GIMNAZIJA PULA

MATURALNI RAD

MODA I POMODARSTVO

KOLSKA GODINA: 2006./2007. ISPITNI ROK: LJETNI MENTOR: TANJA CARI, prof. GIMNAZIJA: OPA

UENICA:Anela Jokanovi -----------------------------------(potpis) RAZRED: IV. D

U Puli, 15. svibnja 2007.

I. UVOD
Razmiljajui o temi svojeg maturalnog rada, jedini uvjet pri odabiru bio je zanimljivost. elja mi je bila obraditi temu o kojoj bi i inae eljela saznati neto vie. Moda kao lajtmotiv mojeg maturalnog rada pokupio je sve moje simpatije. Moda me oduvijek fascinirala, moda upravo zbog injenice da o njoj nisam znala sve to sam eljela. Iako sam oduvijek voljela i pratila promjene prvenstveno visoke mode, tek ovom prilikom sam, zapravo, poela razmiljati o uzajamnoj povezanosti mode i drutva i njihovim meusobnim odnosima. Kako je moda izmeu ostalog i drutveni fenomen koji je u stalnom pokretu i vjeno prolazi kroz promjene, usustaviti znanje o modi nije nimalo lako. U svojem radu pokuala sam upravo to. No moda je puno kompliciranija i baviti se njome na dvadesetak stranica i tvrditi da smo u njima uspjeli obraditi sve to je se tie bilo bi suludo. Moda se moe promijeniti za 10, 20, 30 godina, a moe joj biti dovoljan i trenutak. Takve oscilacije zahtijevaju puno vie truda u prouavanju od onog kojeg sam ja utroila. Zbog toga u se u svojem radu dotaknuti samo sri mode kao drutvene pojave i vrlo vane komponente drutva. Pokuat u pojednostaviti naine mijenjanja modnih trendova, njezine odnose s nekim njoj bliskim pojmovoma poput stila, kia itd. Cijeli ovaj rad moemo smatrati mojim pokuajem prikupljanja znanja o modi kako bih bolje shvatila podruje definicije mode. Uspostaviti definiciju mode, prvenstveno kao drutvenog fenomena znai ugurati svo ili bar veinu znanja o modi u samo par reenica, nikome nije jo uspjelo pa to nee biti niti moj pokuaj. Iskrena elja mi je da e ovo biti rad u kojem e se moi uivati neovisno o afinitetima i stajalitima naspram mode.

II.
1.

MODA
Sama rije moda nastala je iz latinske rijei modus to znai nain (odijevanja,

ponaanja), tj. ona je pokazatelj ukusa nekog vremena i odraz duha odreenog razdoblja. Iako postoji mnogo teorija mode, svi modni teoretiari slau se u jednom: definiciju mode kao drutvenog fenomena nemogue je saeti u jednu reenicu. Tako Milan Galovi (Doba moderne i raanje novog pluralizma// Tekstil, 7/2000.) pokuava dati to jednostavnije objanjenje pojma moda. Po njemu je ona: ... za ovjeka sredstvo identifikacije i socijalizacije, prijepor s okolnim svijetom, simbolika komunikacija, obveza prestia, predmet uitka i primjenjena umjetnost. Jedan od najpoznatijih teoretiara mode sociolog Georg Simmel u svojoj monografiji Kontrapunkti kulture (Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.) iznosi svoje stajalite u kojem pojam moda objanjava puno saetije orijentirajui se uglavnom na drutveni aspekt mode smatrajui da je ...moda oponaanje danog uzorka i udovoljavanje potreba za drutvenim osloncem, vodi pojedinca na put kojim idu svi, prua openitost.... On dalje pie da moda prua pojedincu i zadovoljenje njegove potrebe za razlikovanjem, izdvajanjem i promjenom, tj. osim to pojedincu prua osjeaj pripadnosti nekoj grupi ili klasi, prua i osjeaj odvojenosti i diferencijacije od neke druge grupe ili klase. No taj svojevrsni individualizam ipak ne prelazi granice aktualnog stila te ostaje unutar trenutnih modnih trendova. S druge, strane moda ne doputa pojedincu razvijanje njegove individualnosti do te mjere da ovjek zbog svoje nesposobnosti i nematovitosti prihvaa neki modni krik kako bi sebi osigurao egzistenciju u odreenom drutvenom krugu. Kao glavnu poveznicu ovih dviju definicija moemo odrediti prvenstveno utjecaj i posredstvo mode pri ovjekovoj potrazi za vlastitim identitetom i poloajem u drutvu. Individualni identitet sam po sebi ne moe postojati ako pojedinac kao drutvena jedinka nije podvrgnut kritikom oku drutva koje taj njegov identitet kao dobar ili lo, prihvatljiv ili ne itd. Moda je jedan od vrlo vanih imbenika i alata u ovjekovoj socijalizaciji, a koristi mu da spozna svoj ukus te tako otkrije gdje pripada ali i gdje ne pripada. ocjenjuje

Spomenom mode kao imbenika socijalizacije, modu samu po sebi moemo gledati i kao jednu vrstu jezika kojom ljudi komuniciraju meusobno. Ona je sustav simbola u kojem svaka pojedina boja, oblik, miris, materijal nosi svoju poruku i ima semiotiku ulogu u drutvu. Kada pojedinac npr. odlui odjenuti odjeu crne boje, on s time odabire to eli da ljudi o njemu misle. No glavni problem pri tome jest da simboli mogu mijenjati svoje znaenje i poruku, a takoer, mogu u isto vrijeme prenositi i vie poruka. Ipak, i jedan vrlo nedrutveni aspekt mode je vano spomenuti, a to je upravo vanost mode za pojedinca nevezano za drutvo kojeg je on dio. Osim to je moda jedan od svojevrsnih posrednika pri postajanju pojedinca punopravnim lanom odreene grupe ili klase, ona sama takoer postaje dijelom pojedinca i prua mu zadovoljenje njegove potrebe za uivanjem u, njemu estetski, ak i umjetniki, primjerenim stvarima.

