Vous êtes sur la page 1sur 21

LIKOVNA UMJETNOST 1. razred gimnazije 1.

POJEDINAC I OKOLINA Ljudsko gledanje odvija se u 2 faze, odnosno 2 radnje koje se smjenjuju i dopunjuju: Analiza ( izdvajanje djela iz cjeline, odnosno rastavljanje nejasne šarene mnogolikosti svijeta oko nas, na jasno primjetne potankosti, što ih spoznajemo mozgom ) Sinteza ( ponovno uklapanje svih pojedinačno promatranih detalja u cjelinu ) - pri tome ono što trenutno gledamo, uključuje i naše vizualno pamćenje Gledanje je proces u kojem se nevjerojatnom brzinom prebacuje pozornost s jednog djelića u vidnom polju, kojeg želimo vidjeti jasno, na drugo, i tako, zbrajajući djelić po djelić, slažemo oštru, cjelovitu sliku poput mozaika - to je proces u vremenu Svaki oblik ima smisao te je nastao kao rezultat djelovanja nekih sila, i te se sile iz njega mogu pročitati - sve su to tragovi iz nekog bivšeg vremena u prostoru, a mi ih naknadno čitamo i otkrivamo im značenje Znakove čitamo po načelu što su ga stari Rimljani zvali pars pro toto ( po djelu spoznajemo cjelinu ) Djela likovnih umjetnosti također su tragovi što ih likovni umjetnik ostavlja u prostoru u nekom prošlom vremenu da bi se njegova poruka ili postignuti sklad prenosio vremenom beskrajno ili dok se vrijeme ne izbriše ili čovjek ne uništi Grafologija Rukopis odaje raspoloženje onoga koji piše; nastaje kao trag pokreta ruke - Temeljna podjela rukopisa je u 4 skupine: oni koji pišu poput lukova, arkada ili poput ovješenih vijenaca, girlanda, oni koji pišu šiljato ili uglato Onaj koji piše arkadno, pokret usmjeruje prema drugima, pa je uobičajeno otvorena osoba, druželjubiva, lako uspostavlja kontakt s okolinom Onaj koji piše girlandno, bilježi pokret ili gestu prema sebi, pa se u životu slično povija prema drugima, prilagođuje, a ne nameće se Osobe koje pišu šiljasto, vjerojatno su i u životu oštre i energetične, kao što i one koje pišu uglato nisu meke i povodljive No, ne smije se sve shvatiti doslovno

-

Primjerice: onaj koji piše s nagibom slova prema desno ( dakle od sebe ) vjerojatno je darežljiv i otvoren prema svijetu i ljudima, a onaj koji piše nagibom na lijevo mogao bi biti štedljiv ili povučen u sebe No ne mora otvorenost značiti samo pozitivna svojstva , ona također može izražavati agresivnost osobe, ili biti izraz egocentričnosti i samoljublja Rukopisom se dakle prenosi i verbalna i vizualna poruka istovremeno; jednako i crtež u likovnoj umjetnosti ne opisuje samo nacrtano, nego svjedoči i o osobnosti umjetnika- crtača, a najčešće čak i šire, o duhu vremena u kojem je živio Likovna umjetnost razvija likovnu kulturu pojedinca i pomaže skladnom razvoju ličnosti, kao i lakšem i boljem snalaženju u okolini i bržem ( i pouzdanijem ) sporazumijevanju među ljudima

-

-

2. PREDMET Iz oblika uporabnih predmeta možemo pročitati i višeslojna značenja: razlog i svrhu njihova nastanka, uzrok izbora određene građe i tehnike proizvodnje, smisao oblikovanja, podrijetlo oblika i sl. Premda nisu stvarani kako bi prenosili poruke, nego su namijenjeni sasvim praktičnim svrhama, uporabni predmeti oblikom slijede namjenu, pa je na podjednak način i izražavaju Razvoj oblikovanja pojedinog uporabnog predmeta svojevrsni je vremenski vremeplov, jer u mijenama oblika očitavamo promjene običaja i navika, tehnološki razvoj i uvjete života Svaki uporabni predmet može nam poslužiti kao svjedok vremena u kojem je nastao i biti tumač razdoblja koje ga je oblikovalo Poštivanje građe – prvo je načelo i jedan od nužnih uvjeta za dobro oblikovanje Oblik usklađen sa svojstvima građe bit će prikladan za ono čemu je namijenjen, a ujedno će isticati svojstva građe, napose ako su materijali prirodni Drugo načelo je načelo dobra dizajna da oblik predmeta treba prilagoditi namjeni, što vodi tome da dobro i funkcionalno oblikovani predmeti oblikom slijede namjenu, ali se nju iz oblika ne može pročitati, pa dakle predmet i služi i izražava namjenu Suvremeno industrijsko oblikovanje postavlja jednako važan zahtjev da oblik predmeta mora odgovarati osobinama građe od koje je izgrađen

-

pa razlikujemo unikatne predmete koji pripadaju umjetničkom obrtu i industrijski proizvedene predmete. svetac koji nosi na ramenima i na glavi 3 kamena je sv. znak može biti višeznačan Znakovi. pa stoga ni likovi nemaju najčešće doslovno značenje onoga što prikazuju U Hrvatskoj su tijekom srednjeg vijeka postojala 3 grba «Trojedne Kraljevine Hrvatske» : sjeverozapadne Hrvatske kao šahovnica. U SVIJETU ZNAKOVA Značenje znaka ovisi o dogovoru ljudi koji se njime služe. Katarina napukli kotač sa šiljcima Predmete prikazane uz likove kako bismo ih prepoznali. služe tome da ih prepoznamo Obično su to predmeti ili oruđa kojima su bili mučeni ili umoreni kao mučenici za kršćansku vjeru Npr. nazivamo atributima Zaštitni znakovi industrija i njihovih proizvoda nastali u po uzoru na srednjovjekovne grbove Podrijetlo znakova u grbovima različito je i složeno.- Svaka građa ima neka osobita svojstva ( tvrdoću. Lovro drži sa sobom svoji veliki roštilj. sv. dok sv. glatkoću.masovna proizvodnja. Dalmacije s trima okrunjenim lavljim glavama i Slavonije s likom kune Oblik i raspored slova u abecedi kojom se svakodnevno služimo sadrži uspomenu na legendu o kretskom bogu Minosu ili Minotaurusu. Lik odjeven u antičku tuniku i palij ( plašt ) s velikim mačem kojeg drži uza se prikazuje apostola Pavla.kojima je prije gotovo 4 000 god bila zapisana priča o Minotaurusu iz grčke mitologije - - - . boju ) što tvore «karakter» nekog materijala i njegovu posebnu ljepotu Predmeti se proizvode ručno i strojno. a prije svega onaj o Tezeju. a jedan lik ili oblik u neko drugo vrijeme i na nekom drugom mjestu može značiti nešto sasvim drugo. polučovjeku – polubiku. uz kojeg se povezuje brojne grčke mitove. labirint) . iako većina ljudi nije ni svjesna njihova podrijetla. odnosno predmeti što ih se slika uz pojedine svece ili u njihovim rukama u sakralnom slikarstvu.industrijski dizajn 3. ni izvorna značenja Najstarije oblike iz kojih se razvila latinska abeceda mogli bismo opisati kao neku slikovnicu s nizom crtanih znakova. predmete što postaju znakovi prikazanih likova.točnije likovnih kratica. ali su s njim u vezi i neki pojmovi koje i danas rabimo ( npr. Stjepan đakon.

