AUTOR

SAMUEL BECKETT- U OEKIVANJU GODOTA

Samuel Beckett (1906.-1989.), dramatiar je i romanopisac irskoga podrijetla. Od 1938. ivi u Parizu te nakon rata poinje pisati na francuskom jeziku. U svojim djelima daje krajnje pesimistinu viziju svijeta i prikazuje ivot kao igru viih sila u kojo je ovjek sveden na fizioloko i duhovno vegetiranje, na besmisleno ''trajanje'' ispunjeno patnjama i uzaludnim iekivanjima spasa. Dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost 1969. godine. Djela: ''U oekivanju Godota'', ''Svretak igre'', ''Malone umire'', ''Murphy'', ''Molloy'' VRSTA DJELA: antidrama u dva ina VRIJEME I MJESTO RADNJE: ne moe se precizno odrediti i dobivamo tek oskudan opis krajolika u didaskalijama

Radnja U oekivanju Godota je drama u dva ina. Kao to sam naslov kae, dva glavna lika Vladimir (znan i kao Didi) i Estragon (znan i kao Gogo) ekaju dolazak Godota. Njih su dva najvjerojatnije skitnice koji su se prije sastali sa misterioznim Godotom koji im je rekao da ga ekaju na mjestu gdje su oni na poetku drame. Drama poinje Vladimirovim dolaskom na pozornicu. On ugleda Estragona i drago mu je to ga vidi. Oni se raspriaju sve dok Estragon ne krene izuti svoje cipele. Nakon molbi za pomod i muenja oko svlaenja, Estragon napokon skida cipele. No, nakon toga se pojavljuje pitanje to raditi sada. Neko vrijeme priaju o svojoj prolosti i o nekim tekstovima i dogaajima iz Svetog Pisma, sve dok ne primjete jedno stablo. Pogledaju ga i poinju govoriti to bi mogli napraviti. Estragon odjednom doe do ideje da se objese, no nemaju ue da se objese. Njihova razmiljanja i prepirke preikida iznenadni Pozzov dolazak. On im po svom dolasku tvrdi da oni stoje na njegovoj zemlji. Pozzo nije doao sam, nego sa svojim slugom Luckyem. Pozzo im objanjava mnogo stvari od kojih je jedna sumrak. Pozzo im je tik prije njegovog odlaska objasnio pojam sumraka i kako pada nod. Prije svog odlaska on im je rekao dosta toga o Luckyu, i oni su od njega htjeli da on plee i misli. Lucky je plesao i iznio svoje miljenje o jako dubokoumnoj temi, ali sa jako nerazumljivim govorom tako da ga je Pozzo prekinuo. Prije odlaska Lucky je ugrizao i ozlijedio Estragona. Prije njihovog dolaska dolazi djeak koji Vladimiru kae da Godot nede dodi danas, nego sigurno sutra. Takoer saznajemo da djeak ivi i radi kod Godota i da ima brata kojeg Godot tue. Konano je pala nod i Vladimir i Estragon su se odluili razidi preko nodi. Time zavrava prvi in drame. DRUGI IN Poetak drugog ina je isti kao i prvi. Vladimir se na isto mjesto vrada, no ovaj put je pozornica bez Estragona. Nakon kratkog vremena na pozornicu dotrava Estragon sav uplaen govoredi da ga prati desetak ljudi koji su ga ved istukli i ele ga i sada istudi. Vladimir mu kae da se smiri i da se ne boji niega dok su skupa. Kada su obojica shvatili da opasnosti nema, Estragon eli da odu, no Vladimir ga podsjeti da ekaju Godota. Estragon tada predloi da se njih dva raziu i dva