2. MODA I MODERNITET
Neizostavan pojam pri raspravljanju o modi jest modernitet. Nema mode bez moderniteta ni moderniteta bez mode. To je uzajamna veza, meuovisnost dvaju pojmova koji se esto grekom smatraju istovjetnima. Isto tako se grekom esto modernitet definira kao mijena svih vrijednosti unutar aktualnog stila dok je on zapravo zamjena, kombinatorika i neodreenost svih vrijednosti. Zamislimo li da je modernitet kod, moda u tom sluaju predstavlja sr svakog moderniteta. Modernitet je moda koja se matrerijalizirala i koju mi prihvaamo kao modu i eventualno odabiremo zbog njezine bliskosti s naim ukusima.

3. MODA I STIL

U definiranju mode esto dolazi i do zabune kod definiranju stila. Iako su moda i stil dva vrlo srodna elementa, njihova su znaenja razliita. No toliko se meusobno isprepliu da je njihov meusobni odnos vrlo neodreen. Gillo Dorfles se u svojoj knjizi Moda (Golden Marketing,1997) uhvatio u kotac s ovom problematikom te pie: Svaki novi stil obino 'postane moderan', a kada 'proe moda' (dotinog stila), on je najee osuen na propadanje, zbog ega je esto teko razluiti pravi stil od prave mode, te se na kraju ta dva termina poistovjeuju. On dalje jasno objanjava razliku izmeu mode i stila navodei rijei katalonskog estetiara Xaviera Ruberta de Ventosa: ...stil...onaj oblik koji odgovara potrebi za izraavanjem nekog novog gledita ili nekog novog sadraja drutvene ili kulturne stvarnosti, dok je moda ...bilo koji oblik, namjerno izmiljen ili nametnut iz razloga koji nisu neposredno vezani za neku 'kulturnu novost' koja zahtijeva stilsku interpretaciju stvarnosti...moda odgovara na subjektivne potrebe ili na posve objektivne potrebe koje su strane umjetnosti. U skladu s time, stil bi se trebao smatrati pokretom u umjetnosti iji su uzroci vidljivi u drutvenim i politikim prilikama vremena u kojem je pojedini stil aktualan, a stil kao takav bi trebao predstavljati potrebu za umjetnikim izraavanjem ljudi toga vremena. Nasuprot tome, uzroci mode ne moraju nuno imati tako duboko uporite. Ipak, i nakon prihvaanja razlike izmeu mode i stila, i danas je veliki problem prihvaanja odreenog umjetnikog pravca kao mode ili kao stila. Laiki reeno, teko je ustvrditi da li je neki kulturni pokret ili umjetniki pravac dovoljno velik da bi ga se moglo nazivati stilom ili je on samo moda nekog stila, tj. dio nekog veeg pokreta. Dakle, moemo ustvrditi da je odreeni stil taj koji kroji modu sebi suvremenog vremena i da moda sama, bez stila, ne postoji jer moda je u biti moda odreenog stila, a stil s druge strane ne postoji bez mode jer se upravo u njoj stil materijalizira.

3.1.

MODA I UMJETNOST
5

Ovaj problem za sobom vue jo jedan, odnos izmeu mode i umjetnosti. Prijanji teoretiari u odnosu na dananje neto su tee priznavali meuovisnost ovih dvaju termina. Njima u korist zasigurno idu prikazi umjetnikih djela i naina odijevanja pojedinog razdoblja (npr. odnos izmeu arhitekture i enskih frizura antike minojske kulture ili slikarstava i mode renesanse). Dorfles smatra da su ta dva fenomena kroz povijest mogla biti puno povezanija i meusobno utjecajnija nego to je to bio sluaj te je zbog toga i on sam, kao i velik broj suvremenih modnih teoretiara i sociologa, skeptian u priznavanju utjecaja mode na umjetnost i obrnuto.

4.

