ANTIKA U HRVATSKIM ZEMLJAMA UVOD (KASNOKLASINO DOBA I HELENIZAM) KORKYRA MELAINA prva kolonija? ISSA u 4. st. PHAROS 385./4.

4. godine - grka kultura penetrira u ilirsku sredinu (raskid s AGRAFSKOM kulturom na istonome Jadranu) i tako nastaje ANTIKA URBANA CIVILIZACIJA - Grka naselja imaju osmiljeni plan, redovito se prilagouju terenskim okolnostima, zatiena su obrambenim zidinama od velikih MEGALITSKIH BLOKOVA, u gradskome arealu komunikacije su postavljene ORTOGONALNO pravilna mrea ulica s planiranim javnim prostorima i zdanjima ISSA -VIS - ulice se sputaju niz strminu pa su djelomino morale imati stepenice dok su poprene komunikacije ile smjerom terasa, trg ili agora uz obalni dio - na poluotoiu Prirovu vjerojatno se nalazio teatar, obalni luni dio obzidan megalitskim zidom (u moru) za sigurno pristajanje brodova - uz izlazne ceste zapadno i istono od grada smjestile su se nekropole PHAROS - HVAR - ima urbanu matricu poput Isse, ali se nalazi u ravnici pa su urbani sadraji drukije rasporeeni, trg (agora) je na spoju dviju glavnih komunikacija - gradske zidine takoer su graene megalitskim blokovima (koje su im zaista trebale zbog hostilne okolice) - Godinu utemeljenja i znamo zbog sukoba s indigenim Jadasinima - jonska kolonija - Hibridnu urbanu strukturu i zoran primjer domae i grke gradogradnje pokazuju isejske kolonije Tragurij i Epetion smjeteni na otoiu i poluotoiu TRAGURIJ - TROGIR - Mijeanje dviju matrica - komunikacije prstenasto okruuju uzvienje s kojega se ulice zrakasto pruaju prema periferiji, a ortogonalni sustav ulica smjeten je na zapadnome dijelu naselja - Sredinji trg je na mjestu dananjega, na mjestu katedrale neko je bio hram (kontinuitet ivota - kontinuitet prostora - kontinuitet kulta) EPETION - STOBRE
1

- zbog izduenosti prostora na poluotoiu poprene (sjever-jug) i uzdune (istokzapad) ulice I u Traguriju i u Epetiju sauvani su tragovi zidina s megalitskim blokovima DAORSON - Stanovite karakteristike grada od ilirskih naselja ima Gradina u Oaniima kod Stolca u istonoj Hercegovini - Zapaa se utjecaj grkoga naina organizacije gradskoga tkiva i zoniranja sadraja akropolski utvreni dio naselja s megalitskim zidom odvaja jedan dio naseobinskoga prostora dok se drugi obrtniko-naseobinski dio nalazi na strmim terasasto formiranim padinama prema rijeci Radimlji te trei takoer obrtnikonaseobinski predgradinski prostor Banje - ilirsko naselje koje je imalo ne samo moan fortifikacijski sustav nego i druge bitne urbane sadraje (javna zdanja i vjerojatno svetite/hram) - Fortificirani i nefortificirani dijelovi funkcionirali su kao jedinstveno tkivo, oba dijela imala su cisterne kao jedini nain opskrbljivanja vodom na krkoj zaravni - Daorsijci, premda vjerni vlastitim tradicijama, prihvatili su najznaajnija grka civilizacijska iskustva pa vrijeme od konca 4. do sredine 1. stoljea pr. Kr. zapravo je doba ilirskog helenizma PODJELA ZEMLJITA - STARIGRADSKO POLJE - Pharos kao organizirana zajednica (polis koji je imao vlastitu upravu, kovao srebrni i bronani novac) zacijelo je imao i organiziranu podjelu zemljita - Na zranim snimkama utvrene zemljine estice u obliku etverokuta 5x5 actusa (1 actus= 120 rimskih stopa, 1 stopa= 0,295 m) cca 177 x 177 m - estice u Starogradskome polju su oblika izduenih pravokutnika koji se nalaze u veim etverokutima (smjer: istok-zapad), etverokuti su imali stranice od 1000 m to je duina od 5 grkih stadija (192 m) - U grkome metrikome sustavu 1 stadij ima 600 stopa, a 1 plethron ima 100 stopa (1 stadij ima 6 plethra, premda u grkome svijetu veliina stope nije bila svuda jednaka jonska 0,295-0,297 m, a dorska 0,3260,328 m) - Veliki etverokut na Starogradskome polju ima stranicu od 30 plethra, a izdueni pravokutnik u etverokutu stranice 6 x 30 plethra (kao modularna jedinica) - Veliki etverokut sa stranicom od 5 stadija ili 30 pletra ima povrinu od 80 ha (centurije oko kolonija Iader, Pola, Salona imaju povrinu od 50 ha, rimske centurije imaju stranicu od 20 actusa, a etverokut u Starogradskome polju 25 actusa)
2

- MODULARNA JEDINICA ini, dakle, izdueni pravokutnik 1 x 5 stadija ili 6 x 30 pletra - Na Hvaru treba raunati s jonskom stopom (Pharos je jonska kolonija) - Veliina zemljinih estica u grkome svijetu vrlo je razliita (10, 20, 22 plethra na Kreti, 50 plethra u Larissi, 100 i 300 plethra u Ateni) - One na Koruli u Lumbardi od 1,5, 3 i 4,5 plethra SKULPTURA - Bronane glave BOICE/ARTEMIDE s dijademom iz Isse sa senzibilitetom praksitelovske inspiracije (4./3. st.) slina joj je vj. Leoharesova glava DIJANE iz Versaillesa (rimska kopija), kipara bliskoga Praksitelu - Rijetki su ostatci grke mramorne plastike najpoznatiji je reljef KAIROSA iz Trogira kao varijacija uvena Lizipova kipa i jedna od najznaajnijih tvorevina ranohelenistikoga doba (3. st.) vee se, dakle, uz atiku skulpturalnu produkciju - Reljef Kairosa u mnogo emu je slian atenskim atletama (Apoksiomen) HRVATSKI APOKSIOMEN - Reljefna stela iz Zadra s prikazom posmrtne gozbe pokojnik je vjerojatno bio poklonik dionizijske religije koja obeava sretan zagrobni ivot (vjerojatno je izraen u Dalmaciji) - Spomenik neutvrena podrijetla je mala stela neko uzidana u Palau Cipico u Trogiru pokojnica na stolcu prede vunu kao motiv grke sepulkralne umjetnosti serijski zanatski kvalitettan rad zapravo je redukcija neko monumentalnih grkih nadgrobnih stela - Od vrsnih skulptura pouzdano domaega podrijetla istiu se reljef plesaica u gracioznom kontraritmu iz grkoga emporija Narone izraen od prokonekoga mramora u 2. st. - U Issi je djelovala radionica za izradbu nadgrobnih stela oblika arhitektonske koncepcije, odnosno sheme mauzoleja graena kao hrama (stupovi, vrata, metope, triglife, dentikule, zabat, akroterije) UMJETNIKI OBRT - Import grke keramike u ilirske sredine nastavljen je i nakon arhajskoga doba - Od po. 4. st. pr. Kr. u skupnim grobovima u Issi i Pharosu nalazi se puno keramikih posuda - Tipovi italske keramike nastale na tradiciji grkoga crvenofiguralnoga slikarstva (hidrije iz Isse - 4. st. pr. Kr., crvenofigurna oinohoa - 3./2. st. pr. Kr.)
3

- Gnathia keramika nalazi se u velikim koliinama na istonom Jadranu (amfore, hidrije, oinohoe, skifosi, kiliksi, pikside) - Nalazi kampanske i megarske keramike s reljefnim ukrasima takoer su karakteristini za to vrijeme - Nalazi kalupa potvruju megarsku proizvodnju i u Dalmaciji - TOREUTIKA jadranskih Grka 1. st. pr. Kr. dvije bronane vaze: askos iz Hvara s dionizijskim prizorima i oinohoa iz Visa s prikazom krilate sirene - Umjetnikome obrtu pripadaju i drugi predmeti poput zlatnih naunica s erotima iz Isse (2./1. st. pr. Kr.) - Sasvim je sigurno da se nakit izraivao u grkim kolonijama na Jadranu, ali i putujui majstori dobar pokazatelj zlatarstva i toreutike jesu kalupi s Gradine u Oaniima kod Stolca NOVAC - Veliko dostignue grkih kolonista jeste KOVANJE NOVCA - Vlastiti novac kuju grke kolonije Korkyra Melaina, Issa, Pharos, Herakleja - Vrstan je faroski, brojne su emisije isejske kovnice na aversima novca jadranskih Grka najee se nalaze mitoloki simboli (herosi, boanstva i eponimi gradova), dok su na reversima motivi iz gospodarskoga kruga (koza, grozd, kantaros) - Poseban je problem tzv. Jonios novca (vrlo esto je rije o prekovima) na aversu je glava mladoga mukarca, a na revrsu dupin iznad stiliziranih valova jedna od prvih realistikih fizionomija na grkom jadranskom prostoru - Poseban je ikonografski problem novca jadranske Herakleje 3. stoljea s likom Herakla na aversu te toljagom, lukom i strijelom na reversu - Od 2. st. pr. Kr. s kovanjem novca zapoinju ilirski gradovi i vladari na aversima otkivaju svoje portrete, a na reversima boanske ili gospodarske atribute (Gencije i Balej, Daorsi, Labeati) PISMO - Grka civilizacija nije zamisliva bez pisma, pa se ono pojavljuje i u jadranskim kolonijama (odluke, javni natpisi, povelje, nadgrobni spomenici, novac) - Pismo nije prodrlo u indigene sredine, jer nema potvrda o ilirskim natpisima (Daorsi?) - Grki su natpisi pisani na dorskom i jonskome dijalektu (Issa je dorska, a Pharos jonska kolonija)
4

ZAKLJUNO - Grcima istona obala Jadrana nije bila osobito zanimljiva (opasne hridi, snani vjetrovi, gusarenje i neprijateljstvo indigenoga stanovnitva) tipino rubno podruje gdje je dolo do grke penetracije, ali bez izrazita prisustva grke civilizacije ili etnosa - Dodiri s grkom kulturom doveli su do bitnih promjena na istonom Jadranu (grka luksuzna roba/keramika podizala je civilizacijske standarde mjesnoga stanovnitva, Issa i Pharos su dosegli razinu regionalnih sredita) - Od 3. i osobito u 2. st. u jadranskim grkim kolonijama prodire rimski novac, doseljava se italsko stanovnitvo to nagovjeuje propast grkih naselja (primjer Issa), kraj slobode nakon sukoba Pompeja i Cezara 48. pr. Kr. (Issejci i drugi Grci na Jadranu stali na Pompejevu stranu) Issa i Tragurion postaju OPPIDA CIVIUM ROMANORUM URBANIZAM I ARHITEKTURA RIMSKI GRADOVI NA ISTONOJ OBALI JADRANA - Rim u zadnjim stoljeima pr. Kr. postaje gospodar svijeta - Na Jadranu rimska vlast/jadranski Grci/indigeno stanovnitvo - Podruje HR i BiH u rimsko doba tri provincije Dalmacija, Ilirik, Panonija - Rimska civilizacija u zaleu Jadrana poseban oblik u jadranskim gradovima konventi rimskih graana URBANIZAM - Dolazak Italika osnivanje rimskih gradova kolonije, municipiji ve u zadnjim godinama Caesarove vlasti te Drugoga trijumvirata - Gradovi su razliiti po poloaju, prethodnoj naseljenosti svi imaju tragove antike gradogradnje ili proimanje s autohtonom strukturom - Vaniji gradovi nastaju na mjestu domorodakkih zajednica, ali uvijek se primjenjuje sustav ortogonalne mree gradskih komunikacija ISTONOJADRANSKA OBALA - Jasnu matricu ortogonalna sustava komunikacija imaju JADER (Zadar) i PARENTIUM (Pore) - Smjetaj na poluotoku omoguuje uspjenu obranu, pogodan poloaj za luku (vallum pred zidinama) - Sjecite glavnih ulica (Cardo maximus, Decumanus maximus) ini forum i kapitolij s hramovima
5