zaustavlja sliku života i stvarnosti što su u neprekidnom kretanju i trajno se mijenjaju Kompozicija – je raspored i odnos djelova neke cjeline . a ne njen točan prikaz Svako mjesto na slici ima određenu vrijednost i značenje Svako je umjetničko djelo uravnoteženo i skladno..4. kako ju ona vidi i vrednuje Upravo zbog toga nije opće prihvaćeno mišljenje kako fotografija objektivno prikazuje svijet i život oko nas Fotografija obuhvaća samo isječak i trenutak beskrajnog prostora i vremena. određuje ju ono što će fotograf odabrati od ukupnosti svijeta oko sebe. na plakatima i u izlozima.pokretna slika ) - - - - . ona nas svakodnevno prati u tisku. dok je u filmu odnos vremenski FILM. zauzeo prvo mjesto u životu suvremenog čovjeka. a posredno i na televiziji Za nju se najčešće govori kako objektivno i točno prikazuje svijet onakvim kakav jest. a druga ravnoteža sila ( svojstvena modernoj arhitekturi –npr zgrada UN-a u New Yorku ) U slikarstvu je odnos među djelovima slike prostoran. ali razlikujemo simetričnu ravnotežu ( zrcalnu ) i dinamičnu ( asimetričnu ) ravnotežu kompozicije: prva je ravnoteža oblika ( vaga ) . vremenska slika što nastaje i razvija se tijekom određena vremenskog raspona Sinteza svih umjetnosti ( osnovno izražajno sredstvo.sedma umjetnost. a to ovisi o tome s kojeg stanovišta pristupa i pod kojim kutom gleda Odabrani kut gledanja određuje odnos među prikazanim dijelovima. KOMPOZICIJA Fotografija je ogranak likovne umjetnosti s kojim se najčešće susrećemo u životu. no ona zapravo prikazuje samo onaj dio što ju zanima. a izborom i odnosom posreduje se određeni sadržaj i značenje Ona je izraz subjektivnog stava pojedinca prema zbilji ili njegova motrišta. pojavio se 1895 g. kao pretposljednja umjetnost.

jednoga za drugim. svjetlo ) mogu mijenjati i javiti i promjenjivim odnosima Montaža – povezivanje kadrova u vremenski slijed. postaju li nepregledni i «nečitki» ) Za oblikovanje bitne su dvije mogućnosti izraza: jasno i nejasno Cjelina je ono što je unutar okvira slike Za likovno djelo može jednako biti važno živo biće. razvoju sposobnosti doživljavanja filmskog djela u njegovoj punoći - 5.izdvajanje pojedinosti iz vizualne cjeline prostora Vremenski odnos dviju vizualnih jedinica filma odgovara prostornom odnosu među dijelovima neke likovne kompozicije Nasuprot statičnoj slici. kao i ono nestvarno i nestalno ( sjena ) Kad istražujemo kompoziciju neke slike. pravokutnik. razgrađuju li se ili razgrađuju. svako djelo ima neku temeljnu odrednicu.dužina. on nije zatvorena cjelina. nego je redovito u vezi s prethodnim i sljedećim kadrom Kadriranje. PROMATRANJE LIKOVNOG DJELA Uz kompoziciju. tip rasvjete ( meka ili kontrastna ) i kakvoća ( da li se posredstvom svjetlosti i sjene na likovima i predmetima oblike vidi jasnije.neprekinuti tijek snimanja. druga dva osnovna izražajna sredstva su odnos svjetlosti i sjene i oblikovanje Za odnos svjetlosti i sjene na fotografiji važna su 3 pitanja : količina ( prevladava li svjetlost ili tama ). elipsa ) - - . kut ) i planimetrije ( trokut.- Pokretna slika se uklapa u područje vizualnih i likovnih umjetnosti Kadar. kompozicija. zbirom kadrova stvara se ritam. ima u filmu jednako značenje i smisao kao kompozicija u slikarstvu ili književnom djelu Povezivanje spoznaja o likovnim umjetnostima i likovne kulture s umjetnošću pridonijet će razvoju filmske kulture svakog pojedinca. neku crtu što određuje poredak oko kojeg se sve može posložiti i postaviti Pri analizi fotografije se služimo pojmovima iz geometrije ( crta. tražimo kakav je red ili poredak elemenata međusobno i u odnosu na okvir. u filmu se unutar istog kadra svi elementi likovnog govora ( oblik. najmanja vremenska jedinica filmskog djela.

