II

SR0R2R1
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1 010
PIRK1RRK1I KRS1RK06 PIRKR 1 PR06RRHR
2R u6IK1KI SR P0SIBK1H 0BRR20K1H P01RIBRHR . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
u00 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
PIRK1RRK1I KRS1RK06 PIRKR 1 PR06RRHR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
0u60R06K0 PIRK1RRK1I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
SRI0K10R06K0 PIRK1RRK1I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
KRR1K0R06K0 PIRK1RRK1I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
6RuPK1 RR0 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
P01I01KR6K0 PIRK1RRK1I 2R u6IK1KI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
PR061IKR, I10IK11RRK1I 1 0BR1IS1RRK1I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
H11IK1RK1I PRRKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
PR1H1IKR BR01IR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Rod so drugiwo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
PIonirone ovne preds1ove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
PoboIsovone vIos1i1og uceno i uspeho . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Resovone probIewo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Koko do now ucionico bude bezbedno i uredno?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Sposobnos1 rozwisIono. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
0se1iIno svesnos1 i percepcio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Poce1ne sposobnos1i rozwisIono . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
0odo1ni priori1e1i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Sposobnos1 orien1ocie i pokre1Iivos1i i fizicke ves1ine. . . . . . . . . . . . . 40
0rgonizociske i ves1ine usvoono znono . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Iicne i drus1vene sposobnos1i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Sposobnos1i vezone zo svokodnevni zivo1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
u6111 KRK0 do se uceniciwo pruzi podrsko do sowos1oIno s1icu znone. . . . 46
2RKI1u6RK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
III
11 010
HR1IR11RI1 SR SIH1KRRR 1 RR010K16R . . . . . . . . . . 63
KRRRK1IR1S11KI u6IK1R u6IK1KR SR P0SIBK1H P01RIBRHR . . . . . . . . . . . . . . 64
PriIogoeni nos1ovni pIon i progrow . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
1ndividuoIizocio progrowo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
KoreIocio u nos1ovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
1nkIuzivno obrozovone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
ukIucivone rodi1eIo u obrozovni proces . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Sorodno so rodi1eIiwo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
0eco s ou1izwow . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
PR06RRH 2R P00u6RRK1I 01I6I S Ru112H0H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
P00u6RRK1I 01I1I1R 0R PRR11 uPu1u 0001 0RH0 . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
P00u6RRK1I 01I1I1R 0R 1H111RR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
SHRK11RK1I 1I1 II1H1KR611R KIPR1IR600IK06
1I1 SRH0P0R1I0u1u6I6 P0KRSRK1R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
111 010
uSP1ISK1 PR1H1IR1 12 PRRKSI. . . . . . . . . . . . . . . . . 149
P1IS6RK1K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
SRB1RRK1I 1 00u21HRK1I S PRIIR20H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
21011K1I, 00HR6I 1 01I1I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
P1SRK1I II1K06 SI0R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
1I2BI PIR6IP611I 1 6RRF0H010R1KI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
KRI1RK1I uI160H - RR2600R KR PI06K1Ku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
B1I1KR SI RR211R 12 S1IHIKKI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
2R 1I0RK 1SI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
SKuP 00 6 IIIHIKR1R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
001I6R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
1I2BR 611RK1R 1 P1SRK1R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
KR1I 1 PRRI I1K11I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
1R1K1 R6IK11 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
PRIP02KRRK1I PRI0HI1R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
H06u I1 BR01I1 B00R11? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
00IR2RK u KuP01Ku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
211 01K1R1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
16RR PRH6IK1R HIH0RY . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
K0IR2 00 6I0HI1R11SK1B I1K0R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
KR2RI1S1I Iu1RKR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Iu1KR K01R SI SH11I 1 PIR6I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
I1K01 KR S1RP16u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
I1K01 00 KR616R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
SI1K0K16R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
IV
6u0KI SI1KI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
S1R KRS KRRS1? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
16RR S1R 0I1H? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
KRK0 u611II11 H06u u6IS10R11 u I060PI0SK0H 1RI1HRKu . . . . . . . . . . . . . 161
I060PI0SKI 1I2BI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
B1BI106RRF11R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192
V
Predgovor drugow izdonu
Prolo je osam godina otkako su UNICEF i Duga objavili Prirunik za djecu sa posebnim
potrebama. Ovaj Prirunik kao i kontinuirana obuka nastavnog osoblja, uprave kola i roditelja,
bili su vaan segment u procesu senzibilizacije nastavnikih kolektiva i izgradnje kapaciteta
nastavnika za provodjenje inkluzije u obrazovanju.
Bitno je napomenuti da se u proteklom periodu u Bosni i Hercegovini dogodio niz izuzetno
vanih dogadjaja za inkluzivno obrazovanje. Usvojeni su brojni zakoni, konvencije i akcioni
planovi, napravljena istraivanja, donijeti podzakonski akti...Spomenuemo samo neke:

U novembru 2002. godine Entitetski ministri obrazovanja potpisali pet Obeanja graanima
Bosne i Hercegovine. U dva od pet Obeanja govori se o djeci s posebnim potrebama i
potrebi snimanja stanja i ispitivanja stavova obrazovnih djelatnika (predkolskih ustanova i
osnovnih kola) i roditelja po pitanju inkluzivnog obrazovanja djece sa posebnim
potrebama.

U 2003.godini usvojen je Krovni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju, u kojem se u

tri lana govori o ukljuivanju djece s posebnim potrebama u redovne osnovne i srednje
kole.

Na sjednici Vijea ministara, 30-og septembra 2003.godine usvojena su Standardna pravila

za izjednaavanje uvjeta obrazovanja i zapoljavanja za osobe sa fizikim
onesposobljenjem.

U toku 2004.godine usvojeni su Entitetski i Kantonalni zakoni o osnovnom i srednjem odgoju

i obrazovanju u skladu sa Krovnim zakonom.

U augustu 2005.godine usvojen je Akcioni plan o djeci sa posebnim potrebama. Ovaj

dokument sadri Izvjetaj o djeci sa posebnim potrebama i probleme koji usporavaju njihovo
potpuno ukljuenje u redovni sistem obrazovanja.

U toku 2007. godine donesen je Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju BiH u kojem
se govori o ukljuivanju djece sa posebnim potrebama u predkolski odgoj i obrazovanje.

Bosna i Hercegovina je 2008. godine potpisala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom (lan 24 govori o obrazovanju djece)

Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementacije 2008-

2015 usvojen 2008 godine i u njemu se spominju specifini ciljevi koji se odnose na inkluziju.
Paraleno sa izradom ovih vanih stratekih i zakonskih okvira, odvijao se rad sa nastavnicima,
roditeljima, lanovima lokalne zajednice te savjetnicima pedagokih zavoda. Na hiljade
nastavnika pohadjalo je programe obuke iz inkluzije, a u radu sa svima njima koriten je i ovaj
Prirunik koji je naiao na veliko odobravanje i zbog velikog interesa i potranje zatraeno je
njegovo dotampavanje. U kolskoj 2009/2010 godini Prirunik za nastavnike bie ponovo
dostupan nastavnicima u osnovnim kolama Bosne i Hercegovine.
Raduje nas injenica da je kvalitet ovog Prirunika prepoznat kao relevantan i koristan te da e
se i dalje intenzivno listati, itati i koristiti u kolama i biti doprinos i pomo u realizaciji inkluzivne
nastave.
Sarajevo, 2009. god. mr. sci. Vasilija Veljkovi, DUGA
Sanja Kabil, UNICEF
Predgovor
Na inicijativu UNICEF-a, koji u partnerstvu sa francuskom NVO Ljekari svijeta (Mdecins du
Monde) i ministarstvima obrazovanja u oba bosanskohercegovaka entiteta od 1997. godine
radi na finansiranju i implementaciji projekta Pomo djeci sa posebnim potrebama u BiH,
poelo se sa izradom ovog Prirunika za nastavu sa ciljem da se pomogne kako uiteljima
ukljuenim u projekat, tako i drugim uiteljima koji se susreu sa djecom sa posebnim
potrebama.
Projekat Pomo djeci sa posebnim potrebama u BiH danas se implementira u 23 grada irom
Bosne i Hercegovine. U projektu je angaovano 50 uitelja, 17 defektologa i 17 logopeda koji su
spremno podrali nastanak Prirunika i stavili na raspolaganje sve materijale koje oni koriste u
svakodnevnom radu sa djecom sa posebnim potrebama. Od oktobra 2000. godine, Ljekari
svijeta prikupljali su materijale za Prirunik, a UNICEF je zamolio dr. Martyna Rousea i dr.
Richarda Byersa sa Univerziteta Cambridge da svojim strunim doprinosom u poglavlju o
planiranju nastavnog plana i programa poboljaju kvalitet Prirunika.
Cilj izdavanja ovog Prirunika je da se irenjem isprobanih i uspjenih nastavnih jedinica, kao i
materijala sa seminara i radionica, pomogne uiteljima koji rade sa djecom sa posebnim
potrebama. Naravno, ovaj Prirunik nije jedini prirunik za rad sa djecom sa posebnim potre-
bama. U njemu su sabrani praktini primjeri uspjene realizacije nastave u niim razredima,
uputstva logopeda za uitelje, savjeti za planiranje nastavnog plana i programa, te materijali sa
seminara i radionica odranih tokom etiri godine implementacije projekta. Nadamo se da e
prirunik pruiti neke osnovne smjernice u radu sa djecom sa posebnim potrebama, kako u
naim odjeljenjima, tako i u redovnim odjeljenima u koja su ukljuena djeca sa posebnim
potrebama.
Svi ve znamo da se ukljuivanjem ove djece u redovne kole i odjeljenja, bez obzira na njihove
razvojne potekoe, ostvaruju osnovna prava djeteta, pravo na odgovarajue obrazovanje,
pravo na odrastanje sa svojim roditeljima i pravo na jednakost. Ujedno, ukljuivanje djece sa
posebnim potrebama u redovne kole jedan je od elemenata civilnog drutva.
elimo Vam puno uspjeha u radu sa djecom sa posebnim potrebama!
1
Mr. sci. Vasilija Veljkovi
Mdecins du Monde
Dr. Martyn Rouse
Univerzitet Cambridge
UNICEF i Ljekari svijeta rade na implementaciji projekta Pomo djeci sa posebnim potrebama
u BiH od 1997. godine, i u tom periodu su otvorili odjeljenja u 23 kole irom Bosne i
Hercegovine. U odjeljenjima rade nastavnici razredne nastave, koji se uglavnom nisu susretali
sa djecom sa posebnim potrebama u svom prijanjem radu. Zbog toga im je pruena posebna
obuka kroz posjete supervizora (defektologa i logopeda), radionice i seminare koje vode
strunjaci sa univerzitet Maryland i Utah. Ovaj Prirunik predstavlja zbirku materijala koji su
sastavni dio obuke uitelja u cilju uspjenog rada sa djecom sa posebnim potrebama.
Prirunik sadri:

Profesori sa Univerziteta Cambridge, dr. Martyn Rouse i dr. Richard Byers, obradili su temu
planiranja nastavnog plana i programa. Ovaj materijal moe zaista biti koristan za uitelje
koji rade sa heterogenom grupom djece.
Planiranje razrada,
Napredovanje i kontinuitet,
Planiranje aktivnosti,
Diferencijacija
Individualno planiranje,
Procjena,
Okvir za prepoznavanje usvajanja znanja,
Mijenjanje prakse,
Kljune vjetine,
Poboljanje samostalnog uenja i uspjeha.

Materijali sa seminara i radionica o

karakteristikama uenika sa posebnim potrebama,
individualnim programima,
korelaciji u nastavi,
inkluzivnoj nastavi,
saradnji sa roditeljima,
radu sa djecom sa autizmom.
Primjere iz prakse koji su se pokazali uspjenim u realizaciji nastavnog programa:

Maternji jezik
Predvjebe za itanje i pisanje,
Pripreme za poetno itanje i pisanje,
Vjebe percepcije i grafomotorike,
Vjebe itanja i pisanja,
Bogaenje fonda rijei,
Razvoj govora i elemetarno opismenjavanje.
2
uvod

Matematika
Razvijanje mate, kreativnosti, logikog miljenja i pamenja,
Razvoj psihomotornih sposobnosti, bogaenje senzorskih iskustava, shvatanje
elementarnih pojmova o prostoru,
Kroz igru i oigledna sredstva uenici savladavaju gradivo sabiranja i oduzimanja.

Poznavanje prirode i drutva

Upoznavanje okoline,
Koritenje metode posmatranja, pokazivanja i objanjavanja,
Socijalizacija.

Likovni i radni odgoj

Koritenje razliitog materijala, najee prirodnog ili recikliranog,
Vjebe grafomotorike, tanosti i preciznosti,
Primjena grupnog rada u kojem svaki uenik ima svoje mjesto.
Kroz ove metodske jedinice ostvaruje se i korelacija meu predmetima. U realizaciji metodskih
jedinica potrebna su minimalna sredstva jer su uitelji sami pravili oigledna sredstva i koristili
materijale iz okoline.

Pregled najeih govornih smetnji, kako bi uitelji na vrijeme prepoznali poremeaj i uputili
dijete logopedu ili dali roditelju signal da potrai pomo. Naravno, niko ne oekuje od uitelja
da realizira logopedski tretman, ali uitelji mogu dati znaajan doprinos ispravljanju govornih
smetnji. U Priruniku su navedene odreene informacije i uputstva o radu sa djecom sa
govornim smetnjama:
Vjebe za perceptivno-motorni razvoj,
Govorne igre i govorno stvaralatvo,
Razvoj i bogaenje rjenika,
Postupci za korekciju artikulacije,
Korigovanje nepravilnog itanja i pisanja,
Vjebe za otklanjanje brzopletosti,
Vjebe za otklanjanje patoloki usporenog govora.
S obzirom na mnotvo obraenih tema, smatram da e prirunik nai svoju praktinu primjenu i
biti od koristi u radu sa djecom sa posebnim potrebama.
Mr.sci. Vasilija Veljkovi
3
PIRK1RRK1I
KRS1RK06
PIRKR 1
PR06RRHR
zo ucenike
so posebniw
obrozovniw
po1rebowo
Richard Byers
Martyn Rouse
u00
U ovom poglavlju obrauje se planiranje nastavnog plana i programa za mlade sa posebnim
obrazovnim potrebama. U njemu se istrauju neke od glavnih postavki u planiranju nastavnog
plana i programa, kao to su povezivanje sadraja iz razliitih nastavnih predmeta, napredovanje
i kontinuitet u grupama razliitog uzrasta i razliitih oblasti, kao i naini praenja i evidentiranja
usvojenog znanja.
Svrha ovog poglavlja je da se unaprijedi planiranje, izrada i implementacija nastavnog plana i
programa za uenike sa tekoama u uenju. Ono se zasniva na radu koji je proveden u
Engleskoj, ali se takoe naslanja i na efikasnu praksu koja se provodi u velikom broju kola u
mnogim zemljama, ukljuujui i Bosnu i Hercegovinu. Poglavlje je osmiljeno s ciljem da prui
pomo u odjeljenjima redovnih i specijalnih kola. Takoer se nadamo da e pomoi i roditeljima
i razliitim strunjacima koji rade sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama.
Ove ideje se mogu koristiti u kombinaciji sa isprobanim i testiranim pristupima nastavnika, sa
materijalom koji koriste same kole, kao i razliitim dravnim nastavnim planovima i programima,
kako bi se:

svim uenicima, a naroito onim sa posebnim obrazovnim potrebama, pruilo pravo na

uenje bazirano na naelima inkluzije i prava na obrazovanje;

pomoglo kolama da izrade inkluzivni nastavni plan i program putem:

postavljanja odgovarajuih zahtjeva za uenje,
odgovaranja na raznolike potrebe uenika u usvajanju znanja;

ukljuili svi uenici prevazilaenjem barijera pri uenju i ocjenjivanju;

razmotrili naini procjene usvajanja znanja kod djece;

pruila stimulacija za provjeru i reviziju postojeih naina rada ili osnova za utvrivanje
novih.
Ideje u ovom poglavlju podravaju razvoj vjetina putem nastavnog plana i programa za uenike
sa tekoama u uenju. Na poetnom stadiju usvajanja znanja, njima se objanjavaju i pruaju
primjeri:
kljunih vjetina,
sposobnosti razmiljanja,
dodatnih sposobnosti koje mogu stvoriti budue prioritete za uenje.
Ko su ucenici?
Ideje u ovom poglavlju odnose se na svu djecu kolskog uzrasta koja imaju problema sa
uenjem, bez obzira na faktore kao to su etnika pripadnost, kultura, religija, porodino
porijeklo, pol ili obim potekoa. Neki od tih uenika imaju teke ili viestruke tekoe prilikom
usvajanja znanja. Drugi, sa umjerenijim tekoama, mogu pokazivati znanje koje se oekuje za
njihov uzrast u nekim nastavnim predmetima, ali biti daleko ispod prosjeka u drugim oblastima
uenja i razvoja. Veliki broj ovih uenika e pohaati nastavu u odjeljenjima za djecu s posebnim
potrebama, ali ove smjernice mogu biti od koristi i uenicima u drugim odjeljenjima u koli.
6
Kowe e nowieneno ovo pogIovIe?
Da bi se zadovoljile potrebe uenika sa tekoama u uenju, potreban je interdisciplinarni pristup.
Smjernice date u ovompoglavlju pomau u radu nastavnika, nastavnika za specijalno obrazovanje,
uprave kole, defektologa, logopeda, pedagoga, asistenata u nastavi, roditelja, slube za pomo i
strunjaka iz zdravstvenih i socijalnih slubi. U ovom poglavlju pod terminom osoblje
podrazumijevaju se sve osobe koje rade na obrazovanju uenika sa potekoama u uenju.
2ohvoInico
Poglavlje se u velikoj mjeri oslanja na prethodni rad Richarda Byersa i njegovu saradnju sa
Richardom Roseom, iji su rezultati prvi put objavljeni 1996. godine pod naslovom Planiranje
nastavnog plana i programa za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, u izdanju David
Fulton Publishersa, kao i u nedavno objavljenom radu Kvalifikacije i izrada nastavnog plana i
programa (QCA) Opte smjernice: Planiranje, poduavanje i procjena nastavnog plana i
programa za uenike koji imaju potekoa u uenju (QCA, 2001). Zahvaljujemo se David Fulton
Publishers iQCA (Engleska) na dozvoli za koritenje materijala u ovom poglavlju.
7
Saetak glavnih stavki iz uvoda:
Ovaj prirunik treba koristiti u kombinaciji sa pristupima
koje su nastavnici ve koristili i isprobali.
Materijali e pomoi osoblju da uenje proiri na sve
studente, te da provjeri i revidira trenutni nain rada.
Ideje date u priruniku odnose se na sve uenike
kolske dobi koji imaju potekoa sa uenjem.
Prirunik moe koristiti iroki spektar profesionalaca
koji su ukljueni u obrazovanje uenika sa tekoama
u uenju, to ukljuuje nastavnike, direktore, asistente,
roditelje i profesionalce iz zdravstvenih i socijalnih
slubi.
!
PIRK1RRK1I KRS1RK06
PIRKR 1 PR06RRHR
Planiranje i izrada nastavnog plana i programa treba da bude proces koji ukljuuje obavezu
stalne revizije i obnove. Jedan dio ovog procesa e biti dugoroan, a drugi srednjoroan. Ostali
aspekti procesa moraju ostati kratkoroni i biti stalno revidirani, sa teitem na brzo kreiranim
radnim papirima i brzim reakcijama, ukoliko se zaista ele uzeti u obzir promjenjivi prioriteti
svakog pojedinog uenika.
Naravno, dugorono planiranje provodi se za period od nekoliko godina, a ne dana ili sedmica,
ali e moda biti lake ako se ova faza procesa planiranja shvati kao strateka faza, koja
vjerovatno ide u pravcu formalizovane i polustalne dokumentacije nastavnog plana i programa.
Ovaj aspekt planiranja predstavlja prvu fazu u procesu provoenja dokumenata poput dravnog
nastavnog plana i programa u praksi. Njegov glavni zadatak je da osigura da nastavni plan i
program ima irinu, ravnoteu i relevantnost.
Drugi aspekt planiranja opisuje formulaciju srednjoronih planova preko radnih jedinica i modula
koji e odrediti podruja rada koja se trebaju prei tokom polugodita ili tromjeseja. Ovdje bismo
predloili da se sadraj odreenog nastavnog predmeta pojasni primjerima aktivnosti za svaki
uzrast, kao i da se predloene aktivnosti poveu i time ubrza napredovanje i uspostavi
kontinuitet. Planovi na ovom nivou mogu biti formalni, ali e se oni provjeravati i revidirati ee
nego dugoroni planovi. Takoer se trebaju pojasniti mogunosti koje radne jedinice pruaju za
stalnu procjenu usvajanja znanja uenika.
Kratkorono planiranje i odluke treba donositi na svakoj sjednici i svake sedmice, barem tokom
razvojne faze u kojoj nastavnici stvaraju biblioteku nastavnih ideja. Razmatramo procese i
metode koji se primjenjuju u razredu, ukljuujui stilove nastave i uenja, te planiramo razliite
sadraje s obzirom na prethodni nivo interesovanja uenika i njihov uspjeh. Uzimamo u obzir da
e kratkoroni planovi vjerovatno biti neformalni, individualni i stalno revidirani u zavisnosti od
okolnosti tokom implementacije. Za iskusne nastavnike oni mogu biti vie u obliku razmiljanja i
biljeki nego napisani kao formalni dokument.
Pored toga, kratkorono planiranje podrazumijeva postavljanje ciljeva ili utvrivanje kratkoronih
prioriteta za pojedine uenike. Ovi ciljevi e biti izvedeni iz godinjih zadataka ili grupa ciljeva i
o njima se treba dogovarati sa uenicima, roditeljima i drugim profesionalcima. Bilo da se zadaci
izraze u smislu korelacije, vjetina i znanja koje se usvajaju u pojedinim predmetima, ili svih tih
elemenata, kratkorono planiranje e osigurati postojanje i koritenje mogunosti za
evidentiranje i ocjenjivanje.
Kada govorimo o nainima praenja reakcija uenika, naglaavamo razliku izmeu evidentiranja
iskustava i evidentiranja uspjeha. Predlaemo da se u dosje uenika unose planirani rezultati i
nepredviene reakcije, uz biljeenje napretka u odnosu na individualne zadatke i grupnu
aktivnost. Podrobniji detalji pojedinanog planiranja i evidentiranja napredovanja objanjeni su u
daljnjem tekstu.
Ukupan razvoj je ciklian i kree se od faze planiranja i implementacije ka procesu provjere i
ocjene. Ovaj proces se odvija na brojnim nivoima. Evidencija nastavnika i uenika doprinijeti e
procjeni i izvjetavanju, kao i provjeri individualnog napretka u odnosu na ciljeve i prioritete. Osoblje
stoga moe koristiti paljivo pripremljene programe uzoraka kako bi se pratila efikasnost
8
individualnih programa. Na taj nain se poveava broj informacija koje se mogu podijeliti sa
roditeljima i drugimprofesionalcima putemobavjetavanja, godinje provjere i evidentiranja uspjeha.
0u60R06K0 PIRK1RRK1I
Tokom izrade dugoronih planova, osoblje e takoer poeti dokumentirati i dopunjavati odluke
o predmetima koji e se tretirati kao kontinuirani rad, ili kao odvojene jedinice, jedinice u
blokovima. Ova temeljna podjela e osoblju pomoi i da upravlja elementima kao to su irina,
ravnotea i relevantnost. Na primjer, moe biti vano da se osigura stalno, detaljno i redovno
poduavanje onih sadraja nastavnog plana i programa koji su od presudnog znaaja za
uenike. Drugi, manje vani, manje interesantni i panje vrijedni sadraji nastavnog plana i
programa na koje uenici imaju pravo, mogu se poduavati kroz tekui program sastavljen od
povremenih tema ili putem pojedinih samostalnih jedinica ili modula.
Vano je shvatiti da rasprave o nainima predavanja nastavnih predmeta nee uvijek dovesti do
konzistentnih zakljuaka. Na primjer, jedan dio nastavnog plana i programa iz matematike moe
se predavati uz koritenje modularnog pristupa, ili putem integrisanih shema rada. Koritenje
oba ova pristupa u istoj grupi uenika moe vremenom rezultirati brojnim prednostima. Primjena
razliitih pristupa moe znaiti da se potrebe usvajanja znanja mnogo bolje zadovoljavaju kod
veeg broja uenika. Jasno je da u zavisnosti od situacije neki uenici bolje usvajaju znanje od
drugih. Pruanje uravnoteene raznolikosti stilova kod poduavanja, omoguiti e uenicima da
ojaaju usvajanje znanja tako to e ga primijeniti u razliitim situacijama.
9
Saetak glavnih stavki vezanih za planiranje nastavnog plana i programa:
Nastavni plan i program za uenike sa tekoama u
uenju treba da bude predmet stalne revizije i obnove.
Izrada nastavnog plana i programa obuhvata
dugorono, srednjorono i kratkorono planiranje.
Planiranje takoer treba uzeti u ubzir individualne
potrebe uenika i njihove prethodne uspjehe.
Reakcije uenika trebaju biti predmet procesa
praenja, evidentiranja i procjene.
!
10
Saetak glavnih stavki kod dugoronog planiranja:
Dugorono planiranje funkcionie na stratekom
nivou, pomaui osoblju da tokom godina vodi
nastavni plan i program koji ima irinu, uravnoteenost
i relevantnost.
Dugoroni planovi su ti putem kojih se strategija
prevodi u praksu.
Dugoroni planovi e vjerovatno biti formalni,
polustalni dokumenti.
Dugoroni planovi prave razliku izmeu aktivnosti koje
se izvode redovno i esto u okviru nastavnog plana i
programa (kontinuirani rad) i aktivnosti koje se mogu
izvoditi putem povremenih tema, jedinica ili modula
(radnih blokova).
Radne jedinice mogu biti usmjerene na odreeni
nastavni predmet ili mogu kombinovati teme iz
nekoliko predmeta u integrisani plan rada.
Razliiti pristupi koriste uenicima.
!
SRI0K10R06K0
PIRK1RRK1I
Moe se desiti da u praksi doe do preklapanja izmeu dugoronih, srednjoronih i kratkoronih
planova. Vrsta planiranja koju opisujemo u ovom dijelu u mnogim kolama moe se shvatiti kao
dio dugoronog plana, a u nekim sluajevima kao aspekt kratkoronog razvoja. To je u
potpunosti u redu. Meutim, jasno je da postoji zadatak koji stoji na pola puta izmeu
dugoronog planiranja, u kojem su ciljevi i namjere iroki po pitanju sadraja, tematike,
kontinuiteta i korelacije u nastavi, postavljeni u viegodinjem vremenskom periodu, i procesa o
kojem emo kasnije govoriti, a kojim se obezbjeuje da svaki uenik u odreenom razredu stie
smisleno iskustvo u uenju, iz dana u dan i iz sedmice u sedmicu. Vaan element srednjoronog
planiranja je napredovanje.
Kopredovone i kon1inui1e1
Zabiljeke o iskustvu koje se zasnivaju na dokumentaciji planiranja nastavnog plana i programa
mogu se koristiti u reviziji obima nastavnog plana i programa koji e se predavati uenicima u
odreenom vremenskom periodu. Zadovoljavanje individualnih potreba u uenju moe diktirati
razliitosti u uravnoteavanju kratkoronog, srednjoronog i dugoronog planiranja, ali e se
odreivanjem ciljeva za svakog uenika pojedinano osigurati vee sticanje iskustava u koli i
kontinuitet u namjenama i pristupu kroz nastavni plan i program. Na taj nain se pojedinanim
ciljevima obezbjeuje povezanost mogunosti usvajanja znanja, koje bi inae mogle postati
fragmentirane i nekonzistentne.
Strukturirani slijed iskustava je element koji moe osigurati svrsishodno napredovanje uenika.
Srednjorono planiranje e omoguiti napredak u pravcu ostvarivanja ciljeva zacrtanih u
nastavnim predmetima i sticanja iskustva prikladnog za uzrast uenika razliitih grupa ili nivoa.
Svi uenici imaju pravo oekivati da e usvojiti znanje na povezan i koherentan nain. Jasno je
da e se javiti razlike u napredovanju pojedinih uenika u skladu sa njihovim interesima,
uspjehom koji su do tada postigli i sklonou prema odreenim nastavnim predmetima.
Meutim, srednjoroni planovi za odvojene nastavne jedinice mogu se koristiti kako bi se
napravio okvir putem kojeg se klasifikuje i objanjava napredovanje uenika u razliitim fazama
njihovog kolovanja.
etiri vrste napredovanja
Za osoblje moe biti korisno da razmilja o planiranju napredovanja uenika na najmanje etiri
naina:

Razvoj vjetina
Usvajanje novih vjetina i/ili odravanje, poboljavanje, utvrivanje i uoptavanje ve
postojeih vjetina.

Pravo na sadraj
irenje pristupa znanjima i shvatanjima o drugim oblastima tokom odrastanja uenika.

Okolnosti u kojima se usvaja znanje

Osigurati da aktivnosti i stavovi budu prikladni uzrastima i interesovanjima uenika.

Funkcionalna primjena
Oslobaanje od zavisnosti od odraslih i aktivnosti zasnovanih na predavanju u razredu i
11
kretanje u pravcu samostalnih i praktinih aktivnosti u zajednici.
Ove kategorije su meusobno povezane u praksi i meusobno se nadopunjuju, ali ovakva
podjela moe pomoi da se jasnije razmilja o njima.
Razvoj vjetina
Svako ko je radio sa uenicima koji imaju potekoa sa uenjem razumjet e koncept
napredovanja u smislu razvoja vjetina. Ve dugi niz godina, nastavni plan i program za ove
uenike utemeljen je na provjeri razvojno postavljenog redoslijeda takvih vjetina. I dok je malo
vjerovatno da e izdvojeno poduavanje vjetinama biti od pomoi ueniku u smislu njegovog
opteg usvajanja znanja, sigurno se moe rei da e se anticipiranjem potrebnih vjetina ueniku
omoguiti neometan napredak u uenju lekcije ili niza lekcija. U ovom poglavlju takoer
istraujemo pojam sticanja vjetina putem razliitih nastavnih predmeta koje se mogu razvijati u
vie situacija tokom izvoenja nastavnog plana i programa. Naglaavamo da je mogue da
uenici napreduju u razvoju komunikacije, bilo da se nalaze na asu jezika, ili provode nauni
eksperiment ili voze bicikl. Jasno je da je potrebno postaviti oekivanja i planirati napredovanje
u usvajanju vjetina specifinih za odreeni nastavni predmet, bilo da se radi o vjetinama i
znanju koje se usvaja putem kontinuiranih predavanja u jednom nastavnom predmetu ili putem
cilja postavljenog u odvojenoj nastavnoj jedinici.
Takoer, eljeli bismo naglasiti osoblju da ima na umu da napredovanje ne mora uvijek znaiti
usvajanje novih vjetina ili razvoj novih sposobnosti. Za neke uenike, koritenje postojeih
sposobnosti ili vjetina na prirodniji, dosljedniji, sigurniji ili vjetiji nain, ili u situaciji u kojoj se
nikada prije nisu nali, u situaciji kada su okrueni ljudima koje vide po prvi put, moe
predstavljati vrlo znaajan napredak. Isto tako, za druge uenike i sm nastavak koritenja
odreene sposobnosti ili vjetine, ili ponovno koritenje neke sposobnosti nakon odreenog
perioda tokom kojeg ona nije koritena, moe predstavljati vaan dokaz da kod uenika nije
dolo do nazadovanja. Naglaavamo da ovi uspjesi treba da imaju svoje mjesto u kontinuiranom
napredovanju u smislu razvoja vjetina ili sposobnosti. Ova pitanja predstavljaju vaan aspekt
srednjoronog planiranja nastavnog plana i programa.
12
KRR1K0R06K0
PIRK1RRK1I
Kratkorono planiranje moe se vriti kako u odnosu na grupnu aktivnost tako i u odnosu na
pojedinane prioritete uenja za svakog uenika. Rekli bismo da detaljno kratkorono planiranje
lekcije ili aktivnosti u pismenom obliku nije neophodno za svaku lekciju svake sedmice, naroito
u sluajevima u kojima nastavnici imaju iskustva sa predmetnom tematikom koja se izuava i
grupom uenika kojima predaju. U ovakvim okolnostima, razrada i adaptacija ve isprobanih i
testiranih planova aktivnosti u skladu sa potrebama nove grupe uenika moe predstavljati jedan
neformalan, interan i intelektualan proces. Zaista, rekli bismo da panja koja se posveti tokom
13
Saetak glavnih stavki kod srednjoronog planiranja:
Srednjoroni planovi opisuju radne jedinice ili module
koji se mogu poduavati tokom pola godine ili
tromjeseja.
Srednjoroni planovi pojanjavaju ciljeve uenja,
redoslijed predloenih akrivnosti i mogunosti za
procjenu.
Srednjoroni planovi pomau osoblju da upravlja
napredovanjem i kontinuitetom u nastavnom planu i
programu.
Razvoj novih vjetina, te odravanje, konsolidiranje i
generaliziranje postojeih vjetina predstavljaju vane
vidove napredovanja.
Kod napredovanja, kao oblika planiranja nastavnog plana
i programa, takoer treba uzeti u obzir opseg iskustva,
situacije u kojima se stie znanje, te mogunosti da se
vjetine primijene u pravim ivotnim situacijama.
!
formalnog kratkoronog planiranja u fazi izrade i usvajanja odabranih i pomno sastavljenih
uzoraka za plan aktivnosti, koji ine materijale s primjerima u sistematskom planu radne
dokumentacije, znai da osoblje nee morati da stalno trai nova rjeenja.
S druge strane, osoblje ne treba da oekuje da e standardni plan i program moi koristiti iz
godine u godinu i iz tromjeseja u tromjeseje. Kratkorono planiranje u odnosu na promijenjene
potrebe uenika i jasno odreene strategije koje e osigurati izvoenje nastavnog plana i
programa, kao i uspjeh u izazovima koje postavlja uenje, treba shvatiti kao zahtjev koji se stalno
postavlja pred svo osoblje koje radi sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama. Glavna
karakteristika uspjenog kratkoronog planiranja je fleksibilnost. Fleksibilnost je neophodna
ukoliko ne elimo da propustimo prilike za istinsko usvajanje znanja.
PIonirone ok1ivnos1i
Zainteresovani i entuzijastini lanovi osoblja e uspostaviti banku resursa sa planovima
aktivnosti tokom implementacije nastavnih jedinica koje su dogovorene u toku dugorone i
srednjorone faze planiranja. Primjeri takvih ideja dati su u ovom dokumentu. Bie korisno da se
primjeri ovih planova zabiljee u pismenoj formi i klasifikuju dok se nastavne jedinice izrauju i
provode, te da se ova zbirka planova dopunjava kada se kroz iskustvo i evaluaciju pokae da je
neophodno izvriti poboljanja, izmjene i dopune u banci resursa. Smatramo da takve planove
aktivnosti ne treba posmatrati kao propise ili kao jedini ispravan nain pristupa poduavanju, ve
ih treba predstaviti u duhu zajednike podrke i strunosti kao korisne ideje koje su se uspjeno
koristile u prolosti i koje e se moda koristiti kao stimulans za dalji rad. Ovi planovi se mogu
ubaciti kao dodatak iza srednjoronih planova u sistematskom planu radne dokumentacije i biti
provjeravani kao portfolio uzoraka rjeenja za izazove koji se javljaju tokom implementacije.
Kratkoroni planovi mogu pomoi osoblju da razmiljanje usmjeri na irok spektar pitanja, a
naroito na to kako da se:

osigura svrsishodan pristup sadraju nastavnog plana i programa uspostavljajui kreativne

aktivnosti za uenje;

uspjeno diferenciraju aktivnosti namijenjene za itav spektar potreba uenika;

uspostavi ravnotea izmeu eksperimentalnog, istraiteljskog stila uenja i rutinskog

usvajanja i odravanja znanja, vjetina i aktivnosti kojima se uenicima omoguava da
usvoje, utvrde i primijene nova shvatanja ;

u predmetnu nastavu uspjeno integrie korelacija u nastavi;

planira saradnja uenika i kooperativni grupni rad u ravnotei sa individualnim radom i
razrednom aktivnou;

odaberu prikladni resursi i iskoriste na najbolji mogui nain u odnosu na konkretne aspekte
usvajanja znanja;

upravlja vremenom, osobljem, opremom i prostorom na najbolji nain za dobrobit uenika i

njihovog znanja;

prue prilike da se zabiljei uspjeh i procijeni napredak uenika u odnosu na individualne

ciljeve i zadatke koji se postavljaju u odreenim nastavnim predmetima.
Mnogi iskusni nastavnici, kada planiraju rad sa novom grupom uenika, sa uenicima koje ne
poznaju, ili kada se suoavaju sa gradivom koje im je nepoznato, ili provjeravaju i ispituju
uenike, eljeti e da nastave sa detaljnijim planiranjem odreenih aktivnosti. esto e takva
aktivnost biti unaprijed isplanirana aktivnost koja prua uporite za niz povezanih, rutinskih
aktivnosti moda posjeta odreenom mjestu, ili neka simulacija u koli, veliko praktino
istraivanje ili dramska prezentacija kao kulminacija niza povezanih lekcija ili predavanja. Bez
sumnje, selektivno planiranje ovakve vrste e takoer pojaati predavanje i uenje tokom
popratnih predavanja, to e omoguiti uenicima da se pripreme za centralnu aktivnost i da je
privedu kraju zahvaljujui prethodnom iskustvu.
14
0iferenciocio
Diferencijacija predstavlja vaan vid kratkoronog planiranja, bilo da se ono provodi na formalan
ili neformalan nain. Sada bismo eljeli da istraimo diferencijaciju na nivou lekcije, zadatka,
aktivnosti ili planiranja predavanja na onom mjestu gdje se susreu predloeni nastavni plan i
program i potrebe za usvajanjem znanja pojedinih uenika. Ann Lewis (1992.) predoava
sveobuhvatnu analizu mnogih moguih tipova diferencijacije i materijal koji slijedi u velikoj mjeri
je baziran na njenim idejama. Lewis predlae da usklaivanje zadataka sa raznolikim interesima,
potrebama, sklonostima, iskustvima i prethodnim uspjesima razliitih grupa uenika moe
ukljuiti razmatranje slijedeih elemenata:

Sadraj tako da uenici rade na raznim vidovima iste tematike, na primjer, itanje koje se
kod jedne grupe uenika usmjerava na socijalna pitanja, a kod druge grupe na fonetske
karakteristike rijei.