- Autohtona naselja na tim mjestima nisu ostavila traga na urbanoj matrici - Uz ceste koje vode u grad smjetaju se nekropole - Slina svojstva ima urbana struktura ARGYRUNTUM (Starigrad kod Paklenice) PROIMANJE S AUTOHTONOM STRUKTUROM - primjeri POLA PULA - kombinacija indigene i rimske gradogradnje - koncentrine krune prometnice histarske gradine i dalje su bitan dio ulinoga sustava grada, zrakasti prodori s vrha gradine prema rubu - u podnoju breuljka na nasutome terenu rimska gradogradnja s pravilnim insulae - u rimskome dijelu sjecita carda i decumana - forum s kapitolijem NARONA - slina matrica (Vid kod Metkovia) - oblik lepeze prostor grada nalazi se na samo jednoj strani breuljka od vrha prema jugoistoku i ravnici - spiralno postavljene komunikacije iz predrimskoga doba - u ravnome dijelu prema desnoj obali Neretve zacijelo je bio rimski dio grada - forum smjeten na sredini lepeze na zadnjoj terasi prema ravnici SALONA - SPLIT - glavni grad rimske Dalmacije (salonae mnoina.. zato to se sastojala od vie dijelova) - razvitak grada naslonjen na prethodna naselja (drukije negoli u Poli ili Naroni) - Territorim Salonarum sastoji se od nekoliko aglomeracija, ilirskih gradina - dio naselja uz luku i ue Jadra postaje sredite grada - ortogonalna mrea ulica u lukome dijelu - forum i kapitolij nalaze se junije od sjecita carda i decumana - starija gradska jezgra ima trapezni oblik s fortifikacijama od velikih megalitskih blokova - u kasnijim fazama grad se potom proirio prema istoku i zapadu - nova gradska podruja nemaju ortogonalnu mreu prometnica EPIDAURUM - CAVTAT - takoer na poluotoku
6

- slabo istraen, reljef vii od zadarskoga ili porekoga dvojbe koja je matrica primijenjena (praktinija je eljasta mrea to uvjetuje razliite oblike insulae) - poloaj foruma nepoznat AEQUUM - ITLUK KOD SINJA - nastao doseljenjem rimskih kolonista u doba cara Klaudija - pravilna struktura s forumom na krianju carda i decumana - Aeguum je sredite irega cetinskoga kraja - kolonisti su stanovali na oblinjim imanjima natpisi veterana RIMSKA NASELJA MUNICIPALNOG STATUSA KOJA SU IZ DOMORODAKIH NASELJA PRERASLI U GRADOVE primjeri NESACTIUM ( naselje u blizini Pule) - nakon ruenja 177. g. pr. Kr. Doivljava ponovni uspon - ima kapitolij s forumom premda urbanistika matrica nije jasna - u samome planiranju grada nije bilo previe reda (gradska vrata i cesta bile su kapitoliju iza lea) - kasnije je itavo naselje fortificirano AENONA - NIN - smjetena na malome otoku u plitkome moru idealno za postavljanje ortogonalne mree - oblik otoka nametnuo elipsoidni tok fortifikacija osnovne koordinate sustava izmeu dva para vrata na nasuprotnim stranama smjerom sjever-jug i istokzapad - forum na sjecitu glavnih pravaca - grad mostovima povezan s kopnom CURICUM - KRK - elipsasti fortifikacijski prsten predrimsko postanje - ortogonalna mrea samo na nekim dijelovima ARBA - RAB - na poluotoiu koji omoguuje eljastu ortogonalnu strukturu s malim brojem uzdunih i veim brojem poprenih komunikacija
7

- nepoznat smjetaj foruma i kapitolija - dananje naselje odraava antiku urbanu matricu PRIMJERI URBANIZMA ILIRSKIH KONTINUITETOM U RIMSKO DOBA NASELJA S VRLO JASNIM

ASSERIA (Podgrae kod Benkovca) i VARVARIA (Bribir) - raniji naseobinski sadraji (osim fortifikacija) su porueni - struktura ulica nije se mijenjala u rimsko doba - forum uz bedem na junoj strani - Indigena naselja redovito su smjetena na strateki vanim poloajima - Zbog terena nemaju pravilne oblike - Rijetko se primjenjuje ortogonalna mrea PANONIJA - urbanizam panonskih gradova slabije je poznat - sve kolonije Siscia, Mursa, Cibalae smjetena uz rijeke SISCIA - SISAK - za obranu povoljna situacija, elipsasti oblik meu vodotokovima - mreasti sustav ulica CIBALAE - VINKOVCI - na pretpovijesnome (keltskome) naselju izrasta antiki grad - kombinatoriki duh MURSA - OSIJEK - od pograninoga vojnoga utvrenja izrasla u grad - paetvorinasta matrica rimskoga vojnoga logora (castrum) zadraana i u civilnome gradu - ortogonalna mrea prometnica primijenjena OSTALO - Kasnije i vojni logori prerastaju u civilne gradove (Tilurium, Burnum) - Burnum ima pravokutan oblik rimskih logora sa zgradama zapovjednitva legije, nastambama za vojnike, termama i fortifikacijama
8

- u vrijeme manje opasnosti, kasnije se u njima smjetaju cohortes da bi se naposljetku pretvorili u civilne municipije - u Dalmaciji se esto pretpovijesni gradovi postupno sputaju u ravnicu, najee uz neku vanu komunikaciju, ali bez posebna urbanistikoga plana - takve aglomeracije nikada nisu dosegle razinu urbana planiranja - Gradska naselja u ravnicama posljedica je injenice da Rimsko carstvo dugo nije imalo ozbiljnijega neprijatelja - uzvienja gube na znaenju ipak, neki platoi bit e i kasnije zanimljivi (refugium) - uz ceste su se nalazile i vojne postaje koje su nadzirale promet, zatim stanice za noenje, odmaranje, okrepu, promjenu konja (mansio) - rimska sela (vicus) nedovoljna istraenost aglomeracija ruralnoga sadraja COLONIA FLAVIA / SEPTIMA SISCIA - Segestica ilirsko-keltsko naselje na desnoj obali Keupe 35. god pr Krista rui ju i osvaja Oktavijan - na suprotnoj strani Rimljani podiu grad Siscia, u vrijeme flavijevaca postaje Colonia Flavia Siscia to je prvo razdoblje urbanizacije u Panoniji - 3 faze urbanistikog razvoja u vrijeme Septimija Severa (193. 211.) odnosno u razdoblju tree urbanizacije Panonije naziva se Colonia Septimia Siscia - Nakon Dioklecijanove podjele Siscia je glavni grad provincije Pannonia Savia kada postaje veliki grad s ortogonalnim sustavom gradskih blokova vezanih uz Cardo i Decumanus mreasti sustav ulica - Za obranu povoljna situacija, elipsasti oblik meu vodotokovima - Rimski vojni logor, vana rijena luka i prometno vorite (magistralna cesta AKVILEJA EMONA SISCIJA SIRMIJ) - u Sisciji se nalazi predstojnik Panonije Savije, nadstojnik dravne blagajne, zapovjednik brodovlja, kovnice novca - u pola grada moglo se smjestiti 25 kohorta (osobito vano za Batonova ustanka) - u 3. st. Siscia postaje biskupsko sredite, najpoznatiji biskup Kvirin (270. 303.) - 388. g. rat Teodozija i uzurpatora Maksimina kod Siscie - izmeu 582. i 615. dolazi do provale Slavena i Avara, do unitenja grada koji nikada vie nee dosegnuti znaenje i vanost koje je imao u rimsko doba
9

AQUAE IASAE VARADINSKE TOPLICE - na tom podruju ivjelo je pleme Jassi, po ijem su imenu Rimljani kasnije mjesto nazvali Aqua Iasae - znaajno zdravstveno, obredno, kulturno pa i gospodarsko sredite gornje Panonije najvei procvat 1. 4. stoljee - Rimsko naselje nalazilo se na najvioj terasi i breuljaka Varadinskih toplica, stambeni dio na terasama koje se sputaju prema podnoju brijega u samom podnoju obrtniko trgovaki objekti - Krajem 3.st. AQUEA IASAE su opustoena u provali Gota, a poetkom 4.st obnavlja ih car Konstantin Veliki - kupalini, termalni prostor ine zgrade kupalita s bazenima i bazilikom, forum s trjemovima smjeten je oko glavnog termalnog izvora te kapitolija s hramovima Jupitera, Junone i Minerve CIVITAS IOVIA - LUDBREG - rimsko naselje opasano bedemima najmarkantniji su istoni, sa sjeveru dijelom sauvane i kule - obrambeni sustav inili su bedemi s mostom na Bednji - Ustanovljeni su ostaci velikih javnih objekata, meu ostalima i itnica (HORREUM), zatim rimsko kupalite s dva bazena - na sjevernoj strani prua se suburbian Iovie (ostaci kasnoantike arhitekture) jugozapadno nalazila se antika nekropola (Varoki vrti) - antike su ceste ile put jugozapada i sj. zapada - dananja ulica A. Blaia ini simetralu, odnosno ostatak antikog carda - U Ludbergu je tako sauvantrag krianja antikog Carda i Decumanusa - podruje antike Iovie bilo je uvijek vano vorite putova koji su spajali ravnu Podravinu na sjeveru s breuljkastim podrujem junije (Kalnik) PANONIA CIBALAE - VINKOVCI - prvotno keltski oppidum - 12 god. nakon Batonovog ustanka Tiberije slavi trijumf, 15. godine osvaja Slavoniju i Srijem - podjela Ilirika na Panoniju i Dalmaciju 10. godine - Trajan 105. 107. Panonia Superior i Panonia Inferior
10

- Dioklecijan 297.god Panonnia Prima, Pannonia Secunda, Pannonia Valeria, Pannonia Savia - Rimsko naselje funkcionira kao obrambena utvrda - Limes (Cibala izmeu Cornacuma i Murse) - nekropole su sa sve 4 strane bedema - vorite putova prema Sisku i Saloni, Mursi i Aquinquumu, Sirmiumu i Carigradu - municipium aelicum Cibalae (Hadrijan) - prosperitet od Septimija Severa (193. 211.) - keramiarsko sredite potreba za opekom - ostaci termi i foruma, status kolonije u 3. st. Karakla - rodno mjesto Valentijana i Valensa - 314.god. Konstantin II. i Licinije bore se kod Cibala - nakon bitke kod Hadrijanopolisa, Vizigoti opljakali i opustoili Cibalae i Mursu (378. 379.); Justinijanova darovnica 536. - Gepidi naseljeni do 6. st. (provale Avara i Slavena) - Iovi optimo maximo aelius proculus decurio colonia cibalarum votum solvit Posveen Jupiteru MURSA - OSIJEK - od pograninog vojnog utvrena prerasla u grad - Paetvorinasta matrica rimskoga vojnoga logora (castrum) zadrana i u civilnom gradu - Ortogonalna mrea prometnica primjenjena - u doba Batonovog ustanka u blizini Murse gradi se vojni logor - 107. Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior - 133. Colonia Aelia Mursa Hadrijan - Bedemi i s 3 strane, na sjeveru je Drava - Pravilan raster ulica, forum, hramovi, amfiteatar. Terme, temelji rimskog mosta preko Drave - BITKA KOD MURSE 351. Konstantin i Magnecije bore se kod Murse MARSVNNIA SLAVONSKI BROD
11