a cilj im je upravo suprotan. Caricare: natovariti. pretjerati ) način crtanja likova u kojem se svjesno naglašava ili pretjerano ističe neki dio njihove osobnosti s namjerom da se tako izobličeno «portretiranu» osobu ismije. kako bi istaknulo ono što smatra važnim Karikatura. str  … razni primjeri opisani ) - 6. presjekom ( okomitim presjekom kroz podove i stropove građevine s pogledom na zidove ) i nacrtom pročelja Osnova svakog crteža je crta ili linija Svaka je linija trag pokreta na papiru U likovnoj umjetnosti govorimo o slikarevu rukopisu. «likom bez lica» Crta je tvarna pojava i linija koja ima sama po sebi određena svojstva. st. CRTA I PLOHA Crtež – osnovno izražajno sredstvo svih likovnih umjetnika. da nacrtane osobe predstave simpatičnima i približe ih publici. izobličuje oblike iz stvarnosti ili mijenja odnose među njima. Najpoznatiji i najkreativniji hrvatski karikaturist je Otto Reisinger sa Perom. a odnos sadržajno: govoreći o rasporedu «opisujemo» sliku. tako da vidimo podove svih prostora ). raspored određuje kompoziciju formalno. da im povećaju popularnost Suvremenu novinsku karikaturu utemeljio je francuski slikar Honore Daumier u doba romantizma i realizma u 19. a od odnosu «tumačimo» je ( 80. bilješka vizualnih misli i likovnih zamisli Može biti samostalno i samodostatno umjetničko djelo Temelj arhitektonskog projektiranja: prikazuje se redovito geometrijskim nacrtimatlocrtom ( vodoravnim presjekom kroz zidove. da joj se naruga Ima i dobronamjernih karikatura koje samo umjereno naglašavaju crte lica ili lika. čime otkriva svoju umjetničku osobnost Dječji crtež uvijek izražava temeljno svojstvo dječje naravi: ona ne precrtavaju izgled stvari ili likova. jer dijete želi crtežom nešto izraziti.- Odnos međutim kazuje smisao i značenje što nastaju iz rasporeda. spontano i instinktivno deformira. može čvrsto ograđivati ili razgrađivati oblik ili može razgrađivati obris - - - - .( tal. što znači o načinu na koji oblikuje crtež.

što je premazuje tiskarskim crnilom i otiskuje. tako nastaju užlijebljene linije.metalno ( danas ).- Crtež je ponekad jasno naznačen i na slikama što su rađene različitim tematikamaakvarelu. Bakropis. st Kreda.razlikuju se od crteža po tome što ih autor urezuje ili upisuje u neku ploču . po svojstvima veoma različita sredstva. ali znatno mekše od onih u bakrorezu. bakropis. s tintom ili tušem na papiru (Kina). ulju. Srebrnu ili suhu iglu koja ostavlja veoma nježan sivkasti trag na papiru ) Pero. linorez i dr. dok se grafičke ploče može otisnuti i umnožiti Najpoznatije i najčešće primjenjivane tehnike su drvorez. odnosno tehinke Crtaće tehnike: Najosnovnija jer olovka koja ostavlja tamno sivi trag na papiru ( u renesansi se rabio srebrni šiljak.suh i prašnjav trag. - - . pogodna za razmazivanje ( prstima ) Crta ne pripada samo crtežu. a za bakropis se ploču priprema tako što je se premaže posebnim voskom. čvrst i oštar trag na papiru ( osobito na kraju ) Otopljenost i zamućenost crteža mekim ugljenom odgovarala je zamislima i sklonostima romantizma 19. a zatim se ploču umoči u kiselinu koja će moći prodrijeti i «izgristi» samo ona mjesta koja su oguljena. a razlika je u tome što se bakrorez urezuje neposredno na ploču. time će crte biti meke i kad se s ploče otisne. tzv. Linijom se može dočarati i volumen i prostor ili samo obrisom omeđiti potpuno plošni lik Za crtanje se rabe brojna. bio je podjednako prikladan i za slikare 20. nježne i meke. pa se u taj vosak urezuje crtež. freski itd. Drvorez – tipična grafička tehnika srednjeg vijeka i renesanse. ona je osnova za različite grafičke tehnike Grafičke tehnike. zamućene linije Zajedničko im je da se rade na bakrenoj ploči. a potom se ploče premazuju bojama i ono malo boje što se zadrži u ugrebenim linijama pri otiskivanju u tiskarskoj preši oblikuje crtež na papiru Važna je razlika i to što je crtež samo jedan. bakrorez. st. guščje ( kroz povijest ).koristio se u baroku i rokokou .

sjaj se postiže lakiranjem površine. prelazi se preko slike sa užarenom lopaticom da bi se rastopile različite epohe.kreda pomiješana s bojom. pastel. koje oblikuju motiv - - - - - - . površina je uvijek sjajna ( može se i dodatno pojačati lakiranjem ) Na papiru. tipična je kompjutorska grafika. oblikovana u štapiće. papir ( akvarel ili vodene boje. odvojenog olovnim okvirom se spajaju. i oblikovanje. st. građa plohe i tehnike slikanja su različite: ploha može biti zid ( freska ).na svodu i zidu. ne može se nanositi boja na boju ( uništava se prethodni namaz ).vodene boje. svjetlostsjenu.lazurni. komadići obojenog stakla. a crtež mu je pretpostavka. suha i nema sjaja.na svim djelovanjima arhitekture ( zid. kroz niti osnove provlače se niti potke. računalo također omogućuje samostalan stvaralački rad crtača i oživotvorenje njegovih najsloženijih maštarija 7.in pasto Uljene bolje mogu se miješati ( boja iznad boje ). uz to što je i crta uključena u slikarsko djelo Slikarske tehnike: freska. u svježu žbuku se stavljaju različiti obojeni komadići ( pločice. drvena ploča ili platno ( tempera. s njime se mogu nanositi tanki i debeli namazi. s mogućima velikim rasponima svjetlosti i tame. SLIKARSTVO I STIL Slikarstvo jer umjetnost oblikovanja plohe.cjelina će se doimati više slikarski i slikovito. može se ostvariti tanki namaz. tehnika suhog traga na papiru. u crkvenom prostoru. svoj i pod ). ulje na platnu ili drvu. konoplje. boja se nanosi na svježu žbuku. boja se miješa sa bojom.na zidu i na drvu.izrađuje se od vune. radi se na tkalačkom stroju. neprozirna tehnika. uljene bolje ). svile. lana.vezan za prozor arhitekture.gusta. kockice ). slikarski kartoni. tempera gvaš itd ) Slikarstvo rabi jednaka izražajna sredstva kao i fotografija: kompoziciju. suše se zajedno. mozaik. čineći jedinstvenu kompoziciju dodatno pojačanu s metalom zbog širine i visine prostora.tempera. tj. pamuka. boja se razmazuje prstima ili trljačima za papir Vitraj. više slojeva. proziran (brzo se suši ) . što nastaje na zaslonu računala.akvarel. enkaustika. što je bitno za iluziju prostornosti i dubine Za kraj 20. ulje. svaka posebno. stvara se mističnost Tapiserija. boje Na drvu. na podlogu se boja nanosi sa rastopljenim voskom. suši se s njome i dobiva žbuku. a potom se može ispisati. tanki namazi.pigment boje u kojeg se unosi masnoća. zbog utjecaja svjetlosti.

