I x + I ine
Radi savitljivosti pojasa usvaja se da se sila s hrpa prenosi na pojas pod kutem od 30
F
tw r
30 30
a = tw + 2
[(
3 1 r + 3 t f
B. Pero
294
MK I
7.2.2. Nosiva sila uslijed dostizanja granice gnjeenja F (problem napona) Nosiva sila Fu dosegnuta je onda, kada je na mjestu maksimalnog naprezanja u hrptu dolo do gnjeenja (F), kako se vidi na slici 7.6.
F Fu
a a
Za raspodjelu napona ispod koncentrirane sile i za dosizanje sile Fu vani su slijedei parametri: krutost pojasa Ef da li je profil valjan ili zavaren irina raspodjele optereenja 'a' granica poputanja (gnjeenja) 'F' Analitiki model za izraunavanje sile Fu je nosa na elastinoj podlozi. Naime pojas nosaa moe se smatrati nosaem koji je elastino oslonjen na njegov hrbat (Sl.7.7.).
a F
GORNJI POJAS
tf r tw
HRBAT
F=F u
B. Pero
295
MK I
y IV + 4 a 4 y = 0
Rjeenjem ove jednadbe mogue je odrediti ovisnost napona o sili F na nosau. Ukoliko se uvede = F slijedi F = Fu, koja slui za valjane i zavarene profile: Fu = F t w 2 L 1 gdje je: Fu - nosiva sila obzirom na dostizanje gnjeenja (7.2.)
(7.3.)
Gnjeenje hrpta ispod koncentrirane sile na mjerodavnom mjestu poinje prvim dosezanjem granice gnjeenja F. Budui da se izraz za Fu temelji na uvjetu da je
max F, nosiva je sila ustvari elastina granina sila. Zato se izraz (7.2.) moe
koristiti kod spojeva koji su izloeni uestalo promjenljivom naprezanju gdje umor nije mjerodavan. Kod preteno statikog naprezanja lokalni maksimalni napon nije interesantan iako dosegne vrijednost F jer se razgrauje, tj. rasprostire se na vee utjecajno podruje.
B. Pero
296
MK I
Za valjane profile izloene statikom naprezanju moe se usvojiti empirijski model (Sl.7.8.):
tf r
tf r
F
s = a + 5 t f + r
)]
Sl.7.8.
(7.4.)
Za uvoenje koncentrirane sile na kraju nosaa u izrazu (7.2.) umjesto 2L stavlja se L, a u izrazu (7.4.) umjesto 5 stavlja se 2.5. 7.2.3. Nosiva sila kao posljedica instabiliteta Nosiva sila Fu obzirom na instabilitet ovisi od: irine rasprostiranja optereenja a visine i duljine hrpta hw i tw pomone veliine L (krutost pojasa) Potrebno je razlikovati lokalni i globalni instabilitet hrpta (Sl.7.9.):
A F B F
B. Pero
297
MK I
L 2 Fu = 0.80 t w F E 1 + 0.064 1 tw
(7.5.)
Kod izboavanja hrptova (globalni instabilitet) utvreno je da nosiva sila Fu nastupa kod veih vrijednosti L (krui pojas) i relativno veih visina hrptova. 7.2.4. Interakcija djelovanja koncentrirane sile i savijanja Djelovanjem koncentrirane sile i istovremeno napona uslijed savijanja, reducira se nosiva sila na vrijednost Fui: Fui = Fu ako je o 0.5 F (7.6.) (7.7.)
ako je 0.5 F o F
B. Pero
298
MK I
7.2.5. Numeriki primjer Nosa HEB 180 oslanja se na podvlaku HEA 340. Kvaliteta elika je Fe360. treba odrediti nosivu silu ako je nosa statiki optereen, dinamiki uslijed dosezanja gnjeenja F, te nosivu silu kao posljedicu lokalnog instabiliteta.