- Postojanje Marsonije/Marsunije i njene lokacije na vanom cestovnom i rijenom pravcu Siscia Sirium, potvruje nedavni nalaz rimske vojnike diplome iz Broda - Diploma pripada Breuku Likaju, datirana je 9.veljae 71.godine ARHITEKTURA - arhitektura standardnih obiljeja i forma znaajna dostignua - javna zdanja religijskog, gospodarskog, upravnog , kulturnog i zabavnog sadraja - epigrafika graa svjedoi o gradnji - 12. zdanja su podizala gradske ili druge vlasti, istaknuti pojedinci, ponekad ih zavjetavali i carevi - U rano doba carskim se novcem obino podiu gradske zidine - Institucija munificijencije (zadubina) izuzetno razvijena u rimskoj civilizaciji HRAMOVI KAPITOLIJ - Pola- cjelovito ouvani lijevi kapitolijski hram Rome i Augusta - 13. - temelji hramova sauvani u Poreu, Nezakciju, Ninu, Saloni, Naroni, Aequumu - jednostavni prostilni hramovi bogato ukraeni pogodni za kapitolije na kojima se odravaju slubeni kultovi i obredi - hramovi imaju snane stupove i lijepo oblikovane kapitele (korintske) - takvi su hramovi graeni od 1. do 4. st - Pore ( s Naosom i Pronaosom, nije bilo Celle) - Nezakcij tri odvojene male hramske zgrade - Nin (pseudoperipter sa est stupova na proelju i tri na bonim stranama, vanjske zidove ralanjuju polustupovi, cella je svojom duom stranom postavljena popreno i podijeljeno na brodove ne obino velike proporcije predvorju) - Zadar (najcjelovitije ouvani kapitolij u temeljima, hram, forum, 3 celle- Junona, Jupiter, Minerva- ispred hrama 2 reda po 6 stupova - etrurski utjecaj, balustrada i stepenite povezivali kapitolij i forum) - Asserija, Aequum, Varadinske Toplice pripadaju skromnijem tipu (sobe s apsidom u celli te stupovi - Vespazijanov hram) FORUM
12

- istinsko sredite ivota, mjesto odvijanja najvanijih gradskih poslova - trg za okupljanje graana prostor najee okruen s tri ili 4 strane trijemovima i javnim zgradama (bazilike, terme, kurije, taberne, latrine) - kapitoliji i forumi u jadranskim gradovima nastaju od posljednjih desetljea stare ere i prvih desetljea nove ere - to je doba najinteznivnije romanizacije (hramovi gube na znaenju od tetrarhijskog doba) - Zadarski forum - Trijem s dva kata (taberne) javna esma i dva ukrasna stupa - Forum u Puli slian zadarskome - tipovi s 2 kata(taberne), javna esma i 2 ukraena stupa - u Saloni pravokutna oblika 3 graevine na sjevernoj strani (2 jednostavne, prostilni hram, a srednja je loa s govornicom) - forumi u Asseriji i Aequmu su mali (mali broj stanovnika) - u antikoj Mursi uz forum je bilo mnogo taberni BAZILIKA - uobiajena forumska zgrada najee vei izdueni natkriveni prostor koji slui za vee skupove, trgovanje sudovanje i sl. - u Hr peterobrodne bazilike s dvjema nasuprotnim apsidama otkriveni su u Zadru, na junoj strani foruma (Severovo doba) KURIJA - prostor u kojem se sastojalo gradsko vijee - salonitanska kurija u neposrednoj blizini foruma, zdanje je jednostavno (nije raskono ni u Rimu) s 2 prostorije i apsidom s jednostavnim postoljem (tribunalom) TERME - najkarakteristinija zdanja rimske gradske arhitekture i civilizacije - izvorno rimsko civilizacijsko dostignue - terme: loita (praefirnum) razliiti bazeni, sustav za dovoenje vrueg zraka, prostorije za znojenje (sudatorium) etalita itd... sve prostorije oko jednog dvorita - ostaci u Issi, Nesactumu, Zadru - Terme u Saloni - primjeri najboljeg funkcioniranja
13

o o o

Tepidarium (prolazne prostorije s umjerenom temperaturom) Caldarium (prostor za kupanje u toploj vodi) Trigidarium (prostor s hladnom vodom)

- Aquae Iasse imaju zanimljivi terminalni kompleks s nizom zdanja po vertikali - terme i brojne esme u rimskim gradovima podrazumijevaju veliku potronju vode- rimski vodovodi TEATAR / AMFITEATAR - Samo gradovi s najviom urBanom civilizacijom (Pola i Salona, Jader, Issa i Mursa) - spektakli razliitog karaktera - znatan kapacitet gledalita - predstave u doba velikih religijskih sveanosti ili sajmova POLA - Dva teatra (onaj najvei izvan grada) - Na zidanom temelju podignute stepenice gledalita, scena jednostavna, dva gledalita pojasa s galerijom, iza scene portik izgraen u julijansko klaudijevsko doba - Manji teatar nalazio se u gradu na padinama breuljaka - ispod Arene prostor za rekvizite i drugo, gledalite 3 kata sa svodovima, vanjski plat proupljen lunim prorezima - Efekt rustikalne monumentalnosti i bunjasti blokovi - Prizemlje i 3 kata, na posljednjem se stajalo; perimetarnih zidina 4 pravokutna ulaza izvan

- starija faza gradnje iz julijansko-klaudijevskog, a novija iz flavijevskog razdoblja SALONA - teatar je bio na niskoj padini(dio gledalita na prirodnoj kosini), scena je slobodna i ralanjena niama - u blizini hrama (dionizijski rituali) - 1. st i hram i teatar ine funkcionalnu cjelinu ISSA - neistraen iako se dobro vidi na mjestu dananjeg franjevakog samostana
14

AMFITEATAR / MUNERA GLADIATORIA - okrutne borbe u organizaciji gradskih vlasti ili bogatih pojedinaca - arhitektonska svojstva reflektiraju se u svim aspektima borilatva - borilite je elipsasto, okrueno gledalitem, daje optimalnu mogunost praenja borbi - obino izvan gradskog tkiva (pola) ili na periferiji (Salona) - u Zadru vjerojatno pod venecijanskim bastionom izvan grada POLA - Ispod arene u Puli podzemni prostori za rekvizite i druge potrebe, gledalite na tri kata sa svodovima, vanjski plat proupljen lunim otvorima - Efekt rustine monumentalnosti i bunjasti blokovi - Prizemlje i tri kata, na posljednjem galerija za stajanje - etiri pravokutna istaka (kule) kao ulazi izvan perimetralnih zidova - u blizini gladijatorska zgrada (ludus gladiatorus) - mali amfiteatar u burnumu (aktualno) - junije od Salone nema amfiteatra, amfiteatar u Osijeku oznaen na starim gr. Planovima SALONA - kao u Poli, slino konstruiran amfiteatar, na sjevernoj strani, iskoritena prirodna padina - gornji katovi uniteni (Dyyge rekonstrukcija po pulskom amfiteatru) - rustini efekt je izostao, mlai je od pulskog - raskone sveane loe na sredini duih strana, galerija za stajanje na najviem katu u blizini gladijatorska zgrada(ludus gladiatorus) - Gotovo bez podzemnih prostorija (jedna vea etvrtasta rupa u podu kroz koju se ulazilo u drugi i uski hodnik koji vodi izvan perimetra) GRADSKA VRATA - raskono artikulirana, ukraena gradska vrata, lice grada i fortifikacijski element - Herkulova vrata u Poli (na kamenu lik herosa i toljage sa strane)
15

- duboka nasvoena vrata iz vremena nastanka kolonije Pola - PORTA AUREA u Puli (unitena u 19.st.) - Tri prolaza, sredinji kolski - Vrata flankiraju kvadratne kule - Na njih dolazi decumanus max. Datacija a zadnja desetljea stare ere - Porta Caesarea u Saloni - s vanjske strane flankirana sa osmerokutnim kulama - Dalmacija u kraj Augustova vladanja - u Saloni su vrata Porta Graeca imala u tlorisu oblik slova h uvala Verige na Brijunima Veliki Brijun - gradska vrata u Naroni - vanjski i unutranji zidovi imali su prag sa stoerima za snane drvene vratnice - juna gradska vrata AEQUUMA su kao u Saloni flankirana kulama (ondje okruglim na osmerokutnoj bazi - Gradska vrata u Asseriji pretvorena su u 2.st i neku vrstu trijumfalna luka (kao Porta Caesarea u Saloni) - Dvojna vrata u Puli dva iroka luna otvora s atikom sveana i dekorativna funkcija - Datacija u 2.st - U gradovima su postojala i vrlo uska vrata(pjeaci) - kompleks ini gospodarski kvart, termalno postrojenje, trg, ogradni zid uz obalu, sakralni kvart sa tri hrama, stanovi za sveenike i rezidencijalni dio - mikrourbanistika koncepcija u skladu s oblikom uvale, smjerovima vjetra, orijentaciji, osunanosti i reljefu zemljita - Jedinstven krajolik oplemenjen arhitetonskim oblicima i bogatim sadrajima PALAE - Dioklecijanova palaa (kraj 3. i poetak 4.st.) - stoerni spomenik kasne antike carstva - sigurno boravite, spomenik tetrarhiji i dravnim reformama - tloris zdanja pokazuje plan koji su diktirale potrebe obrane i stanovita forma dvorske etikete
16

- sjeverni dio bio je za vojsku, poslugu i pomonike - Juni dio sluio je u slubene i vjerske svrhe za rezidencijalne potrebe biveg cara i njegovu obitelj i svrhu - Cardo i Decumanus (cardo na jugu zavrava Peristilom) - Rel. Objekti ine skladan ansambl od 3 hrama (jedan peristil i 2 okrugla tipa tolos) te grandiozni carev mauzolej (templum divi Diocletiani) - Dioklecijan je slinu palau sagradio u Nikomediji - Dioklecijanovi su arhitekti stvorili novi tip rezidencije - Moda je po splitskom uzoru graena Galerijava palaa ROMULIANA u Garizgradu - Mogorjelo antika vila kod apljine (Hercegovina) -razvojni put od ranocarske rustine graevine s ugaonim rizalitima preko utvrena kompleksa (koji slii Dioklecijanovoj palai) do kasnoantikog kastuma s dvojnim crkvama i baptisterijem u 6 st. - utvrena villa u Mogorijeku je neto kasnija od Dioklecijanove palae RURALNI OBJEKTI - fenomen rustinih vila (villa rustica) poznat je zahvaljujui istraivanjima najvie u Istri (Barbariga, ijana rvar, Labinica), u Dalmaciji (Muline na Ugljanu, Mala Proversa, Stari Grad na Hvaru, Ostrvica kod Omia) - Stambena arhitektura slabije je ouvana (Salona, u Zadru jedna prizemnica s peristilom- priv. Kue tzv. Pompejanskog tipa) - Nema ostijske najamne kue na vie katova (domus) SKULPTURA - javna slubena i kultna - privatna kultna i sepukralna plastika (portretna i ona koja je na grobovima) - Radioniki karakter rimske umjetnosti (pa i skuplture) u provincijama u zanatskim radionicama uglavnom je rije o produkciji, manje i pojedinanoj kreaciji - Skulptura se izrauje u velikim ant. gradovima, osobito je kvalitetna salonitanska plastika, ipak su mnoge skulpture uvezene iz Rima, Atena, Male Azije... - naknadno je u meuprostoru bio postavljen i kip Lepidove ene Salvije Postume
17