Interes osigurava da su aktivnosti povezane sa vlastitim iskustvom uenika i izvorima

motivacije.

Nivo omoguava uenicima da rade na slinim konceptima na nivoima koji odraavaju

njihov prethodni uspjeh, tako da tokom predavanja o biljkama koje spadaju u ivi svijet,
jedan uenik moe potvrditi injenicu da biljkama treba voda kako bi ivjele, dok e drugi
uenik razumijeti da korijen biljke uzima vlagu iz tla.

Pristup tako da se materijal predstavlja uenicima putem razliitih ula, bilo da se radi o
sluhu, vidu, dodiru, neem konkretnom, simbolinom, lingvistikom ili neemu
prezentiranom preko informatike tehnologije.

Struktura uz pomo koje rad moe biti predstavljen; na primjer, u malim razvojno
poredanim, specifinim koracima za neke uenike, a u konceptualno jedinstvenim,
integrisanim dijelovima za druge.

Redoslijed omoguava uenicima pristup tematici i materiji u razliitim redoslijedima, koji

se mogu planirati unaprijed ili odrediti spontano, u skladu sa interesima uenika.

Tempo ohrabruje uenike da obrauju materiju razliitom brzinom, bilo da im se tema

predstavlja razliitim tempom, ili da se oni ohrabruju da odrede sami svoj tempo.

Reakcija potvruje da e uenici razliito reagovati na sline aktivnosti, bilo da je

nastavnik planirao da trai razliite rezultate od razliitih uenika, ili zato to uenici
spontano daju drugaije odgovore.

Vrijeme koje osoblje ima na raspolaganju prua svakom ueniku razliitu koliinu i
kvalitet podrke, od intenzivne podrke 1:1, preko pauza koje omoguavaju zakanjele
reakcije, do povremene podrke za uenike koji u osnovi sami usvajaju znanje.

Stil predavanja omoguava ueniku da iskusi niz pristupa predavanju - od didaktikih

prezentacija u uionici, preko istraivakog, iskustvenog rada na terenu, do diskurzivnih
instrukcija.

Stil uenja prua uenicima ansu da reaguju na predavanje na razliite naine, bilo da
pasivno sluaju, aktivno uestvuju u istraivanju i otkrivanju, ili preuzimaju vodeu ulogu u
rjeavanju problema.

Grupisanje omoguava ravnoteu izmeu individualnog rada, rada u paru, grupi, razredu,
odjeljenju i cijeloj koli.
Vano je napomenuti da se ovi oblici diferencijacije mogu u velikoj mjeri razlikovati u smislu
razliitih doprinosa i ishoda. tavie, mnoge od ovih strategija mogu podstai i detaljno
planiranje od strane nastavnika, kao i diferencijaciju koju provodi sam uenik. Jasno je da
15
djelotvorno planiranje diferencijacije zavisi od tane procjene dosadanjeg uspjeha uenika,
razmotrene dijagnoze buduih potreba za uenje, te paljivo postavljenih ciljeva. Ovo samo po
sebi moe biti proces o kojem se dogovaraju uenik i nastavnik. Meutim, u drugim sluajevima,
osoblje e dozvoliti uenicima da samostalno izvre diferenciranje, naroito u sluajevima gdje
su zadaci otvoreni ili istraiteljski, odnosno zadaci kojima se uenici podstiu na razvijanje
vlastitih strategija pristupa zajednikim aktivnostima i na iznalaenje razliitih rezultata. Osoblje
se u ovakvim okolnostima treba pripremiti da prati pristup uenika rjeavanju problema i
istraivanju i da zabiljee diferencirane odgovore.
Ovim se ne eli sugerisati da sve ove vidove diferencijacije treba upotrijebiti u svakoj lekciji. Ovo
nije lista imperativa, ve prijedlog mogunosti. Osoblje mora odluiti kada da kontrolie
diferencijaciju, a kada da potpomogne uenje voeno od strane uenika. Razliita predavanja i
nastavni predmeti pruie razne oblike diferencijacije u skladu sa postavljenim ciljevima
nastavnog plana i programa i grupom uenika. Meutim, pojedini nastavnici i nastavnici koji rade
u timovima mogu raditi na nekim od ovih zamisli, te tako pomoi pri planiranju odreenih
predavanja ili niza predavanja.
16
Saetak kljunih stavova u vezi sa kratkoronim planiranjem:
Kratkoroni planovi pomau osoblju da reaguje na
promjene iz sedmice u sedmicu i iz dana u dan.
Kratkoroni planovi omoguavaju osoblju da pripremi
aktivnost u razredu putem:
poticanja uea svih uenika;
diferencijacije aktivnosti;
uravnoteavanja stilova uenja i stepena
teine;
integrisanja pojedinanih ciljeva uenika u
aktivnosti u razredu;
poticanja uenika na zajedniki rad;
efikasnog upravljanja resursima, opremom,
okolnostima i pruanja podrke osoblju;
pripremanja za evidentiranje i procjenu.
!
6RuPK1 RR0
Ve smo spomenuli koritenje grupnog rada kao jednog od vidova diferenciranja mogunosti za
uenje. Postoji znaajan broj dokaza iz mnogih zemalja da pravilno postavljen i dobro isplaniran
grupni rad u velikoj mjeri koristi djeci. Grupe mogu biti:

homogene grupa uenika sa veoma slinim potrebama za uenje, od kojih se oekuje da

mogu raditi zajedniki na odreenom zadatku, koristei jednolian tempo za postizanje
slinih rezultata,

heterogene izmijeana grupa uenika sa znaajno razliitim prethodnim iskustvima,

uspjehom i sklonostima pri rjeavanju zajednikog zadatka.
Suoene sa problemima u razredima koje sainjavaju uenici sa sposobnostima koje se u velikoj
mjeri razlikuju, mnoge kole odluuju se za uvoenje strategije prema kojoj se grupiu uenici
sa slinim potrebama. U nekim sluajevima, uenici se odvajaju iz razreda u malim grupama da
rade skupa na drugom mjestu, odvojeni od svojih vrnjaka. Obrazloenje za ovu strategiju je u
tome da uenici slinih sposobnosti rade mnogo efikasnije kada su zajedno, kao i da uenici sa
najsloenijim potrebama ne usporavaju napredovanje ostalih uenika. I zaista, postoji
opravdanje za uspostavljanje, po potrebi, homogenih grupa uenika, onih koji ispoljavaju
tekoe u uspjehu i onih iji prethodni brzi napredak nalae proirivanje aktivnosti. Ove oblike
privremenog grupisanja za specifine aktivnosti ne treba brkati sa stalnim oblicima odvajanja.
Usmjerena grupisanja umanjuju korist koju dobro izdiferencirani pristup moe ponuditi svim
uenicima, a javlja se i nemogunost da uenici dobiju ansu da odigraju raznolike uloge u
situacijama u kojima se usvaja znanje. Linija izmeu diferencijacije i odvajanja moe u nekim
okolnostima biti vrlo tanka i nastavnici treba paljivo da razmotre razloge grupisanja uenika.
Istraivanje na polju zajednikog uenja, ustvari, govori o tome da svi uenici, i oni koji postiu
jako dobar uspjeh i oni koji imaju tekoe, ostvaruju najvei napredak, i na akademskom i na
drutvenom planu, kada rade u potpuno integrisanim grupama.
RozIogone ok1ivnos1i
Mogue je diferencijaciju ue usmjeriti unutar grupa tako to se informacije, materijali, sredstva
i odgovornosti dodjeljuju razliitim uenicima, ili tavie, podsticanjem uenika da donose
vlastite odluke o svojoj ulozi u grupi. Ova tehnika oznaava se kao razlaganje aktivnosti i moe
se koristiti da se:

promovie razvoj novih vjetina, pojmova, znanja i razumijevanja;

podstie odravanje, utvrivanje i demonstriranje vjetina u novim situacijama, te

generalizacija postojeih vjetina, sposobnosti, znanja i razumijevanja.
Razlaganje aktivnosti najuspjenije se koristi kao sredstvo za rjeavanje individualnih potreba
kod predavanja unutar grupe. Razlaganje aktivnosti bilo je od naroite koristi nastavnicima koji
su planirali aktivnosti koje ukljuuju uenike sa irokim spektrom posebnih potreba.
U razlaganju aktivnosti identifikuju se pojedine komponente odreene aktivnosti, kao i potrebe
uenika koje odgovaraju tim komponentama. Naglasak na planiranju usmjeren je u dva glavna
pravca:

da podstakne uenike na saradnju i na razvijanje vlastitih sposobnosti interakcije i druenja;

da osigura da svi uenici uestvuju na odgovarajuem nivou i da se zadovoljavaju njihove

individualne potrebe.
17
Da bi se izvodila grupna aktivnost, a ne zbirka individualnih zadataka, treba se pozabaviti
mogunostima za saradnju. U drugoj grupi, Selma i Filip pomau jedno drugom tako to zateu
tkaninu dok njihov kolega ije. U treoj grupi, potrebna je zajednika odluka Samira i Denite da
bi Denita zavrila svoj dio zadatka. Tri grupe su u meusobno zavisnom odnosu. Aktivnost ne
moe biti uspjena ukoliko svaka grupa ne zavri svoj dio posla. Ovo znai da uenici imaju
mogunost da dijele svoj rad, a nastavnik da potie komunikaciju i saradnju izmeu grupa.
Planiranje grupne aktivnosti tako predstavlja relativno jednostavan proces. Kada se ono koristi
konzistentno, prednost je u tome to se prije lekcije mogu identifikovati oni njeni dijelovi koje e
pojedini uenici najbolje shvatiti. Planiranje takoer omoguava nastavniku da se pobrine za
uspostavljanje i razmatranje individualnih prioriteta tokom svake lekcije.
Ne kaemo da e svi uenici u datom primjeru, ili u bilo kojoj drugoj razloenoj aktivnosti,
uestvovati tokom cijelog predavanja ili lekcije. Uzima se u obzir da se stepen panje kod
praenja nastave razlikuje od uenika do uenika, te da e u nekim sluajevima fizike potrebe
ograniiti duinu uea. Ovakvim planiranjem osiguravaju se anse da se ogranieno
uestvovanje iskoristi na najbolji nain, te da se podudare potrebe i traena aktivnost. Razloene
aktivnosti ne moraju se izvoditi u tri grupe. Neke aktivnosti je lake izvoditi u etiri grupe, a u
nekim sluajevima samo u dvije. Mnogo toga e zavisiti od mogunosti provoenja aktivnosti u
razredu, kao i od broja osoblja koje moe pomoi u odabranom pristupu.
Razlaganje aktivnosti moe se planirati tako da podstakne povezivanje novih nastojanja i ve
poznate aktivnosti. Meutim, vano je spomenuti da i samo uenje kako da sarauju moe biti
novi izazov za mnoge uenike, to opet sugerie da je ovo moda pravo vrijeme da se obnove
nauene sposobnosti, te da grupe koje rade na novim oblastima mogu zahtijevati veu pomo
osoblja.
Prenosene poruko
Meu ostalim pristupima grupnom radu koji su se pokazali korisnim u poduavanju uenika sa
posebnim potrebama, prenoenje poruka je naroito korisno kod rjeavanja potekoa sa
komunikacijom. Ovaj pristup se uspjeno primjenjuje u velikom broju kola, naroito u onima
koje koriste tematski pristup.
Kod ovog pristupa uenik je prenosilac informacije (izaslanik) izmeu grupa uenika koje rade
na razliitim dijelovima iste teme. Na primjer, u razredu gdje uenici rade na izradi broure kojom
e se reklamirati Olimpijske igre, to predstavlja dio nastavne jedinice iz Poznavanja drutva,
jedna grupa moe istraivati razliite sportske dogaaje i terene na kojima e se Igre odravati,
dok druga grupa priprema prelom i format reklamnog materijala i broura. Izaslanik, ili nekoliko
izaslanika, e prenositi informacije od jedne do druge grupe, kako bi se one meusobno
pomagale u ukupnom planiranju materijala i broura.
Za neke uenike, zadatak komuniciranja moe se olakati koritenjem komunikacijskih tabli ili
sistema simbola. Uenici e stei samouvjerenost pri komunikaciji i razumjeti vanost interakcije
unutar grupe samo ako su im pruene jednake anse da potpuno uestvuju u ovoj ulozi.
Bez obzira koji se pristup kod uspostavljanja grupnog rada i interakcije razvija u koli, nastavnici
moraju biti svjesni injenice da svi uenici trebaju savladati vjetine koje su neophodne da bi oni
u odreenim aktivnostima uestvovali kao dio grupe. Razlaganje aktivnosti, kao i razmjena
informacija pokazalo se vrijednim i korisnim u poticanju grupnog rada, ali ovi pristupi iziskuju
vrijeme i rijetko kada e se uspjeh pokazati odmah. Kljuna uloga uitelja trebalo bi da bude
poticanje socijalne interakcije meu uenicima, a to se nee postii na beskonanim
individualnim predavanjima. Ako se eli ostvariti ovaj cilj, utvrivanje efikasne radne strategije je
od primarne vanosti.
18
19
Saetak kljunih stavova o grupnom radu:
Svi uenici mogu imati koristi od rada u dobro
pripremljenim grupnim aktivnostima.
Grupe mogu spojiti uenike sa slinim potrebama i
prethodnim uspjesima ili mogu biti mijeane grupe.
Uz paljivo planiranje, uenici se mogu grupisati tako
da se uz vjetine i sposobnosti meusobno dopunjuju
i savlauju podruja u kojima imaju tekoe. Ova
tehnika je nazvana razlaganje aktivnosti.
U prenoenju poruka uenici se mogu potaknuti da
vjebaju svoje sposobnosti komunikacije tako to e
prenositi informacije iz jedne u drugu grupu.
Svi uenici mogu imati ulogu u dobro isplaniranoj
grupnoj aktivnosti. Jedna grupa moe uvjebavati nove
vjetine, a druga utvrivati vjetine koje su ve
uvjebane.
Rad sa drugima sam po sebi moe donijeti nepoznate
izazove mnogim uenicima koji imaju tekoe sa
uenjem.
!
P01I01KR6K0
PIRK1RRK1I 2R u6IK1KI
Kratkorono pojedinano planiranje za uenike treba predstavljati glavni dio planiranja
individualnog obrazovanja i praenja usvajanja znanja. Kod ovog planiranja mogu se uzeti u
obzir kako ciljevi postavljeni sadrajem nastavnog predmeta tako i znanje koje se usvaja kroz
razliite aspekte nastavnog plana i programa. Mnoge kole su dole do zakljuka da
napredovanje, kontinuitet i relevantnost kod pojedinih uenika rastu kada se ciljevi uenja
postave u okvire sposobnosti i vjetina koje se usvajaju kroz razliite aspekte nastavnog plana i
programa i utvruju u sklopu aktivnosti odreenog nastavnog predmeta. Ovo predstavlja istinski
integrisan pristup putem kojeg se uenicima prua pristup predmetima iz nastavnog plana i
programa, dok oni u isto vrijeme ostvaruju napredak prema visoko individualiziranim ciljevima
definiranim u skladu sa prioritetnim potrebama.
1zrodo individuoInih
obrozovnih pIonovo
Individualni obrazovni planovi koriste se u mnogim zemljama, i premda se njihova pravna
osnova razlikuje, mnogi nastavnici smatraju da su oni korisni za planiranje i praenje usvajanja
znanja kod djece. Neke karakteristike individualnih obrazovnih planova objanjene su u daljem
tekstu.
Identifikacija i procjena

odrediti prirodu i obim jaih strana i potekoa kod uenika.

Godinja provjera

osvrnuti se na prethodnu godinu i materijale koji su dokaz napretka i tekoa u prioritetnim

oblastima;

ukljuiti roditelje, uenike, kao i strunjake;

odrediti budue potrebe kako bi se revidirala nabavka i distribucija;

aurirati ciljeve za slijedeu godinu u saradnji sa uenikom, roditeljima i kolegama iz

profesije.
Dugoroni ciljevi

u svjetlu godinje provjere, odrediti iroke ciljeve, zadatke i namjere za predstojeu godinu;

razmotriti cjelokupni nastavni plan i program u konsultacijama sa uenikom, roditeljima i

kolegama iz profesije.
Kratkoroni ciljevi

iz ove grupe irokih, dugoronih ciljeva odabrati malu grupu prioriteta, kratkorone zadatke
za sedmice koje predstoje, a koji su postavljeni u smislu kljunih vjetina, znanja i
sposobnosti koje se usvajaju u razliitim aspektima nastavnog plana i programa ili razliitim
nastavnim predmetima;

u konsultacijama sa uenikom, roditeljima i kolegama iz profesije, odrediti ciljeve koji su:

malobrojni izmeu tri i est;
specifini za pojedinog uenika;
relevantni za prioritetne potrebe uenika;
20
ostvarivi i vremenski ogranieni na pet do est sedmica;
takvi da omoguavaju planiranje registracije, praenje i mogunosti za procjenu.
Evidentiranje reakcija

zabiljeiti planirani i popratni napredak u odnosu na individualne ciljeve i planiranu aktivnost;

prikupiti uzorke rada, uenikove biljeke, fotografije, video trake, i sl.;

pratiti iskustva i uspjehe.

Evaluacija i provjera

kontinuirano i stalno provjeravati specifine, kratkorone ciljeve i reakcije uenika;

u sluajevima gdje je to mogue, uspostaviti vezu izmeu ove provjere i dugoronih ciljeva
u saradnji sa uenikom, roditeljima i kolegama iz profesije.
Procjena i obavjetavanje

mjeriti napredak u odnosu na dugorone individualne ciljeve;

prikupljati informacije za obavjetavanje roditelja, te, u vrijeme godinje provjere, za

kontinuiranu i stalnu evaluaciju i provjeru sistematizacije rada i strategije.
Sirino i urovno1ezenos1
Individualno postavljanje ciljeva moe znaiti da je pitanje ravnotee u nastavnom planu i
programu razliito za svakog uenika. U saradnji sa uenikom, roditeljima i drugim
profesionalcima, osoblje moe namjerno uspostaviti kratkoroni debalans kako bi se pozabavili
specifinim pitanjima prema njihovoj vanosti i prioritetu. Na primjer:

ueniku koji ima tekoe na polju jezika moe koristiti odreeni period ukljuenosti u neku
jeziku aktivnost;

ueniku koji se oporavlja od hirurkog zahvata moe biti potreban intenzivni program
uestale, redovne fizikalne terapije;

ueniku koji je nedavno oaloen moe biti potrebno odreeno vrijeme posvetiti panju u
svojstvu psihologa, umjesto redovnih predavanja.
Svaki od ovih primjera privremenog bogaenja nastavnog plana i programa u skladu je sa
definicijom cjelokupnog nastavnog plana i programa. Zadatak osoblja je da osigura da uenici
imaju obezbjeeno pravo na irinu, ak i ako je uravnoteenost naruena na kratkoronoj
osnovi.
Na isti nain, prioriteti uenja za uenike sa posebnim potrebama mogu diktirati stavljanje
naglaska na odreena podruja nastavnog plana i programa na dugoronoj osnovi. Na primjer:

kod uenika koji ima cerebralnu paralizu, postizanje prikladnog poloaja za sjedenje ili
stajanje prije poetka aktivnosti koja se obrauje nastavnim planom i programom vrlo
vjerovatno e zahtijevati znaajno vrijeme i podrku osoblja;

vrijeme posveeno doivljaju putem vie osjetila odjednom, te putem dodira i mirisa
vjerovatno e biti od dugorone koristi za uenike koji su zbog potekoa sa osjetilima
odvojeni od svojih vrnjaka, osoblja i od vizuelne i slune okoline;

redovne sesije muzike terapije mogu pomoi da uenik sa socijalnim i komunikacijskim

tekoama bude vei dio vremena integrisan u grupu u razredu.
21
22
Saetak kljunih stavova o pojedinanom planiranju za uenike:
Uenicima sa tekoama u uenju mogu biti potrebni
individualni obrazovni planovi koji ukljuuju prioritete koji
su iznad prioriteta u nastavnom planu i programu.
Individualno planiranje moe pomoi osoblju da:
Identifikuje i procjeni tekoe i dobre strane u
procesu usvajanja znanja;
Revidira napredak i tekoe u prolosti;
Postavi ciljeve za slijedeu godinu;
Utvrdi grupe vrlo preciznih, kratkoronih ciljeva
usmjerenih na prioritetne potrebe u uenju kod
svakog uenika;
Ukljui uenike, roditelje i druge profesionalce u
proces planiranja i provjere.
Individualni planovi obrazovanja trebalo bi da sadre
mali broj (tri do est) kratkoronih ciljeva koji su
specifini za tog uenika i koji se mogu ostvariti u
nekoliko (pet ili est) sedmica.
Ovi ciljevi trebaju biti integrisani u kratkorone planove
za aktivnosti u razredu.
Napredak u odnosu na individualne ciljeve treba biti
predmet praenja, evidentiranja i provjere.
Individualno planiranje pomoi e osoblju da bolje
upravlja irinom i uravnoteenou iskustava, te da
podri potrebe i terapeutska i paramedicinska pitanja.
!
PR061IKR,
I10IK11RRK1I
1 0BR1IS1RRK1I
Procesi procjene, evidentiranja i obavjetavanja privukli su veliku panju u mnogim zemljama.
Pa ipak, oni se jo uvijek smatraju podrujem sa potekoama u kome se kole bore da razviju
format koji se moe koristiti i provoditi i kojim se adekvatno zadovoljavaju potrebe svih uenika
i nastavnika. Neke kole jo uvijek primjenjuju irok spektar pristupa, i dok mnogi od njih mogu
biti efikasni sami po sebi, nedostatak dosljednosti u koli ima tetan uticaj na planiranje i
provedbu nastavnog plana i programa. Odnos izmeu procjene, evidentiranja i obavjetavanja i
svih drugih dijelova nastavnog plana i programa je sloen, i zbog toga e usredsreenje na bilo
koji od njih odvojeno od cjelokupnog procesa izrade nastavnog plana i programa vjerovatno
dovesti do potekoa i frustracija. U ovom poglavlju emo razmotriti neke odnose koji postoje
izmeu ovih vanih elemenata i drugih vidova nastavnog plana i programa.
Prepoznovone wogucnos1i
i sonsi u fozi pIonirono
Vanost ukljuivanja uenika u sve faze obrazovnog procesa se iz dana u dan sve vie uvia.
Ovaj proces obuhvata planiranje, evidentiranje, procjenu i obavjetavanje.
Nastavnici treba da razmotre kako da:

ukljue uenike u proces donoenja odluka;

odrede nivo uea uenika, uzimajui u obzir pristupe procjeni i intervenciji koji su prikladni
za njegov ili njen uzrast, sposobnosti i steeno iskustvo;

biljee stavove uenika pri utvrivanju tekoa sa kojima se suoavaju, postavljanju ciljeva,
dogovaranju strategije razvoja, praenju i revidiranju napretka;

ukljue uenike u provedbu individualnih obrazovnih planova.

Iako su u nekim kolama napravljeni koraci u pravcu ukljuivanja uenika u ocjenjivanje
njegovog vlastitog uspjeha, broj kola koje ukljuuju uenike u fazu planiranja jo uvijek je
relativno nizak. Meutim, postoji potencijal za veu ukljuenost uenika sa posebnim potrebama
u planiranje mjera, to je presudno za razvoj uenikovih vjetina i sposobnosti komunikacije,
pregovaranja, i razumijevanja predvienih rezultata uenja. Takoer je od vitalne vanosti dijalog
izmeu nastavnika i uenika, tokom kojeg se moe postii dogovor o standardima za uspjeh
uenika, kao i obostranim kriterijima za procjenu. Uenici koji su ukljueni u fazu planiranja imaju
jasniju predstavu o nastavnikovim oekivanjima, moe im se pomoi kod utvrivanja podruja
rada koja im mogu prouzrokovati tekoe, a oni imaju i mogunost da se osjeaju vrijednim u
cjelokupnom procesu usvajanja znanja.
Ukljuenost uenika u fazu planiranja moe se shvatiti kao sredstvo putem kojeg se
uspostavljaju ciljevi uenja, te razmatra nain na koji e se oni ostvariti. Jednako vrijedna je i
mogunost da se uenje povee sa drugim vidovima razvoja uenika. U nekim sluajevima,
nastavnici su socijalni i emotivni razvoj odvojili od drugih vidova usvajanja znanja uenika. Na
primjer, programi su napisani sa namjerom mijenjanja ponaanja i usredsredili su se na one
23
detalje u ponaanju koji predstavljaju izazov, a nisu ih povezivali sa namjerama poduavanja i
rezultatima uenja. Cilj takvih pristupa je da se pojaa samosvjesnost uenika tako to im se
daje odreena odgovornost za vlastito uenje i ponaanje. Ovakva forma slui ne samo za
ukljuivanje uenika u planiranje, nego i za njegovu samoprocjenu, evaluaciju i izvjetavanje.
Meu drugim prednostima ovakvog pristupa je i to da on potie na dijalog izmeu uenika i
nastavnika koji je usmjeren i na uenje i na ponaanje. Stvara se mogunost za razmjenu
miljenja, tokom koje nastavnik moe iznijeti na vidjelo namjere koje ima prema ueniku, dok
uenik moe izraziti zebnju i stresove vezane za usvajanje znanja i socijalne i emotivne potrebe.
Jasnoa namjere je vana karakteristika dobrog poduavanja. Uenik koji razumije oekivanja
nastavnika, i koji je uestvovao u procesu izrade plana, osjea se vrijednim i ima vei podstrek
da postigne dobre rezultate. Planiranje radnji i dogovaranje o ciljevima iziskuje pozitivan odnos
izmeu uenika i nastavnika. Mora se uspostaviti partnerski odnos koji se temelji na povjerenju
i potivanju, mada i sam ovaj proces moe sluiti kao vaan katalizator koji utie na razvoj
pozitivnog stava prema uenju. Uspostavljanje ovakvog pristupa ne mora biti komplikovana
procedura, ali ukoliko elimo da se on odvija neometano, neophodno je postizanje kakvog-
takvog dogovora izmeu nastavnika i uenika. Koritenje sistema simbola ili nekog drugog
oblika pojaane komunikacije uspjeno je omoguavalo uenicima sa tekoama u uenju ili
komunikaciji da ostvare pristup planiranju radnji. Uenicima koji ne koriste tradicionalno pisanje
(ortografiju) ne treba zabraniti pristup zajednikom planiranju. I zaista, mnogi nastavnici koji su
postali iskusni u koritenju fotografija i video snimaka u procesu evidentiranja napretka i
iskustava sada poinju istraivati koritenje istih instrumenata u cilju pomoi ueniku koji je
ukljuen u planiranje. Ovaj vid rada na svom najjednostavnijem nivou moe poeti koritenjem
simbola, slika ili fotografija prema linom rasporedu, nakon ega se mogu koristiti listovi za
planiranje lekcija na kojima se nalazi sadraj lekcije i zacrtani rezultati.
Faza planiranja presudna je za efikasno praenje rezultata uenja. Naravno, planovi treba da su
direktno povezani sa planovima kole, sistematizacijomrada, i individualnim obrazovnim planovima.
Isto tako, faza planiranja moe se iskoristiti kao vodilja tokom procesa praenja nastavnog plana i
programa kada koordinator za nastavni predmet pokuava dati primjedbe na irinu i uravnoteenost.
Proceno
Procjenu treba shvatiti kao sastavni dio procesa predavanja koji je ugraen u nastavni plan i
program i koji se ne dodaje u nekoj kasnijoj fazi. Svrha procjene je u velikoj mjeri da se prikupe
dokazi o temama koje su se izuavale i o tome ta su uenici nauili. Kao takva, procjena treba
da prui informacije nastavnicima i tako ih usmjeri u pravcu to efikasnijeg planiranja. Procjena
nije isto to i testiranje jer, dok testovi igraju ulogu u procjeni usvojenog znanja uenika, njih ne
treba koristiti kao jedini element pri donoenju odluka o napretku uenika. Procjena treba da
uspostavi direktnu vezu sa potrebama uenika i sa poduavanjem. Rouse (1990.) je opisao
nain na koji je testiranje u nekim kolama i kod organa nadlenih za obrazovanje postalo skoro
ritual koji se provodi redovno da bi se zadovoljile potrebe statistike, a to ima malo direktnog
uticaja na ono to se deava u uionici. Od daleko vee vanosti za kole i uenike je sistem u
kojem se procjena vidi kao sredstvo kojim se utvruje napredak uenika i pomae planiranje
puta kojim e se doi do boljih rezultata. U mnogim zemljama ljudi koji se bave naunim
istraivanjem daju sve veu vanost procjeni nastavnika u procesu praenja usvojenog znanja
kod svih uenika. Takoer su uinjeni znaajni koraci kako bi se na procedure za procjenu koje
se izvode u razredu stavio vei naglasak nego na standardne testove.
Moe se vidjeti da procjena u kolama ima dvije glavne funkcije:

Zbirnu, u kojoj se procjena izvri nakon zavrenog poduavanja, kako bi se vidjelo o kakvom
je poduavanju rije i koja su znanja uenici ili uenik usvojili. Zbirna procjena se takoer
moe koristiti da se ocijeni efikasnost nastavnih metoda, resursa i grupisanja.
24

Formativnu, u kojoj se informacije obezbjeene putem procjene koriste za povratnu

informaciju uenicima o tome kako napreduju, za planiranje, te za razmatranje pitanja
kontinuiranog usvajanja znanja.
Procjena koja se vri samo radi procjene ima malu vrijednost. Procjenu treba provoditi samo
ukoliko e se dobiti informacije koje se mogu iskoristiti. To e uglavnom biti pokazatelj napretka,
ili pak instrument pomou kojeg se odreuje podruje za budue djelovanje.
Ovaj pristup se, naravno, moe koristiti u skladu sa naelima opisanim ranije u tekstu koji se
odnose na razgovor sa uenikom, ime se postie zajedniki dogovor o onome to se treba
postii. Isto tako, ukljuivanje uenika u samoevaluaciju u odnosu na postavljene ciljeve moe
odigrati vanu ulogu u razvijanju uenikovog samopouzdanja i jasno odrediti njegov cilj u
cjelokupnom procesu.
Mnoge kole su poele podsticati uenike da izraavaju svoje miljenje kada su u pitanju lekcije
koje se obrauju i njihov vlastiti uspjeh. Uenici bi mogli dati doprinos procesu procjene, poev
od jednostavnih izjava o stvarima koje znam samostalno da radim, do sloenijih pokazatelja o
tome ta uenik misli o svom uspjehu u odreenoj oblasti nastavnog plana i programa. U
mnogim kolama se ve dugi niz godina sa uenicima provode razgovori o njihovim iskustvima
i uspjesima. Uenici sa posebnim potrebama pruaju vrijedne komentare o svom vlastitom
napredovanju i o svojim tenjama ka novim znanjima putem zavrnih izvjetaja na kraju godine,
a esto i putem prisustva na roditeljskim sastancima.
kole su razvile brojne pristupe za samoevaluaciju i kao pokazatelje uspjeha koriste razliite
medije, kao to su fotografije, video materijal, snimke na audio trakama i kolekcije crtea i drugih
radova. Tokom razrade ovih pristupa, kole treba da budu dosljedne, kako bi se osiguralo da
uenici znaju ta se od njih oekuje. Nastavnici takoer treba da odrede kriterije koje uenici
mogu lako da shvate, da bi povratne informacije koje stiu od njih mogle biti objektivne i istinski
odraavati uenje. Izjave poput ja znam ili umijem treba potkrijepiti dokazima, a mnoge od tih
dokaza moe izvesti nastavnik. Meutim, uenik treba biti uvjeren i znati da je izvrena tana
procjena.
U ovom poglavlju smo cijelo vrijeme govorili da uenici treba da odigraju potpunu ulogu u
procesu procjene, evidentiranja i obavjetavanja. Naveli smo primjere kako se to moe postii.
Ova filozofija, o kojoj se dalje govori u drugim poglavljima ove knjige, zasniva se na vjerovanju
da obrazovanje treba biti daleko vie od pruanja vjetina i znanja. Obrazovanje treba da razvije
nezavisnost i samostalnost, a to se moe postii samo ako nastavnik uspostavi partnerski odnos
sa svojim uenicima i potakne ih da preuzmu dio odgovornosti u uenju.
25
26
Saetak kljunih stavki o procjeni, evidentiranju i obavjetavanju:
Uenici trebaju biti ukljueni u planiranje, evidentiranje,
procjenu i obavjetavanje.
Zajedniko planiranje i ukljuenost u procjenu,
evaluaciju i obavjetavanje moe pojaati uenikovo
samopotovanje i poduprijeti lini i drutveni razvoj.
Mogunosti za voenje evidencije i procjenu treba
razmotriti i uzeti u obzir u fazi planiranja.
Dokumentacija moe biti u raznim oblicima kako bi se
podstaklo uee uenika uzorci radova uenika,
fotografije i video materijal imaju efikasnu primjenu.
Procjena treba biti sastavni dio procesa poduavanja i
usvajanja znanja.
Procjena moe:
obezbijediti informacije za obavjetavanje ili
za ocjenu napretka tokom odreenog perioda;
pomoi osoblju da planira dalje mogunosti
za usvajanje znanja.
!
0K1R 2R PRIP02KRRK1I
uSR1RK1R 2KRK1R
Slijedei okvir za prepoznavanje usvajanja znanja moe pomoi pri procjeni reakcija uenika u
poetnim fazama uenja:
27
Susretanje: Uenici prisustvuju odreenom dogaaju
ili aktivnosti bez oiglednog rezultata koji se time
postie, iako za neke uenike i elja da uestvuju u
zajednikoj aktivnosti moe biti znaajna sama po sebi.
Svjesnost: Uenici pokazuju da su svjesni da se neto
desilo i to primjeuju, usmjeravaju se ili kreu ka
predmetu, osobi ili mjestu dogaaja.
Panja i reakcija: Uenici obraaju panju i poinju da
reaguju, esto nesvjesno, na deavanja, pokazujui
zaetak sposobnosti da razlikuju ljude, predmete,
dogaaje i mjesta.
Angaovanost: Uenici paljivije prate i znaju odrediti
razliku izmeu pojedinih dogaaja koji se deavaju u
njihovom okruenju.
Ukljuivanje: Uenici se naizmjenino ukljuuju u
razgovor o poznatim dogaajima, iako im kod
odgovora moe pomoi osoblje ili drugi uenici.
Aktivnost: Uenici aktivno nastoje da se pridrue ili
daju komentar na aktivnost ili na komentare drugih
uenika.
Razumijevanje i usvajanje znanja: Uenici usvajaju,
jaaju i uopte koriste sposobnosti, znanje, koncepte i
razumijevanje steeno kroz nastavni plan i program.
H11IK1RK1I PRRKSI
Izrada nastavnog plana i programa se, meutim, nikada ne moe svesti na vjebu na listu
papira. Iako se u veem dijelu ovog dokumenta opisuje proces inovacije, eljeli bismo naglasiti
da pisanje plana za nastavni plan i program nema znaaja ukoliko promjene u strategiji i
dokumentaciji nemaju odjeka u revitaliziranoj uionici. Poboljanje prakse je takoer znaajna
motivirajua snaga koja pokree kole da, u vrijeme kada iskustvo moe dovesti i do
demoralisanosti, i dalje odvajaju vrijeme, energiju, angaovanost i entuzijazam za izradu
nastavnog plana i programa. Nastavnici blagonaklono gledaju na ove promjene jer one utiu na
ivote uenika na relevantan i svrsishodan nain.
KIucne ves1ine
Da bi se poboljalo usvajanje znanja i uspjeh u obrazovanju, ivotu i radu, treba naglasiti pet
vjetina koje se esto opisuju kao kljune vjetine i koje su ugraene u predmete nastavnog
plana i programa.
Komunikacija
Kljuna vjetina komunikacije za uenike sa tekoama u uenju je temelj za aktivnost uenika
i uspjeh u ostalim podrujima nastavnog plana i programa.
Komunikacija izmeu ljudi uvijek se odvija u nekom kontekstu. Da bi se uenicima pomoglo da
razviju efikasne vjetine, osobe sa kojima razgovaraju treba da su dobri sagovornici, dok
kontekst treba da obezbijedi prostor za komunikaciju. Osobe sa kojima se razgovara treba da
obezbijede sljedee:

Vrijeme da uenici odgovore, na primjer, moda e pauza tokom koje se eljeni predmet
pokae dati uenicima vremena da formuliu pitanje, jer ako im se predmet preda odmah,
to ih moe sputati;

Zajedniku panju tako da dijele uenikovo usmjerenje, te da su u stanju tumaiti znaenje

i svrhu onoga to uenik kae na senzitivan nain;

Reagovanje na komunikaciju na brz i selektivan nain tako da uenici postanu svjesni da

njihova komunikacija proizvodi odreeni efekat i da zavisi od situacije;

Mogunosti da uenici uivaju i da se ukljue u raznolike dogaaje, razgovaraju sa ljudima,

doivljavaju predmete i stiu iskustvo;

Dosljednost i ponavljanje doivljaja tako da uenici razviju sposobnost prisjeanja i

iekivanja;

Kontrastiranje doivljaja koji stimuliu razvoj komunikativnih sposobnosti uenika.