HEB 180
Za HEB 180 L=5.3cm =1.26
1
a=10.6cm
HEA 340
w
a=10.6cm
r=1.5cm
a=7.9cm
w
r=2.7cm
a=7.9cm
HEA 340
Slika 7.10.
granice gnjeenja.
L 2 Fu = 0.80 t w F E 1 + 0,064 1 tw 5,3 Fu = 0,80 0,85 2 24 2,1 10 4 1 + 0,064 1,26 = 722 kN ( za HEB 180) 0,85 Fu dop = 722 / 2,0 = 361 kN
B. Pero
299
MK I
B. Pero
300
MK I
C
PORAST TROKOVA MATERIJALA
Obzirom na preuzimanje momenta savijanja spoj moe varirati od zgloba (A) do nepominog (krutog) koji je prikazan na (C). Danas se smatra da se optimalna rjeenja postiu primjenom djelomino nepopustljivih spojeva (polukrutih) to se vidi za tip (B). Za ispravnu primjenu numerikih metoda prorauna potrebno je poznavanje konstrukcijskih karakteristika odnosa momenta (M) i kuta rotacije takvih spojeva. M Mcd
Sl. 7.11. Mcd raunski granini moment savijanja koji moe preuzeti spoj
B. Pero
301
MK I
Veliina raunskog graninog momenta Mcd spoja preka stup moe se izraunati iz sljedeih kriterija za pojedine kritine zone (Sl. 7.12.): A) Tlana zona -lokalna ili globalna nestabilnost hrpta stupa
C B A M
B) Posmina zona -granina posmina nosivost hrpta stupa
C) Vlana zona -teenje u hrptu stupa -teenje u pojasu stupa -teenje spojnih sredstava ploa, vijci, var -nosivost vijaka
Sl.7.12. Kritine zone spoja preka-stup
Ff
Ff
Ff
Ff
Ff
LOKALNI INSTABILITET Posmina nosivost hrpta stupa Teenje spojnih sredstava
GLOBALNI INSTABILITET
B. Pero
302
MK I
to se tie graninog momenta savijanja spoja Mcd, on se dobiva proraunom svih moguih sluajeva, tako da se odabere onaj najmanji:
max
q max
Mjerodavan Mcd
q max
q min
q max
q max
B. Pero
303
MK I
7.3.2. Zavareni spojevi Sigurnost zavarenih spojeva moe se analizirati za krajnje granino stanje i granino stanje upotrebljivosti. U praktinim zadacima najee se pojavljuju sljedei tipovi spojeva stup - preka (Sl. 7.15.)
r. M
MB
T - SPOJ
KUTNI SPOJ
7.3.2.1. Krajnje granino stanje Krajnje granino stanje nastupa dostizanjem tzv. nosivog optereenja, koje nastupa ukoliko je dolo do: graninog momenta savijanja spoja dostizanja rotacijske sposobnosti spoja Granini moment savijanja: Prema slici 7.12. u tlanoj zoni A dolazi do instabiliteta hrpta stupa uslijed normalnih i posminih napona. Pokusima je utvreno da poprena sila u spoju ne utjee znatnije na granini moment savijanja Mcd. Za odreivanje maksimalnog (graninog) momenta u spoju mjerodavno je teenje hrpta stupa. Sila u tlanom pojasu preke Ff prenosi se u hrbat stupa i usvaja se da je raspodjela ove sile na kraju zakrivljenja profila r jednaka na duini hrpta sc (Sl. 7.16.).
B. Pero
304
MK I
Ff
M M
tlak
Ff
sc
:1 2.5
1:1
Ff
t bf
Ff
Ff
rc tcf
(7.8.)