MODA, ODIJEVANJE I UKRAAVANJE

Osim to se pojam moda vrlo esto smatra sinonimom za pojam stil, isto tako se

esto upotrebljava i za pojmove ukraavanje i odjea.. Svaka moda zapravo predstavlja samo odreeni i pojedini nain ukraavnja i odijevanja. Moda je fenomen koji se prvenstveno manifestira kroz specifino ukraavanje ili odijevanje. Kada govorimo o odijevanju i ukraavanju, najstariji pristup razmatra njihovu funkcionalnu komponentu. T. Polhemus i L. Procter u djelu Moda-povijest, sociologija i teorija mode razmatraju teoriju Bronislawa Malinowskog da ljudska bia funkcioniraju na nain da bi zadovoljili svoje temeljne potrebe. Kao rijeenje tih potreba, ljudska bia stvaraju niz kulturnih odgovora. Npr. potreba za skrivanjem od vremenskih neprilika navodi ljude da stvaraju razne zaklone, potreba za toplinom u hladna vremena navodi na izradu toplih odjevnih predmeta itd. Naravno, klimatski uvijeti ne moraju nuno odreivati nain odijevanja. Vrlo dobar primjer jest odgoj drevnih Spartanaca koji su itav ivot bili odijeveni u vrlo oskudnu odijeu kako bi ojaali svoja tijela. To opet moemo povezati s miljenjem G. Dorflesa da jedno od uporita u odreenom stilu moemo traiti u politikim i drutvenim prilikama odreenog razdoblja. Njihov stil ivota bio je usko povezan s njihovim stalnim ustrajanjem da budu spremni za borbu i obranu Sparte u svakom trenutku i to se oitavalo u njihovom nainu odijevanja, tj. njima specifinoj modi.

Ako odijevanje spominjemo u kontekstu zadovoljenja osnovnih fiziolokih potreba tada je logino da ukraavanje u istom tom kontekstu smatramo suvinim. No, ovjek ipak ima potrebu za ukraavanjem. Jedno objanjenje jest da ukraavanje omoguuje individualno izraavanje i odlian je posrednik u predoavanju okolini nae osobnosti. Isto tako, zbog odreenog naina ukraavanja, spadamo u odreen dio zajednice. Pored osnovnih ljudskih potreba, postoje i one sporedne koje su posebno u suvremenim drutvima poprimile veliki znaaj .Meu najbitnijima je ona da se dobro izgleda. Ta potreba esto rui sve granice pa posljednji modni trendovi u odijevanju i ukraavanju rue sve zakone fizike i daleko su od zadovoljenja ljudskih tjelesnih potreba.

5. TEORIJE MODE
Kao to je prije spomenuto, definicija mode je vrlo teko izvediva zbog kompleksnosti samog pojma i opirnosti svega to on predstavlja, ega se dotie i s ime je povezan. Samim time, brojni sociolozi i teoretiari mode u svojim su razmatranjima o modi iznosili razne teorije mode. Najea je podjela modnih diskursa na sedam grupa. Ta je podjela, naravno, samo uvjetna zbog meusobnog preklapanja pojedinih diskursa i zbog nemogunosti njihovog tonog ograniavanja na konkretno vremensko razdoblje. To je vidljivo i iz osobnih diskursa nekih teoretiara koji ukljuuju vie modnih teorija u jednu. Ipak, glavna prednost ovakve podjele jest njezina preglednost kada se radi o prouavanju povijesti mode.

5.1.

KLASNE TEORIJE

Klasne teorije poivaju na pretpostavci da je pojedincu zapravo bitnije naglasiti svoj status, ugled i materijalno stanje te mu moda zapravo ne slui skoro niemu drugom osim da se pokae. S tom pretpostavkom modni teoretiari smatraju da su kroz povijest iskljuivo vladajue klase krojile modne trendove (treba uzeti u obzir da su one imale dovoljno materijalnih sredstava da se ozbiljnije pozabave modom). Moda je tako zapravo produkt visokih stalea, a nii stalei su uvijek korak do njihove razine modernosti, na

putu prema modi, a kao to je na samom poetku reeno, moda se zasniva na oponaanju (vladajuih od strane podreenih). Razlog tomu je neprestano mijenjanje mode, aktualnost je u modi relativan pojam, moda je nadasve dinamina. Vladajui stalei s neprestanom potrebom za dokazivanjem i samodokazivanjem uvijek iznova modificiraju modne trendove. im nie klase dospiju blizu hvatanja koraka s modom, visoki stalei ju mijenjanju i stvaraju novu modu, ne bi li i dalje odravali distancu i klasnu podijelu, ponovo pokazali da su oni na vrhu hijerarhijske piramide. I tako cijeli proces poinje iznova. Po tom principu se moda mijenja oduvijek. To je zaarani krug u kojem je vladajua klasa uvijek bolje modno osvijetena od ostalih te joj to daje prednost pri konzumiranju i materijaliziranju mode. T.Veblen i G.Simmel ovakvo tumaenje ciklinog irenja mode nazivaju modelom laganog kapanja (trickle-down). Iako se moda sve do doba renesanse nije mijenjala vrlo brzo, nakon ega proivljava snane promjene, princip je bio isti. Dakle, proces mijenjanja mode nije uzrokovan potrebom razlikovanja linosti, ve razlikovanja klasa. Modu mijenjaju vladajue klase, a i same klase nerijetko zamjenjuju svoje hijerarhijske pozicije pa nove vladajue klase esto i do samih temelja mijenjaju aktualni modni izriaj. Tome su uzroci politika previranja i revolucionarne promjene kada u prvi plan dolaze razliite politike ideologije. Vladajuim klasama moda slui i kao sredstvo iznoenja politikog programa. Njihov politiki, ekonomski pa ak i umjetniki ukus, oituje se na prihvatljivim i karakteristinim modnim trendovima. Neki teoretiari su ak ili u krajnost da su propitkivali mogunosti ubojstva mode, a za to im je kao jedan od povoda bio kineski sluaj, gdje je sam dravni vrh (komunistiki) odluivao o primjerenom nainu odijevanja. Naravno, ubojstvo mode nije mogue realizirati. Kineski nain modnog ophoenja ipak je samo moda vladajue klase koju ostali oponaaju (milom ili silom). Suvremena socioloka tumaenja mode govore o demokratizaciji mode u kojoj ona, potaknuta procesom industrijalizacije i raanjem kapitalizma, postaje neovisna o klasnoj hijerarhiji. Moda vie nije u slubi iskljuivo vladajue, ve se okree srednjoj klasi, koja je okarakterizirana veom potroakom moi jer je, za razliku od vladajue koju ini malobrojna elita, srednja klasa masovna.