Komunikacija se odvija na brojne naine i ukljuuje sva ula. Za uenike koji imaju tekoe sa
uenjem, govor moda nije primarno sredstvo putem koga izraavaju svoje misli i razumijevaju
svijet oko sebe. Partneri u interakciji treba da su senzitivni prema sredstvima koje uenici koriste
i da ih prikladno koriste kada komuniciraju sa uenicima.
28
Mjesta i vrste komunikacije
Komunicirati se moe sa mnogim ljudima, npr. oi u oi, u malim grupama ljudi, velikim grupama,
te u mnogim razliitim situacijama kao to su uionica, mjesna prodavnica, radno mjesto, kod
kue, uz koritenje odabranih naina komunikacije.
Komunikacija se moe koristiti:

Za ostvarivanje brojnih ciljeva i namjera, kao to su izraavanje potreba i odluka, izraavanje

osjeanja, uspostavljanje i odravanje prijateljstava, opisivanje i komentarisanje deavanja
oko nas, prepriavanje doivljaja ili obavjetavanje o njima;
29
Metode komunikacije ukljuuju jedan od elemenata ili kombinaciju elemenata koji
slijede:
Pokreti tijela, na primjer: okretanje prema osobi sa
kojom se komunicira ili od te osobe, ukruivanje tijela,
oputanje;
Pomno gledanje ili pokazivanje pogledom;
Izrazi lica kao to je osmijeh, grimase;
Znakovi i znakovi rukama, npr. jezik znakova;
Vokalizacija i govor;
Koritenje fotografija, slika i simbola, npr. u knjizi koja
slui za komunikaciju;
Koritenje predmeta, npr. referentni predmeti koji se
koriste za oznaavanje dogaaja ili prilikom vrenja
odabira;
Koritenje elektronskih pomagala za komunikaciju;
Individualno koritenje elektronskih prekidaa i
povezivanje na raunarske programe.
!

Kao sredstvo za razmiljanje: organizovanje ideja, predvianje, objanjavanje, sugerisanje,

rjeavanje problema, zamiljanje i igranje;

Za prepoznavanje i dobijanje informacija putem predmeta, fotografija, slika, simbola i teksta,

npr. recepti za pripremanje hrane;

Za evidentiranje i podsjeanje na informacije na razne naine, npr. putem letaka za

samostalnu procjenu kako bi se kontrolisalo ponaanje;

Za pokazivanje novih vjetina pismenosti, npr. prepoznavanje logotipa, simbola i

informativnih znakova unutar zajednice.
Trebaju se uzeti u obzir individualni interesi i potrebe. Uenicima e moda trebati specifina
panja, uputstva i programi logopeda.
U nastavku teksta studije sluaja prikazuju uenike koji ue komunicirati. Meu njima postoje
razlike u uzrastu i premda su njihove potekoe sline, njihove potrebe za uenjem se razlikuju
i potrebni su im razliiti pristupi.
Josip
Josip ide u prvi razred i ima cerebralnu paralizu. Vokalizira kada odgovara odraslima, ali se
njegovi glasovi ne mogu prepoznati kao rijei. U konsultaciji sa roditeljima i logopedom,
obezbjeen mu je aparat koji mu pomae da izrazi potrebe i ideje, da ih organizuje i da donosi
odluke. Glas djeaka-vrnjaka se koristi da se snime rijei i fraze koje trebaju Josipu. On ih
odabire pritiskom na odgovarajuu podlogu.
Josipovo pomagalo je uvijek uz njega, a snimljeni rjenik se redovno aurira. Dopunjen je
koritenjem tematskog rjenika na jednostavnom grafikonu koji se moe koristiti za odreene
lekcije. Svo osoblje je obueno da ga koristi.
Marija
Marija ide u osmi razred i pohaa nastavu za djecu sa posebnim potrebama. Jedan od njenih
ciljeva u individualnom obrazovnom planu je da organizuje svoj govor i pisanje kako bi
formulisala jasne opise i procjene.
Na asu hemije grupa uenika zamrzava i topi razne vrste hrane kako bi saznali kakvi su
rezultati tih procesa. Uenici treba da prepoznaju i opiu promjene i da zabiljee otkria. Marija
ui kako da opie proces u tanom redoslijedu, prepozna promjene i dogovara se sa kolegama
da odlue koja hrana e se vjerovatno uspjeno zalediti. Potrebna joj je dodatna pomo da svoje
misli postavi u logian redoslijed. Osoblje joj pomae postavljajui pitanja, potie je na odgovore
i daje primjere, simbole, slike, i povezuje ideje.
Kljune vjetine komunikacije se, dakle, mogu razviti putem korelacije izmeu nastavnih
predmeta, kao i putem nastave jezika i nastave usmjerene na pismenost.
30
PR1H1IKR BR01IR
Kljuna vjetina primjene brojeva podrazumijeva usvajanje osnovnih matematikih sposobnosti
i njihovo koritenje u praktinim situacijama.
31
Meu vjetinama vezanim za primjenu brojeva su:
Istraivanje i rukovanje predmetima koji pomau
uenicima da shvate i primijene ideje o nepromjenljivosti
predmeta;
Prepoznavanje, predvianje i interpretiranje ablon-
skih i rutinskih, ustaljenih stvari, npr. utvrivanje
redoslijeda aktivnosti tokom cijelog dana, imitacija
zvuka bubnja, reagovanje na stani/idi u dramskom ili
fizikom obrazovanju;
Podudaranje, sortiranje, grupisanje, poreenje i
klasificiranje aktivnosti, npr. prikupljanje novca da se
kupi neto na blagajni u samoposluzi;
Prikupljanje, evidentiranje, interpretiranje i prezentiranje
podataka, npr. mjerenje rasta stabljike suncokreta ili
izvoenje istraivanja koje moe da se odnosi tipove
kua, boju oiju, planovi da se napravi igraka za djecu
ili najdrai sendvi;
Sposobnost da se razumije koritenje jezika mate-
matike pri rjeavanju praktinih problema, npr. postav-
ljanje stolica za sastanak, ureivanje stola, ulazak u
odgovarajui autobus, koritenje reda vonje.
!
1s1rozivone uze okoIine
Kao dio lekcije nastavnog plana i programa za trei razred, Istraivanje kvaliteta prirodnog
okolia u naem mjestu, uenici istrauju kako bi otkrili koliko vozila i koji tipovi vozila prolaze
pored kole u odreenom vremenskom periodu. Oni su priali o tome kakve vrste vozila oekuju
da e vidjeti, a nastavnik je za svakog uenika pripremio list papira sa iscrtanim kvadratiima i
sliicama automobila, kamiona, autobusa, bicikala i pjeaka u svakom kvadratiu. Kada neki od
navedenih elemenata proe, uenici oznae odgovarajuu sliicu na svom listu. Kada se vrate
u razred, izrezuju kvadratie koje su oznaili i postavljaju izrezane elemente u dijagram sa
elementima iste vrste u jednom redu. Moraju izbrojati ukupan broj za svaki tip vozila i razgovarati
o vozilima koja su najvie i najmanje frekventna. Individualni ciljevi uenika uvrteni su u
planiranje ove aktivnosti iz geografije, zbog toga to su mnoge aktivnosti usko vezane za
brojanje. Razija ima zadatak da broji predmete i objekte do tri. Ona treba da broji koliko autobusa
proe pored kole, jer autobusi ne prolaze tako esto. Jakov, Andrej i Ela ue brojati do veih
brojeva. Oni imaju zadatak da broje uestalija vozila. Po povratku u uionicu, nastavljaju da
vjebaju vjetine tako to zbrajaju ukupan broj za svaku vrstu vozila.
Kljuna vjetina primjene brojeva moe se uvjebati na asovima matematike, kao i na asovima
koji se fokusiraju na brojeve, ukljuujui i uenikovo koritenje brojeva u drugim oblastima
nastavnog plana i programa.
32
Rod so drugiwo
33
Kljuna vjetina rada sa drugima ukljuuje slijedee:
razvijanje sposobnosti za druenje, npr. svjesnost i/ili
tolerancija prema drugima, suosjeanje i
razumijevanje stavova drugih ljudi, naizmjenino
uee u razgovoru/razmjena, uspostavljanje
ravnotee izmeu sluanja i odgovaranja, dogovaranja
i pruanja podrke;
zadobijanje, zadravanje i usmjeravanje panje
drugih, npr. vokalizacija ili pjevanje putem kojeg se
trai da se pridrui grupnoj aktivnosti;
usvajanje i prihvatanje razliitih uloga prikladnih
okruenju, npr. voa grupe, evidentiranje i
obavjetavanje;
prepoznavanje pravila i uobiajenog naina ponaanja
razliitih grupa u formalnom i neformalnom okruenju u
skladu sa veliinom grupe, npr. zabave, igralite,
razgovor u etiri oka ili iskustvo kroz rad;
prepoznavanje zajednike svrhe, npr. zajedniki rad na
pisanju dramske scene.
!
PIonirone ovne preds1ove
U sklopu projekta u toku jednog tromjeseja/polugodita, kombinovani reazred uenika starijih
razreda izvodio je predstavu zasnovanu na omiljenoj prii. Nakon uspjenog predstavljanja
publici u koli, uenici odluuju da odre javnu predstavu za roditelje kako bi prikupili novac za
kolske fondove. Uenici zapisuju zadatke u vezi planiranja i izvoenja predstave. Uz podrku
osoblja, razgovoraju o linim jakim stranama, odreuju odgovornosti i pristupaju izvravanju
zadataka. Koristei kolski raunar, jedna grupa izrauje plakate. Denis, koji ima potekoe sa
uenjem i ogranienu mogunost kretanja, uestvuje u radu grupe. On razvija svoje sposobnosti
rada na raunaru, a kolege ga usmjeravaju kada je to potrebno, Druga grupa uenika se
dogovara o hrani i piu. Oni pitaju osoblje i uenike kakvu hranu i pie vole, prave listu artikala
koje treba kupiti, raunaju trokove i odlaze u prodavnicu. Predstava je dobro posjeena i vrlo
uspjena. Uenici odluuju da prirede jo jednu predstavu u lokalnom centru za dnevni boravak
starijih osoba.
Potrebno je uenicima pruiti mogunost da sarauju i efikasno rade sa drugima u formalnim i
neformalnim okolnostima, da cijene iskustvo drugih ljudi, da sagledaju drugaije perspektive, te
da iskoriste razmiljanja drugih i njihove postupke.
PoboIsovone vIos1i1og uceno i
uspeho
Svi nastavni predmeti pruaju uenicima mogunosti da provjere svoj rad i razgovaraju o
nainima kako da poboljaju uenje.
Kljuna vjetina poboljavanja uenja i uspjeha pomae uenicima da:
Prepoznaju zato se odreeni zadatak izvodi i ta on
ukljuuje, na primjer: uestvovanje u aktivnostima
kuhanja i rezanja u kuhinji, shvatajui da e ova
aktivnost za rezultat imati pripremu uine
Prepoznaju zavretak zadatka, na primjer: praenje
slijeda znakova kao nain da se postigne dogovoreni
rezultat na radnom mjestu
(Nastavak na slijedeoj strani)
34
!
Kljuna vjetina poboljavanja uenja i uspjeha pomae uenicima da:
Prenesu preference i izbore, na primjer: u vezi sa stilom
rada ili oblasti iz nastavnog plana i programa
Iznesu razloge za individualne preference, na primjer:
sklonost ka odreenom nastavnom predmetu, jer on
podrazumijeva rad sa grupom prijatelja
Prepoznaju line uspjehe, na primjer: znati da vee
samopouzdanje u jednoj oblasti nastavnog plana i
programa moe dovesti do veeg uivanja u radu
Prepoznaju doivljene tekoe, na primjer: prilikom
koritenja otvaraa za konzerve, razgovora sa
nepoznatom odraslom osobom ili traenja pomoi
Identifikuju i ocijene jake strane i slabosti, na primjer:
Dobar sam u..., Treba mi pomo da bih...
Ue na grekama, na primjer: sjetiti se da se koriste
izrazi lica kojima se rukovodi lan osoblja u tempu
davanja hrane za vrijeme ruka
Odreuju ciljeve, na primjer: odgovor na pitanje na
emu sada da radim?
Razvijaju panju i koncentraciju, napredujui od
vanjske kontrole do samonadgledanja i sposobnosti
preusmjeravanja panje sa zadatka na zadatak.
35
!
Resovone probIewo
Ova kljuna vjetina je usko povezana sa vjetinom razmiljanja. Da bi uenici stekli
samostalnost, treba da rjeavaju probleme koristei svoje znanje, pamenje i sposobnost
razmiljanja. Da bi uenici koji imaju tekoe sa uenjem efikasnije i samostalnije razmiljali,
osoblje za njih moe planirati naine kako da uestvuju u aktivnostima rjeavanja problema koje
motiviraju, pruaju izazov i stimuliu panju. Rano rjeavanje problema iziskuje razumijevanje
uzroka i posljedica, na primjer: odgurivanje neeljenog predmeta, odstranjivanje tkanine sa
omiljene igrake, ili molba odrasloj osobi da dohvati predmet.
Kljuna vjetina rjeavanja problema ukljuuje:
Percepciju
- prepoznavanje mogunosti, na primjer: uee u grupnim
nastojanjima da se rijee problemi;
- prepoznavanje i identifikovanje problema, na primjer: omiljena
igraka je van domaaja, izgubljena karta za autobus prije
putovanja, neudoban poloaj.
Razmiljanje
- podijeliti problem na elemente, na primjer: jelo koje
podrazumijeva kupovanje namirnica, kuhanje, posluivanje
hrane i ienje
- razmatranje vanih karakteristika problema, na primjer: ta
uraditi kada se voda prelijeva preko umivaonika;
- planiranje naina da se rijei problem, na primjer: iz razgovora
sa drugim uenicima saznati kako su oni razrijeili sline
probleme
Djelovanje
- zapamtiti kako rijeiti problem, na primjer: koristei strategije
kao to su proba, vizualizacija i znakovi
Evaluaciju
- ocijeniti kako je plan funkcionisao, na primjer: iskreno
procijeniti doprinos nakon pokuaja da se rijei problem;
- prepoznati kada postojee planove i strategije treba mijenjati,
na primjer: zastati kako bise razmislilo i porazgovaralo sa
drugim uenicima prije nego to se djeluje.
36
!
Koko do now ucionico bude
bezbedno i uredno?
Uenici u razredu ue kako da im uionica bude bezbjedna i uredno mjesto. To podrazumijeva
rjeavanje problema. Tri uenika zapoinju rad sa nastavnikom gledajui u fotografiju koja
pokazuje situaciju prije i poslije kada su napravili manje promjene. Pokazujui razliite
dijelove fotografije i koristei tematske table, pronalaze slijedei problem koji treba rijeiti. Rade
zajedno, koristei tablu sa znakovima, kako bi utvrdili redoslijed zadataka. Nakon igre uloga,
procjenjuju prijedloge i uvode promjene tamo gdje je to potrebno.
Svi predmeti pruaju uenicima mogunosti da odgovore na izazov koji problemi postavljaju, te
da planiraju, testiraju, modifikuju i provjeravaju proces koji je potreban da bi se postigli odreeni
rezultati.
Sposobnos1 rozwisIono
Sposobnosti razmiljanja dopunjuju pet kljunih sposobnosti koje smo ve naveli i one trebaju
biti ugraene u nastavni plan i program. Razmiljanje predstavlja kombinaciju povezanih
struktura i procesa percepcije, pamenja, formiranja ideja, jezika i koritenje simbola, to su
osnovne kognitivne vjetine koje ine onovu sosobnosti rezonovanj, uenja i rjeavanja
problema. Vano je naglasiti da kada uenici koriste sposobnost razmiljanja oni se fokusiraju
na znati kako uiti, kao i na znati ta treba uiti. Za uenike sa tekoama u uenju,
razvijanje sposobnosti razmiljanja takoer podrazumijeva rad na osjetilnoj svijesti, percepciji, te
ranim kognitivnim sposobnostima.
Tri kombinirana procesa odreuju uspjeh razmiljanja:
unos- usvajanje i organizovanje znanja preko osjetilne
svjesnosti i percepcije kako bi se potvrdile stvari koje
znam
kontrola- promiljanje situacije i poduzimanje
smislenih radnji, na primjer: planiranje, donoenje
odluka i evaluacija
rezultat- strategije za koritenje znanja i rjeavanje
problema kod kojih se stvari koje radim kombiniraju
sa stvarima koje znam, na primjer: pamenje,
promiljanje i stvaranje novih ideja.
37
!
Da bi shvatio svijet oko sebe, uenik mora primiti, obratiti panju i usvojiti informacije do kojih
dolazi preko osjetila. Za neke uenike sa tekoama u uenju:

osjetilno i/ili fiziko onesposobljenje moe znaiti da im je teko selektirati, razdvajati i

objanjavati informacije koje primaju;

pamenje i prisjeanje informacija je takoer oteano, kao i reakcije na njih

Naini na koji se informacije pamte, kao i naini koritenja sposobnosti za razmiljanje nekim
uenicima sa tekoama u uenju moraju se eksplicitno objasniti. Uenje kako da se razmilja
ne postie se samo od sebe- razmiljanje se odvija u drutveom kontekstu, i na njega utiu i
oblikuju ga kultura i okruenje u kojem se ono odvija.
Reno1o i SeIwo
Renato i Selma, uenici sa tekoama u uenju, potiu se da odgovaraju i postavljaju pitanja
kako bi pokazali svoj proces razmiljanja. Idu u etvrti razred i rade zajedno na izradi modela
aviona od starog materijala. Ue kako da se dogovaraju o tome kako e praviti aion od materijala
sa kojim raspolau, te o tome koji materijal je najbolji. Nastavnik ih potie da sluaju ideje svog
kolege i postavljaju niz pitanja koja ih navode da razmiljaju: Kako se ti dijelovi mogu
zalijepiti?... Pitam se ta e se desiti ako probamo s ljepilom?... Zato se ne mogu zalijepiti?...
ta e se desiti ako proba selotejp?... Zato je to bolje?
0se1iIno svesnos1 i percepcio
Sposobnosti osjetilne svjesnosti i percepcije su:
Koritenje vida, na primjer: fiksiranje, provjeravanje,
praenje, fokusiranje
Koritenje sluha, na primjer: sluanje, reagovanje na
zvuk
Koritenje ula dodira, na primjer: prelaenje rukom
preko razliitih tkanina, stiskanje materijala razliite
gustoe
Koordinacija koritenja osjetila, na primjer: pokret i
pogled, dodir i osjeaj.
38
!
Poce1ne sposobnos1i rozwisIono
Poetne sposobnosti razmiljanja podrazumijevaju:
- predvianje i nasluivanje
- podsjeanje, na primjer opisivanjem, usmenom vjebom i
grupisanjem
- razumijevanje uzroka i posljedice
- sposobnost povezvanja predmeta, dogaaja i iskustava
- sposobnost kreativnog i imaginativnog razmiljanja, na
primjer: kroz igru i eksperiment, putem otkrivanja i primjene
novih veza i ideja, te putem aktivnog istraivanja
Sljedei primjeri pokazuju kako uenici sa tekoama u uenju stiu sposobnosti ranog
razmiljanja:
Suzana ui kako da nasluti rutinske postupke, da posmatra i prati. Naroito voli pokretne
predmete koji se sjaje. Svaki dan kada doe u kolu, Suzani dajemo sjajan predmet i vodimo je
u mirnu prostoriju. Kada se udobno smjesti, Suzanu potiemo da posmatra sjajnu lutku koja se
kree i pria priu, koristei senzorske informacije, o onome ta e se desiti u koli tog dana. U
zatamnjenoj sobi, sa blagim bijelim svjetlom usmjerenim na mjesto na kome se ona nalazi,
Suzana razvija slijedee sposobnosti:

obraanje panje

koritenje svog ogranienog vida

reagovanje na poznatu odraslu linost

predvianje i oekivanje dogaaja

Abdulah, uenik treeg razreda, ima problema kada treba zapamtiti stvari koje mora uraditi kada
doe u kolu i njihov redoslijed. Nastavnica ga podsjea da ode do radne police sa koje uzima
svoju tablu za razmiljanje, na kojoj je nekoliko simbola (kaput, toalet, knjiga) koji mu pomau
da se prisjeti. Kada zavri zadatak, podie taj simbol sa table i stavlja ga u depi na poleini.
Po povratku u uionicu, uzima zadatke sa svoje police i samostalno ih zavrava. Posljednji
zadatak je da ne zaboravi obavijestiti nastavnika da je zavrio zadatak.
Na asu drame, Ani se postavlja pitanje ta se moe desiti ako lik iz bajke ue u more. Ona
savija prst i krui njime da pokae ajkuline peraje.
Na asu likovnog, od Marka je zatraeno da napravi otiske. On gleda oko sebe i pronalazi veliki
list. Spontano ga stavlja u boju i onda na list papira.
39
0odo1ni priori1e1i
Pored kljunih sposobnosti i sposobnosti razmiljanja uenici sa tekoama u uenju treba da
razviju brojne sposobnosti koje mogu predstavljati prioritetne oblasti uenja u irem kontekstu.
Dok se neke od ovih sposobnosti primjenjuju u cjelokupnom nastavnom planu i programu i mogu
primijeniti u vim razredima, druge mogu biti specifine za pjedine uenike u odreenoj starosnoj
dobi. Primjeri su sljedei:

Sposobnosti orijentacije i pokretljivosti i fizike osobine

Sposobnosti uenja: organizacijske i vjetine usvajanja znanja

Line i drutvene sposobnosti:

(i) Briga o sebi i svom zdravlju
(ii) Upravljanje vlastitim ponaanjem
(iii) Upravljanje vlastitim emocijama

Sposobnosti vezane za svakodnevni ivot

(i) Sposobnosti vezane za brigu o domainstvu
(ii) Sposobnosti vezane za ivot u zajednici