- Na stranjem dijelu vjerojatno su bili kipovi Victorije i drugih personifikacija - Reljefi su plitki, spadaju u trijumfalnu ikonografiju (Viktorije u kolima, girlandi i eroti, vitice i loza) - vjerojatno ga gradila kamenklesarska radionica iz Pole oko 10. g.. pr. Kr. - VRATA U ASSERIJI bez obzira na posvetni natpis u ast cara (koji je s vojskom prolazio u drugi Daki rat), vjerojatno je rije o lokalnoj narudbi - vrata imaju carsku ikonografiju (konzole s bikovima i ljude s bikovskim glavama , simboli carske vlasti) - sline su konzole i u vratima Dioklecijanove palae te one neto ranije na Tiluriju - modelacija nage figure boanstva (Jupiter), lezbike kime i astragala ima klasicistiku narav - udno je da je velika povrina friza bez likova - primjeri Jupitera Amona na forumima u Poli, Iaderu i Saloni - Glave Jupitera Amona su aluzija na Augusta (kao nastavljaa Aleksandra Velikoga) - Pulski i Zadarski primjeri naslanjaju se na uzore na Augustovom forumu iz Rima, datiraju se u 1. st. - U Iaderu se stupovi s Amonovim maskama izmjenjuju s likom gorgone - rije je o sredinjim blokovima luka, najee s glavama Herkula (Pola, Burnum) ili biste Rome i cijele figure Viktorie (Aequum) te Fortune Tihe (Salona), - Likovi imaju vie amblemsko nego reigiozno znaenje kao i nedvosmislena dr. I gradska propaganda - zanatska ostvarenja koja imponiraju monumentalnou ne i vrsnoom - Uglavnom rije je o lokalnoj produkciji - drugi velia pobjedu nad Ilirima i Panonima 6. 9. god Tilurij (Gardun kod Trilja) sauvana reljefna ploa i jedan Fragnat - Najveu povrinu zauzimao je monumentalni natpis (sauvano samo posljednje slovo O prvog retka), bono su prikazani pripadnici poraenih naroda (Delmati, Panoni) pod rimskim tropejima s orujem i ratnom opremom - Barbare odreuju njihova nonja (odjea, obua, fibule, kape) a razlike naznauju da je rije o dva naroda koji su se pobunili protiv Rimljana

18

- Ispod tih scena iao je friz oruja i vojne opreme (helenistika likovna batina- i vojne scene u Dalmaciji imale su friz oruja kao utjecaj triumfalne ikonografije) - premda je rije o slinom spomeniku on je izraen u domaim radionicama (domai kamen vapnenac, relativno skromna izvedba) - trofej je bio podignut u vojnikom logoru u Tiluriju (Trilj) - skulpture od mramora najee su uvoz, ali mogu biti lokalnog podrijetla (uvozili su se i mramorni blokovi za potrebe domaih radionica) - U procjeni to je uvoz, a to lokalni proizvodi kriterij kvalitete nije odluujui - nisu otkrivene skulpture iz kasnog rep. Doba, prve su iz kraja stare i poetka nove ere - Tu spadaju klasicistike kreacije kao Apolon, skulptura Jupitera iz Salone - Klasicistike orijentacije, a bliski ranoj klasici je glava Dioniza iz Isse (premda je serijski proizvod raen je po grkim uzorima takvih ima posvuda po Rimskom Carstvu ) - Sporni kipovi su izraeni izvan Dalmacije, ali im je nemogue odrediti porijeklo, rije je o zanatski dobrom oblikovanju, ali bez znaajnije kreativnosti - Lokalna boanstva dobivaju rimska imena (Silven, Dijana, nimfe) - Uglavnom je rije o plastici malih dimenzija, skromnijih ostvarenja (premda rijetko ima i vrhunskih) - Najee reljefi, rijetko boanstva u punoj plastici - Na njima se nalazi samo 1 boanstvo (Silvan ili Dijana) ili skupine (Silvan Dijana i nimfe) - Te skupine vjerojatno predstavljaju panteon sukladan prirodi i nainu ivljenja ilirskog stanovnitva - reljefi se izrauju od 1. pa sve do poetka 4.st. - Reljefi domaih boanstva nerijetko se nalaze u okoliu na hridinama (Kozjak, Klis, Aequum) - Vjerojatno su tamo bila svetita u prir. Ambijentu s drveem i izvorima vode - Neki reljefi prikazuju Silvana drugaije nego u slubenoj rimskoj religiji - Diana koja vue lane - od domaeg kamena - Ikonografska svojstva prikazuju lokalnu derivaciju frizure i elemente nonje; umjetniki ostvarenje je vrlo dobro
19

- Flavijevskome dobu pripada Venera s malim PRIJAPOM iz NINA (importirani rimski rad) - Tu se ikonografija preklopila s liburnskom pa Anzotike je kip smjeten u svetita

- Kipi Dioniza iz Trogira u standarnom poloaju s tirasom i panterom vjerojatno je nastao prema grkom uzoru kasnije klasine stilske orijentacije - Kip Herakla s herperidskim jabukama iz Salone - Manje skulpture uglavnom su sluile kao kuna dekoracija (najee u peristilima) - Taj import kuliminira s atikim sarkofazima - Glava boice iz Aequuma s dijademom nevelikih dimenzija s frizurom karakteristina za 1.st. - Glava nadnaravno velike skulpture pripada atikim radionicama - Boica oko glave ima vijenac ili dijadem s frizurom iz julijevsko klaudijevskog doba, vjerojatno nastala po uzoru iz 4. st. Pr. Kr. - Kip boice koja sjedi na hridini iz ijih pukotina i pilja izlaze ivotinje(slino kao na atikim sarkofazima) - Kopira Skopasova Herakla iz Sikiona (drhtavi miii na licu, patos, nabrane obrve i rairene usne iskazuju proivljavanje ne volja) - Atikim radionicama pripada i nadnaravno velika glava, vjerojatno menade, dubokih strasti i otvorenih usta poput Skopasove Menada - Kip Magne Mater s lavovima snano akcentiranje dubokim podvlaenjem kanala u naborima haljine - Kasnoj antici pripada i Venus Vetrix iz Salone - Naga boica te erot uz stablo su likovi srodni onima iz kasnih ant. Sarkofaga - Oko 270. godine prestaje atiki import - Klasicistiki oblik glave i ugrebene obrve upuuju na majstore atikih radionica, a duboki rovaeni kanali meu upercima kose potvruju dataciju u poetak 3.st. - Izradba u duhu klasicizma u vrijeme Augusta ili neznatno kasnije - takvi su kipovi nosai draesni i dekorativni poput figure nagoga mladia u hlamidi s velikom bakljom u ruci iz Salone premda nema krila rije je o enotu - Pripada vremenu punoga razvoja atikih sarkofaga iz 3.st
20

- Radu po helenistikom uzoru pripada i lik gotovo nagog ribara iz Salone koji pripada irokoj naturalistikoj struji - takvi kipovi potvruju da su i dijela velikih majstora bila nazona na istonom Jadranu bar u kopijama i dekoracijama - Rije je o vrlo vrijednim kopijama ija provencija nije poznata - Svrdlo je u 4. st. Glavni alat, dlijeto pada u zaborav - glava boice iz Aequuma moe se datirati u 2. ili 3. st. - Takav je lik o stablo objeena Marsije (noga stola atike produkcije) iz Salone - Atiko - taj kip pripada rairenoj naturalistikoj struji...? - Aequum: glava boice s dijademom otkrivena je na gradskome forumu iskazuje se kontrasima i otrim (a ne mekim) prijelazima to je efekat brzotrajueg svrdla - izraz od klasicizma i ekspresivnosti do shematizacije RIMSKA SKULPTURA U HRVATSKOJ - od sredine 1. st. pr. Kr. JAVNE i PRIVATNE skulpture JAVNA SKULPTURA slubena i kultna PRIVATNA SKULPTURA kultna i sepulkralna - radioniki karakter rimske umjetnosti u provincijama - skulptura se izrauje u veim antikim gradovima - salonitanska plastika - uvoz - Rim, Atena, Mala Azija LOKALNE RADIONICE - Lokalne radionice u Dalmaciji izrauju i skulpture po uzoru na poznate klasine kipove - Takva je Fortuna iz Aequuma, Eskulap iz Salone i boica iz Pole - Sve su religiozne po motivu, a klasicistike po stilu - Od slinih modela po Sredozemlju razlikuje ih domai materijal VAPNENAC - Osim kipova raenih prema rimskim uzorima pojavljuju se i domae inaice, kao kip Rome iz Aequuma bez ratnikih elemenata (jednostavna haljina s koarom od prua i par kljueva zataknutih za pojas) - Skulpture rijetko nose IME AUTORA

21

- Jedan takav je putujui majstor MAKSIMIN koji se potpisao na kultnom reljefu Dijane iz Proloca te na sepulkralnoj steli iz Sovia s likom djevojke Lupe (sredina 2. st.) PANONSKA HRVATSKA AQUAE IASSAE - Glavni produkcijski centri Poetovio (Ptuj) i Celeia (Celje) u Sloveniji te (vjerojatno) i Aquae Iassae - Skulpture su najee izraene od bijeloga i krupnozratoga POHORSKOGA MRAMORA - Najznaajnija produkcija u 2. i 3. stoljeu, a kriza antikih gradova na poetku kasne antike osjetila se i u skulpturalnoj produkciji - Klasicizam skulptura pokazuje stilski tretman, klasinom odgovara preteito MITOLOKA IKONOGRAFIJA Najljepi primjerci: - MINERVA - KUBUS s reljefom ratnika na vie strana - RELJEF NIMFA s fantastinim morskim ivotinjama - Utjecaj noriko-panonskoga kulturnoga kruga osjea se i u Sisciji i drugim dijelovima Panonije (osobito na nadgrobnim spomenicima) - Klasicizam je snano zastupljen i u istonoj Hrvatskoj, taj dio vie je orijentiran prema SIRMIJU MURSA - Klasine odlike, bez obzira na rustinost izvedbe i nedovrenost, ima i kip Perzeja s Meduzinom glavom - Znatno je bolje kvalitete glava Dioskura s frigijskom kapom te kip Umornoga Herakla (po Lizipovu originalu) BRONANA SKULPTURA - Mali je broj primjera monumentalne bronane plastike (pretapanje bronce!) - Bronana plastika je najveim dijelom IMPORT, nema dokaza o domaoj produkciji DALMACIJA (Pergamon museum)

22

- Velika bronana plastika - kip boga DIONIZA klasicistika statua neto manja od normalne ljudske veliine sa enski njenom glavom na kojoj se nalazi bogato ukraeni dijadem, u kosi su brljanovi listovi i bobice - Kip je nainjen po nekom kasnoklasinom ili helenistikom uzoru visoka rimska modelacija 2. st. SISCIA - Vrsna je skulptura glave (Mitra ili Atis?) koloristiki efekat sa zvjezdicama u kapi (astralni karakter upuuje na Mitru) - Sitna plastika/kipovi i druga skulptura od bronce znatno su ei (uglavnom likovi boanstava iz lararija rimskih kua) - Iskazuju vjetinu minijaturnoga modeliranja koja esto oponaa kipove velike plastike - Izvrsni su primjerci Jupitera sa ezlom iz Salone, kip Fortune iz Cibalae - Razinu industrijske ablonizirane produkcije pokazuju stilizirani kipii popu djejih igraaka - Primjer kipia Atisa iz Salone sa stranjim potpornjem pokazuje koliko se sitna plastika oslanjala na kamenu skulpturu, a dijelom i figura erota iz Murse - Osim religijske plastike pojavljuje se i ista ukrasna (kopija Polikletova Diskoforosa iz AMZ) - Utilitarna plastika u razliitim kombinacijama (lampice u obliku figura, posudice, okovi sanduia i sl.) - Lijep primjer je lampica iz Raba s erotom bez krila i s delfinom u ruci, vjerojatno raena po helenistikom uzoru PORTRET - Portret je posebno vaan oblik likovnoga izraavanja, najee izraeni u fizionomijsko-patetinoj maniri - U kasnoj republici poinju se izraivati portreti vanih osoba, a potom i careva Primjeri: - Portret starijega proelava mukarca iz POLE oslanja se na kasnorepublikansku portretnu plastiku uz zamjetljivu patetiku -vrijeme osnutka rimske kolonije - Portret starijega ovjeka iz IADERA - uz fizionomijsku slinost pokazuje jo snaniji patos, a duboko nosno sedlo (kao na rimskome novcu) svojstvo je republikanskoga vremena
23