5.1.1. MASOVNA I ELITISTIKA MODA Tako Horowitz govori o podjeli mode na masovnu i elitistiku modu. Elitistika je povijesno najraniji oblik mode, a masovnu stvara srednja klasa i namijenjena je iroj potroakoj masi. Sredinom 20.st masovna moda dobiva prednost pred elitistikom koja usprkos tome i dalje dobro funkcionira opredjeljujui se za haute couture (visoka moda), krojen po narudbi i mjeri i u ogranienoj koliini. Moderna modna teoretika, takoer, uoava primjere pobune protiv mode, kao to je sluaj s punkom koji namjerno vrijea ukus vladajue klase bunei se protiv ustaljenog poretka. To je mladenaki pokret koji nesvjesno, bunei se protiv mode, i sam stvara vlastiti modni izriaj.

Slika 1. haute cotoure - J.Galliano za Dior, 2007

5.2.

FEMINISTIKE TEORIJE

Upuuju nas u modu kao u jedan od vanijih uitaka ena. Iako donedavno zapostavljenoj, pa ak i od strane feministkinja, estetskoj dimenziji mode, S.B.Kaiser priznaje vrlo veliki kreativi potencijal kad je u pitanju briga za vlastiti izgled, prihvaajui je kao znaajan element svakodnevne enske kulture. Moda je kao fenomen najee podrugljivo bila smatrana iskljuivo enskom razbibrigom te joj je estetska dimenzija bila kulturno obezvrijeena. Zbog toga se feminizam kritiki odnosi prema postojeim teorijama mode i pokuava stvoriti vlastiti modni diskurs. enska odjea je kroz povijest simbolizirala enu kao slabiji, a gledano s

ekonomske perspektive, i nesposobniji spol. Tome u prilog ide i injenica da su poslovne ene morale prihvatiti muko odijelo kao svoj odjevni predmet ne bi li postale ozbiljno shvaene u poslovnom svijetu. Dakle, muko odijelo simbolizira mo, snagu, uspjenost i ozbiljnost. S time u svezi moemo zakljuiti da je uloga spola, a ne vie samo klase, jedan od bitnih razlikovnih elemenata unutar odijevanja. Premda pogled na enin uitak u modi kulturoloki ipak pripada mukarcu, I.Young govori o tri enska uitka u modi, tj. odjei: dodir, povezanost s drugim enama i matu, a oni predstavljaju senzualnost i intimnost. S te tri znaajke na umu, ena svoju unutranjost, osobnost pretvara u svoju vanjtinu, iskaz kojim se predstavlja okolini.

5.3.

PSIHOANALITIKE TEORIJE

Meu glavnim predstavnicima istiu se E.Flugel, F.Pacteau te E.L.Luccioni. Oni kao kljunu ulogu odijevanja smatraju njezinu slubu u naglaavanju seksualne privlanosti i primjeivanju tjelesnih atributa te privlaenju pozornosti na spolne organe. Ova teorija naglasak stavlja na erotiziranost odijee kroz povijest, a ona upravo danas dolazi do izraaja zbog ruenja velikog broja tabua vezanih za ljudsku seksualnost. Zanimljivo je da ova teorija ovjeka (osobito enu) prikazuje kao seksualni objekt, pojedinac sebe takvog prihvaa, svjesno ili nesvjesno, i na sebe takoer stavlja objekte koje naglaavaju njegovu ulogu. ovjek, koliko god napredovao kroz povijest, po ovoj teoriji ipak ostaje primitivno bie kojem je najlake stvari i ljude ocijeniti prema prvom, vizualnom dojmu. Moda kao fenomen dira u samu sr ovjekove podsvijesti i orijentira se na pobuivanje njegovih seksualnih nagona. To se posebno odnosi na mukarce koji su se nakon Francuske revolucije u 18. stoljeu odrekli ukraavanja, kiene odjee i tenje za vlastitom ljepotom openito. Time ena iskljuivo na sebe preuzima pravo i obvezu da izgleda lijepo i da estetski i seksualno bude privlana, ime je postala objekt u oima mukog spola.

10

Slike 2. i 3. primjeri modnih trendova u razdoblju baroka

5.4.