Sposobnosti organizovanja slobodnog vremena i rekreacije

Sposobnos1i orien1ocie i
pokre1Iivos1i i fizicke ves1ine
Usvajanje, razvijanje, praktikovanje, primjenjivanje i nadograivanje fizikih vjetina i
sposobnosti pokretljivosti i orijentacije kod nekih uenika predstavljaju vane prioritete i
oduzimaju veliki dio njihovog vremena za uenje.Za druge pak uenike, ove sposobnosti e biti
ukljuene u doivljaje i aktivnosti u cjelokupnom nastavnom planu i programu, ukljuujui i
terapiju.
Sposobnosti orijentacije i pokretljivosti i fizike vjetine ukljuuju:
Vjetine fine motorike, na primjer: dranje, hvatanje i putanje,
prebacivanje
Vjetine cijelog tijela, ukljuujui koordinaciju pokreta, na
primjer: dohvatanje, kotrljanje, hodanje
Vjetine pozicioniranja, na primjer: kontrola glave
Snalaenje u prostoru, na primjer: kretanje iz sobe u sobu
Prihvatanje i / ili upravljanje pomagalima za kretanje, na
primjer: hodalica, tap, kolica.
40
!
Sofija
Sofija ide u prvi razred. Ona ima sloene potrebe za uenjem zbog cerebralne oaralize i
oteenja vida. U sklopu svog individualnog programa edukacije ui kako da koristi svoj vid i
okree glavu prema izvorima zvukova, mirisa, povrina i boja koje voli. Na asu likovnog, uilo
se o portretima. Uenici gledaju svoj odraz u ogledalu. Nakon toga Sofija radi sa nastavnikom
na kreiranju slika na velikoj srebrenoj ploi na kojoj se moe vidjeti, postavljenoj vertikalno pored
nje.
0rgonizociske i ves1ine usvoono
znono
Ove vjetine se mogu uiti u svakom razredu i na svim nastavnim predmetima. U viim
razredima one se mogu iskoristiti u profesionalnoj orijentaciji, kao dio prepreme za zrelo doba.
Organizacijske i vjetine usvajanja znanja podrazumijevaju:
Panju, ili usmjeravanje panje, na primjer: nauiti
sluati usmene instrukcije
Odravanje interesovanja i motivacije, na primjer tokom
dugotrajnog rada
Selektiranje i organizovanje uenikove okoline, na
primjer: ukraavanje ormaria ili radnog prostorasa
linim stvarima
Organizovanje vlastitog vremena, na primjer
samostalno koritenje linog podsjetnika
Zavravanje zadatka, na primjer: postavljanje pribora
za jelo i posua za odreeni broj uenika
Preuzimanje odgovornosti za zadatke, na primjer
samostalni rad po odreenim standardima kada je
dogovoren program rada
41
!
Iicne i drus1vene sposobnos1i
Ove prioritetne sposobnosti tijesno su povetane sa drugim dijelovima nastavnog plana i
programa, naroito sa poznavanjem prirode i drutva
(i) Briga o sebi
Za sve uenike e usvajanje, razvoj i uvjebavanje sposobnosti brige o sebi biti vani prioriteti u
osnovnoj koli, a nekim uenicima one mogu oduzeti puno vremena.
Kako budu odrastali, veina uenika e postii samostalnost, te e se ove sposobnosti i dalje
uvjebavati, uoptavati i proirivati. Neki uenici sa tekoama u uenju tokom svog daljeg ivota
mogu ostati zavisni od odraslih u pogledu osnovnih potreba i u takvim sluajevima sposobnosti
brige o sebi e ostati prioritetne oblasti uenja u koli i van nje. Osoblje mora voditi rauna o
tome da uenici imaju to vie mogue kontrole kada su u pitanju briga o sebi i svakodnevne
ivotne aktivnosti.
Sposobnosti brige o sebi ukljuuju:
- svlaenje i oblaenje
- uzimanje hrane i pia
- linu higijenu
- koritenje toaleta
- rutinske medicinske postupke
(ii) Upravljanje vlastitim ponaanjem
Kod uenika sa tekoama u uenju je vjerovatnoa da e se ponaati na problematian nain
ista kao i kod ostalih uenika istog uzrasta. Ponaanje koje predstavlja izazov za osoblje moe
za uenike biti samo neuobiajen nain komunikacije i interakcije
U sluajevima takvog ponaanja, osoblje bi trebalo da pomogne uenicima da prepoznaju,
upravljaju i ublae svoje ponaanje umjesto da posegne za eksternim nainima kontrole.
Goran
Goran ide u etvrti razred. On razvija formalan oblik komunikacije. Jako mu je teko da formulie
potreba, a kada osoblje ne moe raspznati njegove idiosinkratine pokuaje komunikacije, jako
se uznemiri, tri po sobi vritei i udarajui rukama. Nedavno je poeo koristiti sistem
komunikacije koji je rezultirao prikladnijim nainom ponaanja. U njegovoj ladici se nalazi niz
fotografija na kojima se vide poznati, poeljni predmeti i prijatne radnje. Podstiu ga da odabere
odgovarajuu fotografiju i da odnese nekome od osoblja, kako bi se njegova molba ili zahtjev
lake shvatili. Ako Goran odabere aktivnost ne moe izvriti u to vrijeme koje bolje odgovara.
Pored kontrolisanja ponaanja, Goran ui i to da e njegove potrebe biti zadovoljene kasnije, ako
se njegov zahtjev ne moe ispuniti odmah.
42
!
Problematino ponaanje moe ukljuivati:
- Samopovreivanje
- Neprijateljsko odbijanje ispunjavanje zadataka
- Ekstremna stanja izbjegavanja i povlaenja, esto
popraena opsesivnim i ritualistikim ponaanjem
- Izbjegavanje zadataka, ponaanje koje remeti red,
lako ih je omesti u radu ili su posebno aktivni ili
hiperaktivni
- Agresivno neprikladno seksualno ponaanje
(iii) Upravljanje vlastitim emocijama
Uenici sa problemima u uenju doivljavaju sve ljudske emocije. Zbog injenice da neki od ovih
uenika, zbog svojih sloenih potreba, izgledaju kao da su u ranijoj fazi razvoja, njihove
emotivne reakcije na konkretne dogaaje i situacije mogu biti potcijenjene.
Osoblje u ovu svrhu moe koristiti metode kao to su tiha mjesta, grupe za brigu, vrijeme
za kruok, nastavnu pomo, grupno ili individualno savjetovanje.
Osoblje mora uzeti u obzir promjenjive emocije svojih uenika kada (se) oni:
- Doivljavaju promjenu na linom planu, kod kue ili
u koli
- Suoavaju sa frustacijom i neuspjehom
- Reaguju na nove ili teke situacije
- Izraavaju krajnje pozitivne ili negativne reakcije
prema drugim ljudima
- Ue da nastave ivjeti sa gubitkom, tugom i alou
- Prilagoavaju na doba adolescencije i zrelo doba
- Imaju nisko samopotovanje
43
!
!
Kasim
Kasim ima velike potekoe sa uenjem. Sluh mu je takoer teko oteen, a pati i od autizma,
pa jako teko komunicira. Kao tinejder, on trai novi nain da ispolji svoje promjenjive i esto
burne emocije. Osoblje mu prua mnogo mogunosti da formira vlastiti obrazac aktivnosti.
Kasim uiva u poveanom osjeaju kontrole i odgovoran je za odluke koje se odnose na rad i
slobodne aktivnosti. Kada njegova ljutnja i frustacija dou do izraaja, Kasim se podstie da radi
bezopasne katarzine aktivnosti koje e osloboditi njegove emocije, kao to je guranje
pocijepanog novinskog papira u plastine vree. Kasim ui da upotrijebi ovakve aktivnosti kada
za tim osjeti potrebu. Njegovo destruktivno, i agresivno ponaanje koje remeti red je u velikoj
mjeri smanjeno, ali to je jo vanije, Kasim ui kako da postane mladi koji zna kako upravlja
svojim emocijama.
Sposobnos1i vezone zo
svokodnevni zivo1
Cilj sposobnosti vezanih za svakodnevni ivot je da uenika praktino priprema za zrelo doba.
To podrazumijeva sposobnosti vezane za brigu o domainstvu i sposobnosti vezane za ivot u
zajednici, a za uenike sa tekoama u uenju, vei naglasak je stavljen na ove sposobnosti u
viim razredima i u uzrastu iznad 16 godina kao na pripremu prije naputanja kole. Neke
aktivnosti rjeavaju se redovno na uobiajen nain u svim razredima, na primjer: pripremanje
hrane i pia.
Amina je starija uenica. Ona je drueljubiva, senzitivna i prijatna osoba. Takoer ima umjerene
tekoe u uenju. Svi uenici u njenom razredu mogu ii na praksu, a Amina eli da radi u hotelu.
Njeni roditelji i uprava hotela razgovaraju o tome sa njom i nude joj da radi kao spremaica
sedam dana. U radu sa osobljem hotela, njene dunosti su da mijenja posteljinu na krevetima,
posprema i isti sobe, te odlae posluavnike za doruak.
Nakon pripremne posjete hotelu, ona zapisuje vane detalje koji e joj pomoi da se organizuje
i zapamti dunosti, na primjer: vrijeme kada treba da zapone i zavri zadatke i njene konkretne
dunosti i imena glavnih lanova osoblja. Nastavnica joj daje upute kako treba da se ponaa i
kako da trai pomo. Nastavnica nosi evaluaciju njenih rezultata kui i razgovara sa njenim
roditeljima o tome kako e obavljati zadatke.
Na kraju sedmice Amina sa nastavnicom razgovara o stvarima koje su joj predstavljale
zadovoljstvo pri radu i o tome ta joj je bilo teko. Amina je rekla da joj se dopalo mijenjati
posteljinu i da je osoblje bilo prijateljski raspoloeno, ali je takoer rekla da joj je bilo jako teko
da ustaje u est sati!
44
(i) Sposobnosti vezane za brigu o domainstvu
Sposobnosti vezane za brigu o domainstvu ukljuuju:
- Pripremanje uine i pia
- Pripremanje jela: kuhanje i voenje domainstva
- Sposobnost da se isplanira uravnoteeni reim ishrane
- Praenje uputstava i recepata
- Vjetine kuhanja, na primjer: rezanje, rendanje, muenje,
sjeckane, mijeane, sipanje
- Koritenje aparata, na primjer: ajnik, toster, mikrovalna,
kuhalo, mikser
- Razumijevanje aspekata zdravlja i bezbjednosti u kuhinji, na
primjer: higijena, bezbjedno ponaanje i djelovanje
(ii) Sposobnosti vezane za ivot u zajednici ukljuuju:
!
Sposobnosti vezane za ivot u zajednici ukljuuju:
- Razvoj socijalnog rjenika
- Koritenje razliitih objekata u zajednici, na primjer: kafei,
park, centri za razonodu, igralite, biblioteka, javni toaleti
- Upoznavanje lokalnog podruja
- Razvoj sposobnosti za kupovinu, na primjer: traenje
prodavnice i artikala u njoj, koritenje spiska namirnica,
procedura plaanja
- Koritenje telefona
- Traenje pomoi, na primjer od policije ili doktora
- Praktino koritenje novca
- Planiranje i koritenje javnog saobraaja
45
!
!
(iii) Sposobnosti organizovanja slobodnog vremena i rekreacije
Organizovanje slobodnog vremena i rekcije su vani u svim uzrastima. Posebno treba naglasiti
koritenje objekata u zajednici u procesu odrastanja.
Sposobnosti organizovanja slobodnog vremena i rekreacije ukljuuju:
- Razgovor o prioritetima i odlukama, na primjer:
biranje izmeu dvije poznate aktivnosti u koli, odabir
igre za grupu u klubu, odabir irokog spektra lokalnih
aktivnosti u slobodnom vremenu
- Efikasno koritenje vremena kada nema nadzora, na
primjer: tokom pauze, ruka, kod kue
- Ukljuivanje u drutvene organizacije, na primjer:
- Sportske klubove, organzacije za mlade
- Koritenje vanjskih objekata u zajednici, na primjer:
bazeni, teniska igralita, kino sale
- Odabiranje medija, gledanje i ocijenjivanje TV
programa
U slijedeem odjeljku razmatramo neke od naina na koje se uenici mogu potaknuti da
samostalno stiu znanja.
46
!
Saetak kljunih stavki o kljunim sposobnostima i drugim prioritetima za uenje:
Uenici sa tekoama u uenju e imati koristi od
razvoja irokog spektra sposobnosti. One ukljuuju:
- Sposobnost komunikacije
- Primjenu vjetina vezanih za koritenje brojeva
- Sposobnosti u radu sa drugima
- Poboljanje vlastitog uenja i uspjeha
- Vjetine rjeavanja problema
- Sposobnosti razmiljanja i poetne sposobnosti razmiljanja
- Sposobnosti osjetilne svjesnosti i percepcije
- Sposobnosti orijentacije i pokretljivosti i fizike vjetine
- Vjetine organizacije i usvajanja znanja
- Line i drutvene sposobnosti, ukljuujui sposobnosti brige
o sebi, upravljanje vlastitim ponaanjem i vlastitim emocijama
- Sposobnosti vezane za svakodnevni ivot, ukljuujui
sposobnosti vezane za brigu o domainstvu i ivot u zajednici
- Sposobnosti organizovanja slobodnog vremena i rekreacije
Ove sposobnosti ili vjetine ne zavise od nastavnih
predmeta i primjenjuju se u mnogim situacijama u
nastavnom planu i programu i u ivotu van kole.
Ciljevi koji se ele ostvariti u vezi sa ovim vjetinama
mogu se ugraditi u individualne planove za
obrazovanje uenika kako bi se ostvarili prioriteti kod
uenja.
47
!
u6111 KRK0
do se uceniciwo pruzi podrsko do
sowos1oIno s1icu znone
Kao to je naglaeno, sticanje sposobnosti razmiljanja predstavlja vaan dio nastavnog plana i
programa za uenike koji imaju tekoa sa uenjem. Uz ovu oblast usko su vezani naini koji
pomau uenicima da samostalno usvajaju znanje. Slijede neke od ideja i pitanja koja mogu
pomoi nastavnicima da pomognu uenicima u sticanju samostalnosti.
ta najvie volite raditi?
Dobijene informacije o omiljenim aktivnostima i odlukama u skladu sa mogunostima u
nastavnom planu i programu mogu se iskoristiti da bi se uenicima pomoglo da postanu svjesni
svog talenta i inteligencije.
Sa kojim lanovima osoblja volite raditi?
Iako se osoblje moe smatrati ugroenim zbog ideje da uenici treba da kau koji su nastavnici
najbolji pojanjenje u vezi s tim koji je stil podrke bolje prihvaen moe dati znaajan uvid u
nain na koji uenici usvajaju znanje.
Kako volite da komunicirate tokom rada?
Uenicima se moe ponuditi itav spektar mogunosti koje e izazvati reakcije kao to su
prianje, sluanje, koritenje znakova, pjevanje, itanje i pisanje, koritenje kompjutera ili drugih
informatikih i komunikacijskih tehnologija, grupne aktivnosti, druenje s nakim, ili jednostavno
tih i samostalan rad.
Kako volite da radite?
Osoblje moe iskoristiti informacije o drueljubivosti uenika i njihovim sklonostima ka
samostalnom radu, u paru sa nekim lanom osoblja ili drugim uenikom ili u malim ili velikim
grupama da definira optimalan spektar grupisanja uenika, kako bi uenici odabrali pogodnu
formu rada za obraivanje raznih lekcija.
Sa kojim uenicima volite raditi?
I uvid u omiljeni nain rada, sastav grupe, neformalne mentorske odnose ili prijateljstvo prilikom
uenja moe rei puno toga osoblju kada je u pitanju sfera uenja u kojoj uenik eli podrku.
ta vam pomae prije nego to ponete s radom?
Pojedini uenici mogu izraziti elju da: uju ta e raditi, da im se pokae ta da rade, da s
drugima porazgovaraju o tome ta treba uraditi; da gledaju nekog drugog kako radi prije nego
to pokuaju uraditi zadatak; ili da dobiju pismene instrukcije. Reakcije na ove podsticaje mogu
osoblju pruiti saznanja o tome kakav pristup uenici ele tokom planiranja rada.
48
Kako volite planirati rad?
Uenici se u ovom sluaju mogu potaknuti da razmotre strategije poput; postavljanja pitanja o
zadatku prije poetka; razmiljanja o zadatku kojeg treba da urade; podsjeanja na zadatak koji
su radili prije i razmatranja uspjeha i tekoa; traenja pomoi kod aspekata koji oni smatraju
izazovom; utvrivanje redoslijeda vanih dijelova zadatka; zamiljanja spektra moguih
rezultata; ili jednostavnog rada na zadacima. Informacije koje e osoblje pruiti uenicima mogu
im pomoi da razviju sofisticiraniji pristup planiranju.
ta vam pomae pri odluivanju kako uraditi zadatak?
Uenicima se moe rei da razmotre slijedee mogunosti; razmjena ideja sa drugim ljudima,
posmatranje drugih dok rade neko vrijeme; istraivanje alata i resursa; ili prisjeanje na pristupe
koje su koristili u slinim zadacima.
ta vam ide od ruke?
Uenicima se ovdje moe rei da razmiljaju o svojim sposobnostima, interesima i strategijama
za sticanje znanja, ukljuujui i itav spektar mogunosti kao to su: prisjeanje ideja iz
prethodnih lekcija, kreiranje novih ideja; povezivanje dva razliita naina rada; zapisivanje ideja;
direktan rad sa alatom, materijalom i pravim predmetima, ili rad sa drugim ljudima.
Koliko ste dobri kod odravanja panje tokom rada?
Nekim uenicima interesantne periferme pojave do kojih dolazi tokom rada mogu previe
odvraati panju. Osoblje moe pomoi uenicima kojima panju odvlae popratne aktivnosti da
sami sebe navode da ostanu usredsreeni na glavni zadatak.
ta vam pomae da odrite panju tokom rada?
Kao odgovor na ovo pitanje osoblje moe saznati da pojedini uenici vole da: razgovaraju o tome
ta rade dok izvode aktivnosti; rade u tiini; obave zadatke to je mogue prije; ili da gledaju ta
drugi ljudi rade.
Kako moete provjeriti da li uspjeno izvodite zadatke?
Uenicima se moe rei da razmotre slijedee: da ekaju da vide ta rade drugi uenici; da pitaju
osoblje da li se stvari dobro odvijaju; da zapamte ta su eljeli postii na poetku zadatka; ili da
uporede svoj rad sa gotovim proizvodom o kome se razgovaralo, koji je bio izloen ili
predstavljen.
Kako se osjeate kada naiete na problem?
Za osoblje bi bilo korisno da zna da li pojedini uenici brinu, panie, ili nastavljaju s radom iako
znaju da stvari ne idu kako treba, da li su zaista zainteresovani ili odustaju kada naiu na tekou
i nove probleme.
ta radite kada naiete na problem?
Neki uenici mogu imati samopouzdanje, u odreenim okolnostima, da sami rijee problem,
drugima e biti lake da pitaju nekog lana osoblja za pomo, dok e naki uenici uivati da sa
kolegama trae rjeenje za problem.
49
Koliko vam dobro ide mijenjanje planova?
Spremnost uenika da se prilagode novim okolnostima i promijenjenim karakteristikama u
odreenom adatku e se razlikovati. Bie od koristi da uenici postanu svjesni sklonosti da
istraju i da ih se potakne da naue nove aspekte fleksibilnosti.
Kako volite da provjerite zavrni rad?
Neki uenici vole da dijele uspjeh i tekoe sa grupom, drugi vie vole da provjere svoj rad u
odnosu na prethodno odreeni kriterij, neki vole da im kolega u kojeg imaju povjerenje provjeri
rad, dok drugi mogu preferirati da im rad provjeri osoblje.
Kako volite da provjeravate steeno znanje?
Pored provjeravanja rezultata zadataka, uenike treba poticati i da razmotre preferirane naine
evaluacije svoje efikasnosti u uenju razmatrajui pitanja kao to su: volja da se istraje na
zadatku, njihova sposobnost da zapamte stvari i da ih se prisjete, rad sa drugima, ili rad u
vremenskim rokovima.
Saetak kljunih stavki iz poglavlja o uenju kako da se ui:
Uenici sa tekoama u uenju mogu postati vie
svjesni svojih dobrih strane i tekoa u procesu uenja.
Ove dobre strane i tekoe mogu se identifikovati kroz
razgovore izmeu nastavnika i uenika, kao i putem
posmatranja i procjene od strane nastavnika.
Osoblje moe koristiti informacije o individualnim
dobrim stranama uenika i tekoama kao pomo kod
planiranja nastave i ansi za sticanje znanja u
budunosti. Ove informacije mogu koristiti i uenici,
koje se moe podstai da preuzmu veu kontrolu u
procesu vlastitog usvajanja znanja.
50
!
2RKI1u6RK
U ovom poglavlju spojili smo neke ideje i principe za koje se nadamo da e pomoi osoblju da
planira nastavni plan i program u cilju poboljanja usvajanja znanja kod uenika koji imaju
tekoa sa uenjem. Nastavnici ne mogu uiti za svoje uenike, ali mogu stvoriti uslove za
uspjeno uenje u svojim uionicama. Nadamo se da e ove ideje pomoi u tom vanom
zadatku.
Richard Byers
Martin Rouse
Cambridge,
Septembar 2001. godine
51
52
HR1IR11RI1
SR SIH1KRRR
1 RR010K16R
KRRRK1IR1S11KI u6IK1R
u6IK1KR SR P0SIBK1H
P01RIBRHR
Podaci koje ete ovdje nai bazirani su na istraivanju sprovedenom na grupi uenika sa
posebnim potrebama. Oni ne uzimaju u obzir pojedinane karakteristike uenika. Podaci su
korisni samo u sluaju da su potrebe svakog uenika pravilno procjenjene.
Powcene
Uenici sa posebnim potrebama esto imaju problema u pamenju informacija koje su uli
prethodnog dana, ak i prethodne minute.
Preporuke za uitelje:
1. Uvijek se trudite da poduavate u okruenju u kojem elite da se nauena vjetina
primjeni. Ako ne moete predavati u tom okruenju, pokuajte bar simulirati okruenje u to
veoj mjeri.
2. Konstantno provjeravajte da li ste privukli panju uenika. Umanjite vanjske smetnje
(npr. buku u uionici). Pri predavanju novih jedinica uvijek koristite iste rijei.
3. Zadatak podijelite na manje korake i poduavajte ih jedan po jedan.
4. Dajte uenicima dovoljno vremena da uvjebaju novu vjetinu. Redovno vjebajte.
5. Nemojte dozvoliti uenicima da ponavljaju greke. Odmah ih ispravite i objasnite im ta je
ispravno ili neispravno.
6. Nauena vjetina se treba koristiti na praktian i smislen nain.
7. Uvijek poveite novonauenu vjetinu sa nekom ve nauenom.
1ns1rukcie zo privIocene pozne
Uenici sa posebnim potrebama ne mogu due vrijeme paljivo pratiti predavanja, to bitno utie
na njihovu sposobnost da brzo usvoje nove vjetine.
Preporuke za uitelje:
1. Smanjite vanjske smetnje tako to ete pregraditi uionicu u manje prostorije kada radite
u manjim grupama. Neka uenici sjede dalje od vrata i prozora. Kontroliite prekide.
Uspostavite sheme i rutinu rada.
2. Tano naglasite ta se treba nauiti. Uvijek upotrebljavajte primjere i prikaze. Uenici
moraju znati kako se koristi materijal koji im je neophodan za usvajanje nove vjetine.
Uenici sa posebnim potrebama ne mogu savladati apstraktne informacije.
3. Novu ili teku vjetinu poduavajte u kraim periodima (10-15 minuta). Uitelj mora znati
kada uenici postaju frustrirani jer ne uspjevaju u izvrenju postavljenog zadatka, kao i kada
uenici postaju nemirni i nepaljivi jer im je vjetina teka ili dosadna, ili se uitelj predugo
zadrava na pojedinim koracima.
54
ucene novih ves1ino
koe se ne predou u skoIi
Uenici sa posebnim potrebama ne mogu usvojiti novu vjetinu ukoliko im ona nije direktno
predavana i objanjena.
Preporuke za uitelje:
1. Uenicima sa posebnim potrebama se mora pomoi da uvide ta sve mogu nauiti ak i ako
im se to ne predaje u koli. Svaka prilika da neto naue, bilo u kui ili u drutvu, mora
biti navedena, kako bi uenici na to obratili panju.
2. Ispitivanje i grupni razgovori e pomoi uenicima sa posebnim potrebama da postanu
svjesniji svog okruenja.
upo1rebo noucene ves1ine
u rozIici1iw si1uociowo
Uenici sa posebnim potrebama ne mogu prenijeti nauenu vjetinu iz jedne situacije u drugu
ukoliko im se ne objasni nauena vjetina u novoj situaciji. Mlai uenici sa posebnim
potrebama mnogo lake prenose nauene vjetine nego stariji.
Preporuke za uitelje:
1. Novu vjetinu uvijek uklopite u vie razliitih situacija i uvijek pokuajte da instrukcije
uenicima daje vie razliitih osoba.
2. Logiki poveite instrukcije i koristite stvarne primjere. Neka uenici vjebaju.
3. Omoguite razliite nagrade za tane odgovore.
4. Ukaite na odnose i veze izmeu situacija i okoline
5. to vie znaenja zadatak ima za uenika bie lake da naui kako da ga prenese u drugo
okruenje.
55
S1RR1I611I
P00u6RRK1R
uobIicovone
Podsticanje uspjenih naznaka koje vode ka tanom odgovoru.
Povezivone
Jednostavnija ponaanja koje dijete koristi kombiniraju se u sloenije ponaanje:

Povezivanje unaprijed

Povezivanje unazad

Povezivanje u oba smjera

Pods1icone
Fiziki i/ili usmeni stimulansi koji ukazuju na taan odgovor.
0podone
Postepeno smanjivanje podrke.
56
57
Ime i prezime_______________________________________________________________
Upiite (+) ako uenik odgovori tano.
Upiite (+sp) ako uenik odgovori tano nakon pruene podrke.
Upiite () ako uenik ne odgovori tano ak ni nakon pruene podrke.
Unesite sve promjene u procesu podrke.
PODACI O OBUCI
Datum: __________________
Program: ________________
Uitelj: __________________
1. ________ 6. _________
2. ________ 7. _________
3. ________ 8. _________
4. ________ 9. _________
5. ________ 10. _________
__________% tano
Napomena:______________
_______________________
_______________________
_______________________
Datum: __________________
Program: ________________
Uitelj: __________________
1. ________ 6. _________
2. ________ 7. _________
3. ________ 8. _________
4. ________ 9. _________
5. ________ 10. _________
__________% tano
Napomena:______________
_______________________
_______________________
_______________________
Datum: __________________
Program: ________________
Uitelj: __________________
1. ________ 6. _________
2. ________ 7. _________
3. ________ 8. _________
4. ________ 9. _________
5. ________ 10. _________
__________% tano
Napomena:______________
_______________________
_______________________
_______________________
Datum: __________________
Program: ________________
Uitelj: __________________
1. ________ 6. _________
2. ________ 7. _________
3. ________ 8. _________
4. ________ 9. _________
5. ________ 10. _________
__________% tano
Napomena:______________
_______________________
_______________________
_______________________
Datum: __________________
Program: ________________
Uitelj: __________________
1. ________ 6. _________
2. ________ 7. _________
3. ________ 8. _________
4. ________ 9. _________
5. ________ 10. _________
__________% tano
Napomena:______________
_______________________
_______________________
_______________________
Datum: __________________
Program: ________________
Uitelj: __________________
1. ________ 6. _________
2. ________ 7. _________
3. ________ 8. _________
4. ________ 9. _________
5. ________ 10. _________
__________% tano
Napomena:______________
_______________________
_______________________
_______________________
PRIP0RuKI 2R u611II1I
Susret sa djecom sa posebnim potrebama u uionici predstavlja vrlo stresnu situaciju. Svaki
uitelj bi trebao sam sebi postaviti sljedea pitanja:
1. ega se najvie bojim u poduavanju djece sa posebnim potrebama?
2. O emu bih htio/htjela imati vie informacija?
3. Koje tri kljune stvari elim postii sa svojim uenicima prvog dana nastave?
4. Koje su moje najvee prednosti u poduavanju?
Za nove uitelje:

Ako ve smijete predavati, morate i uiti!

Nemojte biti strogi prema sebi i uivajte. Sve ete stii na vrijeme!

Uenici nee biti trajno oteeni ako se nastava ne odvija po vaem planu!

Uitelj poetnik ima iste obaveze i odgovornosti kao i najiskusniji uitelj na poetku svog
rada.

Zato, nemojte biti strogi prema sebi!!!

Da bi dobro obavljali svoj posao, uiteljima se mora obezbijediti:

Oprema,

Uslovi za rad,

Kvalitetna struna obuka,

Dobro obrazovane uitelje s entuzijazmom,

Koordinaciju uitelja,

Strunu saradnju sa roditeljima (direktno ukljuivanje roditelja),

Ukljuivanje vrnjaka iz redovne nastave,

Socijalizacija i druenje.
Problemi:

Teak posao zahtijeva entuzijazam, ljubav, strpljenje,

Spori rezultati,

Potrebno je due vrijeme da bi se uoio napredak,

Neophodna individualizacija programa,

Velike razlike meu djecom.

58
59
PR1IR600IK1
KRS1RK1 PIRK
1 PR06RRH
Adolescenti i odrasli sa posebnim potrebama trebaju raditi po nastavnom planu i programu koji
je prilagoen njihovim sposobnostima.
Ciljevi prilagoavanja Nastavnog plana i programa:
1. Poboljati samostalnost uenika,
2. Poveati mogunosti ukljuivanja u drutvenu zajednicu,
3. Pripremiti uenike za budui posao,
4. Pomoi tranziciju u ivot odraslih.
Pokazatelji uspjeha nakon kolovanja
1. Ukljuivanje u kolu i zajednicu,
2. Koritenje slobodnog vremena.
Pomo pri tranziciji podrazumijeva koordinirane aktivnosti usmjerene ka uenicima sa
osnovnim ciljem da se pomogne prelaz iz kolskih u aktivnosti nakon kole. Ona ukljuuje:

Obrazovanje nakon osnovne kole,

Struno osposobljavanje,

Zapoljavanje,

Obrazovanje odraslih,

Samostalni ivot,

Ukljuivanje u zajednicu.
Svaka od ovih aktivnosti mora biti bazirana na individualnim potrebama i interesima svakog
od uenika.
Vrste poduavanja
Cijela grupa
Manja grupa
Jedan uenik
Nezavisni rad
60
0II1 11P0R
R0RP1R611I
Pri prilagoavanju nastavnog plana i programa za svakog pojedinog uenika, posebnu panju
treba usmjeriti na sljedee parametre:
61
Veliina
Prilagoavanje
broja zadataka
koje uenik
treba ispuniti.
Uinak
Prilagoditi uinak
koji oekujemo
od uenika kao
odgovor na
datu instrukciju.
Uee
Prilagoditi stepen
do kojeg uenik
treba biti aktivno
ukljuen u
izvrenje zadatka.
Teina
Prilagoditi nivo
potrebnih vjetina
ili vrstu problema.
Podrka
Poveati koliinu
podrke koja se
prua svakom
ueniku.
Alternativni
ciljevi
Prilagoditi ciljeve
ili oekivane uinke
koje uenik moe postii
koristei iste materijale.
Input
Prilagoditi nain
davanja instrukcija
svakom ueniku.
Vrijeme
Prilagoditi vrijeme
za koje uenik
treba izvriti
zadatak.
Rezervni
plan i program
Pruiti razliite instrukcije
i materijale kako bi
omoguili ueniku
da ostvari vlastite ciljeve.
1K0110uRI12R611R
PR06RRHR
Izrada individualnih programa je neophodna zbog toga to ne postoji homogeno odjeljenje, a ak
se i u homogenoj grupi uenika javljaju mnoge razlike. Moe se napraviti zajedniko jezgro
nastavnog programa, ali za svako odstupanje, bilo pozitivno ili negativno, moraju se praviti
individualni programi.
Svako dijete s posebnim potrebama ima razliite potrebe i mogunosti u zavisnosti od
njegovog/njenog mentalnog statusa. Prvi korak pri pravljenju individualnog programa je
odreivanje mentalnog statusa koji se sastoji od intelektualnog, socijalnog, govornog i
fiziko-motornog statusa. Svako dijete dolazi u kolu sa odreenim predznanjem koje se
takoe mora ispitati kako bi se dobio edukativni status. Jedini nain da se odrede ovi elementi
je opservacija.

ta treba opservirati da bi se dobio intelektualni status?

snalaenje uenika u prostoru i vremenu,
analiza slinih predmeta,
analiza razliitih predmeta,
shvatanje koliine i veliine,
shvatanje pravila igre,
memorisanje brojeva i reprodukcija,
memorisanje rijei i reprodukcija,
nivo pojmovnog shvatanja,
prepoznavanje imenovanje boja i percepcija,
nivo i kvalitet komuniciranja.

ta treba opservirati da bi se dobio tjelesno-motorni i zdravstveni status?

konstitucija tijela,
kako hoda, tri, sjedi, lei,
kolika je prisutnost pareza, paraliza, pojaanog ili oslabljenog tonusa miia,
deformiteta,
stanje ula,
stanje senzomotorne akcije i koordinacija,
bolesti koje su prisutne i terapija,
bolesti koje je preleao i posljedice,
koje je imao operativne zahvate.

ta treba opservirati da bi se dobio socijalni status?

materijalno (imovno) stanje u porodici,
odnosi u porodici,
broj lanova porodice,
62
mentalno i zdravstveno stanje lanova obitelji,
tok graviteta i nain poroaja,
bolesti koje je dijete imalo.

Edukativni status djeteta se odreuje na osnovu nastavnog plana i programa za svaki

predmet pojedinano. esto se deava da dijete u nekim predmetima ima znanje potrebno
za praenje viih razreda, dok je u drugim predmetima nivo znanja vrlo nizak.

Govorni status odreuje logoped na osnovu anamneze i testiranja. Kroz porodinu

anamnezu moe se uvidjeti da li je govorni poremeaj nasljedan ili steen. Lina anamneza
moe preventivno ukazati na djecu sa potencijalnim problemima u govoru, kao npr. ako
dijete nije prohodalo do 14 mjeseci, velika je vjerovatnoa da e imati problema sa govorom.
Testovima se odreuje nivo djeije logomotorike, lateralizacije, potekoa u memorisanju,
gramatici, sposobnosti itanja i pisanja, te nivo reproduktivnog govora.
Nakon 45 dana opservacije i prikupljanja podataka potrebnih za svaki od gore navedenih
statusa, moe se pristupiti izradi individualnog programa. Individualni program treba biti baziran
na Nastavnom planu i programu za laku ili umjerenu mentalnu retardaciju u zavisnosti od
mentalne retardacije djeteta. Za neke uenike se moraju praviti ogranienja unutar plana i
programa u skladu sa mogunostima djeteta, a za druge uenike, ije su sposobnosti vee od
onih potrebnih za ispunjavanje propisanog plana i programa, prave se dopune iz Nastavnog
plana i programa za redovnu nastavu.
Individualni program se pravi za svaki predmet posebno i za period od mjesec dana sa tano
definisanim nastavnim jedinicama koje dijete treba savladati u tom periodu. Predmeti koji trebaju
biti ukljueni u individualni plan su:

Govor i komunikacija,

Veliine, koliine i brojevi,

Ua i ira okolina,

Tjelesni odgoj,

Senzo-motorni odgoj,

Radni odgoj,

Kreativno izraavanje,

Muziki odgoj,

Briga o sebi.
63
64
Ueniki dosije
Ime i prezime: _____________________________________
Datum roenja: _____________________________________
Adresa: _____________________________________
Roditelji/staratelji
Ime i prezime Datum roenja Zanimanje Napomena
Podaci o socijalnim prilikama
Uslovi ivota u porodici a) Iznad prosjeni
b) Prosjeni
c) Ispod prosjeni
Napomena:
Cjelovitost porodice a) Oba roditelja
b) Jedan roditelj
c) Bez roditelja
Napomena:
Status djeteta u porodici a) Brano
b) Vanbrano
c) Otac nepoznat
Napomena:
Asocijalne pojave u porodici a) Kriminal
b) Alkoholizam
c) Prostitucija
d) Ostale
Napomena:
A Opi podaci
I razred II razred III razred IV razred
Fiziki i zdravstveni razvoj
Senzo-motorni razvoj
Drutveno ponaanje i sociometrijski
status u odjeljenju
Govorni poremeaji
Podaci o psiholokim ispitivanjima
Osnovne karakteristike predkolskog
razvoja
Porod
Preleane
bolesti
Fizike i
psihike
traume
65
B Podaci o znaajnim pedagokim mjerama
C Savladavanje nastavnog programa
I razred
II razred
III razred
IV razred
V razred
VI razred
VII razred
VIII razred
D Tabelarni pregled kolskog uspjeha
Predmet, oblast
I
razred
II
razred
III
razred
IV
razred
V
razred
VI
razred
VII
razred
VIII
razred
O p i u s p j e h
(graki prikaz)
5

4

3

2

E Opi sud i struno miljenje defektologa na kraju osnovnog kolovanja
F Podaci o nastavnicima zaduenim za voenje dosjea
Od Do Ime i prezime Kvalikacija kola i mjesto Potpis
H00II 1K0110uRIK06
PR06RRHR
(za uenike ije mogunosti i znanja znaajno
odstupaju od zahtjeva opeg programa maternji jezik)
1. Ime i prezime _____________________________________________________________
2. Inicijalna osnova (nivo znanja po oblastima utvren objektivnim zadacima ili na drugi nain):

itanje na nivou zahtjeva za __________ razred

Usmeno izraavanje na nivou zahtjeva za __________ razred

Pismeno izraavanje na nivou zahtjeva za __________ razred

Pravopis i gramatika na nivou zahtjeva za __________ razred

(standardi naznaeni Nastavnim planom i programom)
3. Posebne napomene s obzirom na psiho-somatsko i socijalno stanje uenika
4. Opi pedagoki status uenika:
66
K0RIIR611R u KRS1R1
Uporedo sa razvojem i sve veom diferencijacijom razliitih naunih disciplina kao i postankom
novih naunih disciplina, poveava se broj kolskih predmeta.
Komenski, premda veliki pobornik predmetnog sistema nastave, uoio je velike negativne strane
predmetnog sistema nastave i upozorio na nedostatke koje u sebi krije. Obistinila su se
predvianja Komenskog da nastava po sistemu strogo izoliranih predmeta ne vodi do
jedinstva svijesti uenika, ne vodi stvaranju jedinstvenog pogleda na svijet, da daje
rastrgana i nepovezana znanja, da ne osposobljava u dovoljnoj mjeri za ivot.
Strogo predmetni sistem nastave, dakle moe dovesti do stvaranja jaza izmeu znanja steenog
u koli i ivota, do nesklada izmeu kolskog znanja i njegove primjene u ivotu.
Predmetni sistem nastave ima svoje prednosti i nedostatke. Zato se i do danas trae putevi i
naini da se eliminiu ili barem ublae ti nedostaci. Tako je ve Platon bio svjestan potrebe
meusobnog povezivanja obrazovnih sadraja.
Ve smo naglasili da se Komenski posebno zalagao za predmetnu nastavu, ali je istodobno
ukazivao na opasnosti koje taj sistem nosi u sebi. U XIX glavi svoje Velike didaktike on
naglaava da treba uiti Sve vezano to je po sebi vezano.
Didaktiko dvoumljenje o skupnoj ili predmetnoj nastavi rjeava naelo koncentracije i korelacije
nastavnih sadraja u izvoenju nastave. Ova povezanost sadraja meu predmetima jedan je
od preduvjeta da i uenici stupnja lake mentalne zaostalosti u svojoj svijesti poveu nastavne
sadraje raznih predmeta i tako razviju to potpuniju sliku o svijetu u kome ive.
Prilikom planiranja rada vodi se rauna o dvije vrste korelacije:

Korelacija unutar jedne oblasti podruja rada (vertikalno i horizontalno),

Korelacija izmeu razliitih oblasti podruja rada (nastavni predmet) ije orjentacione
sadraje nastavnik ostvaruje.
Psiholoke osnove korelacije programskih sadraja rada nalaze se u samom djetetu i uslovljene
su uzrastom, razvojem miljenja, inteligencije, interesa, panje, doivljaja, shvatanja itd. Zbog
toga primjenjujemo korelaciju u radu sa djecom na svim uzrastima i svim podrujima djelatnosti.
Korelacija se planira, ali i sama namee tokom realizacije programskih sadraja, naroito
iz maternjeg jezika, poznavanja prirode i drutva, muzikog i likovnog odgoja, pa se iri i
obuhvata i druga podruja rada u viim razredima.
Poetnik u radu mora poznavati neka pravila, postupke i metode korelacije, ali ne smije ii na
ablone u radu. Na osnovu planiranja i potreba znanja, a najvie na osnovu iskustva i doivljene
situacije, nastavnik postaje snalaljiv i kreativan.
Korelacija u nastavi sa mentalno zaostalom djecom je jo neophodnija zbog injenice da djeca
sa posebnim potrebama brzo zaborave kolsko gradivo ako ga u nekom obliku ne
ponavljaju. Djeca mogu u kratkom vremenu (od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, to zavisi
od nivoa inteligencije) da zaborave i preko polovine nauenog gradiva, ako ga nisu ponavljala.
Koleracija je bitna zbog toga to se neke informacije usvajaju postepeno, a znanja se stiu tek
nakon mnogo ponavljanja. Naueno gradivo djeca sa posebnim potrebama ne znaju da koriste u
67
potrebnom momentu i da ga pretvore u praksu. Ova djeca i ono to ue, esto zapamte pogreno.
Jo je Vigotski pisao da Djeca sa posebnim potrebama imaju usporen tempo usvajanja svega
novog, slabu sposobnost zadravanja nauenog i pogrenu reprodukciju onog to su uili.
Ho1erni ezik
i poznovone prirode i drus1vo
Upoznavanje okoline (prirodne i drutvene sredine) djeteta jeste polazna osnova i najzahvalnija
oblast za primjenu korelacije sa radom na razvoju govora djeteta.
Govor nije samo osnovno sredstvo komunikacije meu ljudima nego uestvuje i u mnogim
psihikim procesima:
1. Miljenju (svi procesi miljenja: analiza, sinteza, uporeivanje, uoptavanje, itd.)
savreniji su to djeca znaju vie rijei,
2. Pamenju,
3. Organizaciji opaanja (olakava upoznavanje i razlikovanje predmeta),
4. Formiranju voljnih procesa,
5. Emocionalnih doivljaja.
Prema podacima nekih autora 40% mentalno zaostale djece poinje govoriti poslije tree godine
ivota, pa i kasnije. Usporen razvoj nije samo u aktivnom govoru. Ova djeca tee shvataju govor
koji je njima upuen: pitanja, zahtjevi, objanjenja i instrukcije odraslih imaju manji znaaj za njih
u njihovom razvoju, posebno u vrijeme najveeg razvoja djece. Rijetko uestvuju u razgovorima
i ova pasivnost i nedovoljna elja za saznanjem dovodi do toga da ih okolina malo podstie na
verbalnu komunikaciju.
Zato je povezanost maternjeg jezika i poznavanja prirode i poznavanja drutva osnovna
oblast za primjenu korelacije. Tako se rad na razvijanju rjenika odvija u skladu sa radom u
oblasti upoznavanja okoline, u vezi sa znanjima o predmetima i pojavama, prvo iz neposredne
djetetove okoline, a potom i ire drutvene zajednice. Nastavnik sistemski ui djecu da
razgledaju, zapaaju i priaju prvo o onome to vide u uionici (princip od poznatog ka
nepoznatom i od blieg ka daljem). To je imenovanje predmeta, bia ali i radnji ili stanja
(izvoenje i kazivanje). Zatim se kroz prozor posmatraju ljudi, ivotinje, drvee, zgrade, prevozna
sredstva, priroda i radnje (hodanje, voziti-vonja, padanje kie ili snijega itd.), pa razgledanje
cijele kole, odlazak u drugu ulicu, park, umu, pijacu i posmatranje ta se tamo vidi,
oslukivanje ta se uje, itd.
Utvreno je da djeca sa posebnim potrebama vidno opaaju manji broj predmeta nego djeca
prosjene inteligencije. U toku nastave podruje jasnog opaanja se sve vie proiruje, tako to
se sve vie uspostavljaju veze izmeu predmeta, koji se jasno uoavaju i susjednih predmeta,
koji se vide nejasnije. Postoji uska veza izmeu opaanja, govora i miljenja. Zbog kasnijeg
razvoja govora i njegovog sporijeg razvoja dolazi do sporijeg razvoja miljenja i slabijeg
opaanja. Npr. usvajanjem naziva nekog predmeta usavrava se i opaanje tog predmeta. Poto
je dati predmet u odnosu sa drugim pojavama i predmetima, usvajanjem njegovog naziva
obogauje se opaanje i drugih predmeta sa kojima je on u nekom odnosu. To ima za posljedicu
slabije opaanje slika zbog toga to manje znaju o predmetima u stvarnosti. Koliko je bolje
njihovo poznavanje predmeta u stvarnosti, znaju ih imenovati, bolje e ih prepoznati na slici
(princip oiglednosti u nastavi).
68
Drugi oblik koritenja korelacije izmeu ova dva podruja rada jeste poznavanje podataka koje
dijete, srazmjerno svojim mogunostima prua o sebi, o svojoj obitelji, mjestu stanovanja, itd.
Vii stupanj rada na korelaciji jeste razgovor sa djecom u cilju razvijanja strukture njihove
reenice i vjebi zapaanja i izraavanja o tome ta su sluali i uli (pored onog to su mogli
vidjeti): auto, voz, avion, ptice, grmljavina, ubor rijeke, utanje lia, glasanje ivotinja.
Mogunosti su mnogobrojne, a djeca sve to vole i veina njih moe oponaati glasanje i hodanje
ivotinja (radionica Porodica ivotinja).
Naravno, upoznavanje okoline izvodi se i koritenjem sadraja odreenih tekstova koje moramo
prilagoditi sposobnostima djece. Zbog nedostatka udbenika najee smo prisiljeni da se
snalazimo kako znamo i umijemo, jer ponueni tekstovi u itankama i ostalim udbenicima za
redovnu kolu ne odgovaraju psihofizikim, a pogotovo govornim mogunostima uenika. Veliki
zahtjevi i zadaci u udbenicima redovne kole kod djece smanjuju interes za rad. Ruski
istraivai (L. V. Zankov i F. F. Gvozdinova, 1983.) su utvrdili da djeca sa posebnim potrebama
drugog razreda imaju u prosjeku dva i po puta vei broj rijei u priama kada prepriavaju
dogaaje iz stripova, nego kada piu ili govore na zadanu temu.
Djeca vole kada im se postavljaju zagonetke, a lake pamte one s izraenom rimom i
naglaenim ritmom. Takva je npr. zagonetka o avionu: Zrakom juri ptica nije, kad je edan,
benzin pije, to pogodit teko nije i druge (u poetku rada zagonetke su jednostavije i to blie
svakodnevnom ivotu). Neemo zaboraviti ni krialjke, gdje e individualizacija nastave
posebno doi do izraaja. Izbor govornog i pisanog materijala u radu je stalan izraz kreativnosti,
dosjetljivosti i inventivnosti samog nastavnika.
Inae, poznavanje prirode i drutva ini materijalnu osnovu za korelaciju iz svih drugih podruja
rada sa djecom, a maternji jezik ini onu neophodnu i nezamjenjivu crvenu nit koja sve to
povezuje kroz sadraje, metode i oblike rada.
Ho1erni ezik
i wo1ewo1icki powovi
Polazna osnova korelacije jeste rije rjenik. Naime, sve ono to spada u matematike
pojmove (kao i u drugim podrujima) mora da se izrazi rijeima, osim kad se koristimo
neverbalnim nainom komuniciranja, kad govorimo gestom, mimikom, pantomimom. Zbog
ogranienog prostora zadrati emo se samo na nekim oblicima i momentima korelacije koji
mogu biti podstrek kreativnosti u naem radu.
Brojevima se izraava neka koliina, zbir neega (dakle predmeta), ali kazuje se i neki odnos,
funkcija (prvi, drugi, dvaput). Brojevi kao apstraktni pojmovi usvajaju se najkasnije od svih vrsta
rijei, negdje izmeu pete i este godine.
Prostorne odnose izraavamo prijedlozima (pokraj, iza, ispred, itd.) Za to moemo koristiti igre
kao to su Gdje je ta?. Problemi u orijentaciji lake se savladavaju u igri (da ne zaboravimo
na onu krilaticu Dijete se ui igrajui se i igra se uei). Osim poznavanja pojmova naprijed,
straga, gore, dolje, ispred, iznad i sl. mnoga djeca mogu se orijentisati u vie prostornih
odnosa. U dnevnom boravku moemo npr. sakriti neku igraku i davati upute odraslom da doe
do zadanog cilja. U umi se djetetu moe zadati da po uputama nastavnika (a drugi put i same
djece) doe do cilja, a zatim da samo pree potpuno isti put (tri koraka naprijed, zaobii drvo,
preskoi puteljak i vrati se istim putem). Za vrijeme duih putovanja moe se odrediti rastojanje
od jednog kilometra nakon kojeg e sva djeca nabrojati to vie onoga to su uoili i zapamtili
(koliko kua, automobila, koji atuomobil i sl.). Daleko due i potpunije dijete pamti ono to vidi i
69
doivi. Za razvoj vizuelnog pamenja posebno su pogodne igre tipa Memory.
Sedmogodinje dijete, pa i mnogo mlae, zna brojati do 20 i vie to nije esto kod mentalno
zaostalog djeteta. Odnos koliina do 6 dijete e bre uoiti u igri ovjee ne ljuti se,
Domino i drugim igrama, a pridruivanje i usporeivanje nadograuju se na one sposobnosti
koje je dijete razvilo uz pomo igre. Odnose meu koliinama dijete e uoiti pomaui kod
postavljanja stola. Treba pridruiti svakom tanjiru jednu kaiku, jednu viljuku i jedan no.
Dijete normalne inteligencije e odmah primjetiti da na stolu nedostaju dvije kaike to je mnogo
rjee kod djeteta sa posebnim potrebama. Za rad uitelja i rad kod kue vano je imati na umu
da djeca lake pamte predmete u parovima izmeu kojih postoji smisaona veza, nego
pojedinano. Npr. majka moe voditi razgovor sa djetetom ta sve spada u pribor za ruavanje,
ta u pribor za odravanje higijene, za spavanje i tako dalje.
U naem radu emo susresti djecu koja nisu socijalizovana, koja su razliitog stepena
intelektualnog, govornog i motorikog razvoja, te sa razliitim eljama i sposobnostima roditelja
da pomognu. Vano je da djeci damo funkcionalno znanje, da im priemo sa vie nivoa
ula i da na rad prilagodimo mentalnom razvoju djeteta i njegovim interesovanjima. M.
Montesori daje naroiti znaaj vjebama u razvoju smisla za oblik. One se sastoje u tome da
dijete pronae odgovarajui otvor na jednoj ploi za geometrijsko tijelo koje dri u ruci. U ovim
vjebama, a to je naroito vano istai, dijete angauje ne samo ulo vida nego i ulo dodira, na
odreeni nain aktivira i miie i razvija opaanje. Kad zavrimo vjebe s tvrdim predmetima,
dijete prelazi na vjebe isto vizuelne percepcije oblika. Naime, dijete ima izrezane oblike i
stavlja ih na papir na kome su ti isti oblici nacrtani. Ono je obavezno da pronae oblik koji
odgovara nacrtanom obrisu. Na ovaj nain dijete ima elemente prelaska sa konkretnog na
apstraktno.
Neka djeca sa lakom mentalnom zaostalou ne moraju prei sav ovaj put i u igri mogu upoznati
obiljeja osnovnih geometrijskih likova (krug, kvadrat, pravougaonik, trougao). Na asovima
likovne kulture npr. dijete ree likove razliitih boja i lijepi ih na kontrastnu podlogu, ime nastaju
radovi neobinih kompozicija. Svojim sugestijama nastavnik usmjerava panju djeteta na
pojedine oblike, kao npr. Uzmi jo jedan uti trougao!, i sl. Rukujui njima dijete uoava
meusobne razlike i slinosti, imenuje ih i stvara razne kombinacije.
Mentalno razvijena djeca, kad pogrijee, sama ele ispraviti svoju greku, dok mentalno
nedovoljno razvijeno dijete treba drugi da navede da ispravi svoju greku. Isto tako kad uspjeno
obavi odreenu radnju, odnosno rijei zadatak, osjetie zadovoljstvo i elju da taj uspjeh ponovi,
dok mentalno nedovoljno razvijeno dijete nee poeljeti da to ponovi dok ga drugi na to ne
podstakne.
Za usvajanje i vjebanje pojma mjere i koliine najee koristimo tzv. kutije prodavnice ili
improvizovane igre raznih vrsta prodavnica. Prikladna je govorna igra ime i kako mjerimo i
kupujemo, u kojoj prvo uvjebavamo realne ivotne situacije (jabuke mjerimo kilogramom,
lopte kupujemo na komade).
Kod uvjebavanja npr. u oobinoj igri trgovine, dijete moe mnogo toga nauiti. Nastavnik npr.
naruuje jednu litru kruha ili kilogram mlijeka, a takva neobinost potaknut e dijete na
razgovor u kojem e nauiti mjere.
Pojam veliine obino izraavamo prilozima i pridjevima. Kod pripremanja djece za dramatizaciju
prie Djed i repa, mi vjebamo redanje elemenata date mnoine po veliini: Kako su poredani
oni koji upaju repu? Prvo djed. On je vei od babe, a zatim baba jer je vea od unuke, itd. redom
za druge aktere radnje. Ili moe i obrnuto: Ko je od koga manji? Baba je manja od djeda, unuka
je manja od babe itd. redom kako se pojavljuju. Kod analize slika, mentalno zaostali uenici
mlaih razreda teko razlikuju predmete na slici. Kod sinteze se pojedini predmeti nedovoljno
70
uporeuju i povezuju jedan s drugim to moramo imati na umu. Ko je najmanji, a ko najvei?
Veliine kao pridjevska i priloka poreenja vjebaju se prvenstveno vizuelnim percepcijama
Zec je u odnosu na mia (prema miu, pored mia) veliki. Vuk je od zeca vei. A slon (od njih
troje) najvei.
Jasnin kaput je od Mirinog dui, krai, (tei, laki gledamo i vaemo). Selmin kaput je najdui,
najvei, najtei (podignite, uporedite).
Ho1erni ezik i Iikovni odgo
Meusobna povezanost izmeu razvoja govora i likovnog izraavanja ima svoje korijene u tzv.
piktografskom (pisanje pomou slika) i egipatskom hijeroglifskom pisanju, iz kojih su se
naina pisanja (slikanja) kasnije razvile abecede azbuke.
Za rad sa djecom veoma je vana korelacija izmeu govornog i likovnog izraavanja,
odnosno kako se radom na likovnom odgoju djeteta moe istovremeno raditi i na razvoju
njegova govora i obratno. Dijete e na svoj nain likovno izraziti ono to je zapazilo, zapamtilo,
to umije da nacrta, da izrazi ono to je glavno u djelu, lik, scenu, jer je osnovna odlika knjievno-
umjetnikog izraavanja stvaranje pomou slika (od rijei, naravno). Ilustracije tekstova, inae
pomau da se razumije i shvati ono to se itanjem propusti, a razne sheme i grafikoni
omoguavaju lake shvatanje i razumijevanje sloenijih i teih apstraktnih stvari.
Koritenje likovnog medija za sticanje novih znanja moze mnogo da znai za dijete. Vlastiti
izraaj okoline, drutvene sredine i ivota moe biti od velike vanosti za djetetov cjelokupni
razvoj.
Djeca sa posebnim potrebama imaju slabe predstave o prostornim odnosima, zato su
njihovi crtei u nesrazmjernim veliinama u odnosu na stvarne predmete (malo drvee, ogromni
prozori, male kue, veliki dimnjaci). Pored toga, crtei sadre nepravilan prostorni odnos
predmeta u stvarnosti (odnosno predmeti su postavljeni u prostoru tamo gdje im nije mjesto u
prirodi), to je dole crtaju gore i obratno.
Kao to je poznato, crtei djece se koriste i za izuavanje njihove linosti i inteligencije. Ruski
psholozi su izvrili eksperiment u kome su traili da djeca sa posebnim potrebama reprodukuju
slike (namijenjene predkolskoj djeci), odmah poslije pokazivanja. Ona su mogla da reprodukuju
samo trei dio od ukupno pokazanih predmeta na slici, dok su uenici prvih razreda redovne kole
reprodukovali vie od dvije treine od ukupnog broja predmeta. Interesantno je da su djeca sa
posebnim potrebama, u nekim sluajevima, reprodukovala samo predmete nacrtane u desnom
dijelu slike, u drugim sluajevima samo dijelove u sreditu, a u treem u lijevom uglu slike.
Volju za itanjem dijete razvija preko slikovnica. Treba mu mnogo itati i poticati ga rijeima: I
sam e moi itati mnogo pria kad naui itati. Interes za itanjem potaknut e i pria na
kaseti i ploi koju prati tekst u slikovnici. elju za pisanjem moe potaknuti izrada slikovnice uz
pomo nastavnika. Izrauje se prvo kao slijed nacrtanih radnji koje se povezuju u priu, a zatim
se pie kratak popratni tekst (slika). Isti nain izrade slikovnice e nam posluiti da sakupimo sve
crtee redom kako bi mogli pratiti napredak razvoja djeteta (to moe biti veliki motivirajui
momenat za roditelje, ali i nastavnike, koji su esto nezadovljni postignutim rezultatima
zaboravljajui koliko su se promijenila djeca od polaska u kolu).
71
KoreIocio so fizickiw odgoew
Jedna kineska poslovica kae: Fiskultura moe da zamijeni svaki lijek, a ni jedan lijek ne moe
da zamijeni fiskulturu.
Vjebanjem pokreta u odgojno-obrazovnim zadacima fizikog odgoja mi vjebamo dijete za
pokret pri govoru jer je govor pokret. Govor je uslovljen radom artikulacionih organa i popraen
je pokretima. U stvari, govor se i razvija iz pokreta tijela (gluhonijemi, novoroenad), a brojni
autori smatraju da je govor ruku gestikulacija mnogo stariji od verbalnog govora, pa se
porijeklo gestikulacije dovodi u vezu sa radnim aktivnostima ovjeka.
Korelacija rada iz fizikog odgoja i maternjeg jezika temelji se na pokretima tijela pri govoru i
pokretima govornih organa, a ritam sve to povezuje. Ritmike vjebe stvaraju atmosferu u
kojoj dijete najlake prima socijalizirajui uticaj. Ritmika zahtijeva maksimalnu koncentraciju,
pogotovo kada je praena muzikom koja ima izrazit ritam. Muzika pobuuje elju za
sudjelovanjem i stvara potrebu da se zvuk poprati pokretom. Ova spontana reakcija na muziku
u poetku rada je nesvjesna, ali moe postati svjesna i kontrolisana. Takva svjesna reakcija i
jeste cilj obrazovanja kroz ritmiki pokret.
O izraavanju pokretom potrebno je posebno govoriti i predvidjeti cijelo predavanje. Pokret i
izraavanje pokretom jeste jedan od osnovnih izvora korelacije iz svih oblasti rada sa djecom
(kao to je i poznavanje prirode), a koje (oblasti-podruja) govor meusobno povezuje. Tu se u
stvari radi o ritmu tijela u korelaciji sa raznim vidovima aktivnosti djece:

Djeca sluaju i pjevaju pjesmicu uz pokret tijela;

Igra dramatizacije je nezamisliva bez pokreta;

Pozorite lutaka i sjenki uslovljeno je pokretom;

Posmatranje i upoznavanje okoline mora biti popraeno pokretima u zavisnosti od toga ta

se i kako upoznaje;

Likovni odgoj vezan je za pokret oblikovanje glinom praeno govorom, npr. koristi se u
terapiji mucanja;

ak i sticanje matematikih pojmova usklaujemo sa pokretima, prilikom upoznavanja

prostora, saznavanja prostornih oblika i odnosa, prilikom usvajanja skupova i brojeva, itd.
U radu sa mentalno zaostalom djecom ee smo usmjereni na ono to ovi uenici treba da
naue, a manje problemima kako i kojim sredstvima komunikacije da se to uenje realizuje.
Svima nam je poznato da je ovoj djeci komunikacija na senzornom i psihomotornom postupku
blia od verbalnog naina komuniciranja zbog nivoa miljenja na kom se nalaze. Zbog toga, ne
zapostavljajui govorno podruje, treba stimulisati i usavravati psihomotoriku u cjelini, kao
prirodan put kojim ova djeca doivljavaju svijet i i sebe u tom svijetu. Da se to ostvari potrebni
su adekvatni nastavni sadraji, efikasne metode i oblici rada.
Zbog vanosti pokreta u razvoju cjelokupne linosti u zadnje vrijeme se pokuava uvesti re-
edukativna metoda kao metoda u nastavi maternjeg jezika u korelaciji sa drugim nastavnim
metodama. Primjenom re-edukativne metode, koju Dubravka Levandovski i Borka Teodorovi,
nazivaju Rehabilitativni odgoj putem pokreta, postie se aktiviranje cjelokupne linosti djeteta
od tjelesnih preko verbalnih, do grafikih i proizvodnih funkcija, a time se utie i na socijalizaciju
djece.
72
Ho1erni ezik u koreIocii so
wuzickiw odgoew
Svakodnevno gledamo i sluamo na televiziji izvoenje komponovanih knjievno umjetnikih
djela za djecu, a ima vrlo uspjenih djeijih emisija sa lijepim primjerima korelacije muzike,
pjesme, ritmike i govora.
Muzika je po svojoj prirodi povezana sa govorom i knjievnou, sa jezikom uopte, i uspjean
rad na razvoju govora zavisi u prvom redu od uspjeha u radu na muzikom odgoju djece.
Naravno, to ne znai da dijete nee moi nauiti dobro da govori ako nema nikakav muziki
odgoj, ali to znai da paralelan rad na muzikom odgoju i razvoju govora doprinosi da se govor
djeteta razvija na najbolji mogui nain.
Pored zaostalog mentalnog razvoja, glavni razlog zaostajanja u razvoju govora je kasniji razvoj
fonemskog sluha koji predstavlja sloenu psihiku djelatnost. Razvoj artikulacije je neposredno
vezan za formiranje fonematskog sluha. Dijete bolje razlikuje po sluhu one glasove koje
izgovara, nego one koje ne izgovara. Zato muzika zauzima dominantno mjesto u
rehabilitacionom postupku:

Slui emocionalnom poticanju,

Primjenjuje se kao stimulacija pokreta i poboljava kvalitet pokreta,

Slui smirivanju i harmoniziranju kod hiperaktivnosti,

Smanjuje napetost,

Olakava automatizaciju, odreuje brzinu, snagu, opseg i veliinu pokreta,

Razvija sposobnost diferencijacije, zapaanja i pamenja pokreta poboljava

sposobnost izraavanja pokretom,

Olakava komunikaciju,

Pomae u kreiranju prostornih odnosa,

Pomae u kreiranju odnosa meu partnerima i grupom.

Evo i nekoliko primjera korelacije iz ove dvije oblasti:

Muzikoj obradi pjesme i osposobljavavanju djece da je pjevaju prethodi tzv. obrada radi
upoznavanja njenog sadraja koji djeca bre i lake usvoje ako je sluaju i pjevaju;

Potpunija je percepcija i doivljaj svakog igrovnog sadraja koji je propraen ili zavren
muzikom interpretacijom;

Razvijanje osjeaja za muziki ritam doprinosi skladnijem ritmu govora (brojalice, redalice,
poalice, itd);

Potvren je uticaj muzike na razvoj sposobnosti i psihikih funkcija u djece, to se odraava

i u govoru;

Vjebe sluanja i diskriminacije glasova, rijei i reenica uspjenije izvodimo igrama za

razvoj sluha;

Disanje i vjebe disanja su osnova za govorni i muziki izraz;

Vjebe za pravilan izgovor glasova su uslov i za lijepo pjevanje;

Muzike igre prepliu se sa govornim igrama, a muzika dramatizacija sa govorom.

73
1KKIu21K0
0BRR20RK1I
Zato je inkluzivno obrazovanje vano?
Ukljuivanjem uenika iz odjeljenja za djecu sa posebnim potrebama u redovnu nastavu
(inkluzivnim obrazovanjem) pomaete socijalizaciju djece sa posebnim potrebama, a u isto
vrijeme pomaete i djeci koja idu u redovna odjeljenja da razumiju razlike meu ljudima,
promoviete meusobno potovanje i prijateljstvo. Ponaanje u drutvu predstavlja skup
nauenih vjetina koje uenicima sa posebnim potrebama omoguavaju uspjeno uee u
drutvu.
Principi inkluzivnog obrazovanja

Uenici sa posebnim potrebama pohaaju iste kole i uionice kao i uenici iz redovne
nastave, s tim da im se prua dodatna podrka neophodna za uspjeno ispunjavanje
zadataka.

Strunjaci iz razliitih profesija rade sa roditeljima kako bi zadovoljili potrebe svih uenika
u koli, bilo sa ili bez posebnih potreba.

Uenici pomau drugim uenicima da ue i uestvuju u svim aspektima kole. Prijateljstvo

i drutveni odnosi jaaju izmeu uenika sa i bez posebnih potreba.
Inkluzivno obrazovanje ne moe uspjeti kada

su uenici sa posebnim potrebama ukljueni u zajednika odjeljenja, a ne prua im se

dodatna podrka,

se rtvuje obrazovanje uenika bez posebnih potreba kako bi se zadovoljile potrebe

uenika sa posebnim potrebama,

svi uenici moraju nauiti istu stvar u isto vrijeme i na isti nain.
Nivoi ukljuivanja u redovna odjeljenja

Puna integracija fizika prisutnost cijelog dana u koli

Djelimina integracija fizika prisutnost na nekim asovima

Bez integracije ne prisustvuje redovnoj nastavi (specijalne kole)

Planiranje inkluzivnog obrazovanja

Fokus na podrku koja je neophodna uenicima u redovnim odjeljenjima

Podrka uiteljima u redovnim odjeljenjima

Ukljuivanje roditelja

Fokus na potrebe uenika

Planiranje odgovarajuih aktivnosti u uionicama

Odreivanje potrebnih adaptacija i podrke

Uspostavljanje plana: pravila poduavanja, vremenski okviri i oprema.

74
uKI1u61RK1I
R0011II1R
u 0BRR20K1 PR06IS
Roditelji su najbolji izvor informacija, esto bolji od uitelja jer poznaju dijete dui vremenski
period.
Uitelj mora ostvariti dobru

Saradnju,

Komunikaciju,

Evaluaciju.
Roditelji esto znaju o djetetu vie nego uitelji jer su sa djetetom u razliitim okruenjuma.
Uitelji moraju potivati roditelje i imati povjerenja u njih. Roditelji su bitan izvor informacija, a
razmjena informacija o djetetu treba zapoeti na onom nivou koji odgovara roditeljima. Roditelji
istovremeno moraju postavljati pitanja uiteljima i pokazati zainteresovanost za uee u
obrazovnom procesu njihove djece.
ta uitelji mogu uraditi
kako bi uspostavili saradnju s roditeljima:

Roditeljski sastanci,

Radionice,

Kune posjete,

Svakodnevni susreti,

Obrazovni seminari.
Svakodnevni sastanci su najbolji nain za uspostavljanje saradnje i komunikacije sa roditeljima.
Plan individualnih sastanaka bi trebao biti napravljen na poetku kolske godine kako bi se
razvijali zajednikim snagama. Isto tako, roditelj se uvijek mora osjeati dobrodoao u kolu.
Uitelji mogu organizovati obrazovne seminare za roditelje i predstaviti teme koje su
interesantne roditeljima. Neke kole organizuju i razliite kurseve za roditelje (ivenja,
kuhanja).
Moda se neki roditelji boje kontakta sa uiteljima. Povjerenje izmeu uitelja i roditelja je veoma
bitno. Na tome se mora neprestano raditi. Ukoliko se roditelj boji kontakta sa uiteljima,
pokuajte podstai komunikaciju sa nekim drugim roditeljem.
Na neki nain i roditelji mogu obrazovati uitelje. Taj proces zapoinje samim ulaskom djeteta u
razred. Roditelj i uitelj moraju uspostaviti timski rad kako bi zajedniki otkrili na kom nivou je
dijete i stvorili odgovarajui obrazovni program. Isto tako treba napraviti listu pitanja na koje
roditelj treba odgovoriti. Vrlo esto dijete ne komunicira i ne reaguje na isti nain u uionici i kod
kue.
75
Uvijek roditelju dajte neke pozitivne informacije o djetetu, kao npr. poseban talenat ili osobinu.
Roditelji trebaju podijeliti sa uiteljima pozitivne dogaaje i napredak koji je dijete postiglo. Svako
eli biti uspjean! Nikada nemojte govoriti negativne ili osjetljive stvari o ueniku pred njim. To
uvijek spada u privatan razgovor.
Podstiite roditelje da formiraju formalnu grupu ili da prue pomo drugim roditeljima koji imajuu
slinu djecu. Omoguite im da se sastanu i razgovaraju.
Nastavni program i nain nastave treba dobro objasniti roditelju. Pokaite im ta namjeravate
nauiti njihovo dijete.
Kreiranje strategije za ukljuivanje roditelja
Razliite strategije ukljuivanja roditelja:
1. Poruke jedna tema, vjetina ili ponaanje (Dino odnese poruku kui, roditelj je potpie
i Dino je vrati uitelju.)
2. Plan aktivnosti uenika plan ciljeva. Roditelj e dobiti informacije o nastavnom planu
i programu, ta uitelj eli postii. Moda zvui komplikovano, ali uvijek radite jedno po
jedno.
3. Novine za roditelje neke kole ih ve imaju. Od velike su vanosti. Pitajte roditelje da
li ele uestvovati u izradi novina.
4. Redovne djeije priredbe to je ustvari proslava svega to dijete zna uraditi.
5. Resursni centar za roditelje tu roditelji mogu nai materijale koji su im interesantni,
razmijeniti informacije s drugim kolama.
Ovo su neki formalni naini prikupljanja informacija od roditelja. Periodino pitajte roditelje da li
su zadovoljni i ta im treba. Uitelj ne smije predpostavljati, uvijek mora pitati roditelje.
Odredite trenutnu situaciju uenika.
Traite od roditelja da odrede:

Bitne ivotne situacije koje mogu imati uticaj na uspijeh uenika u koli.

Individualne potencijale i izazove.

Sklonosti ka nekim aktivnostima, programima, hrani

Prijatelje i ljude bitne u njegovom/njenom ivotu.

Najdraa mjesta, dogaaje i aktivnosti

Gdje ivi i ta radi.

Prevoz (kako se ponaa u zajednici)

Sredstva (ko i kako upravlja sredstvima)

Odredite budunost uenika. Traite od roditelja da odrede:

Najvei izazov za njihovo dijete kad odraste.

Gdje bi oni eljeli da njihovo dijete ivi

Da li bi eljeli da njihovo dijete ima vie izbora kod odabira prijatelja, mjesta stanovanja i
zaposlenja

Finansijsku podrku koja e biti neophodna za njihovo dijete. Koja su potencijalna sredstva
za pokrivanje ove podrke.
76

Koju ulogu e oni igrati u upravljanju sredstvima njihove djece.

Komponente efektivne suradnje izmeu kole i doma

Ne postoje dva ista roditelja, svaki roditelj ima razliite potrebe, vjetine i oekivanja.

Sasluajte roditelje i uvjerite ih da su oni vrijedan dio tima

Podstiite roditelje da uestvuju u kolskim aktivnostima i priredbama.

Razmjenjujte informacije sa roditeljima i gradite povjerenje.

Redovno informiite roditelje o napretku njihovog djeteta u koli.

Kontinuirano razvijajte svijest roditelja o ulozi kole u napretku njihovog djeteta.

77
Sorodno so rodi1eIiwo
Dobra saradnja s roditeljima je od esencijalnog znaaja za odgovarajue obrazovanje djece sa
posebnim potrebama. Roditelji najbolje poznaju svoju djecu, oni su s djecom u razliitim
okolnostima i zato mogu biti najbolji izvor imformacija za uitelje i strunjake u obrazovanju djece
sa posebnim potrebama.
Za svako zanimanje postoji odreeno obrazovanje, ali ne postoji obrazovanje da bi se postao
roditelj. Zato uvijek moramo biti strpljivi u razgovoru s roditeljima i uvijek misliti sa ime se ti
roditelji sve suoavaju zbog djeteta sa posebnim potrebama, jer je sam pojam posebnih potreba
jo uvijek stigmatiziran u naoj zemlji. U zavisnosti od naeg pristupa, roditelj e imati ili nee
imati frustracije. Naim radom mi im moramo pruiti osnovne informacije o tome kako najbolje
mogu pomoi svojoj djeci.
Neki roditelji nisu uope imali priliku da razgovaraju sa strunjacime prije no to je dijete dolo u
kolu. Zbog toga moramo pokazati puno razumijevanja. Nekad ete se susresti i sa odreenim
problemima, roditelji ponekad imaju nerealna oekivanja, ili su nezainteresovani, ali morate ih
razumjeti. Morate biti arbitar, ali paljivo, jer roditelji su uvijek nezamijenjivi partneri u odgojno
obrazovnom procesu. Bez njihove saradnje sam proces poduavanja puno gubi.
Kada roditelju trebate rei neto loe o djetetu ili o njima samima, prvo recite nekoliko lijepih
stvari, pa tek onda tu lou, paljivo kako ne biste izgubili njihovu saradnju. Isto tako, nikada ne
smijete lagati roditelje niti im davati lane nade.
Kako bi zadobili povjerenje roditelja, moramo pokazati puno empatije. Naravno, ne moemo
znati kako je to imati dijete sa posebnim potrebama, ali uvijek ih moramo razumijeti i podrati.
Naveemo neke tipove roditelja koji se najee susreu, kao i pristup tim roditeljima i mogua
rjeenja problema sa njima.
Roditelji sa nerealnim oekivanjima
Roditelji su vrlo esto nerealni, precjenjuju sposobnosti svog djeteta i nisu u stanju da prihvate
posebne potrebe djeteta. Ukoliko se u radu sretnete sa takvim roditeljima, prije svega morate biti
jako strpljivi, razgovarati puno s njima, individualno, kao i na roditeljskim sastancima. Dobro
rjeenje bi moglo biti i da pozovete roditelje u uionicu, da ih ukljuite u obrazovni i rehabilitacioni
proces. Tu e oni imati mogunost da uvide prave sposobnosti svog djeteta, a istovremeno e
vidjeti da dijete ima odgovarajui tretman i da je sretno u uionici. Isto tako, moete zamoliti
pedagoga, defektologa ili logopeda da razgovara s roditeljima.
Nezainteresovani roditelji
Ponekad roditelji ne posveuju dovoljno panje svom djetetu ili njegovom obrazovanju. Dijete je
preputeno samo sebi i esto odgojno zaputeno. Uitelj prvo mora pokuati da angauje
roditelja vie oko svog djeteta, da ga ukljui u obrazovni proces. Ukoliko ne uspije, treba
obavijestiti pedagoga ili socijalonog radnika kako bi se organizovala kuna posjeta u cilju
podsticanja roditelja da ispunjavaju svoje obaveze prema djetetu.
78
Roditelji sa prezatitnikim stavom
Ako roditelj ima prezatitniki stav dijete nee koristiti sve svoje preostale sposobnosti, roditelj
e mu uvijek pomagati, ak i kad to nije neophodno. Uitelj treba zakazivati individualne
sastanke na kojima e pokuati objasniti roditeljima da trebaju podsticati dijete da samo vodi
brigu o sebi jer roditelji nee uvijek biti tu. Svaki put kad dijete usvoji neku novu socijalnu vjetinu,
pozovite roditelja kako bi naglasili to novo sticanje znanja. Objasnite roditeljima da je puno lake
uloiti vie napora kako bi dijete savladalo novu vjetinu nego svaki put uraditi neto umjesto
djeteta.
Roditelji sa socijalnom patologijom
U nekim se porodicama moe pojaviti alkoholizam, kleptomanija, prostitucija ili narkomanija.
Ukoliko uitelj otkrije takvu situaciju, treba kontaktirati Centar za socijalni rad i organizovati
posjetu roditeljima kako bi se procijenilo trenutno stanje i donijele odluke o buduim koracima u
uspostavljanju dobrog okruenja za dijete.
Roditelji bez autoriteta
Neki roditelji ne uspiju izgraditi autoritet u djeijim oima, pa ta djeca mogu imati odreene
probleme u ponaanju. U tom sluaju uitelj treba razgovarati s roditeljima, ali istovremeno
posvetiti punu panju djetetovom ponaanju u uionici i nakon kole. Dobro rjeenje bi moglo biti
da se nau dodatne aktovnosti i obaveze za dijete, npr. jedan uitelj je zamolio frizerku da uzme
dijete sa problemima u ponaanju na praksu. Nakon kole djevojica je odlazila u salon, a nakon
radnog vremena frizerka ju je vozila kui. Nakon par mjeseci desile su se znaajne promjene u
ponaanju. Uitelj je uspio nai drugi autoritet za djevojicu to je imalo pozitivan uticaj na
djevojicino ponaanje.
Roditelji sa mentalnom zaostalou
Sa roditeljima koji imaju neki oblik mentalne zaostalosti moe biti zaista teko uspostaviti dobru
saradnju, ali ipak uitelj treba dati sve od sebe. Zaista je interesantno da obino ti roditelji
pokazuju veliku zainteresiranost i odgovornost za svoje dijete. Zadatak uitelja je da usmjeri
njihovu panju u pravom smjeru.
Bez obzira sa kakvim roditeljima se susree u svom radu, uitelj uvijek mora teiti saradnji,
ukljuivanju roditelja i roaka u obrazovni proces. Najvanije je neprestano obrazovati roditelje
putem individualnih i grupnih sastanaka i radionica. Ukoliko uitelj prui roditeljima dovoljno
informacija roditeljima e biti lake da shvate smanjene sposobnosti svog djeteta i prue mu
odgovarajuu podrku u obrazovnom procesu. I ne zaboravite, roditelji uvijek imaju pravo.
79
01I6R S Ru112H0H
Kako zaokupiti panju djeteta s autizmom?
Jedan od najteih problema s kojima se susreu roditelji i uitelji djece s autizmom je kako
zaokupiti njihovu panju u cilju efikasog komuniciranja. Ova sposobnost je od presudne vanosti
za usvajanje svih drugih sposobnosti.
Djeca s autizmom ive u svom vlastitom svijetu i teko je doprijeti do njih. Izgledaju kao da Vas
ne vide, ne uju, a esto se deava da ak nisu ni svjesni Vaeg prisustva. Kada pokuate da ih
neemu nauite, to obino zavri tako to dijete postaje zlovoljno, a vi, razoarani, odustajete.
Zato je veoma bitno imati poseban plan za koji vjerujete da e rezultirati uspjehom u ovom
tekom zadatku.
Cilj ovog materijala je da vam prui plan pomou kojeg moete uspjeno i dosljedno zaokupiti
djeiju panju. Moda e vam trebati nekoliko sedmica ili mjeseci da ostvarite ovaj plan, u
zavisnosti od teine poremeaja i drugih faktora, ali plan uspijeva!
Kada Vas dijete paljivo slua?
Privukli ste djetetovu panju ako ono...
........ mirno sjedi na stolici,
........ dri noge na podu,
........ dri svoje ruke na koljenima,
........ gleda Vas u oi,
........ ne pria
najmanje tri sekunde od pet sekundi u kojima treba odgovoriti na va upit.
Zato je potrebno potroiti toliko vremena da bi nauili dijete samo da sjedi i bude prisutno? Zato
to kao rezultat ovog procesa dijete moete nauiti neto ponekad se to odnosi na to da dijete
bude pod instruktivnom kontrolom.
Osmogodinjeg autistinog djeaka koji je teko prepoznavao brojeve i slova prvo smo uili da
usmjeri svoju panju. Nakon otprilike dva mjeseca, koliko mu je bilo potrebno za savladavanje
ovog zadatka, poeli smo proces uenja slova i brojeva. Mjesec dana kasnije mogao je uredno
da pie brojeve od 1 do 100 bez podsticanja, a nauio je i sva mala i velika slova abecede. Do
kraja te kolske godine mogao je itati i vriti matematike operacije na nivou prvog razreda.
Sva djeca ne postignu ovako brz napredak, ali veina njih znatno bre napreduje u uenju nakon
ovih postupaka. Vrlo esto se sa uenjem djeteta da usmjerava panju probude i druge
sposobnosti. Obino se spontano poboljava govor. Dijete koje je bilo autistino i potpuno gluho
poelo je primjeivati da njegova majka zaista postoji i poelo je da je prati po kui, posmatrajui
je. Oduevljena majka osjetila je da je njen program privlaenja panje znaajno pomogao
njenoj kerki da postane svjesnija svoje okoline.
80
Kreiranje okruenja
Plan poinje stvaranjem odgovarajueg okruenja u kojem se sprovodi program pokuaja.
Ovaj program e biti objanjen na narednim stranicama. Sastoji se od odreenog poetka
(podsticaj), koji treba da izazove odreeno ponaanje (odgovor) i odreene posljedice u
zavisnosti od ponaanju djeteta na osnovu datog podsticaja.
Okruenje u ovom programu podrazumijeva:
1. Dvije stolice jedna za uitelja/roditelja i jedna za dijete. Stolice su postavljene jedna
nasuprot drugoj na udaljenosti od 1,5 metar.
2. Potrebno je ukloniti vizuelnu stimulaciju koliko god je to mogue (na primjer, moete
staviti malu pregradu ili sjesti u neutralni ugao ili dio sobe).
3. Mali stol treba biti postavljen tako da je na dohvatu odrasle osobe ali da ga dijete ne moe
dohvatiti.
Na stolu treba da budu sljedei predmeti:
a. Papir za evidenciju podataka (pogledati dodatak)
b. Olovka (tabla za pisanje moe biti od pomoi)
c. Nagrade za dijete za svaki taan odgovor.
ta je Va zadatak?
Vi ete, u stvari, poduavati dijete kroz program pokuaja. Koristiete specifine korake u
voenju ovog programa.
Sjedei licem u lice sa djetetom vi ete:
1. Dati podsticaj: Lupnuvi glasno rukama po koljenima, rei ete
Dino, pripremi se, stavi noge na pod!
2. Fizika podrka: Koristi se na sistematian nain u poduavanju djeteta
3. Zatim e dijete tano ili netano odgovoriti, a vi ete
4. Dosljedno odgovoru: nagraditi dijete ako je odgovor taan ili ispraviti ga ako je netaan.
Ovi izrazi mogu zvuati strano i beznaajno za sada, ali se nadamo da emo vam do kraja ovog
uputstva pomoi da se upoznate s njima, tako da e vam postati korisni i efikasni u radu s
djetetom.
81
Proces poduavanja
Pored podsticaja, odgovora i posljedice odgovora, pruanje fizike podrke je presudno u
poticanju novih naina ponaanja kod djeteta. S ciljem da dobije odreeni odgovor djeteta u vidu
njegovog ponaanja koje se eli postii na svakom koraku, uitelj/roditelj poinje:
1. Tako to djetetu daje dosta podrke na prvom koraku (puna fizika podrka), uspjeh je tako
osiguran i taan odgovor moe biti nagraen.
2. Poto dijete ispoljava sve manje i manje otpora punoj fizikoj podrci, uitelj/roditelj je
spreman da pree na drugi korak: djelomina fizika podrka. Djelomina fizika podrka
podrazumijeva lagani dodir koji e podsjetiti dijete na prijanju punu fiziku podrku, ali sa
oekivanjem da e dijete sada uiniti puno vie samo.
3. Kada je dijete pokazalo sposobnost da odgovori brzo i dosljedno sa djelominom fizikom
podrkom (85 % tanih odgovora u seriji od 60 pokuaja), sljedei korak je da jednostavno
pokaete na dio djetetovog tijela koji ste prethodno dodirnuli.
4. Naredni i zavrni korak je da date podsticaj bez podrke, odnosno lupnite koljena, recite
Dino, spremi se, stavi noge na pod. Dijete sada odgovara na upute koje ne ukljuuju dodir
ili pokazivanje na njegovo tijelo.
5. Cilj je da se postepeno jaa uticaj verbalnih uputa i da se privue djetetova panja.
Sada smo opisali ta trebate koristiti (punu fiziku podrku, djelominu fiziku podrku,
pokazivanje, glas, tapanje koljena), a ta to zapravo znai?
Puna fizika podrka vi fiziki vodite dio djetetovog tijela da odgovori na eljeni nain. Na
primjer, ako elite da dijete sjedi tri sekunde sa stopalima postavljenim ravno na podu, prvo se
uvjerite da dijete sjedi, zatim uzmite njegove noge, postavite ih ravno na pod i drite ih na mjestu
tri sekunde. Rezultat ove pune fizike podrke je da moete nagraditi odgovor, dajui djetetu
znaajnu informaciju da je to ono to elite da uradi.
Djelomina fizika podrka njeno i lagano usmjerite djetetovo tijelo i pomognete mu da da
taan odgovor. Oekuje se da dijete ima puno vei udio u davanju odgovora nego u prvom
koraku. Mislite o razlikama izmeu pune i djelomine fizike podrke na taj nain kao da su pri
punoj fizikoj podrci vae ruke set mehanikih ruku koje uzimaju djetetovo tijelo potpuno u svoj
zagrljaj i vrlo odluno ga postavljaju u eljeni poloaj. Pri djelominoj podrci, ruke su njenije i
samo lagano usmjeravaju djetetovo tijelo.
82
Progrow zo
poducovone dece s ou1izwow
Jezik i komunikacija
Najbitnija vjetina koju uenik mora stei da bi bio samostalan je vjetina komunikacije, prije
svega sposobnost da izrazi svoje elje i potrebe.
U predgovorni nivo spadaju sve vrste neverbalne i verbalne imitacije. Neverbalna imitacija
treba zapoeti krupnim gestama, zatim dolaze manje i na kraju geste lica. Ovaj proces
omoguava ueniku da pogledom prati uitelja. Sposobnost uenika da razlikuje geste se
smanjuje kako geste postaju manje. Kada uenik savlada ovaj nivo, zapoinje imitiranje
zvukova. Verbalna imitacija se uspostavlja ponavljanjem zvukova na zahtjev uitelja, zatim
ponavljanjem i drugih zvukova i konano ponavljanjem cijelih rijei. Naravno, brzina uenja se
razlikuje od djeteta do djeteta, pa uitelj mora paziti da svakom ueniku posveti dovoljno panje.
Uenje djeteta da komunicira ukljuuje i uenje imenica, glagola, jednostavnih pojmova,
izraavanja elja i potreba, kao i jednostavnije oblike socijalne komunikacije. Istraivanja
pokazuju da komunikacija znacima uz izgovaranje rijei moe ubrzati usvajanje jezika, a
istovremeno predstavlja i alternativu za uenike koji ne mogu komunicirati verbalno.
A. Predgovorni nivo