Dakle hrbat stupa postaje nestabilan kada normalni napon uslijed djelovanja sile Ff, koji je jednoliko rasprostranjen na dijelu sc, dosegne vrijednost granice poputanja
h r m= f , s f c
h = (hbA tbfA ) (hbB tbfB )
f =
(h (h
bB bA
tbfB ) tbfA )
r=
MB MA
(r < 0)
B. Pero
305
MK I
sc sudjelujua irina hrpta stupa u tlanoj zoni (prema izrazu (7.8.) Za sluaj ad c) vrijednosti koeficijenata m prikazani su na tabeli Tabela (za sc)
h sc
r f
i A
m
1 r f
2 B 1 A >2 B
1 f r
f r
s tA + s tB f 1 2 s tA r
1
s tB r 1 s tA f
A B
A 1
r f
h 1 sc
A
1 r f
B A B
<1
r f
h 1 sc
h sc h f sc r
r h 1 1+ f sc
sc sudjelujua visina hrpta u tlanoj zoni st sudjelujua visina hrpta u vlanoj zoni
h h r sc 1+ sc f 1 h sc 1+
h sc
B
r f
f r
h 1+ r sc f 1 h sc
A B
h 1 1 sc
f r
B. Pero
306
MK I
FfB hbB
B MB
FfA hbA
MA A
FfA
MA
FfB FfA
hsA
FfA
hbA
(7.9) (7.10.) (7.11.)
307
Sila Ff glasi:
F fi =
(h
, i = A, B
Rotacijska sposobnost Rotacijska sposobnost spoja okvirnog sustava je dostatna ukoliko je ispunjen uvjet:
M cd h = 0.8 22.8 hc b M pl l1
gdje je: Mcd granini moment savijanja spoja (za m=0) Mpl moment savijanja potpune plastine preke hc visina stupa hb visina preke l1 duina preke
B. Pero
MK I
7.3.2.2. Proraun zavara U neukruenim spojevima trebaju varovi u uvali, koji spajaju vlani pojas preke i pojas stupa, imati debljinu aw =0.5tbf.
Meutim mora se dokazati da potrebna debljina vara aw nije vea od 0.5 tbf. Ukoliko je aw > 0.5 tbf dobro je radi rotacijske sposobnosti spoja, ali je preoptereen vlani pojas preke tako da je potrebno ukrutiti vlanu zonu pojasa stupa. Vano je da moment koji prenose varovi Mw mora iznositi 1.4Mcd. Pri tome se kao sudjelujua irina zavara kod prijenosa vlane sile Ff sa vlanog pojasa preke na stup treba uzeti (sl. 7.18.):
bm = 2 tcw + 7 tcf
(7.12.)
t cw tcf
bm
Ff
bb
Ukoliko je u tlanoj zoni sprijeeno plastino izboavanje hrpta stupa mora biti zadovoljen dopunski uvjet: bm 0.7bb. Znai da se mora ostvariti sposobnost rotacije preke tj. da se na njoj realizira moment plastifikacije Mpl.
B. Pero
308
MK I
7.3.2.3. Granino stanje uporabljivosti Da bi se odredila deformabilnost globalnog sustava okvira potrebno je uzeti u obzir deformabilne karakteristike spojeva. To se moe postii uvoenjem krutosti spojeva EIv. Vrijednost Iv (moment tromosti spoja) odreuje se pokusima i za pojedine spojeve iznosi: Spojevi s obostranim prikljukom preki na stup
I v = 0.2 t cw hc hb2
(7.13.)
Kruti i T spojevi
I v = 0.075 t cw hc hb2
(7.14.)
Raunski model na temelju kojeg se moe uzeti u obzir deformabilnost spoja bez ukruenja i na taj nain proraunati globalnu deformabilnost sustava prikazan je na slici 7.19.