- Portret Oktavijana iz Osora (Apsorus) - pripada tzv. Akcijskome tipu i jedan je od boljih Oktavijanovih portreta uope - Portret mukarca iz Salone je privatnoga karaktera, otkrivena je na jednoj grobnoj parceli, glava natprirodno velike statue, suzdran, realistiki pristup, visokovrijedan portret poput onih iz sredita Carstva - Portret Agripe iz zbirke Danieli (vjerojatno iz Nina), danas u Kopenhagenu Nastao u nekom istonom centru neposredno prije Agripine smrti (corona muralis Agripa stekao 14. g. pr. Kr.) - Snaan patos u kombinaciji sa snanom strukturom glave - Jedan od najboljih portreta u rimskome Carstvu CARSKI KIPOVI - U Rimskome carstvu postavljali su se carski kipovi od samoga poetka, zatim i skupine kipova cara i carske obitelji (Pola, Apsorus, Aenona, Salona, Issa, Narona) - Kipovi su postavljani u svetita, na forumima, teatrima, termama, bazilikama i drugim javnim mjestima kao javni spomenici - Svetita carevima podizana su i u manjim mjestima, a podizanje carskih spomenika diktirali su namjesnici (osobito se isticao P. Kornelije Dolabella) Primjeri: - Glava Tiberija iz Bauia kod Omia (Oneum) uz epigrafiko svjedoanstvo o svetitu Augusta i Rome - Skupina carskih likova iz Nina 5 kipova od kojih su 2 imala glavu (August i Tiberije) - Stilska svojstva pokazuju da su svi kipovi iz istoga vremena Tiberijeve carske propagande (kraj Tiberijeve vladavine) - Ostali kipovi pripadaju lanovima carske obitelji (kip Livije?) ili pretendentima na prijestolje (Germanik, Druz Mlai) - Tehnika i umjetnika vrsnoa - Portret mlade ene iz Pole - Premda ima jasne fizionomijske oznake teko je rei kojemu carskome liku pripada - U Poli se na forumu nalazio niz augustovsko-tiberijevskih carskih statua - Tom nizu pripdaju noge cara s kleeom figurom barbarina - Na sjevernoj strani foruma bio je kip u oklopu s amblemom Jupitera Amona (vjerojatno je rije o Augustu ili Tiberiju)
24

- Narona - najbrojnija skupina carskih statua - Svi tipovi mukih i enskih carskih statua (neke u oklopu, neke u togi, neke u jupiterskoj nagosti) - GLAVA LIVIJE s klasicistikim brinim tretmanom - VESPAZIJANOV PORTRET - Govori o nazonosti carskih likova flavijevskoga doba u Naroni sve do Trajana - Osor (Apsorus) - GLAVA DRUZA MLAEGA - Svjedoi o tiberijevskoj skupini u Osoru - Salona - O nazonosti tiberijevske skupine i postojanju AUGUSTEUMA svjedoe glave djeaka Nerona i Druza Cezara (Germanikovi sinovi) - Najvei broj carskih kipova nastao je u Tiberijevo doba kada je populariziranje carske obitelji i pretendenata na prijestolje bilo vaan imbenik stabilnosti PRIVATNI PORTRETI - Privatni portreti s odlikama klaudijevsko-julijskih portreta oponaaju modu i frizure, ak i lik carskoga portreta kao refleks carskoga lika (Pola, Iader, Salona) - Pripadali su vanim osobama grada ili kao dijelovi nadgrobnih spomenika FLAVIJESVKO RAZDOBLJE - Donosi novu tendenciju realistina prikazivanja za razliku od klasicistikoga i idealistikoga stila julijevsko-klaudijevskoga doba - Obiteljskoj propagandi veliku su pozornost iskazivali Flavijevci skromna italskoga, a ne patricijskoga rimskoga podrijetla - KULT FLAVIJEVACA u Naroni i Saloni glave Vespazijana (Nerona) i Domicijana (Salona, uva se u Kotoru) s bogatom plastikom kose iskazuju nove tendencije, a tragovi boje pokazuju da je portret bio i oslikan - Klasicistiki oblikovana glava Trajana (Issa) pripada palimpsest skulpturi, oblikovana je od glave svrgnutoga Domicijana - Od Domicijanove glave bio je modeliran i portret NERVE iz Aenone, provincijalno naivan i nezgrapan carski portret - Bista TRAJANA decennalia tipa iz Salone takoer iskazuje nove tendencije uz stanoviti akademizam, vrsnoa je vrlo prepoznatljiva - Skupini najkvalitetnijih carskih portreta pripada i TRAJANOVA GLAVA iz Cresa - Malo je enskih glava iz flavijevskoga i trajanskoga doba

25

- Glava iz Salone izgledom i frizurom podsjea na ene Trajanova doba, ali je vjerojatnije rije o privatnome portretu HADIJANSKO/RANOANTONINSKO DOBA - Kasnohadrijanskome i ranoantoninskome dobu pripadaju privatni portreti iz Plomina (Flanona) - odlike koje se naslanjaju na modne i stilske elemente Hadrijanovih portreta ili portreta Faustine Mlae - Portret nepoznate djevojke iz Siscije ima vrlo sloenu frizuru antoninskoga doba - Portretna umjetnost vrlo visokih dometa i jedan od najvrsnijih portreta u HR - Premda je malo carskih portreta iz kasnoga 2. st., privatni portreti koji stilski slijede carske govore o daljnjem razvoju portretne plastike - Tako jedan portret iz Zadra oponaa Lucija Vera kraj 2. i poetak 3. stoljea - Glava mladia iz Zadra, a osobito portret iz Kopenhagena (sjeverna Dalmacija?) kao privatni portreti pokazuju nove tendencije ugledanje na portrete Aleksandra Velikoga - Dijelom tom stilu pripada i portret mladoga sveenika iz Iadera koji po nainu eljanja odgovara rimskoj modi 3. st. SEVERSKO RAZDOBLJE - Postojale su i skupine severske carske obitelji (epigrafike potvrde s Raba) -Dva vrlo vrijedna enska portreta (Salona) pripadaju severskome dobu - portret djevojke iz Salone - Moda prikazuje Plautillu Karakalinu enu sjajna put poput bjelokosti, bojanje kose, kontrastiranje s oima od staklene paste znakovi vrhunskoga portreta - Drugi portret iz Salone vjerojatnije pripada PLAUTILLI oi sa arenicama i zjenicama iskazuju sjetu - Iz sredine 3. st. je glava mukarca iz Zagreba s prikazom u daljinu izgubljena pogleda (portretna svojstva kasne severske dinastije) - Portreti sredine 3. st. imaju realistinu crtu, ali je kiparska pozornost usredotoena na OI i POGLED koji nerijetko pokazuju tjeskobu (kao kolektivno stanje svijesti u teka vremena)

26

-Takav je portret mukarca iz Zadra s kratkom kosom i tek niklom bradom podsjea na vojnike vladare (240. - 260.) - Slino se moe odrediti i portret starije ene iz Sinja - Od sepulkralnih portreta tu su portreti ene i mukarca na jednome sarkofagu iz Salone (kod ene je sjeta u oima u kontrastu s bljetavim nakitom) - Sredinom 3. st. ni u Rimu nisu podizani monumentalni spomenici (slavoluci, stupovi, reljefi posljednji iz doba Severa), a slino je bilo i u provincijama TETRARHIJSKO RAZDOBLJE - Likovi vladara i njihova ikonografija gotovo su nepoznati - U carskome mauzoleju u Splitu dosta loe biste Dioklecijana i Priske - Moe se govoriti o DEGENERACIJI kiparske vjetine koja vodi u nove tendencije IKONIZACIJE (dakle i nezainteresiranosti za fizionomiju) - Povrna izvedba, kubinost oblika i ukoenost pogleda glavne su odlike tog stila, zapravo nagovjeuje postupan nestanak portreta kod nas - Tetrarhijskome razdoblju pripada muki portret iz Vranjica (podsjea na glavu cara Konstancija Klora), zatim enska glava iz Salone KONSTANTINSKO RAZDOBLJE - U prvim desetljeima 4. st. portret gubi znaenje - Kasnotetrarhijskome ili ranokonstantinskome dobu pripadaju glave ene iz Konjica s kasnotetrarhijskom frizurom s prebaenim pletenicama - I glava iz Salone ima konstantinsku frizuru - Kasnotetrarhijski ili ranokonstantinski je i portret iz zbirke Danieli u Zadru - Rije je o glavi mladia ovalna lica bez tetrarhijske kubinosti s krupnim oima i predkonstantinskom frizurom prva desetljea 4. st. SEPULKRALNA/NADGROBNA PLASTIKA - U kasnorepublikasnko doba poinju s radom radionice nadgrobnih spomenika - Vie je vrsta nadgrobnih spomenika STELE - Najranije rimske stele oslanjaju se na helenistike uzore (Narona, derivacije iz Salone, sjeverna Dalmacija) - Nasuprot tome, monumentalne stele izravno su dole iz Rima, najprije u Salonu potom u druge gradove i vojne logore (najei figuralni ukras im je portret)
27

- Stela Gaja Utija iz Salone je naturalistiki koncipirana oteena je glava vlasnika stele, a dobro sauvan lik njegova brata i ene s frizurom iz kasnoga Augustova doba - Stele ARHITEKTONSKOGA TIPA kao ona Veronija Etora iz Ostrovice imaju portrete julijevsko-klaudijevskoga doba - VOJNIKE STELE redovito imaju arhitektonsku strukturu, ali i vojnike simbole (friz oruja, borbu, lov i sl.) poput stele vojnika Lucija Mumija iz Tiluriuma - Ponekada i vojnike stele nose portrete - primjer stele Kvinta Metija iz Salone s obiljejima nadgrobnih spomenika vojnika iz logora u Tiluriju - Vojnike stele bile su serijski proizvodi radionica uz rimske logore TILURIUM (VII. legija) i BURNUM (XI. legija) - Kada je VII. legija napustila Tilurium, tilurijska radionica se preselila u Burnum - U kasnom 1. i u 2. st. smanjuje se produkcija monumentalnih stela u Dalmaciji, a kada se javljaju one imaju arhitektonsku strukturu - Takva je stela iz Salone iz vremena Antonina Pija na kojoj muki i enski portret pokazuje modne odlike vremena (frizura, brada, brkovi) - U 2. st. se javljaju stele s cijelom ljudskom figurom (stela Aurelija Pontijana iz Salone) - Stele 3. st. su manjih dimenzija kada one i prestaju biti luksuzni i monumentalni oblici nadgrobnih spomenika, a njihovu ulogu preuzimaju sarkofazi - Stele tada zadravaju samo nii i siromaniji slojevi, nerijetko u zabatima imaju relativno uspjene portrete (poput stele Aurelija Kaminesa) - Ipak, krajem 3. i po. 4. st. javlja se i monumentalna stela kao ona Aurelija Valerina iz Salone (slubovao na Dioklecijanovu dvoru u Nikomediji) - Monumentalne stele u kontinentalnoj se HR poinju javljati od po. 2. st., poput onih iz Vinkovaca i Zagreba - Stela iz Vinkovaca (Cibalae) pripada starome elavom centurionu, ostatci frizure pokazuju na trajanovsko, a brada na hadrijansku modu - I na steli iz Zagreba pokojnik nosi bradu i duu kovravu kosu, a datira iz istoga vremena - Stela iz okolice Zagreba s bogato ukraenim gornjim dijelom (gorgoneion, lavovi, bogata dekoracija), u poljima ispod natpisa su alobni eroti oslonjeni na izvrnute baklje, a izmeu njih u sredini je prikaz konjanika - Morfologijom i izgledom stela se vee uz modele u Panoniji, vjerojatno pripada kasnoflavijevskome dobu
28

- Stele iz Zagreba i Murse (Osijek) pripadaju vremenu Antonina Pija - Na obje stele pokojnik oponaa cara, ene na steli iz Zagreba pokazuju folklorne karakteristike (marama), a na osjekoj gradske mode - Stela uzidana u upnu crkvu u Bjelovaru s motivom Ifigenije na Tauridi - Stilske i ikonografske veze sa sjeverozapadnom Panonijom (Aquae Iassae, Poetovio, Celeia) - Mitoloke scene bile su popularnije u Noriku (i Panoniji) negoli u Dalmaciji - Gornji dio stela u Panoniji je poseban i ne javlja se u drugim dijelovima Carstva vie je varijanti, najei su kutni lavovi i sredinja koara s glavom bradata, ktonikoga boanstva (Had?) kao na primjeru iz Petrovaca kod Beograda, ali i Sirmija te iz Baranje LIBURNSKI CIPUS - Liburnski cipus u tom dijelu Dalmacije nije bio jedini oblik nadgrobna spomenika (stele i are) - Liburnski cipus ima cilindrino tijelo i stoasti zavretak karakteristian je samo za sjeverni dio rimske provincije Dalmacije, a srodni tipovi poznati na Sredozemlju od helenistikoga doba - Radionice su identificirane u Asseriji, Iaderu i Krku etvrta nije pouzdano locirana - Na cipusima se javljaju i motivi svojstveni drugim spomenicima (eroti s izvrnutim bakljama) tako je rimska sepulkralna tematika doprla i na nadgrobne spomenike u jednoj visokoromaniziranoj pokrajini ARE - U vrijeme velike popularnosti stela poinju monumentalnih kvadara na visokoj zidanoj bazi se izraivati are oblika