SEMIOTIKE TEORIJE

Problematika kojom se bavi semiotika mode ve je ranije spomenuta, a semiotiko tumaenje odjee ustanovio je P.Bogatryev prouavajui moravsku narodnu nonju. Naime, svaka zajednica, grupa ili klasa ima i svoj nain odijevanja koji predstavlja njen drutveni poloaj. Razliiti krojevi, boje i materijali odjevnih predmeta govore umjesto lanova pojedine grupe o njihovoj dobi, spolu, branom statusu ili zanimanju. To nas opet vraa na simboliku mode i odjevnih predmeta. Odjea, pa ak i doslovno, govori o naem drutvenom statusu umjesto nas. No, koliko god nas moda, i odjea u uem smislu, podsjea na jezik, ona to u pravom smislu ipak nije i kao jezik moemo ju smatrati najneuspjenijim sredstvom komunikacije (upravo zbog este viesmislenosti simbola koje pojedini komad odjee predstavlja kao i zbog injenice da se poruka koju on prenosi mijenja kroz povijest). U mnogim sluajevima, znaenje nekog odjevnog predmeta moe se promijeniti kroz povijest jednom, dvaput ili tri stotine puta, a da se pritom zanemari i zaboravi njegovo prvotno znaenje. Tako na primjer, crvena boja kardinalske odore simbolizira muenitvo, dok crvena boja zastave simbolizira revolucionarnost. Ljubiasta boja je i danas vrlo nezahvalna kao osnova neke modne kolekcije zbog drevnih i okultnih praznovjerja i strahova da upravo ta boja donosi nesreu. S druge strane, za neke je 11

homoseksualne skupine ljubiasta boja vrlo vana i smatraju je svojim zatitnim znakom. Jeans odjea (uglavnom hlae), danas svakome neizostavni odjevni predmet, stvorena je zapravo kao radna odjea (najpoznatija je kao odjea crnih robova, beraa pamuka na jugu SAD-a).

Slika 4. austrijska carica Elizabeta (1837.-1898.)-smatrana jednom od najljepih ena svojeg vremena i osoba koja je diktirala europske modne trendove 19.st.; svojim je besprijekornim odabirom odjee pokazivala svoju vrlo visoku poziciju u drutvu.

5.5.

ANTROPOLOKE TEORIJE

Antropologija kao znanost zasniva se na prouavanju ovjeka kroz veliki broj aspekata, pa se tako, kao i etnologija, ve u samim poecima bavila i prouavanjem ljudskog tijela i fenomena njegovog ukraavanja. Moemo govoriti o dvjema vrstama ukraavanja; tjelesnom i netjelesnom. Tjelesno podrazumijeva razne naine oslikavanja tijela, njegovo sakaenje i tetoviranje, a netjelesno sve ono to ovjek stavlja na svoje tijelo kao ukras, od boje, kroja odjee do raznog nakita i modnih detalja. Moemo ga nazivati i izvanjskim ukraavanjem. I etnologija i antropologija prouavaju naine ukraavanja ljudskog tijela kroz povijesna razdoblja i razliite kulture.

12

5.5.1. ANTIMODA Govorei o modi, vano je naglasiti njezino stalno mijenjanje, rairenost na velikim prostorima i ovisnost o trenutnim trendovima zbog ega nikad nije pretjerano dugo aktualna. S druge strane moemo govoriti o antimodi kao njezinoj suprotnosti. Pod pojmom antimoda podrazumijevamo narodne, tradicionalne nonje. Ona nikad nije pretjerano prostorno rairena, specifina je za manji prostor i u njemu ograniena, a zbog svoje neovisnosti o modnim trendovima, dugog je trajanja i promjenjivost joj nije karakteristika. Antimoda nikad nije ugroena promjenama modnih stavova. No, i pri nazivanju neega antimodom nastaje problem. Npr. zapadnjako vienje istonjake narodne nonje vjerojatno nee primjetiti sitne promjene na nekoj nonji koje su za ljude s malog prostora, za koji je ta nonja specifina, naprosto revolucionarne i vrlo znaajne. Dakle, problem nastaje u razliitostima meu kulturama i njihovim razliitim shvaanjima mode i pojma modernog, kvalitete i kvantitete promjena (ako do njih doe) te koliine vremena koja je dovoljna da pri promjenama neto moemo svrstati pod modu ili antimodu. Naravno, problem su neupuenost i neznanje kod meusobnog promatranja mode, tj. antimode pripadnika razliitih kultura. Mogue je ak da pripadnici jedne kulture smatraju da ukraavanje tipino za drugu kulturu ili kulture spada u antimodu dok vlastito ukraavanje smatraju modnim kodom.

5.6.

MODERNISTIKE TEORIJE

One su svojevrsne kritike s klasnim teorijama Veblena i Simmela te s njima u proturijenosti. Odgovor su na stajalite o uzaludnosti mode u pokuajima da iznenadi, bude vaan estetski, pa ak i umjetniki domet neke kulture kad je moda zapravo fenomen iskljuivo vezan za klasno-statusnu pojavu. Veina modernih teoretiara pokuava modi opravdatiti i povratiti onu djeaku zaigranost kojoj bi trebala teiti kako bi nas zabavila i pruila nam mogunost da u njoj zaista uivamo. Veblenu se zamjera to u svojoj teoriji ne ostavlja modi prostor da ne slui niemu, da bude beskorisna, da bude tek ono neto to nas iznenauje, to je potpuno iracionalno i to nas na neki nain odvlai od sivila svakodnevnog ivota.