figura ) Minijatura.- Temeljno izražajno sredstvo je boja Stil – zajednička svojstva likovnih djela nekog razdoblja Svako povijesno razdoblje je razvilo i primijenilo. POLIPTIH ( više dijelova ) Pala. pa ga tako izražava i prenosi gledatelju.( 3 dijela ). pisali su je po pergameni.opisuje odnos stvaranja svijeta do pojave Krista .znanost unutar povijesti umjetnosti koja se bavi pitanjem «tko je tko» i «što je što» na slici Najzastupljenija je kršćanska ikonografija. za svoje doba.razlikujemo ih prema oblicima: 1. 2.minijatura. IKONOGRAFIJA I IKONOLOGIJA sve što nas okružuje možemo promatrati na dva načina.oltarna slika s jednom religioznom temom i donatorom - - 7.opisivanjem i tumačenjem smisla i značenja Ikonografija. tek kad se u ljudskim zajednicama oblikuju organizrane grupe i podjela rada Kao što kompozicija neke slike ovisi o spoznaji i motrištu autora prema svijetu oko sebe.na posuđu. ornament.Iluminacija. TRIPTIH. oblici.način komponiranja slikarskih djela nekog razdoblja ( a ona uvijek imaju nešto zajedničko ) ovisi o načinu života i mišljenju tog doba i ima povijesno značenje Slikarstvo unutar knjiga. vazama. 3. inicijal Inicijal. DIPTIH ( 2 dijela ).obrađena teleća i janjeća koža Slike na uporabnim predmetima. svojstven način komponiranja Kompozicija se prvi put pojavila u pećinskom slikarstvu srednjeg kamenog doba ( mezolit ). naglasak stavljen na crtež.slika unutar crkvene knjige ( može zauzimati pola ili cijelu stranu ). ornamenti i figure Oltarne slike na drvu.posebno ukrašeno prvo slovo teksta ( vitice.geometrijski.biblijske teme Starog i Novog zavjeta Stari zavjet.

st ): riba IXTIS. priroda je naslikana realistički. kao i pojedini likovi koji su temelj slikovnog portreta Kroz povijest umjetnosti razlikujemo 3 načina prevođenja riječi uz sliku: - 1. sin Božji. ). janje s aureolom 2. i 14.naučna disciplina u povijesti umjetnosti koja se bavi tumačenjem značenja i smisla slike kao likovnog dijela Metoda.opisuje sadržaje iz evanđelja. SIMBOLIČNE SCENE ili PRIZORI. GOVOR SIMBOLA. evanđelisti – Marko (lav). METODA REDUKCIJE. METODA SIMULACIJE. prvi prikazani ljudi – nagi ljudi. st. slobodni prikaz Doslovni prikaz.(4.( 11. jednostavna pozadina. a neki kao Boga ) Ikonografske metode.prikazani uvijek najosnovniji likovi ili reduciranje likova. težište slikarsko sa religijskog sadržaja prebacuje se na prizore iz svakodnevnog života. Matej (anđeo). ali svaki umjetnik odabire «svoje teme» i prikazuje druge prizore (npr.prostor 3.simulacije i narativna Prikaz. Ivan (orao) Biblijski tekstovi su podloga slikarstvu. kada umjetnici u prikazu nastoje određeni biblijski događaj vezati za najvažnije likove i njihove atribute. neki prikazuju Krista kao čovjeka. Spasitelj -križ.slobodni Tema. 15. jelen. i 16. u centru: drvo oko kojeg je žena-zmija.Isus. ). st.vlastita slikarska vizija kada slikar slobodno doživljava tekst i slobodno prikazuje događaj jer mu je tekst slobodni poticaj Ikonologija. NARATIVNA METODA.javlja se u razdoblju gotike kada umjetnici opširno pričaju slikom ( 13. bez elemenata ambijenta ( prirode ) gdje se radnja događa 4. doslovni prikaz 2. sidro (spas).( renesansa. Luka (bol).kada gledajući likove dočaravamo tekst Slobodni prikaz.iz kršćanske ikonografije. religijska tema umjetniku je postupila kao izlika da bi mogao naslikati vlastiti okoliš unutar metode simulacije. palma.-4. ) – romanika. golubica.( od 2. Krist. sukladni prikaz 3. pričaju jedan biblijski događaj uvodeći detalje ili dodavajući nešto što se može pretpostaviti iako nije napisano u Bibliji ( srećemo i u renesansi ) 5. i 12.kada slikar sve dijelove teksta prenosi na sliku Sukladni ili odgovarajući prikaz.međusobno različite te ih po tome prepoznajemo 1.- Novi zavjet. st. –10. ). iza priroda . st.