STUP
PRECKA
B. Pero
309
MK I
7.3.3. Vijani spojevi Spojevi s eonom ploom mogu se izvesti u okvirnim spojevima prema sl. 7.20.
Za vijane spojeve bez ukruenja potrebno je dokazati: a) Krajnje granino stanje Granini moment spoja Mcd:
Plastino izboavanje hrpta Teenje pojasa stupa Teenje vijaka Teenje hrpta stupa mjerodavan manji Mcd
Rotacijska sposobnost Nosivost varova Nosivost eone ploe b) Granino stanje uporabljivosti Pojedini kriteriji nosivosti navest e se redom kojim su gore prikazani:
B. Pero
310
MK I
Ff B h bB
t bfB
Ff A
t bfA
Ff A
PREKA
MB
Ff B
MA
Ff A
h bA
h sA
MA
Ff A
PREKA
hc
t eB bbB t cw bc rc tcf
2.5:1
STUP
t eA bbA
DETALJ B
2.5:1
1:1
sc
t bf
Ff
te rc tcf
sc
DETALJ A
Ff
rc tcf
t bf
Sila Ff koja je u preki tlana prenosi se u hrbat stupa tako da djeluje na sudjelujuoj irini sc:
sc = tbf + 2 t e + 5 (t cf + rc ) sc = 5 (t cf + rc )
(7.15.) (7.16.)
Izrazi (7.15.) i (7.16.) predstavljaju sudjelujuu irinu hrpta stupa u tlanoj zoni.
B. Pero
311
MK I
(7.17.) (7.18.)
hbA hbB
Dugaka eona ploa Sila u pojasu preke iznosi:
hsA hsB
Kratka eona ploa
F fi =
(h
2 t ef ) + 3 mi2 sc2
2
i = A,B
(7.19.)
mi uzima se prema tabeli II. Teenje pojasa stupa Sila Ff u vlanom pojasu preke prenosi se preko 4 vijka u pojas stupa. Granini momenti spoja Mcd iznose:
M cd = F f (hb tbf ) M cd = F f hs
(7.20.)
Ff =
4 bm m pl mc
-sudjelujua duina pojasa stupa
(7.21.)
bm = e1 + 4 mc + 1.25 n'
m pl =
2 tef F
1 mc = yc + rc 5
B. Pero
312
MK I
e1
Ff
t bf
n' n mc
rc
yc
t cf
M
linije teenja
bc t cw
Ff
t cf t cw w1 2Fb t cf 2Fb Ff
vijci
e1 1 2 Ff
v' 2Fb
bc
w1
e1 4 mc + 1.25 n'
Teenje vijaka Granini moment spoja Mcd dobije se iz izraza (7.20.), pri emu se sila Ff dobije iz izraza:
m pl m pl
F f mc ( Fbu F f ) n = 2 bm m pl
Izraz (7.22.) vrijedi samo za Fbu > Ff, dok je u ostalim sluajevima Ff = Fbu.
(7.22.)
B. Pero
313
MK I
Trenje hrpta stupa Granini moment spoja dobije se prema izrazima (7.17.) i (7.18.). Sila Ff u vlanom pojasu preke prenosi se na hrbat stupa na sudjelujuoj visini hrpta stupa st (sl. 7.23.).
st
e1
Ff (vlana sila)
rc tcf
Sl. 7.23.
st = e1 + 4 mc + 1.25 n'
Sila Ffi dobije se iz izraza:
F fi =
(7.23.)
F t cw st (hc 2 tc )
(h
2 t cf ) + 3 mi2 st2
2
Koeficijent mi ima isto znaenje kao i za tlanu zonu hrpta. Za simetrino izvedene spojeve m = 0, a za nesimetrino izvedene spojeve mi se odredi prema tabeli
h r m= f , s f c
Rotacijska sposobnost Spoj moe ostvariti sposobnost rotacije samo ako su mjerodavna oba ili jedno granino stanje za iznalaenje momenta spoja Mcd:
B. Pero
314
MK I
Nosivost varova Var izmeu vlanog pojasa preke i eone ploe treba iznositi:
0.5tbf (za dugu eonu plou) 1.1tbf (za kratku eonu plou zbroj oba vara)
Nosivost eone ploe Debljina eone ploe moe se dobiti iz istog izraza kao i za proraun pojasa stupa, osim to se umjesto razmaka vijaka na pojasu stupa mc, treba uzeti razmak vijaka na eonoj ploi me:
Ff =
4 bm m pl me
(7.24.) (7.25.)