13

Slika 5. primjer modnog ukusa dandy mukarca u 19.st.

Modernistike teorije moramo promatrati u vremenskom okviru njihovog razvoja. Kultura postaje masovna, drutvo postaje masovno, pa tako i moda sama postaje masovna mijenjai se ritmom promjena drutva. Naglasak se poinje stavljati na individualnost i vide se naznake budunosti u kojoj e pojedinac sam moi stvarati svoju osobnost. Naznake su bile vidljive na poetku industrijalizacije meu damama sumnjiva morala s rubova gradova, koje su bez optereenja stvarale vlastiti modni izriaj. Knjievnost francuskog pisca C. Baudelairea donosi izuzetno slikovit primjer fenomena zavnog dandy koji predstavlja sebe kao pojedinca koji vrsto stoji iza svog ukusa i, u skladu s njim, sam kroji okolinu kakvu on eli, krojei ujedno svoju osobnost. To krojenje vlastite osobnosti zadatak je koji mu nalau moderna vremena i promjene kojima svjedoi. Njegova individualnost njegov je cilj, na temelju nje on doslovno izgrauje itavog sebe i usporeuje se s drutvom kao to i ono njega usporeuje sa sobom. Individualnost kao vrlina dobit e mogunost krojenja mode u postmoderni. U skladu s razvojem trine proizvodnje, moda poprima novo znaenje. Vie se ne gleda odnos izmeu lijepog i runog, ve novog i starog, zanimljivog i banalnog, subverzivnog i drutveno prihvatljivog. Dobra reklama prodat e svaki proizvod pa i onaj potpuno nepotrebni koji nas je dobrom reklamom toliko okupirao da e nam uitak pruiti jedino njegovo posjedovanje jer, ipak, on je u trendu, dakle, moramo ga imati (must have).

5.7.

POSTMODERNISTIKE TEORIJE

14

Za razliku od tumaenja koja su ovima prethodila, postmoderniki senzibilitet brigu za vlastiti izgled ne vee vie strogo uz ene, ona sada (ponovno) pripada i mukarcima. Postmodernistiki teoretiari naglaavaju brzinu, promjenjivost, elastinost, velik broj alternativa tradicionalnim i staromodnim idejama. Pojedinca oznaava njegov neodreeni identitet koji je i uzrok estim modnim promjenama pa tako nastaje velik broj razliitih modnih obrazaca. Stavovi pojedinaca su vrlo fluidni, nerijetko i kratkog vijeka pa tako s mijenjanjem miljenja i pogleda na svijet, on mijenja svoje obrasce ponaanja i modnog ophoenja, a to me je velikim dijelom uzrok i ogromna koliina znanja koja je pojedincu dostupna. njemu je na kraju omogueno i da sam bira, pa ak i kreira svoju modu koja je u suglasju s njegovim identitetom. Upravo je mogunost individualiziranja jedna od glavnih odrednica postmoderne. Pojedinac je osnova, glavni pokreta i kulturno uporite modnih promjena. Postmoderna doputa svim ljudima izraavanje njihove kreativnosti i mogunosti prihvaanja njihovih inovacija. On svojom promjenjivou i stalnim kretanjem prua ovjeku vie rjeenja u borbi s dosadom, a i on sam je u mogunosti ponuditi svoje rjeenje. No, u suvremenom drutvu pojavljuju se potreba za zanimljivim drutvenim sadrajima. Tako i ne-moda koja stvorena da prkosi modnim zakonitostima odreenog razdoblja, dobiva veliku medijsku popraenost. Ne-moda esto i sama postaje moda, zbog zanimljivosti i originalnosti dolazi do njenog oponaanja. Porastom individualizacije u dananjem drutvu, nekad zapostavljana estetska dimenzija ivota, pa tako i mode, sve vie dobiva na vanosti i znaaju.

Slika 6. pripadnik punk pokreta (primjer ne-mode)

6.