- Kvadar pri vrhu ima krunite u obliku rtvenika (kao pravi poganski oltari), ponekada od zasebnoga bloka - Are su kopije hramskih rtvenika, na prednjoj strani je natpis, postrance eroti, a sve strane osim stranje obrubljene su bogatom vegetabilnom dekoracijom (akantus) - Ara Julije Kvijete iz Iadera je najstariji primjerak bez erota, ali s granicama postaugustovske dekoracije, u gornjim kutovima meu viticama su ptice koje piju iz kantarosa (rimska razradba helenistikoga motiva) - Ara Pomponije Vere iz Salone s bogatom vegetabilnom dekoracijom i erotima na bonim stranama pripada koncu 1. st.
29

- Monumentalne are izraivane su do sredine 2. st., kasnije vrlo rijetko - Takva je ara Lucija Granija Proklina iz Splita - U zavrnoj fazi razvoja ara erote zamjenjuju pastiri oslonjeni na tap kao na primjerima iz Municipiuma Riditaruma ili Salone - Ti se pastiri obino tumae kao likovi Atisa - Are s prikazom pastira (Atisa?) javljaju se i u Panoniji (manje su popularne od stela), dok se are u Istri javljaju od flavijevskoga doba - Are, slino kao stele, postupno nestaju u 3. st. (nisu bile pogodne za inhumiranje pokojnika) SARKOFAZI - Monumentalne stele i are nestaju s pojavom novoga naina pokapanja, spaljivanje je sve rjee, a inhumacija sve ea - Posljedica je pojava sarkofaga raskona oblika nadgrobnoga spomenika u 2. st. na istonome Jadranu, neto kasnije u Panoniji - Model je kua s krovom na dvije vode arhitektonski oblik kao posljedica koncepcije da je grob pokojnikovo prebivalite ili njegova kua poslije smrti - Oblik kue na dvije vode bio je prije upotrebljavan i za urne, zapravo su u sluaju sarkofaga dimenzije urna uveane da bi mogle primiti tijelo - Prvi sarkofazi su jednostavni, standardizacija ukrasa dogodit e se kasnije (naroito u dekoraciji) - Osim lokalnih, javljaju se i importirani sarkofazi IMPORTIRANI SARKOFAZI - Raskoni atiki sarkofazi javljaju se u drugoj pol. 2. st., potjeu iz radionica u blizini Atene gdje se vadio mramor izvanredne kvalitete (Mons Pentelicon) od kojega je izraen i Partenon - Iza sredine 2. st. poinju se uvoziti i sarkofazi iz Rima gdje su radionice uglavnom koristile kararski mramor - U Dalmaciju je vie uveeno atikih negoli rimskih sarkofaga (odnos je 5:1) - Prve primjere atikih sarkofaga predstavlja sarkofag iz Koloepa s prikazom lova Kentaura na lava i lavicu (antitetiki oslonjeni na drvo u sredini) izrazito klasicistika kompozicija pripada ranoj atikoj seriji - Fragment sarkofaga iz Salone s glavom Oceana ija se brada i kosa pretvaraju u morske valove pripada rimskoj produkciji s kraja 2. st.
30

- Atiki import poveava se u koncem 2. st., sarkofazi imaju raznolike mitoloke prizore, a reljefi se nalaze na svim stranama s figurama koje se meusobno isprepliu, za razliku od klasicistiki rasporeenih likova sada se uvodi gusto preplitanje tijela i muskulature (to je povratak na helenistiki model) - Tada se umjesto poklopca u obliku krova uvodi oblik kline (lealjka) koja je pokojnicima postelja na kojoj lee oslonjeni na lijevi lakat - Najbolji primjer je atiki sarkofag iz Splita s reljefima lova na Kalidonskoga vepra (na kojemu Meleagar uz pomo Atalante ubija vepra) na bonim stranama su scene pripreme lova i scene nakon lova, a na stranjoj povratak iz lova s lovinom u mrei sredina 3. st. - Fragment atikoga sarkofaga iz Splita na stranjoj strani je prikazana borba Kentaura i Lapita drevni mitoloki motiv datacija sarkofaga: 3. st. - Fragment atikoga sarkofaga iz Pole posebno je ikonografski zanimljiv jer prikazuje motiv bijega Perzijanaca (u orijentalnoj nonji s frigijskom kapom) s Maratonskoga polja - Slian je motivu borbe za brodove u Trojanskome ratu, a fragment sarkofaga datira se u sredinu 3. st. - Atiki sarkofag s erotima koji beru groe iz Salone oblikovan je poput kline, sanduk je na etiri noge u obliku lavljih panda dok je poklopac s bogato ukraenim madracem - U plitkome reljefu na sanduku je prikazana matovita scena u kojoj eroti beru groe, na lozu slijeu ptice, po tlu plaze zmije, lete insekti ivost i veselje berbe, zapravo dionizijska radost (dionizijska se religija u to vrijeme proirila po Sredozemlju) - Jedan vrlo slian sarkofag u Rimu (San Lorenzo fuori le mura) oba se sarkofaga datiraju oko 260. godine neposredno prije prestanka rada atikih radionica (oko 270.) - Koncem 2. i na poetku 3. st. i rimske radionice su poveale izvoz na istoni Jadran, vrlo su kvalitetni, nerijetko kvalitetniji negoli u Rimu - Takav je fragmentirani sarkofag s prikazom posmrtne gozbe iz Katel Suurca sredinji motiv ine pokojnik i njegova ena koji lee na klini, a oko njih se nalaze eroti i psihe dok im posluga donosi jelo i pie datacija ide u drugu etvrtinu 3. st. - Fragment sarkofaga s filozofom i rotulusom u ruci iz Koloepa izraen u Rimu (filozof koji ita je omiljeni sepulkralni motiv sredinom 3. st.) - Iako izraen u Rimu, sarkofag je djelo maloazijskih klesara LOKALNI SARKOFAZI
31

- Sarkofazi su u domaim radionicama, osobito SALONI, izraivani ve u 1. st. bez obzira na preteito zastupljen obiaj spaljivanja pokojnika - U 2. stoljeu poinje kontinuirana proizvodnja sarkofaga, uglavnom se rade od domaega vapnenca, daleko manje od prokonekoga mramora (otoi u Mramornome moru) - Eroti su omiljena tema na rimskim sarkofazima, ali se oni bitno razlikuju od domaih - To su uglavnom sarkofazi sa sredinjom tabulom ansatom kao sarkofag od prokonekoga mramora iz Salone s prikazom godinjih doba (raanje i umiranje vegetacije simbolizira stalnu obnovu ivota), poklopci su oblika krova na dvije vode s kutnim akroterijima - Druga serija sarkofaga ima na tri strane sanduka okomite iroke i duboke strigile, a na sredini prednje tabulu (primjer sarkofaga od vapnenca iz Splita) - Trea serija sarkofaga raenih od prokonekoga mramora ima arhitektonsku shemu (edikula sa zabatom, stupovima, pilastrima i arkadama) - Takav je fragment sarkofaga iz Vranjica - Slini su izraivani u raventaskim i akvilejskim radionicama pod ijim su utjecajem nastali neki primjerci iz Istre, kao sarkofag iz Parentiuma - Od sredine 2. st. poinje serijska produkcija sarkofaga od vapnenca, a standardizirane forme na prednjoj strani imaju tabulu ansatu jer je natpis bio najvaniji dok su bono bila polja za erote, a poklopac oblika krova na dvije vode s kutnim akroterijima - Lokalne radionice u Saloni (vj. i u Naroni) kopirale su uvozne sarkofage poput fragmenta sarkofaga s erotima ili prikazom Ahila na Skirosu iz Salone - U PANONIJI su sarkofazi izraivani od pohorskoga mramora na sredini sanduka imaju tabulu, sa strane su najee portreti pokojnika u stojeem poloaju (shema posuena iz akvilejskih radionica) - Primjeri: sarkofag iz Siscije i sarkofag iz Velikih Bastaja - MURSA - Posebno mjesto ima fragment reljefa s razodjevenom Menadom u ekstatinom plesu dionizijske povorke - Rije je o grupi sa satirima i Silenom - Uzori na atikim sarkofazima SEPULKRALNI RELJEFI - Rije je o dekoraciji nadgrobnih spomenika, odnosno monumentalnih grobnica i mauzoleja
32

- POLA- Toj skupini pripada jedna greda iz Pole gdje su nosai girlandi enske glave i muke teatarske maske iz 1. st. - Fragmenti pulskoga oktogonalnoga mauzoleja sa sfingama, Prijapom i grifonima (1. st.) - Motiv vrlo rairen u Rimskome Carstvu - Dvije ploe s prikazom fantastinih morskih bia iz Salone vjerojatno ine dio istoga sepulkralnoga ansambla, a ikonografija je blia rimskim negoli atikim sarkofazima 3. st. - Sepulkralni reljefi s prikazom lova i deranja ovna iz Salone pokazuju utjecaj atikih sarkofaga, a datiraju se u kasno 2. ili po. 3. st. MOZAIK - razmjerno mali broj mozainih tepiha - u Saloni i Poli postojale su najkvalitetnije i najplodnije radionice mozaika - najstariji su oni s malo boja orijentalnog karaktera iz 1.sr. (Narona, forumski okoli) - Koncu 1. ili poetkom 2.st. pripadaju crno bijeli mozaici iz Isse s prikazom delfina - Aenona - konografski su bogatiji crno-bijeli mozaici iz Aenone s prikazom borbe gladiatora - Salona - 2 ili 3. stoljeu pripadaju viebojni mozaici Salone (kua namjesnika provincije) - svi mozaici imaju kompoziciju za sredinjim medaljonom te sporednim poljima u kojima su prikazi ivotinja i riba - Bogati kolorizam - Sredinji motivi grifona, Orfeja, Tritona i boanstva (apolon) s lovrovim vijencem - U salonitanskim termama (kasnije episkopalni kompleks) nalazi se mozaik s prikazom pjesnikinje - nadgrobni mozaik s pokrovne ploe groba Tita Aurelija Aurelija pripada koncu 3. st. u sredini sjedi djeak koji dri PALIJ i rotulus (filozofi), a okruuju ga ptice to je u skladu s vjerovanjem da intelektualne sposobnosti zajamuju zagrobni ivot premda portret prikazuje tetrarhijska svojstva on je jo uvijek kolonistiki

33

- Pola - mozaik s kasnom recepcijom helenistikog motica kanjavanje Dirke iz 3. st. SLIKARSTVO (FRESCO) - fresco slikarstvo jo uvijek slabije zastupljeno - mali broj ragmenata oslikane buke ili tukature - najvei komadi otkriveni su u Zadru (Iader) - Glava mukarca s lovrovim vijencem (pijesnk, boanstvo?), duboka izraajnost, patetiki ekspresivna i slikarski dobro izvedena - Iader lik s dugom gustom bradom, vrpcom u kosi odjeven kao filozof ili pjesnik - Nemiran patetiki izraz - u Zadru je djelovala sjajna slikarska kola - fragmenti zidnog slikarstva otkrivenog i drugdje (Bribir, Aenona, Narona) - Dionizijska tematika bila je vrlo omiljena villa u BARBARIGI vegetabilni i figuralni motivi - ANDAUTONIA - vrlo zanimljivi ostaci fresaka na pozadini copud apside sa koljkom na vrhu - U jednom okviru je sati sa siringom u rukama u dinaminom plesu, oko struka kratka haljina, u oima strast - U drugom okviru je posve nag mladi satir koji se kree u dionizijskoj povorci - stilom oba lika podsjeaju na pompejansko slikarstvo UMJETNIKI OBRT - predmeti umjetnikog obrta uglavnom su importirani, rijetko mjesni proizvodi - Posebno se brojne svjetiljke uljanice s motivima iz kultne, mitoloke ili svakodnevne situacije - reljefna terra sigilata raena je u kalupima, osobito zastupljena u grobovima kod Velike Mrdakovice, teme su razna boanstva, dionizijevske povorke, scene muziciranja i slino - u kasno carsko doba dolazi do pojednostavljenja i shematizacije - nedvojbeno su postojale i domae lonarske radionice (primjer Cibalea) - Posebno su brojne svjetiljke uljanice s motivima iz kultne, mitoloke ili svakodnevne situacije STAKLO
34