puta kae da de otidi, no svaki put ostane na mjestu. Tada nakon njihovih prepirki na pozornicu upadaju Lucky i Pozzo, no obojica se odmah srue i ne mogu se didi. Vladimir objanjava Estragonu, koji tvrdi da se ne sjeda nieg od juer i da nisu juer bili ovdje, da jesu i da su i Lucky i Pozzo bili tamo. Kada Vladimir i Estragon priu Pozzu on im kae da je oslijepio. Oni mu pomau da se ustane, no i oni sami padnu i ne mogu ustati, no to im nakon nekog vremena uspije. Pozzo jo uvijek trai njihovu pomod. Njih dvojica razmiljaju i dvoume se i na kraju mu pomognu. On im onda kae da dignu i Luckya, to oni i naprave po Pozzovim instrukcijama. Oni ga tada zamole da Luckyu kae da pjeva ili misli, no on im kae da je Lucky onijemio. Pozzo i Lucky onda odu. Vladimir se neko vrijeme udi o ljudskom postojanju i o samome sebi, dok Estragon za to vrijeme spava. Vladimir produbi Estragona i njih dvojica se jo malo prepiru. Malo prije nodi, ponovno dolazi djeak koji im ponovno kae isto, da de Godot sigurno dodi sutra. No djeak Vladimiru ovaj put tvrdi da ga se ne sjeda i da on juer nije bio ovdje. Vladimir ga pokuava razuvjeriti, no to mu ne ide od ruke. U tom razgovoru saznajemo da Godot ima bijelu bradu i da se djeakov brat razbolio. Djeak odlazi, a Vladimir i Estragon ponovno gledaju stablo i ponovno se ele objestiti, no nemaju ue. Oni odluuju da de se i sutra vratiti na isto mjesto, ali da de ova put donijeti ue. Kraj ovog djela jako je smijean i mnogo citiran: Godot Cijela radnja ove drame vrti se oko ekanja jedne osobe - Godota. Vladimir i Estragon cijelo vrijeme ekaju Godota u nadi da de im njegov dolazak donijeti svijetlo u ivot. No Godot nije doao i Vladimir i Estragon govore da de dolaziti na to mjesto sve dok on ne doe. Godot svaki put alje djeaka koji im govori da de Godot dodi idudi dan. Tako se njihovo beskrajno ekanje Godota nastavlja. Na kraju djela mi ne saznajemo nita osim toga da de se oni vratiti. Misteriozni Godot vue se kroz cijelo djelo, a o njemu ne saznajemo ba nita osim da ima bijelu bradu i da tue djeakova brata. Vane injenice kao tko je on, kako izgleda (osim brade) i zato ga Vladimir i Estragon ekaju i kako im on moe pomodi ne saznajemo. ak ni sam Beckett nije odao tajnu misterioznog gospodina Godota. Likovi VLADIMIR je jedan od dvojice glavnih likova. On je Estragonov najbolji prijatelj i drue se cijeli ivot. On je vedi od Estragona i brani ga cijeli ivot. Vladimir je dosta obrazovan za osobe koji vode onakav ivot i uvijek objanjava Estragonu mnoge stvari. ESTRAGON je drugi od dvojice glavnih likova. Vladimirov je najbolji prijatelj i uvijek su skupa, unato tome to je Estragon mongo puta predloio da se rastanu. Estragon je manji i slabiji, i puno gluplji od Vladimira zato je uvijek pod njegovom protekcijom. POZZO je sporedan lik u ovoj drami. On je jedan pametan putnik koji se kroz dramu pojavljuje sa svojim slugom Luckyem. Glavne likove nauio je dosta stvari, ali u drugom inu je oslijepio i jedini oslonac mu je bio Lucky.

LUCKY je Pozzov vjerni sluga. On je ved star i nije sposoban za nita zato svoje poslove sluenja obavlja to bolje moe u nadi da de ga Pozzo zadrati. Prije je znao mnogo stvari kao ples, itanje i miljenje. Na Pozzovu zapovijed jednom je plesao i mislio, ali ne ba uspjeno. U zadnjem inu saznajemo da je Lucky gluhonijem. DJEAK radi za Godota. Svaki dan on bi doao kod Vladimira i informirao ga da de Godot dodi idudi dan, no Godot nije doao. Njegov brat i on rade kod Godota i poprilino im je dobro, osim tio Godot tue njegova brata povremeno.

O DJELU: Mehaniko ponavljanje prostorno-vremenskih okvira odvijanja radnje, pojavljivanja likova, njihovih dijaloga i statinih scenskih situacija potpuno usporavaju radnju i oduzimaju joj smisao. Likovi izgovaraju nepovezane monologe isprekidane bezbrojnim neloginim stankama, naglim promjenama teme razgovora, bezrazlonim ponavljanjima prigodnih jezinih fraza bez pravoga znaenja. Komunikacija meu likovima izostaje i zbog fizike onemogudenosti (nijemost, sljepoda likova). Likovi pokazuju i nemogudnost voljnoga djelovanja, a esta je pojava da se iskazane namjere ne ostvaruju, kao u ovom primjeru: ''Vladimir: Onda idemo?, Estragon: Idemo! (Ne miu se s mjesta)''. Ova drama nije ni komedija ni tragedija: likovi su po svojoj pojavi, govoru i postupcima komini, no dojam koji pobuuju krajnje je tragian. Zato su je kritiari i nazvali traginom farsom. Drama nema klasinoga dramskoga sukoba i dramske napetosti koja raste i razrjeuje se tijekom dramske radnje. Dramska je radnja statina, a scenski prostor iznimno siromaan i u oba ina isti. Pojedinosti o likovima, mjestu i vremenu radnje saznajemo iz oskudnih didaskalija. Replike su kratke, isprekidane, slabo tematski povezane i sadrajno oskudne. No, bogat je i neogranien niz asocijacija, simbola i metafora koje svaki gledatelj stvara tumaedi ideje i poruke ove neobine drame.