Neverbalna imitacija

Verbalna imitacija
B. Poetni govor

Imenice

Glagoli

Jednostavni pojmovi

Socijalni jezik

Izraavanje elja i potreba

C. Ostalo

Znaci

Augmentativna komunikacija

Sposobnost prisustvovanja
Rije prisustvovanje oznaava set ponaanja koji, kada se savlada, omoguava ueniku da
paljivo prati uitelja i zadate zadatke. Da bi uenik nauio kako da mirno sjedi, ne pomjera ruke,
bude tih i gleda uitelja u oi moraju se izvriti sistematske instrukcije.
83
Metod kontinuiranih pokuaja
Metod kontinuiranih pokuaja je efikasno i efektivno sredstvo za poduavanje pojmova,
ispravku greaka i brze rezultate. Izvodi se serija pokuaja sastavljena od podsticaja
odgovora posljedice. Ponavljajui ovaj proces ueniku se prua vie mogunosti da da
odgovor (uz trenutanu ispravku) to vodi do brzog uspjeha.

Elementi Metoda kontinuiranih pokuaja:

Mnotvo pokuaja naspram rasporeenih pokuaja

Sticanje znanja naspram generalizacije znanja

Pisani plan upravljanja ponaanjem za uenike sa posebnim potrebama se sastoji od:
A) Komponenti:
definicija neprimjerenog ponaanja
definicija eljenog ponaanja
unaprijed planirani:
naini podrke djetetu
naini ispravke
metode prikupljanja podataka
raspored vremena
B) Prioritetni ciljevi su uklanjanje:
ponaanja tetnih po dijete,
fizike agresivnosti prema drugim osobama i prema stvarima,
neprilagoenog ponaanja,
protivljenja pravilima.
Vjetine prilagoavanja
U ovoj oblasti posebna panja se mora posvetiti prioritetima i eljama roditelja i uenika.
Socijalizaciji, kritinom dijelu programa prilagoavanja, mora se pristupiti kao skupu posebnih,
odvojenih vjetina. Poduavanje socijalnim vjetinama se izvodi pomou sistematske podrke
za odgovarajue ponaanje, kao to je i navedeno u Planu za usmjeravanje i kontrolu
ponaanja.
Obuka roditelja
kole mogu obuiti roditelje koji to ele kako da izvode ove instrukcije. Obuka za roditelje bi
trebala ukljuivati predavanja o akademskom programu, kao i o programu ponaanja.
1. Predavanja u uionici
2. Upravljanje ponaanjem
3. Prikupljanje podataka
4. Poticaj za ukljuivanje
84
Prikupljanje podataka
Najbolje metode za prikupljanje podataka su one koje iziskuju malo vremena, a daju pregledne
informacije.
A. Akademski i usmeni podaci
Podaci o svakom pokuaju
Test na osnovu nastavnog plana i programa
B. Podaci o ponaanju
frekvencija pojavljivanja
zapaanja o intervalima
anegdote
85
Korak 1:
Verbalni zahtjev + Model + Potpuna fizika podrka
Korak 2:
Verbalni zahtjev + Model + Djelimina fizika podrka
Korak 3:
Verbalni zahtjev + Model + Bez fizike podrke
Korak 4:
Verbalni zahtjev + Djelimini + Bez fizike podrke
model
Korak 5:
Verbalni zahtjev + Bez modela + Bez fizike podrke
Pet koraka za uspjeno poduavanje djece sa autizmom
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 1
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
tri sekunde prema uputama.
Datum kada je A 1 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno nasuprot drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema (ruke na koljenima, stopala na podu, gleda u dijete).
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod!
4. Postavite djetetove noge na pod i drite ih na mjestu dok glasno brojite tri sekunde.
(Ovo je puna fizika podrka).
5. Ako dijete dri svoja stopala na podu tri sekunde bez opiranja, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu tri sekunde, to znai da nije tano
odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (A2) kada dostigne 80 % tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
86
A1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 2
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
tri sekunde prema uputama.
Datum kada je A 2 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod!
4. Dodirnite djetetova stopala, zatim dodirnite pod gdje bi trebala biti postavljena djetetova
stopala, brojite glasno tri sekunde.
5. Ako dijete dri svoja stopala na podu tri sekunde, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i
nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu tri sekunde, to znai da nije tano
odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (A2) kada dostigne 80 % tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
87
A2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 3
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
tri sekunde prema uputama.
Datum kada je A 3 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod!
4. Pokaite na pod gdje bi djetetova stopala trebala biti. Brojite glasno tri sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu tri sekunde, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri svoja stopala na podu tri sekunde, to znai da nije
tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (A-4) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
88
A3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 4
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
tri sekunde prema uputama.
Datum kada je A 4 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod!
4. Pokaite na pod gdje bi djetetova stopala trebala biti. Odbrojite u sebi tri sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu tri sekunde, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu tri sekunde, to znai da
nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (A5) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
89
A4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 5
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
tri sekunde prema uputama.
Datum kada je A 5 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se! (Bez podrke, bez brojanja).
4. Ako dijete dri stopala na podu tri sekunde, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne dri svoja stopala na podu tri sekunde, to znai da nije tano odgovorilo.
Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (A6) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
90
A5
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 6
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
tri sekunde prema uputama.
Datum kada je A 6 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Ako dijete dri stopala na podu tri sekunde bez opiranja, to znai da je odgovorilo tano.
Pohvalite ga i nagradite.
4. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
5. Ako dijete ne dri svoja stopala na podu tri sekunde, to znai da nije odgovorilo tano.
Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
6. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete je zavrilo program ako dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih pokuaja.
91
A6
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 1
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
i rukama na koljenima tri sekunde prema uputama.
Datum kada je B 1 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod i ruke na koljena!
4. Postavite djetetove ruke na njegova koljena, i drite ih tako brojei naglas tri sekunde.
(puna fizika podrka).
5. Ako dijete dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde bez opiranja, tano je
odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde,
to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (B2) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
92
B1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 2
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
i rukama na koljenima tri sekunde prema uputama.
Datum kada je B 2 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod i ruke na koljena!
4. Dodirnite djetetove ruke, potom njegova koljena. Brojite glasno tri sekunde.
5. Ako dijete dri svoja stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri svoja stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde,
to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (B3) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
93
B2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 3
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
i rukama na koljenima tri sekunde prema uputama.
Datum kada je B 3 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod i ruke na koljena!
4. Pokaite na djetetova koljena. Brojite glasno tri sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, to znai
da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (B4) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
94
B3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 4
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
i rukama na koljenima tri sekunde prema uputama.
Datum kada je B 4 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod i ruke na koljena!
4. Pokaite na djetetova koljena gdje bi trebale biti njegove ruke. (Brojite u sebi tri sekunde).
5. Ako dijete dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, to znai da nije tano
odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (B5) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
95
B4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 5
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
i rukama na koljenima tri sekunde prema uputama.
Datum kada je B 5 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se! (Bez podrke, bez glasnog brojanja).
4. Ako dijete dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne dri stopala na podu i ruke na koljena tri sekunde, to znai da
nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak, (B6) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
96
B5
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 6
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu
i rukama na koljenima tri sekunde prema uputama.
Datum kada je B 6 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Nema verbalne upute. Nema podrke. Nema brojanja naglas.
4. Ako dijete dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne dri stopala na podu i ruke na koljenima tri sekunde, to znai da nije tano
odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak, C1, kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
97
B6
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 1
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, oputenim rukama
i bie mirno tri sekunde prema uputama.
Datum kada je C 1 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod, ruke na koljena i budi miran/mirna.
4. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima i ako je mirno tri sekunde bez opiranja,
tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu, ruke na koljenima i ne miruje tri sekunde, to
znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (C2) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
98
C1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 2
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, oputenim rukama
i bie mirno tri sekunde prema uputama.
Datum kada je C 2 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod, ruke na koljena i budi miran/mirna!
4. Dodirnite djetetova usta, zatim drite kaiprst nekoliko centimentara od djetetovih usta.
Brojite glasno tri sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima i ako je mirno tri sekunde bez opiranja,
tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu, ruke na koljenimaa i ne miruje tri sekunde, to
znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (C3) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
99
C2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 3
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima
i bie mirno tri sekunde prema uputama.
Datum kada je C 3 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod, ruke na koljena i budi miran/mirna!
4. Drite kaiprst nekoliko centimetara od djetetovih usta. Brojite glasno tri sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima i ako je mirno tri sekunde bez opiranja,
tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u Vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu, ruke na koljenimaa i ne miruje tri sekunde, to
znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u Vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (C4) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
100
C3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 4
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima
i bie mirno tri sekunde prema uputama.
Datum kada je C 4 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se, stavi stopala na pod, ruke na koljena i budi miran/mirna!
4. Pokaite na djetetova usta. (Brojite u sebi tri sekunde).
5. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima i ako je mirno tri sekunde bez opiranja,
tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu, ruke na koljenima i ne miruje tri sekunde, to
znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (C5) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
101
C4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 5
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima
i bie mirno tri sekunde prema uputama.
Datum kada je C 5 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se. (Bez podrke, bez brojanja naglas).
4. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima i ako je mirno tri sekunde bez opiranja,
tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu, ruke na koljenima i ne miruje tri sekunde, to
znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe zavriti ovaj program kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
102
C5
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 6
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, oputenim rukama
i bie mirno tri sekunde, prema uputama.
Datum kada je C 6 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Nema verbalne upute. Nema podrke. Nema brojanja naglas.
4. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima i ako je mirno tri sekunde bez opiranja,
tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako se dijete opire i ne dri stopala na podu, ruke na koljenima i ne miruje tri sekunde, to
znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
103
C6
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj D, korak 1
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima,
bie mirno i gledae u uitelja tri sekunde prema uputama.
Datum kada je D 1 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se: stavi stopala na pod, ruke na koljena, budi miran/mirna i
gledaj u mene.
4. Drite dijete za obraz da uspostavite kontakt oima, brojite naglas tri sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima , ako je mirno i gleda Vas u oi tri
sekunde, to znai da je dijete tano odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne dri stopala na podu, ruke na koljenima, ne miruje tri sekunde i ne gleda Vas
u oi, to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (D2) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
104
D1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj D, korak 2
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima,
bie mirno i gledae u uitelja tri sekunde prema uputama.
Datum kada je D 2 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se: stavi stopala na pod, ruke na koljena, budi miran/mirna i
gledaj u mene.
4. Dodirnite djetetov obraz kako bi vas pogledalo, zatim pokaite na vae oi, brojite naglas tri
sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima , ako je mirno i gleda u vas tri sekunde
tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne dri stopala na podu, ruke na koljenima, ne miruje tri sekunde i ne gleda vas
u oi, to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (D 3) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
105
D2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj D, korak 3
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima,
bie mirno i gledae u uitelja tri sekunde prema uputama.
Datum kada je D 3 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se: stavi stopala na pod, ruke na koljena, budi miran/mirna i
gledaj u mene.
4. Pokaite na vae oi. Brojite naglas tri sekunde.
5. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima, ako je mirno i gleda vas u oi tri sekunde,
to znai da je dijete tano odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne dri stopala na podu, ruke na koljenima, ne miruje tri sekunde i ne gleda Vas
u oi, to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (D4) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
106
D3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj D, korak 4
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima,
bie mirno i gledae u uitelja tri sekunde prema uputama.
Datum kada je D 4 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se: stavi stopala na pod, ruke na koljena, budi miran/mirna i
gledaj u mene.
4. Pokaite na vae oi. (Brojite u sebi tri sekunde).
5. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima , ako je mirno i gleda vas u oi tri sekunde,
to znai da je dijete tano odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne dri stopala na podu, ruke na koljenima, ne miruje tri sekunde i ne gleda Vas
u oi, to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na naredni korak (D5) kada dostigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
107
D4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj D, korak 5
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima,
bie mirno i gledae u uitelja tri sekunde prema uputama.
Datum kada je D 5 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Utelj/roditelj se priprema.
3. Recite: (Ime djeteta), pripremi se. (Nema podrke, nema glasnog brojanja).
4. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima , ako je mirno i gleda vas u oi tri sekunde,
to znai da je dijete tano odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne dri stopala na podu, ruke na koljenima, ne miruje tri sekunde i ne gleda vas
u oi, to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju
Dijete je zavrilo ovaj program kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih pokuaja.
108
D5
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj D, korak 6
PRIVLAENJE PANJE
eljeno ponaanje: Dijete e sjediti na stolici sa stopalima na podu, rukama na koljenima,
bie mirno i gledae u uitelja tri sekunde prema uputama.
Datum kada je D 6 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj se priprema.
3. Nema verbalne upute. Nema podrke. Nema glasnog brojanja.
4. Ako dijete dri stopala na podu, ruke na koljenima , ako je mirno i gleda vas u oi tri sekunde,
to znai da je dijete tano odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne dri stopala na podu, ruke na koljenima, ne miruje tri sekunde i ne gleda Vas
u oi, to znai da nije tano odgovorilo. Saekajte pet sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada dostigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
109
D6
P00u6RRK1I
01I1I1R 0R PRR11 uPu1u
0001 0RH0
Kada ste privukli djetetovu panju imate osnovu za sva budua poduavanja. Uspjeno
poduavanje zavisi od verbalnih instrukcija. Bilo da dijete ui da govori, da koristi kupatilo ili neku
drugu vjetinu, sve to zavisi od njegove mogunosti da prati verbalne instrukcije. Zbog toga je
veoma bitno da vae dijete naui pratiti verbalne instrukcije.
Svi oni koji su radili sa autistinim djetetom znaju da ova djeca ne odgovaraju kad ih pozovu
imenom, ne dolaze do roditelja kad ih pozovu, ili ne ponu ili ne prestanu raditi neto kada se to
od njih zatrai na normalan nain. Zadatke koje ostala djeca naue uz vrlo malo pomoi,
autistinoj djeci esto treba predstavljati na metodian i strukturalan nain. Ako ova djeca ne
naue pratiti verbalne instrukcije, veoma je teko s njima ii na javna mjesta, a teko je s
djetetom i kod kue, to moe imati ozbiljne posljedice na djetetov ivot.
Uprkos injenici da je sprovoenje programa ponaanja kojim se dijete ui da prati verbalne
instrukcije veoma dugotrajno i teko, vrijedno je vremena i napora kada uzmemo u obzir sve
posljedice po dijete ako to ne naui.
(Instrukcije kojima se dijete ui da dodje ovamo ukljuuju pomo druge odrasle osobe kao
sjenke. Ova osoba pokazuje djetetu odgovore koje ono treba da prui. To moe biti uraeno i
bez sjenke, ali onda je puno tee i due traje. Sa sjenkom, dijete ima optimalne uslove za
uspjeh).
110
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 1
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od 1,5 metar.
Datum kada je A 1 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
Definicija: Uitelj/roditelj broj 1 e davati instrukcije (instruktor).
Uitelj/roditelj broj 2 e izigravati osobu koja e podsticati dijete
na akciju (sjenka).
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na metar i po udaljenosti.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), dodji ovamo.
4. Sjenka, koja stoji iza djeteta, postavlja ruke na djetetova ramena i pomae djetetu da dodje
do instruktora (puna fizika podrka).
5. Ako dijete dodje bez opiranja, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije tano odgovorilo, sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (A2) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
111
A1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 2
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od 1,5 metar.
Datum kada je A 2 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na metar i po udaljenosti.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka, koja stoji iza djeteta, lagano postavlja ruke na djetetova ramena i njeno pomae
djetetu da dodje do instruktora (djelomina podrka).
5. Ako dijete dodje bez opiranja, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (A3) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
112
A2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 3
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od 1,5 metar.
Datum kada je A 3 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na metar i po udaljenosti.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka, koja stoji iza djeteta, lagano gurne dijete prema naprijed. Sjenka nakon toga ne dira
i ne pomae djetetu, ali se pomjera prema instruktoru kao to se pomjera i dijete (djelomina
podrka i praenje).
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (A4) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
113
A3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 4
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od 1,5 metar.
Datum kada je A 4 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na metar i po udaljenosti.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka stoji iza djeteta ali se ne kree prema instruktoru.
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (A5) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
114
A4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 5
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od 1,5 metar.
Datum kada je A 5 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na metar i po udaljenosti.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka stoji iza djeteta ali se ne kree prema instruktoru.
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (A6) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
115
A5
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 6
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od 1,5 metar.
Datum kada je A 6 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji na razliitim udaljenostima iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na metar i po udaljenosti.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (A7) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
116
A6
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 7
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od 1,5 metar.
Datum kada je A 7 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka ne uestvuje u ovom koraku.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na metar i po udaljenosti.
3. Instruktor kae:, (Ime djeteta), dodji ovamo.
4. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe zavriti ovaj program kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
117
A7
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 1
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od tri metra.
Datum kada je B 1 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
Definicija: Uitelj/roditelj broj 1 daje instrukcije (instruktor).
Uitelj/roditelj broj 2 e igrati ulogu osobe koja prua djetetu podrku (sjenka).
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta otprilike na udaljenosti od tri metra.
3. Instrukotor kae: (Ime djeteta), dodji ovamo.
4. Sjenka, stojei iza djeteta, postavlja svoje ruke na djetetova ramena i pomae djetetu da
dodje do instruktora (puna fizika podrka).
5. Ako dijete dodje bez opiranja, to znai da je ispravno odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (B2) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
118
B1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 2
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od tri metra.
Datum kada je B 2 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta na udaljenosti od otprilike tri metra.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka, stojei iza djeteta, lagano postavlja svoje ruke na djetetova ramena i njeno pomae
djetetu da dodje do instruktora (djelomina podrka).
5. Ako dijete doe bez opiranja, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (B3) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
119
B2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 3
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od tri metra.
Datum kada je B 3 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta na udaljenosti od otprilike tri metra.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka, stojei iza djeteta, lagano gura dijete naprijed. Sjenka potom ne dira i ne pomae
dijete, ali se pomjera prema instruktoru u isto vrijeme kad i dijete (djelomina podrka i
praenje).
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (B4) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
120
B3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 4
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od tri metra.
Datum kada je B 4 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta na udaljenosti od otprilike tri metra.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka stoji iza djeteta ali se ne pomjera prema instruktoru.
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (B5) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
121
B4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 5
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od tri metra.
Datum kada je B 5 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta na udaljenosti od otprilike tri metra.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka stoji iza djeteta ali se ne pomjera prema instruktoru.
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (B6) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
122
B5
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 6
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od tri metra.
Datum kada je B 6 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji na razliitim udaljenostima iza djeteta.
2. Instruktor stoji naspram djeteta na udaljenosti od otprilike tri metra.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (B7) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
123
B6
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj B, korak 7
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi u roku od 5 sekundi pratei uputu
doi ovamo, sa udaljenosti od tri metra.
Datum kada je B 7 program zapoeo: ______________ program zavren: _______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka ne uestvuje u ovom koraku.
2. Instruktor stoji naspram djeteta na udaljenosti od otprilike tri metra.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), dodji ovamo.
4. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo. Sjenka
treba da ponovi radnju.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe zavriti ovaj program kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
124
B7
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 1
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi, pratei uputu doi ovamo,
sa mjesta odakle ne vidi instruktora u roku od 5 sekundi.
Datum kada je C 1 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
Definicija: Uitelj/roditelj broj 1 daje instrukcije (instruktor).
Uitelj/roditelj broj 2 e igrati ulogu osobe koja podstie dijete (sjenka).
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji izvan vizualnog kontakta s djetetom.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka, stojei iza djeteta, postavlja svoje ruke na djetetova ramena i pomae djetetu da
doe do instruktora (puna fizika podrka).
5. Ako dijete doe bez opiranja, ispravno je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije tano odgovorilo, sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (C2) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
125
C1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 2
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi, pratei uputu doi ovamo,
sa mjesta odakle ne vidi instruktora u roku od 5 sekundi.
Datum kada je C 2 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji izvan vizualnog kontakta s djetetom.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka, stojei iza djeteta, lagano postavlja svoje ruke na djetetova ramena i njeno pomae
djetetu da doe do instruktora (djelomina podrka).
5. Ako dijete doe bez opiranja pri kontaktu, to znai da je ispravno odgovorilo. Pohvalite ga i
nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju
7. Ako se dijete opire, to znai da nije tano odgovorilo, sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (C3) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
126
C2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 3
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi, pratei uputu doi ovamo,
sa mjesta odakle ne vidi instruktora u roku od 5 sekundi.
Datum kada je C 3 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji izvan vizualnog kontakta s djetetom.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka, stojei iza djeteta, lagano gura dijete naprijed. Sjenka potomne dira i ne pomae djete,
ali se pomjera prema instruktoru u isto vrijeme kad i dijete (djelomina podrka i praenje).
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, ispravno je odgovorilo. Pohvalite ga i
nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne doe do instruktora u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo,
sjenka treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (C4) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
127
C3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 4
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi, pratei uputu doi ovamo,
sa mjesta odakle ne vidi instruktora u roku od 5 sekundi.
Datum kada je C 4 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji izvan vizualnog kontakta s djetetom.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka stoji iza djeteta ali se ne pomjera prema instruktoru.
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, ispravno je odgovorilo. Pohvalite ga i
nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo, sjenka
treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (C5) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
128
C4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 5
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi, pratei uputu doi ovamo,
sa mjesta odakle ne vidi instruktora u roku od 5 sekundi.
Datum kada je C 5 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji direktno iza djeteta.
2. Instruktor stoji izvan vizualnog kontakta s djetetom.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Sjenka stoji iza djeteta ali se ne pomjera prema instruktoru.
5. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, ispravno je odgovorilo. Pohvalite dijete i ga
nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo, sjenka
treba da ponovi radnju.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (C6) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
129
C5
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 6
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi, pratei uputu doi ovamo,
sa mjesta odakle ne vidi instruktora u roku od 5 sekundi.
Datum kada je C 6 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka stoji na razliitim udaljenostima iza djeteta.
2. Instruktor stoji izvan vizualnog kontakta s djetetom.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, ispravno je odgovorilo. Pohvalite ga i
nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo, sjenka
treba da ponovi radnju.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak (C7) kada postigne 80% tanih odgovora od 40
kontinuiranih pokuaja.
130
C6
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj C, korak 7
PRAENJE INSTRUKCIJA DOI OVAMO
eljeno ponaanje: Dijete e prii odrasloj osobi, pratei uputu doi ovamo,
sa mjesta odakle ne vidi instruktora u roku od 5 sekundi.
Datum kada je C 7 program zapoeo: ______________ program zavren:_______________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Sjenka ne uestvuje u ovom koraku.
2. Instruktor stoji izvan vizualnog kontakta s djetetom.
3. Instruktor kae: (Ime djeteta), doi ovamo.
4. Ako dijete prie instruktoru u roku od 5 sekundi, ispravno je odgovorilo. Pohvalite dijete i ga
nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne prie instruktoru u roku od 5 sekundi, to znai da nije tano odgovorilo, sjenka
treba da ponovi radnju.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe zavriti ovaj program kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
131
C7
PODUAVANJE
DJETETA DA PRATI
UPUTU USTANI
Dijete mora shvatiti da je za njega loe ako ignorie ljudski glas. Zato je osnovni cilj ovog prvog
programa praenja uputa da se dijete naui da slua i odgovara. Dijete mora postati svjesno
znaenja vaih rijei.
Odabrali smo uputu Ustani jer se uz punu fiziku podrku lako moe dobiti taan odgovor.
132
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za korak 1
PRAENJE INSTRUKCIJA USTANI
eljeno ponaanje: Dijete e pratei uputu ustati u roku od 3 sekunde.
Datum kada je korak 1 zapoeo: ________________ program zavren: __________________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj ustaje.
3. Recite: (Ime djeteta), ustani.
4. Uzmite dijete za ruku ili rame i podstaknite ga da ustane. Drite dijete u mjestu 3 sekunde.
5. Ako dijete ustane bez opiranja, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije odgovorilo tano, saekajte 5 sekundi i/ili pokuajte
ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
133
1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za korak 2
PRAENJE INSTRUKCIJA USTANI
eljeno ponaanje: Dijete e pratei uputu ustati u roku od 3 sekunde.
Datum kada je korak 2 zapoeo: ________________ program zavren: __________________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj ustaje.
3. Kae: (Ime djeteta), ustani.
4. Lagano dodirnite djetetova ramena ili drugi dio tijela kako biste mu pokazali da treba ustati.
Zadrite ruku na djetetu da bi stajalo u mjestu 3 sekunde.
5. Ako dijete stoji bez opiranja 3 sekunde i ostane stojei, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i
nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire ili ne stoji 3 sekunde, to znai da nije odgovorilo tano. Saekajte 5
sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
134
2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za korak 3
PRAENJE INSTRUKCIJA USTANI
eljeno ponaanje: Dijete e pratei uputu ustati u roku od 3 sekunde.
Datum kada je korak 3 zapoeo: ________________ program zavren: __________________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj ustaje.
3. Kae: (Ime djeteta), ustani.
4. Bez podrke u ovom koraku.
5. Ako dijete ustane bez opiranja u roku od 3 sekunde i ostane stojei, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire ili ne ustane u roku od 3 sekunde, to znai da nije odgovorilo tano.
Saekajte 5 sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
135
3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za korak 4
PRAENJE INSTRUKCIJA USTANI
eljeno ponaanje: Dijete e pratei uputu ustati u roku od 3 sekunde.
Datum kada je korak 1 zapoeo: ________________ program zavren: __________________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Recite: (Ime djeteta), ustani. (Bez pruanja primjera, bez podrke).
3. Ako dijete ustane bez opiranja u roku od 3 sekunde i ostane stojei, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
4. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
5. Ako se dijete opire ili ne ustane u roku od 3 sekunde, to znai da nije odgovorilo tano.
Saekajte 5 sekundi i/ili pokuajte ponovo.
6. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
136
4
P00u6RRK1I
01I1I1R 0R 1H111RR
Autistina djeca obino ne imitiraju druge. Prije nego to naui govoriti, djete treba da naui
imitirati.
Ponite sa veim motornim aktivnostima imitacije, preko suptilnijih motornih aktivnosti
zavravajui sa motornim aktivnostima koje ukljuuju lice i usta tako da time moete uiti dijete
da imitira zvukove i sloenije rijei.
137
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za korak 1
PRAENJE INSTRUKCIJA (IMITIRANJE)
eljeno ponaanje: Kada uitelj/roditelj kae uradi ovo i pokae ta treba uraditi,
dijete e imitirati ono to radi uitelj/roditelj.
Datum kada je korak 1 zapoeo: ________________ program zavren: __________________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj kae Uradi ovo.
3. Uitelj/roditelj pokazuje djetetu ta treba uraditi, kao npr: pljesnuti rukama, dodirnuti nos,
dodirnuti usta, podii ruku.
4. Uzmite djetetove ruke i podstaknite dijete da uradi isto.
5. Ako dijete uradi to to traite u roku od 3 sekunde bez opiranja, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire, to znai da nije odgovorilo tano. Saekajte 5 sekundi i/ili pokuajte
ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
138
1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za korak 2
PRAENJE INSTRUKCIJA (IMITIRANJE)
eljeno ponaanje: Kada uitelj/roditelj kae uradi ovo i pokae ta treba uraditi,
dijete e imitirati ono to radi uitelj/roditelj.
Datum kada je korak 2 zapoeo: ________________ program zavren: __________________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj kae Uradi ovo.
3. Uitelj/roditelj pokazuje djetetu ta treba uraditi (prua primjer), kao to je pljesnuti rukama.
4. Lagano dodirnite djetetove ruke, pomaui mu da uradi isto.
5. Ako dijete uradi to to traite u roku od 3 sekunde bez opiranja, tano je odgovorilo.
Pohvalite ga i nagradite.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete opire ili ne imitira to to ste vi uradili, to znai da nije odgovorilo tano.
Saekajte 5 sekundi i/ili pokuajte ponovo.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
139
2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za korak 3
PRAENJE INSTRUKCIJA (IMITIRANJE)
eljeno ponaanje: Kada uitelj/roditelj kae uradi ovo i pokae ta treba uraditi,
dijete e imitirati ono to radi uitelj/roditelj.
Datum kada je korak 3 zapoeo: ________________ program zavren: __________________
Instrukcije za uitelja/roditelja:
1. Dijete i uitelj/roditelj sjede jedno naspram drugog.
2. Uitelj/roditelj kae Uradi ovo.
3. Uitelj/roditelj poduzima neku akciju.
4. Ako dijete uradi isto u roku od 3 sekunde, tano je odgovorilo. Pohvalite ga i nagradite.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako dijete ne imitira akciju u roku od 3 sekunde, to znai da nije odgovorilo tano. Saekajte
5 sekundi i/ili pokuajte ponovo.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
Dijete moe prei na slijedei korak kada postigne 80% tanih odgovora od 40 kontinuiranih
pokuaja.
140
3
SHRK11RK1I 1I1 II1H1KR611R
KIPR1IR600IK06 1I1
SRH0P0R1I0u1u6I6 P0KRSRK1R
Samostimulacija
Svaki ovjek ima neki oblik samostimulacije, prekriiti noge i lupnuti stopalima, tapkati prstima,
vui kosu itd. Autistina djeca i druga djeca s poremeajima u razvoju pretjeruju u
samostimulirajuem ponaanju. Oni pretjeruju u aktivnostima koje poduzimaju kao i u nainu na
koji ih izvode. Na primjer, neka autistina djeca tresu glavom vie od 20 puta u minuti. Neka od
njih mau rukama goredolje vie minuta ili ak sati. Neka mogu nepomino gledati u neku taku
dui vremenski period. Tako je samostimuliranje poseban problem kada pristupimo poduavanju
autistine djece novom ponaanju.
Karakteristike samostimulacije su:
1. neobian oblik ponaanja;
2. frekvencija kojom se ispoljava to ponaanje;
3. okolina u kojoj se ispoljava
4. sposobnost ili volja djeteta da prestane sa samostimulirajuim ponaanjem
kad se od njega to zatrai.
ta uzrokuje samostimuliranje?
Niko ne zna zato autistina djeca vre samostimulirajue radnje. Neki pretpostavljaju da kada
vanjska stimulacija padne ispod odreenog individualnog nivoa, autistino dijete proizvodi svoju
vlastitu stimulaciju, tako da na taj nain obezbjedjuje povratnu spregu ka samom sebi. Drugi
teoretiu da dijete to radi da bi izbalansiralo pretjeranu stimulaciju koja dolazi iz okoline, a koju
autistino dijete nije u mogunosti da procesira. Mi znamo da je samostimulacija ohrabrujua za
pojedinca. Neka djeca bi radije da rade neto drugo nego da jedu. Samostimulirajua ponaanja
se najee deavaju ako je djetetu dosadno, ako je uzbudjeno ili tjeskobno.Mi takoe znamo
da se samostimulirajue ponaanje moe kontrolisati.
Zato kontrolisati samostimulirajue ponaanje?
Postoji temeljito istraivanje koje indicira da samostimulirajue ponaanje ima negativan uticaj
na uenje. Nemogue je da dijete radi zadatak ili da ostvari vezu sa drugom osobom ako
neprestano mae rukama. Panja koju treba da usmjeri na uenje ili na drutvenu okolinu je
onemoguena ili potpuno blokirana djetetovim samostimulativnim ponaanjem.
Autistina djeca su daleko iza svojih vrnjaka pri izvrenju akademskih zadataka, jezika i
odgovarajuih drutvenih sposobnosti, tako da samostimulacija mora biti reducirana u cilju
njihovog uenja i napredovanja.
Ipak, na cilj nije da se takvo ponaanje u potpunosti izbrie. Kada se dijete nalazi u
nestruktuiranoj okolini, dijete se moe baviti takvim aktivnostima. Program za reduciranje
samostimulirajueg ponaanja treba se koristiti samo onda kada se od djeteta oekuje da
pokae odgovarajue ponaanje.
141
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 1
UKLANJANJE NEPRILAGOENOG PONAANJA
Datum kada je A 1 program zapoeo: _______________ program zavren: ______________
Instrukcije za roditelja/terapeuta:
Djetetu e biti pruena maksimalna pomo pri koritenju igrake, kaike ili bilo koje druge
stvari koja se koristi pri uenju (puna fizika podrka).
1. Roditelj/uitelj sjedi djetetu iza lea (odakle ima lagan pristup djetetovoj ruci)
2. Roditelj/uitelj usmjerava djetetovo ponaanje (gura auti).
3. Recite: (Ime djeteta), gurni auti.
4. Roditelj/uitelj prislanja svoju ruku na djetetovu ruku i povlai auti u eljenom pravcu 1 do
2 minute.
5. Nagradite dijete.
142
A1
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 2
UKLANJANJE NEPRILAGOENOG PONAANJA
Datum kada je A 2 program zapoeo: _______________ program zavren: ______________
Instrukcije za roditelja/terapeuta:
Djetetu pruate samo djelominu podrku; lagano dodirnite njegovu ruku da ga potaknete
na aktivnost.
1. Roditelj/terapeut sjedi djetetu iza lea.
2. Roditelj/terapeut usmjerava djetetovo ponaanje.
3. Recite: (Ime djeteta), gurni auti.
4. Djelomino podstaknite dijete na akciju.
5. Ako se dijete pone igrati igrakom u roku od 3 sekunde, nagradite ga.
6. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
7. Ako se dijete ne pone igrati igrakom u roku od 3 sekunde, ignoriite ga 5 sekundi.
8. Upiite minus () u vau evidenciju.
143
A2
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 3
UKLANJANJE NEPRILAGOENOG PONAANJA
Datum kada je A 3 program zapoeo: _______________ program zavren: ______________
Instrukcije za roditelja/terapeuta:
Nema fizikog kontakta u ovom koraku.
1. Roditelj/uitelj sjedi djetetu iza lea.
2. Roditelj/uitelj usmjerava djetetovo ponaanje.
3. Recite (Ime djeteta), gurni auti.
4. Ako se dijete pone igrati igrakom u roku od 3 sekunde, nagradite ga.
5. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
6. Ako se dijete ne pone igrati igrakom u roku od 3 sekunde, ignoriite ga 5 sekundi.
7. Upiite minus () u vau evidenciju.
144
A3
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 4
UKLANJANJE NEPRILAGOENOG PONAANJA
Datum kada je A 4 program zapoeo: _______________ program zavren: ______________
Instrukcije za roditelja/terapeuta:
Nema fizikog kontakta u ovom koraku.
1. Roditelj/terapeut sjedi djetetu iza lea.
2. Recite: (Ime djeteta), gurni auti.
3. Ako se dijete pone igrati igrakom u roku od 3 sekunde, nagradite ga.
4. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
5. Ako se dijete ne pone igrati igrakom u roku od 3 sekunde, ignoriite ga 5 sekundi.
6. Upiite minus () u vau evidenciju.
145
A4
Ime djeteta _______________________________ Podaci od ___________do ____________
Instrukcije i evidencija za cilj A, korak 5
UKLANJANJE NEPRILAGOENOG PONAANJA
Datum kada je A 5 program zapoeo: _______________ program zavren: ______________
Instrukcije za roditelja/terapeuta:
1. Pokaite djetetu igraku.
2. Ako se dijete pone igrati igrakom, nagradite ga.
3. Upiite plus (+) u vau evidenciju.
4. Ako se dijete ne pone igarti igrakom u roku od 3 sekunde, ignoriite ga 5 sekundi.
5. Upiite minus () u vau evidenciju.
146
A5
uSP1ISK1
PR1H1IR1
12 PRRKSI
150
Predvjebe za pisanje
P1IS6RK1K
Praktinu vjebu sa pjeanikom smatram vrlo efikasnom, uspjenom i za djecu interesantnom,
a istovremeno jednostavnom i prihvatljivom metodom za obradu i vjebe nastavnih jedinica iz
hrvatskog jezika. Tu posebno mislim na obradu slova (tiskanih i pisanih), kao i predvjebe za
pisanje.
Vjebu smatram uspjenom jer dijete usvaja gradivo (pisanje crta, tiskanih i pisanih slova, itd.)
bez napora, pritiska i gra u prstima. Uz to je ukljueno ulo dodira (kaiprst, pijesak). Za
povlaenje se moe koristiti i tapi umjesto prsta, ukoliko uenik ima neko kono oboljenje.
Ovom metodom uenici upoznaju pravilno pisanje svih slova, crta, brojeva, veliina (crtaju vee
manje, blie dalje, lijevo desno). Mogunosti u primjeni su ogromne.
Najei oblik rada je individualan, a u nekim sluajevima moe se primijeniti i rad u paru. Npr.
jedan uenik pie veliko slovo, drugi malo i obrnuto. Odjeljenski pjeanik je dovoljno prostran
da ima mjesta za rad u paru.
Za ovu metodu potreban je vei sanduk, po mogunosti podignut od tla, i ispunjen sasvim sitnim
rijenim pijeskom na kojem ostaje trag onog to piemo, crtamo.. U naem razredu je sanduk na
tokovima, ali on vrsto stoji i ne pomjera se pri radu jer je pritisnut pijeskom, a moe se i
premjetati po potrebi. Na isti nain moe se napraviti manji pjeanik (individualni) koji moe
stati na klupu ili radni stol tako da dijete sjedei radi zadano. Po pijesku dijete lako pie i lako
brie dok ne savlada pravilno pokret i onda prelazi na rad u biljenicu.
Metoda je prihvatljiva za sve kategorije djece jer nije teka, interesantna je, a pomae im da
lake savladaju zahtjev. To im je onda i motiv za dalji rad. Jedino u rijetkim sluajevima, naprimjer
ako dijete ima neki problem u vidu konog oboljenja i slino, onda za rad kao olovku ne koristi
prste ve pruti. Dakle, ova metoda je prihvatljiva za sve.
Mogunost korelacije i uope primjene je velika. Naroito u jeziku, matematici, prirodi i drutvu
(reljefi, strane svijeta, likovna kultura). Zapravo, osim glazbene kulture, za svaki predmet moe
se izvesti neka vjeba.
Ova vjezba ima naroito iroku primjenu u prvom, pa i u drugom, razredu, naravno, ovisno i o
kategoriji djeteta.
151
Matematika
SRB1RRK1I
1 00u21HRK1I S PRIIR20H
Djeca teko usvajaju pojam desetice, a posebno teko usvajaju sabiranje i oduzimanje sa
prelazom preko desetice.
U pedagokoj praksi ima vie naina za usvajanje navedenog gradiva. Jedan od dobro
prihvaenih u praksi je slijedei:
Na ruci je pet prstiju, dvije ruke imaju deset prstiju - to djeca lake usvajaju. Kada dijete shvati
da jednu deseticu ini deset jedinica i kada je sigurno u odbrojavanju od 1 10 i nazad, onda
sve ide lake.
Vano je da materijal bude primjeren djeci (voe, kockice, kuglice) da ga moe taktilno osjetiti i
odbrojati, redati ili nizati. Tek tada je pojam desetice usvojen. Nije bitno da dijete na poetku zna
da je to + ili -, vano je da zna je li vie ili manje. Isto tako dijete treba da prepozna da desetica
moe biti ista (svih deset elemenata) i da ako je manje, desetica nije ista.
ista desetica, sastavljena od 10 elemenata (jedinica).
Nije ista desetica, nepotpuna je, sastavljena od 8 elemenata.
152
Sobirone
8 + 6 = (8 + 2) + 4 = 10 + 4 = 14
8 + 6 = (8 + 2) + 4 = 10 + 4 = 14
2 4
0duziwone
14 6 =
14 6 = (14 4) 2 = 8
Kod oduzimanja se koristi princip oslobaanja skupa od jedinica preko desetice da se dobije
ista desetica i onda oduzimanje dvije jedinice. Potrebno je koristiti didaktiki materijal, ali i
grafiko prikazivanje, jer je to oiglednije za dijete.
Na ovaj nain djeca imenuju aplikacije i predmete, usvajaju nove pojmove, a ako se koristi voe
i povre, ostvaruje se i korelacija sa Poznavanjem prirode i drutva.
153
Poznavanje prirode i drutva
21011K1I,00HR6I
1 01I1I
Mora se priznati da je teko shvatiti prirodne odnose meu pojavama, smjenu godinjih doba, i
druge pojave. Zbog toga elim da vam opiem as ponavljanja iz predmeta Priroda i drutvo.
Dugo razmiljajui kako da podstaknem uenike na ovom asu pa da tih 40 minuta postane
ujedno i razonoda i ponavljanje nauenog gradiva, dola sam na ideju da osmislim as kao kviz.
Na prolim asovima crtali smo divlje i domae ivotinje tako da svi uenici imaju te crtee
svaka ivotinja na posebnom listu. Na dva plakata su ivotinje i njihovi mladunci. Kao nastavna
sredstva donijela sam jaje, mlijeko, vunu, komadi mesa i, naravno, kasetu na kojoj su snimljeni
glasovi ivotinja.
Na tabli piem imena svih uenika iz odjeljenja. Oblik rada je frontalni. Moram napomenuti da su
sva djeca maksimalno ukljuena u rad, jer ko osvoji najvie bodova u kvizu postaje pobjednik i
dobija nagradu (prva nagrada je velika okolada, a druga nagrada je sveska), dok ostali uenici
koji osvoje bar jedan bod dobijaju bombonu.
Evo nekih pitanja koja postavljam djeci:

Koja se divlja ivotinja hrani drugim ivotinjama?

(digni njenu sliku) 2 boda

Koja domaa ivotinja daje ovo?

(pokazujem mlijeko) 2 boda

Koja se ivotinja ovako oglaava?

(pustim glasanje konja sa kasetofona) 3 boda

Nacrtaj ivotinju i napii ime ivotinje koja nosi ovo.

(pokaem jaje) 6 bodova
Primijetila sam da se sva djeca trude da na najbolji nain odgovore, jer sa nagradom dolazi i
dobra ocjena. Na ovaj nain budi se pozitivan takmiarski duh u odjeljenju, razvija se panja i
miljenje. as je neobian i nesvakidanji, nije monoton, i daje izvrsne rezultate.
Napominjem jo i to da ne postoji kategorija djece koja ne mogu pratiti ovaj metod, jer, kao to
sam ve rekla, svi uenici su maksimalno ukljueni i motivirani nagradom.
Korelacija je mogua sa likovnom i muzikom kulturom, kao i sa bosanskim jezikom.
154
Maternji jezik
P1SRK1I II1K06 SI0R
Na poetku asa igramo igru Imena. Uz svoje ime uenik treba rei rije sa istim poetnim
slovom, npr. Maja marama. Nakon toga, uenicima podijelite bedeve na koje treba da napiu
svoje ime i prezime.
Kakvim poetnim slovom piemo ime i prezime?
Druga igra pod nazivom ta se krije iza slova?. Na plakatu se nalaze pokrivena imena gradova,
sela, rijeka i planina. Papiri kojim su pokrivena imena na sebi imaju nacrtano selo ili planinu,
rijeku ili grad, i ispisano poetno slovo imena. Uenici otkrivaju polja iza slova.
Kakvim poetnim slovom piemo imena rijeka, gradova, sela i planina? (Zakljuak se zapisuje
na tablu kredama u boji.)
Ova vjeba se pokazala jako uspjenom. Djeca pokazuju veliku zainteresovanost za otkrivanje
novog i skrivenog, te na taj nain stiu nova znanja.
Vjeba daje najbolje rezultate u grupnom radu zbog razvijanja takmiarskog duha uenika.
Potrebna sredstva za izvoenje ove vjebe su papir, makaze, boje, ljepilo i bedevi.
Vjeba se moe primijeniti u svim predmetima, a korelacija sa npr. likovnim odgojem je
neophodna.
155
Priprema za poetno itanje i pisanje
1I2BI PIR6IP611I
1 6RRF0H010R1KI
Pred djecu donijeti izrezane i obojene elemente valjka, kocke, kvadra i piramide napravljene od
stiropora. Elementi su u crvenoj, utoj, plavoj i zelenoj boji, a raznih veliina.
1. Djeca dobiju kocku i piramidu iste boje da sagrade kuu.
2. Izmijeane raznobojne kocke i piramide dijete odabire adekvatne boje
za gradnju kue.
3. Svi elementi su zajedno izmijeani dijete odabire adekvatne boje i oblike
za gradnju kue.
4. Prepoznavanje identifikacija najvee i najmanje kue, prepoznavanje kua
po bojama, itd.
5. Redanje kua u nizu vodoravno.
6. Slaganje elemenata u kulu uspravno.
7. Redanje elemenata po boji, obliku, veliini.
Za posmatranje predmeta po navedenom zadatku mogu se koristiti plastine ae raznih boja i
veliina, klupad vune raznih boja i veliina, omoti od okolade, zrnevlje graha u raznim bojama
i veliinama. Moete donijeti i dugmad razliitih boja i veliina.
156
Upoznavanje ue okoline
KRI1RK1I uI160H -
RR2600R KR PI06K1Ku
Djecu treba izvesti na ulicu, recimo na pijani dan. Prvo im pokazati ulicu koja je puna prolaznika,
a onda ulicu koja je manje pjeaki frekventna.
Pokuajte etati trotoarom, zastajkivati na sredini trotoara, razgovarati uz obraanje panje na
prolaznike koji vam dolaze iza lea i u susret. Oni vas zaobilaze, silaze na kolovoz jer im
smetate.
Zakljuak: razgovor vodimo po strani trotoara i ne zadravamo se dugo.
Nastavnik podijeli uenike u 2-3 grupe koje imaju svoje vodie po jedan roditelj koji ima
zadatak da povede djecu u susret drugoj grupi i pazi kako e voditi razgovor, da li na sredini
plonika ili po strani.
Nastavnik te situacije snimi kamerom ili foto-aparatom.
Uz ovu aktivnost mogu se provjeriti sposobnosti prelaska ulice na oznaenim i neoznaenim
mjestima.
Povratak u uionicu i razgovor o svemu to su djeca doivjela.
Ovo e poboljati jezik i komunikaciju kroz opis ulice, prolaznika, trgovina, vremenskih prilika.
Podijeliti temu sa drugima.
Pozvati grupu uenika susjedno odjeljenje i na flanelografu prezentirati kretanje prolaznika na
trotoaru i auta po kolovozu uz pomo pripremljenih aplikacija na likovnom i radnom odgoju.
Ovu aktivnost moemo izvesti u uionici pomou autia i ljudskih figurica po nacrtanoj cesti i
obiljeenom trotoaru.
Vjeba je uspjena jer se dijete direktno ukljuuje u komunikaciju u saobraaju, ukljuena su
ula vida, dodira, sluha, osjeta, tj. ono uje glasove, umove, zvukove, identifikuje ih, dodiruje
ljude, susree poznanike i drui se, oslobaa se samoe, socijalizira se.
Kroz ovu vjebu dijete stie nova iskustva i vjetine:

Komuniciranje na cesti,

Sigurnost u saobraaju,

Samostalnost,

Svjesnost da nisi sam,

Odabiranje pravog mjesta za razgovor.

Isto tako, dijete se drui sa drugom djecom, spoznaje da ima puno ljudi za vrijeme pijanog dana,
puno prodavaa na jednom mjestu, da se mogu kupiti razni artikli od igraaka, voa i povra,
do tekstila. Takoe spoznaje kako se treba kretati meu masom ljudi, kako se na ploniku ne treba
zadravati bez potrebe, kako treba voditi razgovor po strani, pozdraviti poznanike, itd.
Kod hiperaktivne djece, kao i kod djece koja se boje guve, ovu vjebu je tee primijeniti zbog
nepredvidivih situacija i straha od saobraaja.
157
Poznavanje prirode i drutva
B1I1KR SI RR211R
12 S1IHIKKI
Za sticanje novog znanja iz predmeta Poznavanje prirode i drutva najee koristim metode
posmatranja, eksperimenta, pokazivanja i objanjavanja.
Na as se donese nekoliko sjemenki graha. Neke sjemenke namoimo u vodi, a druge ostavimo
suhe i vrimo usporedbu namoenih i suhih sjemenki.
Sjemenke koje su bile u vodi su nabubrile poveale se. Voda je ula kroz mjesto kojim je
sjemenka bila privrena za mahunu (noiem odvojiti dijelove sjemenke). Sjemenku graha
obavija opna koja se zove lupina. Ispod lupine su dva klina listia (supke). Na mjestu gdje se
one dre vidi se klica. Iz klice e se u povoljnim uvjetima razviti mlada biljka. Za klijanje je
potrebna zdrava sjemenka, dovoljno vlage (vode), zrak, toplina i pogodno tlo.
Zadatak:
U posudu s vlanom zemljom zasaditi sjemenke graha, posmatrati njihov razvoj i zapisivati
promjene.
Ovu praktinu vjebu rade svi uenici, svaki od njih potapa sjemenku u vodu i usporeuje je sa
suhom sjemenkom. Tako se djeca na oigledan nain upoznaju sa dijelovima sjemenke i
samostalno dolaze do novog znanja. Djeca takoe uviaju kako sama mogu doi do novog
znanja, novog iskustva.
Postoji mogunost korelacije sa likovnom kulturom i hrvatskim jezikom preko govorne vjebe,
opisivanja, razvoja govornih i komunikativnih sposobnosti.
158
Matematika
2R 1I0RK 1SI
Vrlo vaan pojam u vezi sa glavnim brojevima je odnos izmeu susjednih glavnih brojeva. Vano
je da djeca shvate ne samo ta je etiri u etiri nego i da skup etiri predmeta sadri za jedan
vie od skupa od tri elementa predmeta. Slike ili predmeti mogu posluiti kao polazna taka za
priu ili pjesmicu poput ove:
Jedan zei nije znao ta
Doao jo jedan, pa su bila dva.
Dva zeia pili mlijeko ko i mi,
Doao je jo jedan pa su bila tri.
Tri zeia u balonu ko leptiri letjeli
Doao je jo jedan, pa su bila etiri.
etiri zeia pola u svijet,
Doao je jo jedan, pa ih bilo pet.
Pet zeia vragolana, to jest jest
Doao jo jedan pa ih bilo est.
Djeca odglume pjesmicu o zeiima i od ponuenih elemenata (kockica, olovki) sloe neku
zbirku i proiruju je. Vjeba je vrlo uspjena zato to su sva djeca aktivna i usvajaju nove
sadraje na zabavan nain. Uenici stiu znanja o radu u grupi, o zavisnosti i povezanosti
lanova grupe, o kreativnosti i odgovornosti.
Za ovu realizaciju potreban je rad u grupi, nastavni listii sa crteima zeia i razni elementi. Sva
djeca mogu biti ukljuena u rad, jer i ako ne znaju razgovjetno govoriti, mogu odglumiti, i obratno.
Mogua je korelacija sa predmetom Poznavanje prirode i drutva, gdje se djeca meusobno
upoznaju.
159
Matematika
SKuP 00 6 IIIHIKR1R
Pri obradi skupa od 5 elemenata koristim skup zvani kua, koji pokazuje odnose meu
elementima kako bi se djeci pomoglo da usvoje koncept broja 5. Istovremeno djeca ponavljaju
sabiranje do broja pet, koje su ve savladala.
Ovakvom realizacijom uenici razvijaju kreativnost, matu, kao i logiko miljenje, pamenje, te
vre korekciju ranije pogreno steenih znanja.
160
Briga o sebi
Razvoj govora i jezika
001I6R
U radu koristim konkretan materijal da bi se djeca kroz igru podstakla na rad. Na velikom stolu
nalazi se velika lutka i oko nje odjevni predmeti, potrebni i nepotrebni (kapa, slamnati eir,
rukavice vunene i ipkane, pleteni al, al od tila, debeli zimski demper, itd.). Oko stola sjede
djeca i posmatraju, imenuju ta vide i za ta to slui. Razgovaramo. Ja dajem informacije i upute.
Istrauju koji odjevni predmeti mogu da se obuku u zimskom periodu, jer smo na osnovu
diskusije i razgovora saznali da je potrebna zimska odjea i zajedniki oblaimo lutku. Ja dajem
upute, a oni oblae lutku uz moje podsticanje i verbalnu podrku. U nastavku rada igramo igru
U trgovini podjela uloga. Nakon igre u kojoj su se djeca opustila, ilustrujemo odjevni zimski
predmet koji elimo pokloniti drugarici (crte je pripremljen, djeca samo boje).
U toku cijelog rada vodi se diskusija uz laganu muziku koja ne ometa, ali oputa djecu. as
zavravamo metodom prisjeanja tako to djeca slau slagalicu Obuci me.
Smatram da e se sadraj uspjeno realizovati ako se upotrijebi vie metoda i postupaka.
Primjenom svih ovih metoda i postupaka, upotrebom svih ula (i djeijih i mojih), dolazimo do
praktinih primjenljivosti svih sadraja.
U toku rada primjenjujemo sve oblike rada individualni, grupni i frontalni. Bez konkretnih
didaktikih materijala bilo bi nemogue usvojiti ak i najjednostavniji sadraj (kasetofon,
televizor, slagalice, prirodni eksponati, bojice, papir, ljepilo, modeli, slike, itd.).
Korelacija sa predmetima Likovno vaspitanje, Poznavanje okoline, Muziko vaspitanje, Razvoj
psihomotorike, Radno vaspitanje.
161
Jezik i knjievnost
1I2BR 611RK1R
1 P1SRK1R
(iIus1rovono krizoIko)
Nakon to su uenici savladali sva slova i poetno itanje i pisanje, jako dobre rezultate postigla
sam rjeavanjem jednostavnijih ilustrovanih krialjki.
Uenici dobiju ilustrovanu krialjku, pa zajedno imenujemo sve predmete koji su na crteima i
nauimo manje poznate pojmove. Ukoliko se uenici prvi put susreu sa nekim pojmom, onda,
ovisno o njihovom interesovanju, o pojmu treba rei ono to je najzanimljivije (ponekad pojmove
naemo u enciklopediji i proitamo ono to je najinteresantnije, npr. pelikan ptica izgled, gdje
ivi, ime se hrani, itd.).
Zatim analiziramo bilo koji pojam, npr. KREVET rije od est slova, prvo slovo je K i imenujemo
sve glasove po redu K R E V E T. U krialjci traimo slovo K i mjesto gdje bismo mogli upisati
tu rije (brojanjem praznih polja).
Uenicima pomagati koliko je potrebno i upoznavati ih i sa sinonimima za pojedine pojmove
(lopov tat, katanac lokot).
Vjeba je vrlo uspjena, jer uenici na zanimljiv, oigledan nain usvajaju itanje i pisanje i
motivirani su za rad do konanog rjeenja cijele krialjke.
Uenici uvjebavaju itanje i pisanje, glasovnu i slogovnu ralambu rijei (to je inae problem
kod ove djece), usvajaju nove pojmove i manje poznate rijei.
Vjeba se moe raditi individualno ili u paru, pa ak i grupno, ovisno o broju djece u odjeljenju,
i naravno, o sposobnosti uenika.
Vjeba je prihvatljiva jer su za nju potrebna minimalna materijalna sredstva papir i ilustrovane
krialjke koje se mogu pronai u djeijim asopisima kao to je Vesela sveska i sl.
Vjeba se ne moe primijeniti samo sa djecom kod koje je nerazvijena motorika ake.
Korelacija je mogua sa vie nastavnih predmeta, ovisno o pojmovima koji se nalaze u krialjci
(poznavanje prirode, historija, geografija, itd.) i nastavniku koji pojmove objanjava koliko e
rei o nekom pojmu i slino.
162
Ananas, as, eskim, arena, lanac, ruksak, brk, kavez, kamile, reketi, ah, okuka, noga, tat,
vjeverica, strip, krateri, plast,
163
Matematika
KR1I 1 PRRI I1K11I
Ovu vjebu iz matematike koristim za razvijanje psihomotornih sposobnosti, bogaenje
senzomotornih iskustava, shvatanje elementranih pojmova o prostoru, snalaenje u sredini u
kojo se dijete nalazi.
Na tabli nacrtamo krivu i pravu liniju i zajednini uoavamo razliku meu njima. Od djece traimo
odgovor: Na ta vas podsjea kriva linija? (na talas, n aputi u selu, i sl.) Uenici samostalno
crtaju linije u svoje sveske.
Dva uenika zatim zateu konopac. Djeca uoavaju da je on prav. Onda istim konopcem pravimo
krug, puti, rijeku. Uenici uovaju razliku. Crtamo u svesci rijeku, puti, trik za suenje vea,
pa sve to obojimo.
U blioj okolini nalazimo priomjere krivih i pravih linija (pertla, trik, konopac za preskakanje).
Uenicima koji nisu dobro shvatili nastavnu jedinicu pruam dodatnu podrku.
164
Matematika
1R1K1 R6IK11
Ova vjeba se treba prilagoditi nivou uenikog znanja. Uenici najprije napiu abecedu u
zadanu tabelu (A ) i brojeve ispod slova, opet ovisno o njihovom znanju.
Tabela 1.
Ova tabela je klju za rjeavanje ifriranog zadatka i igre Tajni agenti. Igra je takmiarskog
karaktera i u njoj mogu uestvovati uenici cijelog odjeljenja, ali zadaci se mijenjaju ovisno o
tome koji razred djeca pohaaju.
U tabeli 2. djeca prvo rjeavaju zadatke, zatim ispisuju rjeenje u redak ifra i u tabeli 1.
pronalaze rjeenje ifre slovo. Ako sve zadatke rijee tano, dobie pravilno rjeenje i u ovom
sluaju nagradu, bombone.
Naveu primjer samo jednog zadatka koji su radili uenici V razreda, a nagrada su bile
bombone sakrivene u ormanu.
Tabela 2.
165
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
A B C D D E F
11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
G H I J K L LJ M N NJ
21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
O P R S T U V Z
Zadatak 2220 18+3 202 4240 11+10 9+10 2920
ifra 2 21 18 2 1 19 9
Slovo B O M B O N E
Zadatak 14+10 20+7 5023
ifra 24 27 27
Slovo S U U
Zadatak 10079 13+10 9 x 2 1 x 1 5031 9 x 3
ifra 21 23 18 1 19 27
Slovo O R M A N U
Vjeba je interesantna, motivirajua i svi ele da tano i, naravno, to prije otkriju rjeenje tajne
poruke, a ue kroz igru i zabavu.
Uenici vjebaju zadatke, a zadaci se mogu prilagoditi veini oblasti iz matematike vano je da
su dobro osmiljeni i da su rezultati u rasponu od 1 do 30. Ovu igru moete koristiti na asu
uvjebavanja usvojenog gradiva, a poruke mogu biti razliite.
Uenici zadatke rade individualno, ali mogu i grupno ovisno o broju uenika u odjeljenju.
Za igru su potrebna minimalna materijalna sredstva papir, dobro osmiljeni zadaci i eventualna
nagrada.
Igra se moe primijeniti kod sve djece koja su savladala poetno itanje i pisanje, a zadatke iz
matematike prilagoavate znanju uenika. Oigledna je korelacija sa bosanskim jezikom.
166
Razvoj govora
Elementarno opismenjavanje
PRIP02KRRK1I
PRI0HI1R
U radu sa djecom sa umjerenom mentalnom zaostalou esto koristim vjebu prepoznavanja
predmeta opipom. Vjeba ima za cilj artikulaciju glasova, prepoznavanje predmeta po boji i
obliku, kao i upotrebu odreenih glasova u rijeima.
U zatvorenu kutiju ili vreicu ubacim vie razliitih predmeta i igraaka. Uenik zatvorenih oiju
izvlai predmet i opipom ga prepoznaje i imenuje. Poslije imenovanja predmeta, uenik
prepoznaje prvi glas slovo kojim ta rije poinje. Potom se taj predmet dodjeljuje ueniku ije
ime poinje tim istim slovom, a taj je uenik ujedno na redu da izvlai novi predmet.
Npr. uenik je izvukao, prepoznao i imenovao igraku AUTO. Uoava da rije poinje slovom A
i dodjeljuje ga drugom ueniku, npr. ADNANU. Ako ima vie imena na slovo A, uenik predmet
dodjeljuje po elji kome hoe.
Vjeba ima i takmiarski karakter, pa uenici vrlo rado sudjeluju u ovoj vjebi igri. Onaj ko
sakupi najvie predmeta je pobjednik i nagraujemo ga skromnom nagradom uglavnom nekim
slatkiem.
Istu vjebu moemo korisiti i u prepoznavanju geometrijskih oblika i boja. Princip je isti, samo
kutiju napunimo razliitim geometrijskim tijelima razliitih boja. U ovom sluaju predmet se
dodjeljuje po boji onom ueniku koji na sebi ima neto takve boje.
Ova vjeba ne zahtijeva posebna materijalna sredstva, te je primjenjujemo i u radu sa djecom
sa lakom retardacijom.
167
Matematika
H06u I1 BR01I1
B00R11?
Za sabiranje i oduzimanje na asu matematike koristim se igrom Mogu li brojevi hodati? U red
postavim papire u boji (u jednom redu 9 papira). Napimjer, ako je rije o zadatku 15 + 3, onda
postavim dvije kolone. Jedna kolona papira je ute, a druga plave boje. uta kolona predstavlja
desetice, a plava jedinice. Izvodim dva uenika. Jedan predstavlja desetice i staje na prvi papir
u utoj koloni, a drugi uenik predstavlja jedinice i stoji na petom papiru u plavoj koloni. Onda se
pomjera za tri broja naprijed (15 + 3 = 18). Uenici e sami zakljuiti o kojem je broju rije.
Za oduzimanje je obratno, uz panju prilikom prelaza iz desetica u jedinice.
Po mom miljenju, ova vjeba je veoma uspjena, jer se uenici kroz igru i uz oigledna sredstva
obrazuju i savladavaju gradivo sabiranja i oduzimanja. Kolone ujedno predstavljaju i brojevne
linije na kojima se lako mogu uoiti brojevi.
Uenici uz pomo ove vjebe stiu znanja o brojevima i raunskim operacijama. Vjeba je
efikasna jer se pomou nje mogu obraivati svi brojevi dodavanjem novih kolona papira u
razliitim bojama.
U zavisnosti od toga o kojim brojevima je rije, mogu se upotrebljavati svi oblici rada, kod sve
djece, jer je vjeba u obliku igre. Korelacija je mogua sa likovnom kulturom, jer se uz pomo
papira u boji mogu nauiti ili ponoviti osnovne i izvedene boje.
168
00IR2RK u KuP01Ku
Najuspjenijom metodom u radu sa djecom sa posebnim potrebama smatram metodu
oiglednosti zato to uenici ono o emu govorimo treba da vide, osjete. Tako e bolje i lake
usvojiti znanje. Uz oiglednost je neophodna i metoda razgovora kako bi se uz pitanja kod
uenika pobudila radoznalost i kako bi ih se navelo da i sami pitaju.
Naprimjer, tema je Odlazak u kupovinu. Prije polaska u kupovinu pokazau uenicima kako da
se pripremimo za odlazak u kupovinu. Uenici e rei ta treba da se kupi za pripremanje vone
salate, napraviemo spisak, uzeti korpu za namirnice i novac. Na putu u prodavnicu
upotrijebiemo znanje o kretanju ulicom, prelaenju ceste. Pozdraviemo se sa poznanicima. U
prodavnicu emo ui s pozdravom tako da nas osoblje uje, uzeti korpu, po spisku traiti
namirnice i u koloni prii kasi. Uzeemo raun, platiti i pozdraviti se. Uenici e polako staviti
namirnice u korpu i donijeti je u kolu mijenjajui se.
Nova saznanja uenik stie provjerom kvaliteta namirnica, ienjem voa, koritenjem noa i
slino.
Korelacija sa:
Poznavanjem prirode i drutva razliite vrste voa i naini pripreme,
Komunikacijska povezanost bogaenje rjenika,
Briga o sebi zatita zdravlja,
Likovna kultura boje zrelog voa.
169
211 01K1R1
Nastavnik izvede sve uenike pred kolsku plou, poredane kako slijedi po razredima: I, III, IV
razred, i pripremi jednu ueniku torbu za zajedniko opisivanje. Tu torbu stavi na katedru ist
i prazan prostor radi uoljivosti.
Na ploi napie slijedea pitanja za uenike:

ta je na stolu?

ija je ovo torba?

Od ega je napravljena?

Kakve je boje?

Kako se zakopava?

Koliko ima pregrada?

ta dri u prvoj, a ta u drugoj pregradi?

Kako se ti odnosi prema svojoj torbi?

Gdje je dri?
Ponavljati pitanja stalno istim redom na isti nain pet do est puta da svako dijete dobro upamti
svoju reenicu. Onda pitati ko zna ponoviti sve reenice, tj. odgovoriti na sva pitanja. Poslije
pokuati i sa ostalim uenicima i ako je potrebno pruiti im dodatnu podrku.
Istu vjebu ponoviti i sutradan uenici govore napamet nauene odgovore po istom
redoslijedu. Uenici koji znaju pisati urade i pismenu vjebu.
170
16RR PRH6IK1R
HIH0RY
Potreban materijal:

Karton

Olovka, ravnalo, tempera i flomasteri

Makaze ili noi za tapete

Tok rada:

Izreu se ploice 4x4 cm, najmanje 20 komada;

Ploice se s jedne strane sve oboje jednako;

S druge strane nacrtaju se razliite sliice u parovima (npr. dva jednaka automobila, dvije
lopte, itd.).
Dijete moe:

Bojiti ploice temperom i s druge strane crtati likove u paru.

Mogue varijante izrade:

Igraka se moe izraditi od drveta (okrugle ili etvrtaste ploice);

Kao ploice mogu posluiti i metalni epovi od boca (npr. mineralne vode). Poto se paljivo
izravnaju, s unutranje strane se nalijepe sliice u paru, prethodno nacrtane na papiru.
171
K0IR2 00
6I0HI1R11SK1B I1K0R
Potreban materijal:

Raznobojni kola-papir,

Makaze, ljepilo, ravnalo,

Vei komad tamnog kola-papira za podlogu, nalijepljen na karton.

Tok rada:

Iz kola-papira izreu se razliiti i raznobojni geometrijski likovi (kvadrati, pravokutnici,

trokuti, krugovi i polukrugovi);

Likovi se lijepe na tamnu podlogu.