- radionice stakla bile su uglavnom na istoku ( Sirija Egipat, Cipar) - staklo je importirano, ali je kod bilo i staklarskih radionica (Salona) - Repertoar je bogat (boce, zdjele, ae u razliitim inaicama) - najee se u takvim boicama uvalo mirise, postavljane su i u grobove - od stakla su izraivani privjesci i drugi ukrasi ( Gene? ili Kameje?(rukopis..) sluile kao prstenje ili privjesci) - najvei broj gema iz Salone, a i geme i kamenje su izraene najee od kamena od razliitih karakteristinih slojevima (ametist, jaspis, kameol) a jeftiniji je od stakla - repertoar motiva vrlo je arolik(boanstva, mitologija, portreti careva, ratnici, borbe gladiatora, erotske scene, monogrami) - nisu otkrivene velike geme koje veliaju povijesne dogaaje PREDMETI OD KOSTI - ensku opravu (glavu) ukraavale su velike ukosnice - od kotanih predmeta najzanimljivije su kutijice (kao enska toaleta) - Primjeri iz Salone kotana kutijica s reljefima erotima te portretima ene klaudijevske frizure na poklopcu - posebna je kutijica iz Narone sa prikazom helenistikog aleksandrijskog motiva borbe pigmejaca i dralova JANTAR - Jantar- jantarni ukrasi (prstenje sa enskim likovima flavijevskog i trajanovskog doba Argyruntum, Split, Skradin) - figurice od jantara (Topusko, Split, Starigrad, Narona) slue za ukras ili igru naene su u enskim i djejim grobovima POZLAENA BRONCA - paradna rimska knemida iz Sl. Broda (Marsunija) od tanka i pozlaenog bronanog lima izraena tehnikom istucavanja - Na sredini se nalazi lik nagoga Marta s kopljem u desnici i titom u ljevici klasian kontrapost svojstven prikazu boanstva, heroja vladara - u nekoliko polja nalaze se scene Dioniza, Dijane na jelenu, scena s likom mladog ovjeka ispod kojega je maska Silena, pri dnu 2 prizora akakog dvoboja
35

- svi likovi imaju ikonizirane okrugle otvorene oi NOVAC - utemeljnje kovnice novca u Sisciji drogoj polovici 3. st bio je vaan kulturoloki dogaaj - Siscijski portreti na novcu imaju vlastiti uzor i nain rezanja, ikonografskim svojstvima zapravo se nalaze na razmeu istonog oblikovanja.

KASNA ANTIKA RANO KRANSTVO - dvojbe o poetku kasne antike - vidne promjene od doba tetrarhije kao prijelaznoga razdoblja (Dioklecijan) - kontinuitet je neprekinut (ak i onda kada dolazi do religijske promjene, novih tipova sakralnih graevina, nove ikonografije i simbologije) - u transformaciji Rimskoga carstva najznaajnije su promjene izazvale Dioklecijanove reforme, ali su jednako vane religijske i drutvene promjene te osnutak Konstantinopola poetkom 4. st. - Slomom druge tetrarhije i uspostavom diarhije nastupa vrijeme kranstva - Konstantin Veliki i suvladar Licinije izdaju Milanski edikt o vjerskoj toleranciji 312./313. godine - od tada kranstvo postaje sve snaniji vjerski i drutveni imbenik - kasnoantiko razdoblje u hrvatskim zemljama moe se pratiti s pojavom prvih manifestacija kranstva od sredine 3. st. - kranstvo se u hrvatskim zemljama poelo iriti ve u prvim stoljeima poslije Krista - u Dalmaciji/Iliriku vjerojatno je posredstvom uenika propovijedao apostol Pavao, meutim, materijalnih dokaza o irenju kranstva iz tog vremena nema - irenju kranstva svjedoe muenike smrti biskupa Venancija (vjerojatno sa Zapada) u vrijeme Valerijana ili Aurelijana u drugoj pol. 3. st. - rtve estokih Dioklecijanovih progona 304. godine su pripadnici crkvene hijerarhije sjedite je u Saloni odakle se kranstvo iri dalje u unutranjost, manje gradove, a potom i u ruralne sredine - salonitansko je kranstvo teko stradavalo od namjesnika provincije koji je imao pravo ius gladii

36

- rtve progona 304. u Saloni bili su Domnio, Septimus, Anastasius, Asterius, Felix, Gaianus, Antiochianus, Telius i Paulinianus (svi arheoloki dokazani osim Felixa) - nije jasno jesu li svi stradali muenikom smrti, ali se kult muenika mijenjao i dopunjavao pa su nakon nekoga vremena svi dobili isti status - u Istri je posvjedoen cofessor Maurus - confessor je osoba koja je pretrpjela za vjeru, nije istoznanica rijei martyr, ipak, Maur je slavljen kao muenik (to dokazuju mozaici Venancijeva oratorija u Rimu te u Eufrazijevoj bazilici u Poreu) - i nakon Milanskoga edikta pa sve do kasne antike zadrane su zajednice pogana tako natpis iz Salone spominje tri vjerske zajednice (Romani, Judaei, Christiani) - Teodozije Veliki proglasit e 392. kranstvo dravnom religijom - crkveno sredite provincije Dalnacije bilo je Salona, a dijecezanska sjedita u 6. st. su Curicum (Krk), Apsorus (Osor), Arba (Rab), Senia (Senj), Iader (Zadar), Scardona (Skradin), Muccur (Makarska), Narona (Vid), Epidaurum (Cavtat), Rhisinium (Risan), Ludrum (?), Baloie (ipovo kod Jajca), Bistue (Zenica), Martari (Cim?, Mostar), Sarsenterum (Arano?), moda jo i Arausion (Dubrovnik), Delminium (Duvno) i Faria (Stari Grad) - u 4. st. biskupijska su sredita bila samo Salona, Iader, Narona i Epidaurum, moda i Senia (ako je bila uzdignuta u rang kolonije) - samo je u Saloni mogue utvrditi kontinuitet biskupa od kraja 3. do poetka 7. st. - Istra je pripadala akvilejskoj metropoliji, biskupije su bile u Poli i Parentiumu, kasnije vjerojatno i Cissa (Veliki Brijun?), Pedena i Sipar, a biskupiju Aemonia (Novigrad) osnovali su bjegunci iz Emone (Ljubljana) - Diklecijanovom administracijom Pannonia Superior i P. Inferior podijeljene su u 4 provincije od kojih su Savia gotovo u cijelosti na teritoriju HR, a Secunda djelomino - Biskupije u Savii su Siscia i Iovia, u Secundi Cibalae i Mursa, vjerojatno ve od 4. st. (osim Iovie) - Siscia je vjerojatno u 6. st. bila prikljuena provinciji Dalmaciji budui se njezini biskupi pojavljuju na salonitasnkim koncilima 530. i 533. godine - Panonski muenici Kvirin iz Siscije, Polion i Euzebije iz Cibalae - krivovjerstvo, izma arijanstvo pobornici po Dalmaciji, osobito u Panoniji (Mursa) URBANIZAM
37

- druga pol. 3. st. doba nesigurnosti i sve eih upada barbara - obrana granica stvarala je goleme financijske izdatke to je stvaralo inflaciju (novac se namjerno kvari i sl., ponovno dolazi do naturalne privrede) - slabljenje privrede ponajvie pogaa gradove, reforme gradski dunosti dovele su do uvoenja novih koje su postale nasljedne i prisilne (nisu vie bile ast nego namet onera) tako su i Dioklecijanove reforme sprjeavale promjenu zanimanja u obitelji - osiromaenje djeluje na razvitak grada, njegov urbanizam i graditeljstvo - tu nastupa kranstvo, postupno se zaputaju stara religijska sredita (forum, kapitolij, teatar i amfiteatar, terme) tako je na sjevernoj strani salonitanskoga foruma podignut torkular za tijetenje groa - uz razbijanje starih struktura, razvitak kasnoantikoga grada odlikuje znatno skromniji pristup (javni prostori se smanjuju, ulice i komunikacije suzuju, naputa se stroga pravilnost ulica, kue se prema vani zatvaraju, nema peristila - ipak, biskupske rezidencije, crkve te kue bogatijih imaju zamanu raskonost - posebna se panja posveuje gradskim zidinama, nerijetko su nadgrobni spomenici i sarkofazi koriteni za krpanje bedema (Salona, Narona, Iader) - u kasnoj antici se poveava broj naselja kastrizacija nesiguran ivot u nebranjenim naseljima zamjenjuje se sigurnijim u utvrenim refugijima (na taj nain iznova postaju zanimljiva gradinska naselja iz pretpovijesti) - u demografskom smislu dva su procesa karakteristina za sruene gradove i poharane regije u kasnoj antici bijeg staroga gradskoga i doseljenje novoga stanovnitva - tako natpisi spominju egzodus stanovnika Panonije prema Dalmaciji i Istri, osobito su u tom smislu bili zanimljivi otoci (Bra, Hvar) - prve izbjeglice spominju se koncem 3. st. nakon preputanja Dacije barbarima - u veim gradovima prostori oko katedrala i crkava postaju glavna okupljalita, episkopalni centri nastaju podalje od negdanjih sredita - kranski kultni centri zauzimaju i vie od jedne urbane jedinice (insula) - koncept organizacije grobalja kod krana je drukiji, umjesto uz ceste sada je glavni kriterij grob muenika (Manastirine u Saloni) - ipak, ima i grobalja koja su od poetka sreena (Marusinac) - i u Iaderu su se krani pokapali podalje od poganskih grobalja na takvim grobljima kasnije nastaju crkvice
38

- slino je bilo i u Naroni te Parentiumu ARHITEKTURA - ostatci najstarije kranske arhitekture u Dalmaciji i Istri potjeu iz druge pol. 3. st. - rije je o ostatcima crkava u privatnim kuama (domus ecclesia), jednostavne i funkcionalne graevine bez posebne dekoracije - najstariji je primjer oratorija A iz Salone - to je crkva koja se smjestila u glavnoj dvorani stambenoga objekta u sjeverozapadnome dijelu grada (Urbs orinetalis) - na zapadnoj strani se nalazila polukruna klupa za sveenike, a prezbiterij je bio podignut za jednu stepenicu u odnosu na prostor za puk, a je li postojala pregrada nije sasvim sigurno - vjerojatno se u nekome od sporednih prostora obavljalo krtenje, a crkvena je dvorana bila vratima i stepenitem povezana s gornjim katom (gdje je mogla biti dvorana za sastanke i pouke) - na vrata sa zapadne strane vjerojatno su ulazili samo sveenici, oltar je bio ispred polukrune klupe tako da je sveenik gledao prema istoku - smatra se da oratorij B ini s oratorijem A dio crkvenoga ansambla - oratorij B je imao apsidu podignutu za nekoliko stepenica od ostaloga prostora (moda je tu prethodno bilo svetite vode/izvora koje su krani prenamjenili) - vjerojatnije je da je oratorij B neto mlai i da je sluio kao mjesto za sastanke kranske zajednice i poduke neofita prije gradnje velikih salonitanskih bazilika - slinu predbazilikalnu crkvu ima i Parentium - crkva je imala mozaini pod iz prethodnoga razdoblja (po motivima ribe nije odudarao od kranske tematike), a imala je manju polukrunu apsidu - slian objekt koji prethodi bazilikalnoj gradnji otkriven je i Iaderu u tabernama na sjevrnoj strani foruma - starokranski oratorij protezao se preko tri taberne, ima oblik dvoranske crkve s apsidalnom klupom za kler, mogao je nastati nakon 311. godine i Galerijeva edikta o neprogonjenju krana - sredinom 4. st. poinje gradnja monumentalnih bazilika u gradovima i na grobljima izvan gradova - prve takove su jednostavna longitudinalna (pravokutna) tlocrta, najee s polukrunom izboenom apsidom
39