perspektiva značenja  preko nje se izražava odnos vrijednosti među likovima i njihov odnos u prostoru neki je jos zovu hijerarhijskom – važnije osobe su veće u odnosu na prostor kod semantičke perspektive. a imenica perspektiva znači gledanje.). Vidjeti. niti se usporedne crte približavaju. boja ravnomjerna U romaničkom slikarstvu. razabrati. prostor i likovi plošni. ).tal. Vertikalna perspektiva. već se razmiču. donji dio.donji pojasevi su bliži. odnos među prikazanim likovima ovisi o njihovom položaju na hijerarhijskoj ljestvici. romanika (11 i 12. obrnut način prikazivanja volumena gdje se likovi na slici ne smanjuju razmjernom udaljenošću.profil. pa se predmet umjesto smanjenja povećava prema dubini prostora Trodimenzionalne građevine su iskrivljene u raznim smjerovima. i 14. PROSTOR U PLOHI. način prikazivanja prostora na dvodimenzionalnoj plohi slaže se na površini slike po visini. na pojaseve ( crta označava tlo ). odnosno stvaranja predodžbe o dubini prostora prospicere.drugo iznad prvog ploha se dijeli: u egipatskom slikarstvu .kasna antika i rani srednji vijek. a boja je ravnomjerna položaj. a gornji udaljeni. koje su označile pogled na svijet Perspektive: 1.PERSPEKTIVE Perspektiva u likovnim umjetnostima označava način prikazivanja volumena na plohi slike. jer slikar oblikuje dio po dio i mijenja smjer gledanja stavljajući dijelove arhitekture jedno do drugoga - .egipatsko i bizantsko slikarstvo.en face. Obrnuta perspektiva. a ne o položaju u prostoru 2. st. a tijelo.raspored ikonografskih tema unutar crkvenog prostora 9. st.razdoblje gotike ( 13. likovi su istih veličina. gornji dio. Semantička ili ikonološka perspektiva. naglašeni obrisnom linijom.- Ikonografska-topografija. također se javlja podjela prostora na pojaseve i odvajanje likova na zemlji u odnosu na likove na nebu 3.glava u profilu. odnosno način viđenja stvari i svijeta Svakom stilskom razdoblju odgovara određena perspektiva Na nju utječu društveno-ekonomske prilike i poimanje pojedinaca naspram društva Kroz povijest umjetnosti razlikujemo nekoliko vrsta perspektiva.

i 18. jednake udaljenosti ( susjedne stranice ) postupno se približuju ( prednja i stražnja su bliže od lijeve i desne ).udaljenije .tople boje.moderna umjetnost. Koloristička perspektiva. ili 5. nego se i njezinim posredstvom izražava spoznaja o beskraju prostora Po prvi put u povijesti čovjek spoznaje beskrajnost prostora ( svemir ) Kod ikonografskih tema unutar atmosferske perspektive. temeljno i najizraženije sredstvo slikarstva . . pa se stvara iluzija da nije to naslikano. Trojstvo ) 5. kada je pored likova naslikan prostor.ton. Geometrijska perspektiva.hladne boje. 4. -boje.( fovizam ). razdoblje ( 17. naglašene kontraste u prednjem planu i izbljeđivanje u daljini Atmosferska perspektiva je prirodna optička pojava i postojala je oduvijek Na baroknoj slici. likovi lebde pa prostor nema granica - - - 6.- Neke elemente obrnute perspektive nalazimo u bizantskoj umjetnosti od 6. ne služi samo uvjerljivijem prikazu prostranstva. zračna ili linearna. 3. temelji se na iskustvima promatranja koje umjetnici rade i prenose na sliku Poput geometrijske. jer na njemu vidimo svih pet pojava: 1.gubi se s udaljenošću.bliže .primjenom ove perspektive postignut je uvjerljiv dojam dubine prostora 10. jednake dužine se skraćuju. st.hladnije Pojedinosti i obrisi oštro su ocrtani u prednjem planu.barok. jednak razmak među usporednim dužinama ( bočne stranice ) po dubini se suzuje. Sv. a u daljini se smekšavaju i gube Tonske promjene.. Atmosferska perspektiva. a crte perspektive vode u dugom smjeru 4. st.st. što je na temelju iskustva promatranja. ). razdoblje 20.-15. postupno se smanjuju. Masaccio. tj. već stvarni prostor ( npr.svjetliji. 2. a neke prostorno udaljenima ili primjenjuje prostorni odnos boja . javlja se iluzionistička perspektiva. umjetnici prenose u slikarstvo Tri bitne promjene: u obrisu tonovima i bojama uslijed djelovanja atmosfere: obris. s time da je gotovo svaki predmet i volumen naslikan iz drugog kuta. prirodna pojava. i 16. razmjerno s gledanošću Za provjeru prividnih promjena pravilnih oblika kada se protežu u dubinu najprikladniji geometrijski lik je kvadrat. temelji se na iskustvu gledanja Udaljeni likovi i predmeti od promatrača. st.razdoblje renesanse ( 15. ). temelji se na činjenici da se neke boje čine prostorno bližima. tupi ( dalje od gledatelja ) Pravocrtno / linearno Pored geometrijske. arhitektura. pravi kutovi postaju oštriji ( bliži gledatelju ). BOJE U PRIRODI I UMJETNOSTI Boja je najvažnije.

mir (maslinova grana. djevojaštvo. Ljubičasta . i 3 hladne. strast. odnosno optika Boje imaju simboličko značenje i vrijednost. a tri su složene narančasta. narančasta i žuta.čast. ljubičasta i zelena Postupni prijelaz od toplih boja hladnima ili obratno ovisi o valnoj duljini svjetlosnih zraka ( na hladnom kraju spektra ljubičaste su najkraćih valnih duljina) Nakon primjetna dijela spektra.ljubav. a zatim slijede infracrvene zrake ) Komplementarne boje. što se tiče boja. sramežljivost. bolest. podjela. plemenitost. bogatstvo. poznatom istraživaču međudjelovanja boja na slici: u vrhovima trokuta su 3 temeljne boje. Ružičasta .um. radost. lovorov vijenac). kraljevstvo. skladna je zbog toga što sve te boje stvaraju najskladniju paletu ili spektar boja Dugine boje. strpljenje.slatkoća. tamno crvena . Zelena . vjernost.čarobnjaštvo. kardinalska boja. ljubičasta i zelena što nastaju miješanjem susjednih osnovnih boja Koloristički trokut spektra boja prikazan je prema J.aristokracija. dostojanstvo. Ittenu. istina.crvena. žuta i ljubičasta. Crna . Plava . među njima složene. smrt. uz jednu osnovnu dolazi ona složena boja sastavljena od dviju osnovnih: crvena i zelena. sjaj. modra i narančasta Sva 3 pojma istražuje fizika.modra. znanost o svjetlosti i bojama. revolucionarna boja svih zastava. uzvišenost. Žuta .- Priroda koja nas okružuje. dolaze nevidljivi dio u kojemu su ultraljubičaste zrake. mir. nesreća. umjetnost Narančasta . svjetlo. bogatstvo. a na toplom kraju spektra su crvene boje najvećih valnih duljina. osnovne 3 boje su crvena.plodnost.čistoća. nježnost.vrag.na osnovne i složene. žuta i modra.na 3 tople.podjela. nada. Bijela . a nasuprot njima komplementarne 2. pamet. Grimizna .tuga.su spektar od 6 boja koje se prelamaju kroz kapljice vode sa sunčevim zrakama Podjela boja.parovi što se nadopunjuju. razum. besmrtnost (evergreen). - - - - . pokora. teror.1. ona također imaju i psihološko i prostorno značenje Simboličko značenje boja: Crvena .