F f me ( Fbu F f ) n = 2 bm m pl
Granino stanje upotrebljivosti Izrauna se pomou krutosti savijanja spojeva EIv:
h h2 Iv = c s 4 1 lb lb m2 + + + 3c 0 .4 t 0.4 tcw nb Asp tcf cw
1
(7.26.)
(7.27.)
B. Pero
315
MK I
7.3.4. Numeriki primjer zavarenog spoja Potrebno je odrediti granini moment spoja Mcd za primjer na slici
STUP HEA 300 PREKA IPE 500
MB
MA
Zadano:
F = 24 kN/cm2 (Fe360)
a) Moment plastinosti za preku (IPE 500) Tabela
M pl = W pl F = 2216 24 = 532 kNm
h = 0 , f = 1 , za m = 1 0.75 = 0.25
r h = 0.75 m = 1 r =0 i f sc
Za m = 0 (Tabela)
k = 41
k= 0.41 + 0.33 = 0.37 2
Za m = 0.5 (Tabela) k = 33
B. Pero
316
MK I
B. Pero
317
MK I
7.3.6. Numeriki primjer vijanog spoja Na slici je prikazan neukrueni spoj preka-stup okvirnog sustava. Treba odrediti granini moment savijanja spoja Mcd.
te t bf tcf IPE 500 bc w1 e1 t bw
Ff
MB
MA
hb Ff
tcf
HEA 300
hc
t cw
bb
Zadano:
B. Pero
318
MK I
F f = 518 kN F f = 368 kN
F f = 368 +
Odabrana irina eone ploe je 200 mm to odgovara irini pojasa preke. Zadovoljen je uvjet:
W pl = 42 cm 3 W pl = 20 cm 3 W pl = 20 +
40 (42 20 ) = 36cm 3 55
MK I
be t e2 W pl = 4
te =
4 W pl be
4 36 = 27 mm 20
te = 27 mm
c) Vlana sila uslijed teenja hrpta stupa
M B = 0.75 M A
r= MB = 0.75 MA
m = 1 r = 1 0.75 = 0.25
Sudjelujua visina hrpta st u vlaku
st = e1 + 4 mc + 1.25 n'
e1 = 120 mm
n' = (300 120 ) 1 = 90 mm 2
1 mc = yc + rc 5
rc = 27 mm yc = 28.75 mm
mc = 28.75 + 1 27 = 34.15 mm 5
(h
2 tcf ) + 3 m 2 st2
2
Ff =
= 643 kN
B. Pero
320
MK I
M B = 0.75 M A
za m = 0 za m = 0.5 za m = 0.25
r=
MB = 0.75 MA
F f = 504 kN F f = 390 kN
m = 1 r = 1 0.75 = 0.25
Ff =
sc = 247 mm
Budui da je Ff = f(sc) potrebna je redukcija za stvarnu sudjelujuu visinu hrpta stupa u tlaku sc:
sc = tbf + 2 t e + 5 tcf + rc = 16 + 2 27 + 5 (14 + 27 ) = 275 mm
Korigirana sila Ff
Ff = 275 447 = 498 kN 247
F
f) Varovi
bu
= 686 kN
a = 0.5 tbf = 8 mm
g) Rotacijska sposobnost Rotacijska sposobnost je zadovoljavajua jer je mjerodavno nastajanje graninog momenta spoja Mcd uslijed plastinog izboavanja hrpta stupa i teenja pojasa stupa. Rekapitulacija graninih momenata spoja Mcd Mcd = 231 kNm Mcd = 311 kNm
B. Pero
MK I
Mcd = 241 kNm Mcd = 332 kNm h) Zakljuak Mjerodavan je najmanji Mcd Mcd = 231 kNm
Vrijednosti Wpl
B. Pero
322
MK I
B. Pero
323
MK I
7.3.7. Numeriki primjer upetog spoja stup - temelj Na slici je prikazan upeti spoj stup - temelj. Potrebno je odrediti dimenzije i debljinu ploe, potreban broj i promjer vijaka, te dimenzije vara.