MODA I STATUSNI SIMBOL

15

Veza izmeu mode i statusa u velik broj navrata je prouavana s posebnim zanimanjem. Tome je razlog neprestana metamorfoza mode, njezina dinamika i razliito pulsiranje kroz razliita povijesna razdoblja. Odjevni predmet ima tu mogunost da nas smjesti u odreenu klasu, pomou njega mi dobivamo status i poloaj u odreenoj kategoriji. Bitna je njegova vrijednost i simbolika. On je pokazatelj naeg poloaja u drutvu, naem branom statusu, vjerskoj opredjeljenosti, a ono najvanije, naalost, i o naoj materijalnoj situaciji. Kroz povijest, uvijek se vladajua klasa nametala i eksponirala, diktirala je modne trendove i svojim trendovima davala do znanja da je ba ona to to jest-vladajua klasa. Ostale su klase samo pokuavale imitirati te modne trendove (o tome je ve bilo rijei u kontekstu klasnih teorija). Klase su se dijelile i razlikovale, pa i danas je uglavnom tako, po materijalu njihove odjee, njegovoj kvaliteti, boji, kroju, uzorku (npr. kotski uzorak mukih kiltova razliit od klana do klana-razlike unutar iste klase), ak i u prigodama u kojima se pojedini odjevni predmet nosi. Situacija je i danas uglavnom ista. Odjea je bila ekvivalent drutvenom poloaju, no nakon Francuske revolucije i nametanjem buroazije kao dominantne klase u drutvu, moda polako gubi tu ekvivalenciju, ali ona postoji jo i danas, makar i ponegdje samo u naznakama. To se po dosad vienom moe vrlo lako promijeniti, uostalom, moda je neprestano u kretanju i podlona iznenadnim promjenama. U kontekstu veze izmeu mode i statusa danas, G.Dorfles govori:Veza izmeu mode i statusa jedna jedna od najpostojanijih i prividnim naputanjima tog obiaja. Ali to je obiaj kojeg emo se uzalud nastojati osloboditi ili 'skinuti sa sebe'. Da odijelo ini ovjeka barem je djelomino tono; naalost i danas. (Moda, Golden Marketing,1997.). Najbolji primjer kojim moemo prikazati istinitost ovih njegovih rijei i dan danas jest odijevanje djece u odjeu svojih roditelja. Djevojice odijevaju majine haljine i poistovjeuju se s njihovom ulogom, sanjajui o njihovom drutvenom statusu. U ovom kontekstu, zanimljiva je i dananja inverzna pojava kada lanovi starijih generacija isprobavaju odjeu trenutnih modnih trendova.To ide u prilog injenici da pojedinac koji prati svaki posljednji krik mode, tj. njemu pripadajue odjevne predmete postaje korak blie vladajuoj klasi ali i sebi slinima.

16

Koliko god injenica da odijelo ini ovjeka bila osuivana i pomalo otuna i razoaravajua, ona je esto i presudna za neiji uspjeh (npr. na razgovoru za posao, kandidata se procjenjuje izmeu ostalog i po odjei na njemu te se na temelju toga pokuava odrediti kakav je).

Slika 7. crveni Porche, primjer statusnog simbola osobito za mukarce

7. MODA I POTROAKO DRUTVO

Transformacijom industrijskog drutva u postindustrijsko dolazi do ubrzavanja tempa u industriji i ekonomiji. Ponaanje i ukus drutva se paralelno tome takoer brzo mijenjaju, a samim time stvara se stalna potreba za estim mijenjanjem modnog izriaja. Zbog velikih ekonomskih promjena modna vie ne smije biti skupa kao nekad. Ona se sad oslanja na velik broj korisnika koji zahtijevaju pojeftinjenje modnih predmeta (zato skupo platiti predmet koji e ionako vrlo brzo izii iz mode?). U rijeima G.Simmela nalazimo izuzetno pojednostavljeno prikazan cikliki princip mijenjanja modnih trendova: to vie neki predmet podlijee brzoj promjeni mode, to je jaa potreba za jeftinijim proizvodima njegove vrste. to se bre mijenja moda, to stvari moraju postati jeftinijima, a to one postaju jeftinijima, to bre promijene mode koje potiu potroae i prisiljavaju proizvoae.

7.1.

VRIJEME HOMO CONSUMANSA

17

Moda je zapravo odlian nain obrtanja kapitala, samo je bitna dobra promidba kojom se potroai dresiraju da misle kako im je neki predmet zaista potreban, to u velikom broju sluajeva nije istina. Potroai tako razvijaju svoju potrebu za luksuzom koja najee postaje nezasitna i stalno se poveava. Rasipnost postaje vrlo bitna karakteristika potroakog mentaliteta. U dananje vrijeme, moda u kapitalizmu dobiva velik znaaj zbog svoje vizualnosti (modni izriaj je lako uoljiv) pa joj je reklama putem medijima (koji su utjecajni, danas vie nego ikad) odlian posrednik s potroaima. Pod pojmom moda vie se ne vee nuno samo nain odijevanja i ukraavanja, ve je moto: sve se moe prodati pod krinkom aktualnosti! Moemo zakljuiti da pojam robe vie ne oznaava materijalno dobro, ve se prodajom robe prodaje kultura. Raskidom s tradicijiom, svatko pokuava kreirati vlastitu osobnost, esto zaboravljajuitu istu, kreirajui sebe u okolini svidljivu kreaciju (medijska manipulacija potroaima!!!).

8. POMODARSTVO
Govorei o navikavanju na modu i njenom oponaanju vano je spomenuti pomodarstvo. Pomodar se pokorava modi i esto i iz nje crpi sve to smatra korisnim i potrebnim bi se pokazao i dobio visoko miljenje okoline. On e najee prihvatiti sve modne zahtjeve kao osobne zakone smatrajui ih svojim glavnim prioritetom. Iako pomodarstvo u sebi krije i svoju blau stranu, ipak su zanimljiviji oni ekstremniji sluajevi. U tolikoj optereenosti modom i eljom za dokazivanjem, pomodar e esto prijei granicu ukusa koja je modi zacrtana kao jedna od odrednica. Njemu najvee zadovoljstvo prua injenica da njegova moda ne moe biti openito rairena. Zbog toga, moda za pomodara predstavlja neto posebno, upadljivo i drukije, a time on dobiva veu panju.

18

8.1.