zbog čega moramo ili obići skulpturu ili se ona mora okrenuti oko svoje osi pred nama Kiparsko djelo sadrži mnogo različitih kompozicija. stvara unutrašnji mir.umara. Žuta . koliko ima kutova gledanja .snažno.djeluje svečano. hladno. suprotno od crvene.dubinu Kiparsko djelo se može osjetiti.djeluje smirujuće. razdražujuće djelovanje. životne radosti. pasivno. posebice fovisti posebno značenje boja i u kršćanskoj religiji: Bogorodica ( modra haljina i crveni plašt ). disanje i mišićnu napetost. Krist ( ljubičasti. a u bijeloj boji se utapaju Postoje i monokromne ( jednobojne ) slike. izaziva osjećaj zdravlja. Zelena .dok gledamo jednu boju u duhovnoj slici pojavljuje nam se simultano ( istodobno ) njena komplementarna boja. tajanstveno. Bijela . KIPARSTVO Kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena Kipar svoje djelo oblikuje u nekoj tvari. opipom Da bismo ga sagledali u cjelini. odmjeriti. obično skulpture ili zidni reljefi Čim se miješaju dvije ili više boja nastaje međuovisnost boja i kompozicija boja Simultanost boja. popravlja raspoloženje. jer je na zemlji tu boju smio nositi samo car ) U crnoj boji nestaju sve boje. pupurni.- Psihološko značenje boja: Crvena . valja ga vidjeti sa svih strana. Plava . iako se nalaze na istoj udaljenosti od oka Prostorne vrijednosti su ponajbolje iskoristili slikari u umjetnosti (tzv.U ljudskom oku tople boje se čine bližima. a hladne daljima. te ono ima i treću dimenziju.djeluje poticajno. Ljubičasta . potiče koncentraciju i umiruje. koloristička perspektiva). djeluje blago. Prostorno djelovanje boja.urođena težnja za ravnotežom Sve boje na slici se dovode u međusobnu vezu i odnos ( Cezzane. ubrzava puls. odmara vid. veselo.majstor u kompoziciji boja ) - - . plašt: kao nebeski vladar. očaravajuće i prigušuje strasti. Velike je vidljivosti i upotrebljava se u prometu. pa i «pročitati» dodirom ruke. izaziva radost i veselje i predstavlja nadu.djeluje mistično. Narančasta .odmara.11.

jer joj haljina ne pada u naborima prema zemlji. a tako je oblikovana i glava. nabire se među nogama. kontrast na površini ( svjetlo-tama ) ili ( svjetlo-sjena ) oblikovan volumen .najzastupljenije oblikovanje ljudskog lika Elementi forme. te mramorni kip božice pobjede Nike ) Mladić stoji uspravno. može biti figurativna ili apstraktna Figurativna.1. ipak.boja ( materijala ili ona koju nanosi umjetnik ) Kiparski oblici nastaju na 2 osnovna načina: modeliranjem i klesanjem (tesanjem) Stari Grci su najviše oblikovali atlete ( sportaše ). kanon: idealna proporcija ljudskog tijela ( 1: 7 – glava.usporedno jedna do druge Po središnjoj okomitoj razdjelnici. jedva primjetno.Reljef . kao usporedba nemira sa slikom mira Ulomak je bez glave i ruku. čini se kao da se bori protiv snažna vjetra. simetrične.2.- Budući da je u kiparstvu najčešće riječ o ljudskom liku. grčki kipar Polikled je sve to realizirao na statui «Kopljonoša» . VISOKI RELJEF. nego se pripila uz tijelo. možemo je obići sa svih strana. dok je lijeva noga zabačena unatrag. desna noga mu je malo ispred lijeve.ploha . kao što je i desna podlaktica malo niže spuštena od lijeve ( te razlike daju živost kipu kako ne bi bio samo lutak ) Kip ženskog lika je u svemu suprotnost prvome. odredivši neka pravila ( brončani kip mladića iz Kurosa. krilo se prostire prema natrag.Mobil Statua. uspinjući od ramena do vrha.Reljef. a slobodni kraj joj vijori sa strane - - . kompozicija znači kako se odnosi glava prema trupu i udovi prema cjelini tijela Prema načinu oblikovanja: .volumen . nasuprot ovoj silnici što se uspinje prema naprijed.prostor -površina . nego je nagnuto naprijed. ponovno se.Mjerila.velika razlika između izbočenih i udubljenih dijelova . 1:10 – šaka ) . trup i glava su u jednoj ravnini. lijeva i desna polovica su jednake.kiparsko oblikovanje s prednje i bočne strane Prema načinu obrade: 1. tako da u obrisu podsjeća na val Uz naglašen nagib i kretanje lika prema naprijed.Statua .linija .slobodno stoji u prostoru. kontrapost: položaj ljudskog tijela koji utjelovljuje pokret i mirovanje. nepomično: noge. koso. noge i ruke. no u preostalom djelu sve je u pokretu Tijelo nije uspravno.