Nsd = 50,0 kN HE 200 A Msd = 50,0 kNm Tsd = 50,0 kN t pl MB-20 b pl a pl Zadano: Materijal: HE 200 A : Fe360 h = 190 mm b = 200 mm tw = 6,5 mm tf = 10 mm A= 53,8 cm2 Vijci: KV. 5.6
a) Izraun vara profil - podlona ploa
M sd ht
=
f
* - zanemaruje se naprezanje u hrptu (na strani sigurnosti) Tlana sila u pojasu od uzdune sile: NpN =
Ap A
N sd =
B. Pero
MK I
Ukupna sila u vlanoj pojasnici: Np = N*pM + NpN = 277,8 -18,6 0 = 259,2 kN = Fw,Sd Duljina zavara pojasnice l 2 200 = 400 mm Duljina zavara hrpta l 2 170 = 340 mm Maksimalna debljina zavara obzirom na debljinu hrpta i pojaseva nosaa: amax = 0,7 tmin = 0,7 6,5 = 4,6 mm Pretpostavljena je debljina zavara a= 4,0 mm, pa slijedi: uzduna sila:
Fw, Rd = Fw, Rk L 103,9 400 = = 332,5 kN > Fw,Sd = 259,2 kN 1,25 100 1,25 100 Fw, Rd = Fw, Rk L 103,9 340 = = 282,6 kN > Fw, Sd = 50,0 kN 1,25 100 1,25 100
poprena sila:
b) Izraun vijaka
100 cm
Nsd = 50,0 kN
c x 1 x2
A
2s s
Ft,sd
Usvojeno: c = 50 mm. Ekscentricitet uzdune sile e = Msd / Nsd = 50,0 / 50,0 = 1,0 m Ekscentricitet x1= 50 + 190 - 5 = 235 mm = 0,235 m Ekscentricitet x2= 1000 - 190/2 + 5 = 910 mm = 0,910 m
B. Pero 325
MK I
Uz pretpostavku da rezultantna sila odgovora betonske podloge djeluje u teitu tlane pojasnice, iz sume momenata na toku A slijedi sila Ft,sd u vijcima. Odabrana su po dva vijka na svakoj strani profila pa slijedi:
N sd x 2 = Ft , sd x1 Ft , sd = 50,0 0,910 =193,6kN 0,235
1,25
FV , Rd =
FV , Rk 1,25
B. Pero
326
MK I
f b,sd
t 2s
FV , sd = Tsd / 4 = 50 / 4 = 12,5 kN = Fb , sd
F1
s F2
Fb , Rd =
- Savijanje ploe od odgovora betonske podloge: s=(400-190-10)/2= 100 mm = 10 cm R=Ft,sd + Nsd = 193,6 + 50,0 = 243,6 kN Naprezanje
f B ,sd =
na
betonu:
Savijanje 1 f s b pl 2 2 2 s s 3 B ,sd = F1 + F 2 s = f B ,sd s b pl + s= 2 3 3 2 2 3 1 6800 0,1 0,24 2 0,1 3 2 = 6800 0,1 0,24 + 0,1 = 5,44 +1,81 = 7,3 kNm 3 2 2 3
ploe:
M sd
B. Pero
327
MK I
- Savijanje ploe od vlanih vijaka: M sd = Ft ,sd (c + 5mm ) = 193,6 0,055 = 10,7 kNm
M sd Wmin f y Wmin
1,1
1,1 M sd b pl t pl = = fy 6
2
min
t pl
min
Usvojene dimenzije ploe su 400 x 240 x 36 mm. Izgled ploe i raspored vijaka:
70 100 70
55 50
190 400
50 55
B. Pero
20 200 240
20
328