GRANICA POMODARSTVA I KIA

Pomodar se, najee nesvjesno, istie na kvantitativan nain, no preruava to u kvalitativnu razliku. U pomodarstvu kao posljedicu toga moemo nai nevjerojatan broj primjera pretjerivanja i prenaglaavanja koji od mode nisu stvorili nita drugo osim kia. Trudei se iskazati se, pomodar e stvoriti samo lou kopiju originala, nosei u glavi prvotnu ideju svojeg modnog imida. U tim situacijama on esto zakae u realizaciji jer zaboravlja da manje esto znai vie. Ki (ger.kitcht) jest njemaki termin za proizvod masovne kulture koji pokuava ii ukorak sa stilovima elite, ali zapravo postaje tek loa imitacija i kopija namijenjena masovnoj proizvodnji. Pojedini predmeti tako gube svoju pravu ideju i umjetniku vrijednost postajei samo jo jedan istroeni uzorak ukusa upropaten komercijalizacijom svojeg umjetnikog znaaja. Kao karakteristiku dananjeg doba moemo odrediti prihvaanje ki-motiva kao dijelove mode. U potrazi za originalnou i individualnou, ki prua novi izvor mogunosti modnog manevriranja i kreiranja. Moda postaje nepredvidiva i zanimljiva, odmiui se od poimanja mode kao klasine i klasinog stila dobrog ukusa.

19

III. ZAKLJUAK
Moda je zaista neiscrpna tema. Ona je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od mnogo komponenti i uzajamnih odnosa i utjecaja. Varijabilnost njezinih sastavnih dijelova ini pokuaje potpunog usustavljanja mode gotovo nemoguim. Odnosi se mijenjaju, prestaju pa se opet pojave itd. Uspostavljanjem vremena kao jednog od glavnih faktora mode, spoznajemo da su jedno o drugome ovisni. Moda se kroz razne vremenske periode mijenja i te su promjene konstantne, a pojedinim vremenskim razdobljima moda je potrebna kao prenositelj glavne ideje epohe. Kako se moda sve bre mijenja, vremensko ralanjivanje je tee pratiti jer dolazi do estog mijeanja i vremenskog podudaranja trendova. Ipak, koliko god prouavanje mode bilo teko, pa ak i njeno samo definiranje, ona je nadasve zanimljiv fenomen, moda upravo zbog svojeg neprestanog mijenjanja, nepredvidivosti, tenje za originalnou, faktora iznenaenja... Smatram da je komercijalizacijom, kako gotovo svega to nas okruuje pa tako i mode, ona izgubila na svojoj vrijednosti. U dananje vrijeme, pod pojmom moda, najee se misli samo na haute cotoure, koji je esto pogrdno smatran istim egzibicionizmom zbog svoje velike razlike na masovne modne trendove. Osim to je jedna vrsta modnog diktata, on je i nain umjetnikog izraavnja. Modni kreator ne mora strogo ovisiti o drutvu i svojoj okolini, ve se moe pouzdati iskljuivo na sebe. Moda je, po mom miljenju, u suvremenom drutvu izgubila na ozbiljnosti, ne svojom krivnjom, ve zbog laikog postupanja drutva prema njoj. Drutvo zaboravlja bitnu injenicu da moda opisuje vrijeme u kojem ivi pa tako i drutvo samo. Tako dolazi do izraaja cininost drutva koje modne predmete na kraju ipak konzumira. Bez obzira na sve, moda je ta koja ostaje i nakon nas i svjedoi o vremenima koja su predhodila i uvjet je vremena koja dolaze.Yves Saint Lourent rekao je da vie nije moderno biti moderan. Imajui njegove rijei na umu, ipak smatram da je - moda uvijek u modi!

20

LITERATURA:
1. Cvitan-erneli, M., Bartlett, Dj.,Vladislavi, A. Moda-povijest, sociologija i teorija mode, Zagreb: kolska knjiga, 2002. 2. Dorfles, G. Moda, Zagreb: Golden Marketing, 1997. 3. Galovi, M. Doba mode i raanje novog pluralizma// Tekstil.7, 2000, str.357-369. 4. Odak, I. Moda u drutvu:suvremena sociologijska tumaenja// Revija za sociologiju, 2003., 1-2, str.97-107. 5. Simmel, G. Kontrapunkti kulture, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001. 6. Vladislavi, A., Kultura odijevanja, Osijek: Biblioteka Maslaak, 1987.

21

SADRAJ: I. UVOD.............................................................................................1 II. 1. MODA..................................................................................2 2. MODA I MODERNITET.....................................................3 3. MODA I STIL......................................................................4 3.1. Moda i umjetnost..........................5 4. MODA, ODIJEVANJE I UKRAAVANJE........................5 5. MODNE TEORIJE...............................................................6 5.1. Klasne teorije...................................7 5.1.1 Masovna i elitistika moda......8 5.2. Feministike teorije..........................9 5.3. Psihoanalitike teorije......................9 5.4. Semiotike teorije...........................10 5.5. Antropoloke teorije.......................12 4.5.1. Antimoda.............................12 5.6. Modernistike teorije......................13 5.7. Postmodernistike teorije................14 6. MODA I STATUSNI SIMBOL...........................................15 7. MODA I POTROAKO DRUTVO................................17 7.1Vrijeme homo consumansa................17 8. POMODARSTVO...............................................................18 8.1.Granica pomodarstva i kia..............18 III. ZAKLJUAK................................................................................20 IV. LITERATURA...............................................................................21

22

23