kipovi su složeni prema okviru svojim položajem ( od poluležećeg stava.3. Skladan i harmoničan odnos.nema izbočenja. stvarajući jedinstven plašt 12.moderna skulptura koja se radi od laganih materijala. do stojećeg ) to su statue naravnih veličina koje se svojim položajem prilagođavaju arhitektonskom okviru Harmonija statua odnosi se na to da se one ne nameću jedna drugoj.- 2.Nekada se statue nalaze na krovovima.Pored građevina. NISKI RELJEF. npr. lunete portala Takva se podređenost zove subordinacija ili zakon kadra - - - . a ujedno veličaju svoga zaštitnika Vrste kiparstva: . ULEKNUTI RELJEF.slobodno oblikovanje kipova koji dominiraju i međusobno se sukobljavaju u privlačenju i odbijanju .podređenost kiparstva arhitekturi . Nadređeni ili dominantni odnos kiparstva na arhitekturu. KIPARSTVO I GRADITELJSTVO Uobičajena je uloga kiparstva u graditeljstvu svojom ikonografijom ( koga i kako prikazuje ) biti svojevrsnom osobnom kartom arhitekture. pa što je brzina veća. već da stvaraju kiparsku poziciju i idealno se uklapaju u okvir 2. je neznatna Ovisi o struji zraka. pobliže odrediti namjenu i značenje građevine Tri odnosa kiparstva na arhitekturu: -skladan i harmoničan odnos . spojeni različiti oblici stvaraju labilnu ravnotežu Njegova masa. plohe se počinju spajati.oblikovanje plohe s vrlo malom razlikom između dijelova 3.Kipovi su različito postavljeni na arhitekturi kao scenska kulisa kad građevina služi kao pozadina . samo udubljenja Mobil. ali služe kao ukras na građevinama .javlja se u grčkoj arhitekturi i to posebno na timpanonu ( zabat ili zabatni trokut hrama ). pa zaklanjaju sav krov. kipovi se mogu naći i na zidinama te također služe kao ukras. volumen.u razdoblju srednjeg vijeka na portalima ( ulazima u crkvu ) nalazi se reljef koji odražava podređenost kiparstva arhitektonskom okviru. Podređenost kiparstva arhitekturi.nadređeni ili dominantni odnos kiparstva i arhitekture 1.

jedno od 7 svjetskih čuda Antike Kipovi na zdencima.reljefni prikaz bez prekida zbog spiralnog oblikovanja Skulptura ili kiparstvo oplemenjuje fontane ili gradske zdence Nadgrobna skulptura.sakralni i profani I jedni i drugi podizani su svecima i ljudima. ulicama. običnim ljudima u spomen na različita zbivanja i pojave Najčešće se javne spomenike. u centru oltara. a nalazi se na arhitekturi grčkih hramova Statue na dovratnicima portala mogu zaklanjati konstruktivni elementi ( stup ) Reljef na kolumnama. dajući im dodatnu veličinu i dostojanstvo Krajem 19. kipove postavlja na visoka postolja.. česmama. staklena vuna. kipovi se postavljaju u nivou pješaka. plastične mase i različiti prešani oblici papira Zavarivanje. prolaznika To približavanje donosi jednu intimnost između prolaznika prema nazočnosti samog spomenika Takve statue možemo pronaći na javnim mjestima.od najjednostavnijih do najraskošnijih grobnica unutar crkvenih građevina gdje su pokopani kraljevi. lift.ovisi o umjetniku kako i na koji način će postaviti kiparsku formu unutar fontane Unutar crkava imamo kiparsku formu.umjetnost oblikovanja prostora. vidikovac i prostorije: 1. carevi… Ako je grobnica u crkvi na povišenom postolju. pobjedama i porazima. što ih doslovce «uzdiže» iznad razine prolaznika. Kolos na otoku Rodosu. znanstvenicima i vojskovođama ( najčešće na konju ).kameni sarkofag Moderni materijali: željezo. fontanama.umjetnicima i državnicima.30 m.statua koja zamjenjuje stup.nova tehnika u kiparstvu kada se koristi željezo kao materijal za izradu statue - 13.- Javni kipovi.na oltarima koji ujedno postaju nadgrobni spomenici. staklo. oblikovanjem prostora oblikuje se i volumen . GRADITELJSTVO ( arhitektura ) Arhitektura.jer ima stubište. ulazi u sastav oltara Statua građevina. trgovima i parkovima Karijatide. st.

stožac (krov).kamen. prostor ( volumen obuhvaćena zraka ) Graditeljstvo. dovoljno svjetlosti zbog propusnosti svjetlosnih elemenata u ledu. nema prozora i dimnjaka.Prvotne građevine: .drvo. nema prozora i dimnjaka: manjak svjetlosti. manjak svjetlosti. tvarna ovojnica prostora i ono što je neprimjetno.vrata i prozori Vrata. drvo. dubina i vrijeme Razlika između skulpture i arhitekture je u tome što skulpturu ne moramo uvijek obilaziti. utvrde ) . a u novije doba i cementa Temeljna podjela arhitekture1. jer se ona može i okretati pred nama.armirani beton. beton . kosi. kule. unutrašnji prostor: jedinstven . Profana arhitektura ( svjetovna ili civilna ) 2.više stupova povezano Stub. višeslojan ili kupolast Otvaranje zida. radi čega se i poduzima gradnju Njena je prvotna svrha da nas zaštiti od prirodnih nepogoda te od pretjerane vrućine i hladnoće Arhitektura ispravlja i ugađa klimatske uvjete kako čovjeku odgovara .eskimski iglu. prostor: jedinstven .Materijali: tradicionalni. materijal: kamen (suhozid). krov: teret ( ravan/kosi ). opeka. dvoslojan. šiblje.komunikacija između vanjskog i unutarnjeg prostora Prozor.nadprozornik i doprozornik Stup. stožac (krov).bunja ili kažun.zid-nosač.jednoslojan. kocka. glina. Religijska arhitektura ( sakralna ili crkvena ) 3.vezivna građa sastavljena od pijeska. slama Tradicionalna gradnja. zemlja.koliba.valjak (zid). uz povremeno kretanje oko vlastite osi Arhitektura je umjetnost u kojoj je gotovo podjednako važno vrijedno ono što je primjetno. okrugla presjeka. unutrašnji prostor: jedinstven .nosač kvadratnog presjeka Žbuka.moderni. Fortifikacijska arhitektura ( zidine. slama.je likovna umjetnost koja ima praktičnu namjenu. mogu biti povezani lukom ili ravnom gredom ARKADA.- - Ima četiri dimenzije: širina.nosač.neolitska kuća iz Vučedola. materijal: šiblje. led. prenapregnuti beton. kvadar.kuglasti oblik. dok arhitektura miruje i zahtijeva od nas dvostruko kretanje: obilaženje izvana i kretanje iznutra. aluminij i staklo . dimnjak. vapna i vode.oblik: valjak (zid). nema prozore. visina.