- uz njih su graeni pomoni prostori potrebni za liturgiju - svaka bazilika obino ima nartex, prothesis i diakonikon, a znaajnije graevine i baptisterij - u ranokransko doba krstionica se nalazila samo u biskupijskim centrima, kasnije je redoviti sadraj - nove bazilike smiljeno su graene za kranski kult (podsticaj su zasigurno bile Konstantinove bazilike u Rimu i Svetoj zemlji) - afirmacija kranstva dogaa se nakon Dioklecijanovih progona 304. godine - krani se usredotouju na ureenje grobalja oko grobova muenika - znaajni cemeterijalni kompleksi na Marusincu, Kapljuu i Manastirinama u Saloni - krani se usredotouju na ureenje grobalja oko grobova muenika (kult muenika=veliko kransko groblje) - obino se grade memorije (uglavnom oblik manje dvorane s apsidom), na poetku skromne graevine za smjetaj kostiju muenika koje se kasnije dograuju - tako se na Manastirinama nalazi cijela skupina memorija koje su prstenasto rasporeene oko muenikoga lokulusa biskupa Domnia fenestella confessionis veza s vjernicima - grob vlasnika memorije obino je smjeten u apsidu koja je podignuta za nekoliko stepenica u odnosu na dvoranu gdje dolaze drugi grobovi - na Marusincu je neto drukije mueniki grob sv. Anastazije bio je u privatnome mauzoleju pa je njegovo okruivanje bilo nemogue, uokolo je ipak bilo dosta grobnica sa svodom - mauzolej ima kriptu za pokojnika s fenestellom confessionis te gornji kat za pogrebnu liturgiju - najmanje je grobova bilo oko memorije muenika Asterija u Kapljuu gdje je locus sanctus bio unutar slobodnostojee apside - podizanje grobnica i memorija na muenikim grobitima svojstvo je cijeloga 4. st. - krajem 4. i po. 5. stoljea poinje nova faza razvoja kranstva puni razvoj mladoga kranstva - tada se kranstvo iri i na sela, u gradovima se grade velike i luksuzne bazilike, biskup tada postaje najmonija osoba u gradu
40

- standardiziraju se arhitektonski oblici, u velikim biskupskim sreditima esto dolazi do udvajanja crkava (basilicae geminatae) - u gradovima se oblici bazilika tipiziraju do uniformnosti - planovi su uopeni, a mijenjaju se samo prema mjesnim potrebama - Standardizirani model utvrdio je odnose irine i duine (1:2-2,5) te odnose brodova, srednjega prema bonima (1:3) - dvojne bazilike bile su osobito omiljene najreprezentativniji je primjer iz episkopalnoga centra u Saloni koji su na mjestu prijanjih terma izgradili biskupi Simferije i Hezihije (kraj 4. i po. 5. st.) - namjena druge bazilike je dvojbena (sepulkralni kult?) - obje bazilike su trobrodne, dijelom se razlikuju po organizaciji prezbiterija, sjeverna ima apsidnu klupu za kler te odvojeni pravokutni baptisterij sa esterokutnom piscinom - plan je ipak nepotpun, nedostaje narteks i spoj s krstionicom - otvoreno je pitanje je li ve tada postojao zametak biskupskoga dvora - katedralni sklop u Iaderu slian je onome u Saloni, samo bez paralelne bazilike (ona nedostaje zbog urbanistike situacije mogla je biti izgraena samo na decumanus maximusu) - karakteristike: suavanje apside prema unutra i ui srednji brod - bazilika je imala apsidnu klupu za kler, s june strane heksagonalni baptisterij te katekumenej s poligonalnom apsidom - starokranska bazilika u Naroni ima standardan plan s narteksom, ini se bez tri broda, ali sa simetrino rasporeenim sporednim prostorijama uz obje due strane - sa sjeverne strane bio je jednostavni etvrtasti baptisterij s oktogonalnom psicinom - u Istri se javlja neto drukiji tip bazilike (takoer standardiziran, zapravo je rije o poveavanju jednostavnih dvoranskih crkava) - dvorana moe biti jednobrodna ili trobrodna, baptisterij je u osi crkve na zapadnoj strani ispred glavnoga ulaza - takve su starokranske katedrale u Poli i Parentiumu, ali u sjevernoj Italiji te Noriku - starokranske bazilike u Poli i Parentiumu imaju razliite baptisterije, u Puli je krinoga u Poreu poligonalnoga tlocrta
41

- i u Istri se uz katedralu podiu dopunske crkve (dvojne bazilike) - druga bazilika je obino neto ua i kraa od glavne (u Dalmaciji su one jednake) - primjeri: Pola, Parentium, Nesactium - u antikim gradovima postoji (uz bazilike) i veliki broj upnih crkava, naroito u Saloni - manje su raskone, a tipoloki su sline bazilikama, redovito trobrodne - takva je basilica iuxtum portum u Saloni - stanovite kopije zadarske katedrale su i crkve sv. ime i sv. Tome - kada se ustaljena graditeljska praksa pokazala dobrom i uinkovitom, nije vie bilo potrebe za njezinim radikalnijim promjenama - neto je drukija situacija u Istri u Poli su upne crkve manje, a u Poreu nisu otkrivene - poseban je problem tzv. arijanska katedrala (?) u Saloni - u Naroni je nedvojbeno bilo vie crkava unutar gradskih zidina, ali one nisu istraene - i u manjim gradovima otkrivene su bazilike unutar gradskih zidina - primjer Epetiuma pokazuje baziliku uobiajena tlocrta, ali s upisanom apsidom (manje popularan tip u Dalmaciji) - u 5. st. u Saloni na mjestu grobinih kapela nastaju prostrane bazilike - kranska zajednica eli dati dostojanstveniji oblik i objediniti sepulkralni kult (martirija) - obino nove bazilike u svoj prostor uzimaju memorije muenika - primjer bazilike u Marusincu pokazuje da mauzolej sv. Anastazije ostaje izvan zidova, ali i sastavni dio kompleksa - do bazilike je podignuta tzv. basilica discoperta pred kojom se nalzi otvoreno dvorite s - trijemovima na tri strane - na Manastirinama i Kapljuu takoer se jasno prepoznaje elja da martiriji ili grobovi muenika postanu svetita bazilika - tako na Manastirinama mueniki grob ostaje ostaje malo po strani (iako unutar prezbiterija), junije od crkve - cemeterijalne bazilike ne razlikuju se stilski i morfoloki od onih u gradu
42

- cemeterijalne bazilike postojale su i u drugim gradovima Dalmacije (Narona, Iader) premda u njima nije bilo muenika - u Poreu su kosti konfesora Maura bile preneene u obnovljenu katedralu (tzv. Predeufrazijanska bazilika 5. st.) - zapravo je translacija muenika otvorila put pokapanju pokojnika u gradu u srednjemu vijeku - u klasinoj antici pokapanje unutar zidina (intro muros) nije bilo doputeno - kultni objekti grade se u 5. st. i u manjim naseljima, ruralnim sredinama kao svjedoanstva kristijanizacije pagusa - ima velikih i raskono opremljenih, ali i manjih i jednostavnih objekata - bazilike standardna tipa grade se i u 5. i u 6. st. - takva je crkva iz Zmijavaca i Proloca kod Imotskoga, zatim crkva u Cisti Velikoj - neke od vangradskih crkava imaju sloeniju formu - takav je primjer dvojne bazilike u Srimi gdje imamo i basilicae geminatae, meutim, nisu graene istovremeno nego je druga dograena zbog sloenije liturgije i kada su potrebe kulta narasle - neke crkve izvan gradova imaju i baptisterije koji su tipoloki slini onima u gradovima (u Zmijavcima je piscina krinoga tlocrta) - tipoloki oblici longitudinalnih bazilika u Dalmaciji su dosta slini - salonitanski i zadarski tipovi su blii (kod zadarskih je srednji brod ui od apside kod salonitanskih iri od apside, baptisteriji i sve ono to ide uz njih koncentrirani su na jednoj sjevernoj ili junoj strani) - unekoliko su drukiji tipovi crkava u Naroni, crkva nije podijeljena na brodove, ali ima pravilan raspored sporednih prostorija oko glavne dvorane - poseban je tip iz Fulfiniuma (Krk) s tlocrtom oblika latinskoga kria kao izravan utjecaj sjeverne Italije na arhitekturu antike Dalmacije u 5. st. - monatvo je specifian kranski fenomen (svjedoi o njima i sv. Jeronim) - anahoreti - oni koji su ivjeli u peinama (grafiti iz Marine, Drakonjina pilja na Brau) - cenobiti - oni koji su ivjeli u vlastitim monakim zajednicama - krajem 5. st. gradi se zanimljiv ladanjski, gospodarski i sakralni kompleks Polae na Mljetu
43

- skladna arhitektonska organizacija cijele uvale: - palaa s poligonalnim kulama na morskoj strani, unutranji raspored ima longitudinalni i popreni brod te poligonalnu apsidu - crkve, od koji je jedna imala tlocrt oblika slova T s elipsastom piscinom

- cca 480.- 550. vrijeme je gotske okupacije i stanovita pada kranske kulture kada se gradi manje - teko je razdvojiti gotsku (arijansku) od ortodoksne gradnje - Arijancima su pripisivani manji bazilikalni kompleks u Saloni kao i juno salonitasnko groblje to je teko dokazivo jer se vie baptisterija javlja i u drugim gradovima i u gradovima gdje nije bilo arijanizma, a juno groblje vjerojatno je pripadalo naselju na poloaju dananjega Vranjica - konano, nakon propasti istonogotske drave njihovi su sakralni objekti privedeni ortodoksiji - novi duh osjea se pri kraju gotske vlasti - U Saloni se episkopalni centar u prvoj pol. 6. st. pregrauje, a juna crkva dobiva oblik grkoga kria, oba kraka su jednaka, crkva zadraava trobrodnu organizaciju, samo su apsida i svetite na istonoj strani - temeljito je preureen baptisterijalni kompleks koji je dobio konsignatorij ili katekumenej - krstionica je preoblikovana iz jednostavne paetvorine u oktogon (utjecaj Dioklecijanova mauzoleja?) te piscinom krune forme - u drugoj pol. 6. st. izvrene su i promjene biskupskoga dvora - nakon Justinijanovih osvajanja istonoga Jadrana, iz Konstantinopola, istone metropole, dolaze novi umjetniki poticaji o obnavlja se graditeljska aktivnost - tlocrti crkava nastaju prema orijentalnim uzorima (centralni tlocrti ili bazilike s tzv. dvostrukom ljuskom, krini planovi, longitudinalni tlocrti s transeptom, trikonkalni istoni zavretci) - stari koncept longitudinalnih crkava nije potpuno naputen - centralni tlocrti: kvadratni brod s apsidom s nizom stupova koji nose kupolu (Crkva u Gradini, Salona) - Crkva iz Gata kod Omia takoer ima centralni tlocrt ili lokalna interpretacija tlocrta s dvostrukom ljuskom, izvana je etverokut, unutar se nalzi latinski kri s niama na tri kraja koje ine trikonkos
44

- krini tlocrt ima crkvica sv. Martina na Cresu te grobina bazilika na istonom groblju u Saloni - longitudinalne bazilike 6. st. redovito imaju transept to se prua izvan bonih perimetralnih zidova - posebno je zanimljiva bazilika iz Lovreine na Brau

45