- Druga podjela arhitekture1.muzeji. već zbog toga da ih ispuni slikama izvedenim od komada raznobojnog stakla. st.općina.stupovi. pak. st. koje izgledaju kao suvremene projekcije dijapozitiva. prozori uski i maleni poput strijelnica. samostani c) građevine za gospodarske i društvene djelatnosti. Javna arhitektura. no ne zbog vidika ili svjetlosti ( kao u modernoj arhitekturi ).crkve.( 13. st.od 5. jedina dvorana za predavanja. džamije.a) kuće zajedničkog stanovanja. lukovi.neboderi b) obiteljske kuće 2. jer graditelji nastoje oblikovati crkvu što sličniju tvrđavi Gotička crkva. sinagoge. te se umjesto zidova postavljaju ogromni prozori. tvornice Sakralna arhitektura. st.iskazuje uvjerenje suvremenog čovjeka da je počelo novo doba koje mora pronaći svoj posve novi izraz Tlocrtom. crkve služe različitim namjenama Crkva je bila jedina galerija suvremene umjetnosti prošlih razdoblja. st. ). jedini prostor društvenog okupljanja. jedina škola međuljudskih odnosa i ponašanja za sve staleže i slojeve stanovnika.višekatnice . nego i njihovo poimanje života Romanička crkva. a načinom oslikavanja svodova i kupola niječu granicu prostora i stvara privid da se unutrašnji prostor crkve pretače u beskrajni prostor svemira u kojemu je. bolnice. sve u kretanju i mijeni Moderna crkva. ). ). ukrasni oblici. moderne crkve se razlikuju od građevina svih ostalih epoha i razmjerno su toliko smionije i maštovitije. naprotiv. prostorom i oblikovanjem. nije izražavala samo njihovu vjeru u Boga. ). i 14. sabor b) zgrade namijenjene duhovnom životu. odricanjem od svega što je bilo uobičajeno u oblikovanju sakralne arhitekture tijekom 2000 godina.( 20.( 11. kapiteli. do 15. Stambena arhitektura.a) upravne zgrade. parlament. često je ovalna. i 12. svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja među feudalcima kao i osjećaju nesigurnosti i ugroženosti tadašnjeg čovjeka i njegovu uvjerenju da je sreća jedino u zaštiti iza debelih i što zatvorenijih zidova Ideal ljepote su stoga zvonici poput kula. jedina koncertna dvorana u gradu. Ona je odgovarala duhovnim potrebama građana.( 17. jedino kazalište itd. a u unutrašnjosti rasipaju bogatstvo boja poput najraskošnije pozornice kazališta (vitraj ) Barokna crkva. kazališta. i 18. slavi veću sigurnost i snažan gospodarski razvoj gradova na temelju obrta i trgovine. koliko se i suvremeno doba bitno izdvaja iz cijeloga prethodnog razvoja čovječanstva - - - - - - .

) Osim u arhitekturi omjeri su nevidljiva. ponajprije o suncu i vjetrovima.- Strogo razvijeni ritmički odnos među članovima je temeljno svojstvo arhitektonskog dijela Ritam tvore redovito dva člana. KULTURA STANOVANJA Da bismo odredili treba li kuću smjestiti u prednji ili stražnji dio vrta. što također određuje i uvjete unutrašnje kompozicije. srebrnih relikvijara ili minijatura Ritmičko ponavljanje jednakih motiva postiže se u obradi kovina. ili dijelovi arhitekture Ritam se postiže i u odnosu mase ili volumena i šupljine ili prostora Načelo se ritma primjenjuje podjednako u najvećem urbanističkom planiranju. Matricama Osjećaj skladna ili neugodna ritma uglavnom se temelji na usporedbi s našom ljudskom građom i sastavom tijela 14. kao i u najsitnijem ornamentu na obrubima tkanina. pak ovisi o prirodnim uvjetima. koje se često može imenovati kao puno-prazno Osim ritmičke smjene dijelova svojstvenih plohi ili unutar otvora. manja govori koliko centimetara na prikazu odgovara ( većem ) broju centimetara u prirodi Čovjek mjerilo stvari.to načelo je slijedila starogrčka arhitektura ( mjere: palacdlan-pedalj-lakat ruka-korak itd. lijevo ili desno na građevinskom zemljištu moramo poznavati uvjete okoliša Hoćemo li kuću postaviti usporedno s ogradom vrta ili pod nekim drugim kutom. tzv. - . raspored prostora po namjeni protezao se po visini građevine: u prizemlju je uobičajeno bila konoba ili sprema ( nije bilo pogodno za stanovanje zbog vlage ). tijekom srednjeg vijeka. OMJERI I PROPORCIJE Nacrt je u mjerilu: od dviju brojaka. ritmički se mogu nizati i skulpture. odnosno rasporeda prostora po namjeni U kućama jadranskih gradova. renesanse pa i baroka. ali uvijek nazočna potka u kompoziciji svakog likovnog djela i jedan od odlučujućih činitelja njegova sklada ili nesklada 15. primjerice.

a kuhinja u potkrovlju ( praktična za to doba.pluća grada: parkovi. industrija i promet - Nisam dovrsila jos 2 poglavlja knjige jer iskreno mislim da ih neće staviti( barem ne u tom obliku ) i ne da mi se sad to izvlačiti xD Valjda su ok bilješke. vodeća uloga u povijesti i razvoju ljudskih zajednica.opremiti i urediti stan prema vlastitim potrebama. rekreacija.stanovanje. URBANIZAM Grad je najveća i najsloženija čovjekova tvorevina. ni o tehnici. najsloženija kompozicija oblika u prostoru na Zemlji.?? - 16. jer se nije morao graditi dimnjak ) Temeljno načelo stambene arhitekture. nego o tome koliko je čovjek razvio vlastite potrebe za udobnošću i skladnim stanovanjem i koliko je posvetio pozornosti i stvaralačkog duha da to na najbolji način riješi. potleušicu ili dvokatnu vilu Temeljno načelo suvremena slobodna pojedinca. jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i društva Organizam grada. perivoji 4 funkcije grada. smješteni uz more Kultura stanovanja ne ovisi ni o imetku. enjoy :P . bez obzira posjeduje li jednosobni.prostor za dnevni boravak na 1 katu ( piano nobile ). spavanje na 2. a ne prema izvana nametnutim i općeprihvaćenim normama Načelo funkcionalne simetrije. ili peterosobni stan.nisu građeni da lijepo izgledaju izvana.unutra prema van Tako su bili i dubrovački ljetnikovci. nego iznutra.