Dijete moe:

Lijepiti likove na podlogu, istraujui pritom razliite mogunosti u kompoziciji;

Starija i spretnija djeca mogu sama i crtati i izrezivati likove.

172
KR2RI1S1I Iu1RKR
Potreban materijal:

Kartonska kutija ambalaa,

Tempera ili boja za zid (Polikolor) i kist,

Makaze ili noi za tapete,

Ljepilo,

Tkanina za zavjese.
Tok rada:

Kutija se otvori i odreu se dva suprotna poklopca i dio stranice na kojima se dre;

Druga dva poklopca i dio stranica na kojima su ti poklopci presaviju se tako da se otvore kao
prozori;

Na prednjoj strani (dnu kutije) izree se kvadrat kako bi se dobio otvor;

Karton se oboji po elji, najbolje u dvije nijanse da ne bude prearen;

S unutranje strane zalijepe se zavjese.

Dijete moe:

Pridravati pri presavijanju i izrezivanju;

Bojiti kutiju, pomoi u odabiru i privrivanju tkanine za zavjese.

173
Iu1KR K01R SI
SH11I 1 PIR6I
Potreban materijal:

Komad vreg kartona,

Raznobojna vuna i komadi tkanine,

Makaze, ljepilo, igla, konac, boje.

Tok rada:

Od kartona se izree glava lutke s duim vratom;

Izrezani lik se oboji i sa obje strane se ucrtaju detalji lica s jedne strane lice koje se smije,
a s druge lice koje plae;

Vuna se u obliku pramena zalijepi na vrhu glave.

174
I1K01 KR S1RP16u
Potreban materijal:

Karton,

Bojice, makaze, flomasteri,

tapi.
Tok rada:

Od kartona se izree lik ivotinje, lutke ili predmeta;

Lik se po elji oboji i ukrasi (npr. dodaju se detalji od kola-papira, vune ili tkanine);

Na donji dio lika zalijepi se tapi kako bi se lutkom lake rukovalo.

Dijete moe:

Crtati konture lika i po njima ga izrezati;

Obojiti gotov lik i dodavati mu detalje.

175
I1K01 00 KR616R
Potreban materijal:

Karton i kola-papir u boji,

Flomasteri, ljepilo, kare, kvaice za rublje.

Tok rada:

Od kartona se izree eljeni lik;

Od kola-papira se reu i potrebni detalji (oi, odjea, i sl.) i nalijepe na karton;

Kvaice se zakvae kao noge i ruke.

Dijete moe:

Izrezivati likove od kartona (koje je nacrtao odrasli ili dijete smo);

Izrezivati, lijepiti i bojiti detalje;

Zakvaiti kvaice.
176
SI1K0K16R
Potreban materijal:

Papiri za crtanje,

Dva kartona veliine papira za crtanje,

Boje (tempere, flomasteri, drvene ili pastelne),

Builica za papir,

Vrpca.
Tok rada:

Dijete izabere priu koju e ilustrirati;

Pri prepriavanju prie tano se s djetetom dogovori koje radnje eli ilustrirati, koji su
dogaaji po njegovom miljenju najvaniji;

Kad se skupe svi crtei ili slike i poredaju u slijed, na jedan karton dijete nacrta naslovnu
stranicu (po elji moe napisati i naslov), sve zajedno se probui i povee vrpcom.
Dijete moe

Obaviti sve radnje, uz minimalnu pomo odraslih pri povezivanju slikovnice u cjelinu.
177
6u0KI SI1KI
Potreban materijal:

Papir i olovka.
Tok rada:

Prema prethodnom dogovoru odrasli ili dijete izrauju crtee na kojima su prikazani predmeti
ili likovi:
kojima neto nedostaje;
koji se meusobno razlikuju u detaljima;
koji ne pripadaju cjelini.
178
S1R KRS KRRS1?
Nacrtamo cvijet sa onoliko latica koliko ima uenika u razredu. U sredini cvijeta pie ime
nastavnika, a na vrhu svake latice ime jednog uenika. Ispod imena piemo ta koje dijete (koja
osobina) opisuje. Uvijek pronalazimo pozitivne osobine djece.
179
16RR S1R 0I1H?
Na velikom papiru nacrtana je glava sa leptir manom. Na dijelovima tijela (u uima pie - o
emu volim sluati, oima ta volim gledati, i sl.) napisane su odgovarajue zadae koje e
nam pomoi da na najspontaniji nain upoznamo svako dijete.
Druga verzija: podijelimo uenicima crtee glave, a oni ih ispune bez potpisa.
Trea mogunost: Crte glave stoji na zidu dnevnog boravka, a uenici piu kada osjete
potrebu da neto napiu.
180
KRK0 u611II11
H06u u6IS10R11
u I060PI0SK0H
1RI1HRKu
Uitelji i nastavnici su dovoljno optereeni zadacima nastave da bi se od njih oekivalo da se
pored obrazovanja i vaspitanja ponu baviti i korekcijom govornih poremeaja, tim prije to je za
korekciju govornih poremeaja potrebna posebna strunost i to postoje strunjaci koji se
iskljuivo bave govornom patologijom.
Meutim, evidentno je da je tih strunjaka nedovoljno da bi mogli da prue strunu pomo
svakom djetetu kome je ta pomo potrebna. Zbog toga uitelji i nastavnici, da bi ostvarili zadatke
nastave, a u cilju postizanja to boljeg uspjeha, treba da preuzmu na sebe dio odgovornosti u
vezi sa govornim poremeajima.
Oni bi trebali biti upoznati sa govornim poremeajima iz vie razloga:

Da bi mogli da prepoznaju govorne poremeaje kod svojih uenika;

Da bi uestvovali u otkrivanju i evidenciji govornih poremeaja i na vrijeme ukazali na

njihovo postojanje;

Da bi ukazali roditeljima na mogunost i potrebu korigovanja govornog nedostatka, tj.

logopedskog tretmana;

Da bi djecu sa govornim poremeajima uputili logopedu na logopedski tretman;

Da bi imali pravilan odnos prema djeci sa govornim poremeajima, naroito prema djeci koja
mucaju ili pak ispoljavaju specifine tekoe pri itanju, pisanju, raunanju;

Da bi kroz nastavu uticali na korigovanje lakih govornih poremeaja pravilnim

stimulisanjem i usmjeravanjem, npr. kod lakih formi poremeaja itanja i pisanja, lakih
artikulacionih nedostataka uzrokovanih sredinskim, a ne organskim faktorima, jezikih
problema subkulturnih sredina, itd.;

Da bi saraivali sa logopedom i provodili odreena uputstva logopeda kod uenika koji su

ukljueni u logotretman;

Da bi organizovali takve asove na kojima e se provoditi govorno-jezike vjebe za kojima

postoji potreba;

Da bi organizovali i dopunske asove za djecu kojoj je potrebna specifina pomo;

Da bi, naroito u mjestima udaljenim od zdravstvenih centara, roditelje koji imaju djecu sa
ozbiljnim govornim poremeajima uputili na odgovarajuu strunu slubu.
Govorne vjebe moraju biti prilagoene uzrastu uenika, vrsti i stepenu govornog poremeaja.
Potrebno ih je izvoditi individualno i grupno. kole pruaju vie uslova za grupni rad, ali mora
postojati i individualan pristup. Za grupni rad treba izvriti priblinu klasifikaciju djece prema
oteenju, npr. neizgovor odreenih glasova ili nepravilan izgovor, agramatizam ili npr.
181
potekoe u itanju i pisanju, itd.
Govorne vjebe treba provoditi barem dva puta sedmino. Trajanje govornih vjebi ne treba da
pree jedan as, a individualnih vjebi 30 minuta.
Govorne vjebe nisu repeticija kolskog asa za vjebanje domaih zadataka, nego se provode
da bi se ispravio govorni poremeaj, to e indirektno koristiti i djetetu i nastavi.
Pored mnogih korekcionih principa, motivacija djece za govorne vjebe je jako bitna. Djeca treba
da su motivisana za govorne vjebe. One mladjima treba da predstavljaju zabavu, a starijima
motivacija treba biti elja za boljim govorom. Kod njih treba razvijati samopouzdanje i vjeru u
uspjeh.
Svakom djetetu potrebna je sveska za govorne vjebe.
ezbe
2R PIR6IP11K0 - H010RK1 RR201
Ovo je grupni naziv za niz funkcija vizuelnog, auditivnog, prostorno-temporalnog i motornog
karaktera koje treba razvijati, povezivati, a koje ine podlogu za svaki dalji razvoj i korekciju
govora. Za perceptivni razvoj od presudnog su znaaja uzrast djeteta, njegova inteligencija,
izloenost stimulusima i mogunosti za vjebanje.

Vjebe za razvoj opte motorike tijela,

Vjebe praksije,

Vjebe prostorne orijentacije, tjelesne sheme,

Vjebe za razvoj logomotorike,

Vjebe za razvoj auditivne i vizuelne percepcije,

Vjebe fonacije, imitacije i poetnog progovaranja,

Vjebe izvravanja nareenja,

Vjebe govornog osamostaljivanja,

Vjebe shvatanja rijei.

1ezicki PR0BIIH1 01I6I
Patoloki govor ne samo da kasno zapoinje, ve se sporo i nepravilno razvija. On se ispoljava
preteno na jezikom planu u vidu nemogunosti sklapanja reenica i upotrebe gramatikih
oblika, padea, vremena, priloga, prijedloga, veznika u oskudnom rjeniku.
Pored nemogunosti izgovaranja pojedinih glasova, kod neke djece postoje objektivne
potekoe za razvijanje svih jezikih elemenata do nivoa koji odgovara njihovom uzrastu.
Jeziki problem predstavljaju djeca sa oteenjem sluha, kognitivno nerazvijena djeca, djeca sa
zakanjelim jezikim razvojem, djeca sa neurolokim promjenama, djeca iz subkulturnih sredina.
lako su uzroci razliiti, jezika simptomatoloka slika je slina.
Kognitivno nerazvijena djeca npr. ne mogu da prate dui uiteljev iskaz, apstraktne rijei (veznici,
prijedlozi, prilozi). Njihove izraajne mogunosti ograniene su na konkretne misaone jezike
iskaze.
Kod neke djece preovlauje nesposobnost razumijevanja govora, kod druge nesposobnost
182
izraavanja govorom, dok je kod tree ove dvije funkcije teko razdvojiti. Kod teih jezikih
insuficijentnosti, artikulacija je uvijek oteena. Odstupanja su, dakle, prisutna i u artikulaciji, u
vrstama rijei, oteena je semantika, morfologija i sintaksa.

Rad na jezikoj korekciji mora da se odvija uporedo sa obogaivanjem djeijeg iskustva

oslobaanjem djeteta da govori onako kako zna, agramatino.

Koriste se igre, izleti, razgovori, filmovi, djeija tampa i sve to pozitivno stimulie volju
djeteta za govornim izraavanjem.

Sve dok se dijete ne oslobodi da govori ne moemo ni pomiljati na ozbiljniji korektivni rad.

Potrebno mu se jednostavno obraati, prihvatiti svaki njegov odgovor, a onda uticati na

upotpunjavanje i proirivanje djeijeg iskaza. Naveu jedan primjer:
uenik kae Brat od Milana bolestan. Potrebno je ovu reenicu pretvoriti u pravilnu bez
primjedbe, pa onda proiriti djeiji iskaz: Milanov brat je bolestan. Milanov brat je bolestan,
trebalo bi da ode Ijekaru.

Tehnika govorna vjeba mogla bi da bude npr. mijenjanje reda rijei u reenici. Od djece se
trai da iznau to vei broj mogunosti.

Forme za vjebanje vieslonih rijei, gramatikih oblika, vrsta reenica su i govorne igre,
razgovori, opis slike, opis dogaaja, prepriavanje po uzoru, prepriavanje proitanog,
samostalno kreativno prepriavanje, itd.

Organizovano sistematsko stimulisanje i navoenje djece da se poslue odreenim jezikim

iskazom mora im se pruiti kroz konkretnu jeziku situaciju da bi imala dovoljno vremena za
ponavljanje, za vjebu, za automatizaciju sve do potpunog usvajanja i spontane
reprodukcije.
Mogu se provoditi i sljedee vjebe:

Vjebe pamenja strukture rijei,

Vjebe pamenja strukture reenice,

Vjebe za upotrebu pridjeva,

Vjebe za upotrebu zamjenica,

Vjebe za upotrebu prijedloga i padea,

Vjebe za upotrebu veznika i priloga,

Vjebe za upotrebu mnoine,

Vjebe za savlaivanje odrinih i upitnih reenica,

Vjebe za upotrebu prolog veremena,

Uenje kratkih recitacija, kratkih pria.

6ovorne
16RI 1 600RK0 S1RRRIRS10
Naveu samo nekoliko primjera igara koje se mogu provoditi u radu sa uenicima:

Izgovori brzo;

Dodavanje ili oduzimanje glasa;

Pravimo poreenje;

Rimovanje;

Izmisli neto na zadatu rije;

Igra asocijacija na rijei;

183

Prisjeamo se rijei koje poinju istim glasovima (glava, glina, glas, itd.);

Prekinuta pria - nastavak prie, itd.

Rozvi1ok i bogocene recniko

Uenici prave nove rijei;

Izmiljamo - kazujemo npr. kakva moe biti uma, oblak, ta sve leti, itd.;

Kazujemo ta je suprotno;

ta nije ta (dan nije no, crno nije bijelo, itd.);

Antonimi, sinonimi;

Izvoenje rijei (npr. od rijei vjetar);

Pravljenje poreenja (npr. sa osobinom vjetra);

Grupisanje rijei, itd.

Pos1upci zo korekciu or1ikuIocie
Postoji vie naina za korekciju izgovorenih glasova. Pomenuemo klasinu kolu koja njeguje
artikulacioni metod i noviju kolu koja ide na korekciju iskljuivo putem sluha, odnosno
sluanja. ini se da se kombinacijom ova dva metoda postiu najbri i najbolji rezultati.
Za korekciju artikulacije potrebna su, izmeu ostalog, i znanja o osnovnim osobinama pravilnih
i nepravilnih glasova, o akustikim osobinama glasova, artikulacionim osobinama glasova,
psihofonetskim osobinama, razvojnim osobinama glasova, tipovima artikulacionih poremeaja,
o etiologiji, itd.
Korekcioni postupak sastoji se iz nekoliko etapa:

Rad na auditivnom razvoju i prestrukturisanju,

Rad na auditivno - artikulacionom izazivanju glasa,

Rad na usvajanju i upotrebi novog glasa.

Korekcioni postupak se mora prilagoditi vrsti oteenja, odnosno tipu odstupanja od pravilnog
izgovora.
Ako je npr. u pitanju omisija glasa, usporava se izgovor djeteta, rije se ralanjuje na slogove,
istie se glas koji nedostaje kako bi dijete uoilo njegovu akustiku strukturu i poloaj u rijei. Ako
je u pitanju supstitucija glasova, treba provoditi vjebe za diskriminaciju glasova, a ako je u pitanju
distorzija treba raditi na uoavanju glasovnih osobina pravilno i nepravilno izgovorenih glasova.
Naveu nekoliko korektivnih postupaka neophodnih za korekciju glasova:

Pravilno usmjeravanje vazdune struje;

Pravilna saradnja govornih organa, naroito jezika;

Pravilno ozvuavanje glasova;

Raditi na uoavanju glasovnih osobina pravilno i nepravilno izgovorenih glasova;

Provoditi auditivne vjebe i raditi na diskriminaciji odreenog glasa od drugih slinih glasova;

Raditi na usvajanju i upotrebi novog glasa, u logatomima, rijeima gdje je taj glas zastupljen u
184
sva tri poloaja (inicijalnom, medijalnom i finalnom), kasnije u kraim reenicama, pjesmicama,
kraim priama. Nakon toga prelazimo na itanje, prepriavanje, slobodan razgovor.

Roditelji mogu saradjivati i doprinijeti spontanoj upotrebi pravilnog glasa pozitivnim

stimulisanjem;

Stimulisati dijete na istrajnost u vjebanju i razvijati mu osjeaj za samokontrolu.

Hucone
Mucanje je najpoznatiji govorni poremeaj, iako na sreu nije i najuestaliji. Zbog
karakteristinog govornog efekta lako se prepoznaje i zapravo je sinonim za govorne
poremeaje. Mucanje je sindrom brojnih manifestacija na govornom, jezikom, psiholokom,
fiziolokom, tjelesnom i socijalnom planu. Bez obzira ta je dovelo do mucanja, ono je
najnesnosniji i najdugotrajniji govorni poremeaj, a sa stanovita onoga ko muca i najtei.
Mucanje je sve ono to osoba koja muca ini i doivljava, a ta je sve to zna ona sama: Oni ele
govoriti, ali ih je stid da to ine, a s druge strane ele da ute, ali se zbog toga osjeaju krivim.
Svi savjeti u pogledu pravilnog stava prema mucanju djeteta koji se daju roditeljima vae i za
vaspitae, uitelje, nastavnike. Da li e dijete imati prijatnu atmosferu u razredu zavisi mnogo od
uitelja, nastavnika. On treba da obezbijedi da razred ne pokae nikakve znake ismijavanja,
neprijateljstva niti saaljenja prema ueniku koji muca.
Uenik koji muca ne treba biti ni odbaen ni pretjerano maen. Prema njemu se treba ponaati
prirodno, neusiljeno, strpljivo, ali i zahtijevati da izvri sve obaveze kao ostala djeca.
Uenik koji muca treba da je vezan za svog uitelja, da ga voli i potuje. Uitelj e to postii ako
sa puno takta prelazi preko njegovih govornih tekoa, a pohvaljuje njegovu npr. urednost,
crtanje ili domae zadatke. Nekad je dovoljno da mu spusti ruku na rame i oslobodi ga straha od
zapoinjanja razgovora. Ohrabriti ga da govori u razredu velika je stvar. Stvoriti takvu situaciju
da uenik izrecituje dobro nauenu pjesmicu, proita zadatak ili ukratko prepria.
Logopedski tretman nee biti dovoljno uspjean ako sredina u kojoj dijete ivi, a to se uglavnom
odnosi na kolu i porodicu, ne pokae dovoljno razumijevanja i ne stvori povoljne uslove za
prevazilaenje djeijih tekoa.
Od nastavnika i uitelja oekuje se da sarauju sa roditeljima i logopedom. Ako je uenik dobio
odreena uputstva od logopeda, onda mu treba omoguiti da ih ispotuje.
Koje e se vjebe primijeniti zavisi od intenziteta ovog poremeaja, uzrasta, saradnje, itd. Neke
od vjebi koje bi mogle ublaiti mucanje ili pomoi u njegovom otklanjanju, a koje bi nastavnici
mogli provoditi, su:

Vjebe za regulisanje govornog ritma (neto usporenijeg),

Koraci po ritmu,

Kucanje sa brojanjem,

Usporeno, razvueno, toplo kazivanje prie djetetu,

Zajedniko izgovaranje reenica,

Zajedniko izgovaranje naziva poredanih predmeta,

Opta relaksacija putem ublaavanja govornih zahtjeva,

Ponavljanje prie za nastavnikom,

Brojanje,
185

Traenje da uenik dopuni reenicu, da odgovara samo jednom rjeju,

Navikavanje uenika na usporeniji kontrolisan govor,

Ponavljanje iste reenice u kojoj se mijenja samo jedna rije,

itanje uz takt ruke,

Govor praen ritmikim pokretima ruke,

Usporeno glasno itanje,

Prianje po slici ili slikama,

Prepriavanje, nabrajanje,

Vjebe disanja,

Uenje kraih pjesmica itd.

Grupa oslobaa uenika osjeaja inferiornosti, razvija veu sigurnost i elju za
komunikacijom sa vrnjacima koji su slini njemu. Stvara se govorna situacija
kakva stvarno postoji u ivotu.
Nastavnik i u grupnom radu moe sprovesti i individualni pristup i ohrabriti uenika da primijeni
onu tehniku govora sa kojom se sa uspjehom sluio u individualnom tretmanu.
Kod ove djece se moe primjenjivati i radna terapija u funkciji govora. Dok dijete neto radi, crta,
modelira, izrezuje, slae, uporedo sa radom govori, odnosno opisuje svoju radnju. Ovdje se
govor odvija uz konkretnost, a tada je on jednostavniji i laki.
Korigovone
KIPRR1IK06 611RK1R 1 P1SRK1R
Potrebno je povui razliku izmeu nesavladane tehnike itanja i pisanja koja je rezultat spoljanjih
faktora i sluajeva prouzrokovanih objektivnim smetnjama u djeijoj neurolokoj strukturi.
Do nesavladavanja tehnike itanja i pisanja moe doi usljed niskog kulturno-ekonomskog
poloaja porodice i njenog nehatnog stava, neadekvatnog opismenjavanja, zbog estih
izostanaka sa nastave, zbog sporijeg sazrijevanja djeteta, zbog neadekvatnejezikezrelosti, itd.
Inae, disleksiju i disgrafiju uzrokuju slijedei inioci:

Poremeaj orijentacije u prostoru,

Poremeaj vizuelne percepcije (vizuelnog razumijevanja),

Poremeaj auditivne percepcije i diskriminacije,

Nedostatak vizuelnog i auditivnog pamenja,

Nerazvijen jeziki sistem,

Poremeaj redoslijeda slova i rijei,

Javljaju se kao posljedica MCD (minimalne cerebralne disfunkcije), brzopletosti, teih

poremeaja artikulacije, povreda CNS, itd.
Sve tekoe u vezi sa itanjem i pisanjem mogle bi se grupisati u tri oblasti:
Tekoe u pismu i govoru,
Tekoe vezane za samo dijete,
Tekoe vezane za postupak.
186
lako dijete dobro uje i vidi, postoje smetnje u modanim centrima pa ono ne razumije ili ne pamti
ta mu se kae. Nepaljivo je, promjenljivog raspoloenja, pretjerano aktivno ili povueno.
Ispoljava i tekoe u pisanju, itanju i raunanju. Zahtijeva posebno obuavanje i tretman. Spore
sistematske vjebe uz koncentraciju panje na samo jednu aktivnost bie od velike koristi.
Evo nekoliko korekcionih pravila, a u vezi sa tekoama u pisanju:

Ako dijete izokree slova slijeva na desno ili odozdo na gore, vjebati orijentaciju u prostoru.

Ako dijete nevjeto dri olovku, raditi vjebe za razvoj fine motorike prstiju i ake.

Ako dijete ne uoava oblik grafeme, vjebati elemente.

Ako izostavlja slova u rijeima, vjebati strukturu rijei, tj. redoslijed i broj glasova. Za sve
vrijeme dok pie, mora glasno da govori ta pie.

Vjebati dijete da u rije sintetizuje pojedinane glasove koje uje.

Naroito vjebati ralanjivanje.

Ako dijete mijea - zamjenjuje glasove, vjebati sa njim auditivnu diskriminaciju i percepciju.

Ako ne poznaje znaenje rijei, nauiti ga ta rije znai.

Ako ne vlada semantikom i sintaksom, intenzivno raditi vjebe za jeziki razvoj.

Pisanjem se usavrava itanje, a itanjem pisanje.

Putdo uspjehaje dug i spor.

Emocionalni faktorje vaan. Dijete ne grditi zbog neuspjeha, itd.

Treba vidjeti koji je tip tekoe dominantan, pa prema tome planirati razvoj psihomotorike, a to
bi bile predvjebe za itanje i pisanje: opta motorika tijela, naroito ruku, prstiju, govornih
organa; vjebe za orijentaciju desno-lijevo i u prostoru; vjebe za razvoj vizuelne percepcije,
oblika, boja, veliina, redoslijeda; vizuelno pamenje; percepcija govora; diskriminacija glasova;
glasovna sukcesivnost (redoslijed), itd.
ProbIewi u P0S1uPKu 0Bu6RRK1R
Uglavnom se ovi problemi odnose na veliku brzinu i zahtjev za veim brojem aktivnosti u isto
vrijeme.
Tempo rada ne smije diktirati nastavni program ve djeije mogunosti. Da bi se tekoe u
itanju i pisanju smanjile, potrebno je postupak obuavanja maksimalno uprostiti i usporiti. Diktat
npr. sadri i sintezu i analizu. Dijete prima diktirani iskaz u cjelini, on u svijesti prolazi kroz analizu
da bi se u pisanju putem sinteze pojavio u redoslijedu slova i rijei.
itanje treba da prethodi pisanju i ono zapoinje uenjem jedne vrste tampanih slova, obino
velikih.
Proces obuke djeteta u itanju i pisanju obuhvata prolazak kroz etiri faze:
1. Faza pripreme:

Razvoj psihomotornih i subjezikih priprema (o emu je ve govoreno),

Usvajanje slova:
a) prepoznavanje glasova putem analize i sinteze,
b) prepoznavanje slova izolovano i u kontekstu,
c) pripremne grafomotorne vjebe i pisanje grafema.
187
2. Faza vjebanja tehnike itanja i pisanja, npr.

itanje iz sveske, sa table, kocke prema postavljenim zadacima,

Slaganje slovnih kocki prema diktatu i ponavljanje za nastavnikom,

Samostalno slaganje slovnih kocki i glasno povezivanje slova.

3. Faza osmiljavanja proitane rijei
4. Faza automatizovanja itanja i pisanja
Zakoni uenja nalau da se to vie vjeba i ponavlja. Potrebno je obezbijediti pogodan materijal
za itanje i struno ga koristiti.

Postepeno smanjenje slova (misli se na dimenziju slova),

Postepeno ubrzavanje tempa itanja,

Postepeno poveanje duine teksta,

Postepeno unoenje novih rijei,

Postepeno korienje - savladavanje drugog pisma, itd.

Automatizovanje procesa pisanja ima takoe svoju postupnost i treba da proe kroz vjebe
prepisivanja, diktata i samostalnog pisanja.
ezbe
2R 01KIRK1RK1I BR20PII10S11
Brzopletost odlikuju:
Uestala ponavljanja,
Pretjerana brzina,
Saimanje slova,
Iznenadni zastoji,
Narueno disanje,
Nedostatak svijesti o loem izgovoru,
Nemir, hiperaktivnost,
Monotonija u govoru, itd.
188
Treba primjenjivati slijedee vjebe:

Navikavati dijete na normalnu brzinu. Podsticati tu brzinu uz ritam koraka, ritam pjesme,
ritam udara ruke, itd.;

Vjebati precizno izraavanje pojedinih rijei;

Vjebati kratke odgovore;

Govoriti glasno, odsjeno, naglaeno;

Brzi govor prekidati i vraati se na normalnu brzinu;

Uiti dijete da slua sebe i razvija samokontrolu.

ezbe 2R 01KIRK1RK1I
PR10I0SK1 uSP0RIK06 600RR
Osobine patoloki usporenog govora su:

Pretjerano usporen govorni ritam,

Sporo, lijeno otvaranje usta,

Labava artikulacija,

Monoton, tih, skoro aptav glas,

Nedostatak logikog isticanja smisla,

Sporo, tromo koraanje,

Bojaljivost, povuenost, nespretnost, itd.

Potrebno je:

Oivjeti motoriku cijelog tijela;

Razviti brzu spretnost ruku;

Razviti skladnost izmeu pokreta ruku i govora;

Vjebati brzo izgovaranje slogova, rijei, kraih reenica, brzo brojanje npr. do 10;

Uiti djecu da recituju udvoje, utroje, da pjevaju, stimulisati veselost, da imitiraju nekoga ko
brzo govori, itd.
Kod poremeaja glasa mora se uvijek konsultovati fonijatar. On e ustanoviti da li je u pitanju
organska promjena, oboljenje ili funkcionalni poremeaj. Funkcionalne poremeaje koriguje
logoped, a uloga uitelja, odnosno nastavnika je u preventivi funkcionalnog poremeaja, tj.
nastojanju da ne doe do neadekvatne upotrebe glasa, da djeca ne viu, uz dobar govorni
model. Oni treba da poznaju djetetov problem kako bi dijete uputili na odgovarajuu govornu
rehabilitaciju, a sami zauzeli stav i rasteretili dijete onih govornih obaveza koje uvruju
pogrenu govornu naviku.
Sve ovo vai i za rinolalije (unjkanje). 1 kod rinolalija, rinogonija, disfonija i slinih poremeaja,
zbog kompleksnosti problema, od nastavnika i uitelja se ne oekuje da provode individualne
vjebe s obzirom na specifine potrebe uenika, nego da prepoznaju problem i upute ih
strunjacima koji se bave patologijom glasa i govora.
189
I060PI0SKI 1I2BI
1s1rozivone zvukovo
Djeca se upuuju na sluanje kucanja sata, sluanje cvrkuta ptica i sl. Dijete opisuje, oponaa i
imenuje zvukove koje slua i usporeuje ih.
Djetetu zavezati oi (pod uvjetom da to kod njega ne izaziva strah) i navesti ga da prepoznaje
zvukove iz okoline, imenuje ih i oponaa.
Zanimljiva stvar bila bi igra razlikovanja zvukova, gdje se mogu praviti ukalice od razliitih
materijala (metalne spajalice, kamenii, ria, i sl.), a djeca moraju pratiti promjene zvuka
nastale promjenom materijala i opisati ih. Zatim se mogu izraditi bubnjevi, mogu se ae napuniti
vodom u razliitoj koliini da dobijemo tonove. Djecu navoditi da prepoznaju, imenuju i
oponaaju dobivene zvukove, kao i da uoavaju razliku u pojedinim zvukovima.
Jako je bitno i uoavanje ritma: oponaanje pljeskanja u ritmu, oponaanje hoda u ritmu, i sl.
Riwo
Djeca sluaju, ponavljaju i ue pjesmice u rimi.
Djeca smiljaju rimu:
Kutiju napuniti papiriima na kojima su sliice. Djeca izvlae jedan papiri, glasno imenuju sliicu
i onda moraju smisliti rije koja se rimuje s nazivom sliice. Doputene su i rijei bez znaenja
ukoliko je zadovoljen kriterij rime.
Slina je i igra gdje se u kutiju stave parovi sliica u rimi, a dijete izvlai sliice dok ne sastavi
to vie parova.
Tu je zatim i igra u kojoj se poredaju tri sliice, a dijete mora izdvojiti onu koja tu ne pripada s
obzirom na kriterij rime (npr. slon, kantica, balon treba izdvojiti sliicu kantice).
ezbe zo rozvo
fonoIoske svesnos1i
Uitelj izgovara rije naglaavajui prvi glas, a dijete tu istu rije treba ponoviti na isti nain
naglaavajui prvi glas (aaaaa..uto, ssss..unce, zzzz..eko, i sl.). Poinje se s rijeima kojima je
prvi glas vokal, zatim slijede one kojima je prvi glas samoglasnik, gdje prvenstvo imaju oni koje
je lako produiti - S, Z, , , V, i sl.
Uitelj prirodno izgovori rije, a dijete mora imenovati prvi glas u rijei (prozor P). Zatim uitelj
izgovara rije, ali izostavi prvi glas. Dijete treba rei koji je to glas uiteljica zaboravila.
Sve ovo se primjenjuje i za osvjetavanje glasova na kraju rijei.
Kad je dijete osvijestilo glasove na poetku i na kraju rijei, poinje se s osvjetavanjem i ostalih
190
glasova u rijeima. Poinje se s rastavljanjem/sastavljanjem kratkih, jednoslonih, jednostavnih
rijei (oko, uho, nos, no, mi, lav, itd.). U isto vrijeme provodi se ritmiko rastavljanje rijei na
slogove (ma - ma) i spajanje slogova u rije, i to prvo s izoliranim rijeima, da bi se prelo na
rastavljanje/sastavljanje cijelih reenica (Ma ma i ma ma cu). Kad dijete savlada i jedno
i drugo, rastavljanje rijei na glasove i prepoznavanje rijei iz glasova bit e znatno lake uz
doputanje koritenja slogova kao pomoi (miica: mi /m, i/ - i /, i/ - ca /c, a/ = m, i, , i, c, a;
i obrnuto od glasova sastaviti slog, od slogova rije).
Kad dijete razvije fonoloku svjesnost, mogu se koristiti igrice Kradljivac slova, glasovna
oduzimaljka, glasovna dodavaljka. Zatim je tu i jo tea igrica: zadaju se rijei, primjerice Kua i
braT. Na sliicama dijete mora pokazati koji predmet poinje sa K, a zavrava sa T.
Da bismo provjerili da li je dijete savladalo glasovnu analizu i sintezu (nakon to je uitelj obradio
slova i preao prvu fazu itanja), djetetu se zadaje da ita pjesmice koje se rimuju, ali s
neoekivanim promjenama, prie s nepoznatim rijeima. Ukoliko se dijete pokae neuspjenim,
potrebno je vratiti se na gore opisane vjebe glasovne analize i sinteze.
Prosirivone recniko
Radi se o vrlo jednostavnim vjebicama. Djeca imenuju predmete na zadanim sliicama koji su
na poetku jednostavni i za koje znamo da ih dijete poznaje. Zatim dajemo i ostale sliice gdje
dijete imenuje predmete i radnje. Ukoliko ne zna imenovati zadane predmete i radnje, imenuje
ih uitelj, a dijete ponavlja za njim gledajui u sliicu. Nakon nekog vremena uitelj imenuje
predmet, a dijete radnju i obrnuto, a na kraju dijete imenuje i jedno i drugo. Bilo bi dobro da se
predmet sa slike moe vidjeti i u drugom kontekstu (u slikovnici, kao konkretan predmet, i sl.).
Zatim dijete smilja reenice u kojima je glavna tema zadana rije.
1sprovIone govornog 1ewpo
Najee se radi o ubrzanom tempu, dijete brzo govori i govor postaje tee razumljiv. Uitelj ita
priu (reenicu po reenicu) ili pjesmicu (stih po stih), a dijete ponavlja za njim i to usporeno -
ako je potrebno i rastavljeno na slogove. Dijete se potie da to jae otvara usta dok izgovara
zadano. Kasnije se prelazi na to da pazi na tempo dok odgovara na pitanja, prepriava tekst, te,
na kraju, da pazi pri spontanom govoru.
191
B1BI106RRF11R
11 0io

Karakteristike uenja uenika sa posebnim potrebama; Dr Margaret McLaughlin, Univerzitet

Maryland/Kennedy Fondacija i Dr Mitchel Hardman, Univerzitet Utah, SAD.

Strategije poduavanja; Marilyn Likins, Univerzitet Utah, SAD.

Preporuke za uitelje; Marilyn Likins, Univerzitet Utah, SAD.

Nastavni plan i program prilagoen uzrastu; Connie Mathaot-Buckner, Univerzitet Utah,

SAD.

Individualizacija Nastavnog plana i programa; Zapisnik sa radionice, novembar 2000.

Korelacija u nastavi; imeta Hatibovi, Defektoloki fakultat, Tuzla, Bosna i Hercegovina.

Inkluzivno obrazovanje; Dr Mitchel Hardman i Monica Ferguson, Univerzitet Utah, SAD.

Ukljuivanje roditelja u obrazovni proces; Dr Margaret McLaughlin, Univerzitet

Maryland/Kennedy Fondacija, SAD.

Kreiranje strategije za ukljuivanje roditelja; Monica Ferguson i Marilyn Likins, Univerzitet

Utah, SAD.

Saradnja sa roditeljima; Zapisnik sa radionice, april 2001.

Djeca s autizmom/Program obuke kroz niz pokuaja; Dr William R. Jenson, Univerzitet Utah,
SAD.
111 0io

Pjeanik; Rosa Glava, O 13. rujan, Jajce.

ivotinje domae i divlje; Selma Mustabai, O Sulejman Omerovi Car, Maglaj.

Pisanje velikog slova; Senida Obrali, O Sulejman Omerovi Car, Maglaj.

Vjebe percepcije i grafomotorike; Nurfija Kadi, O Prva osnovna kola, Bosanska Krupa.

Kretanje ulicom razgovor na ploniku; Nurfija Kadi, O Prva osnovna kola, Bosanska
Krupa.

Biljka se razvija iz sjemenke

Za jedan vie; Sanela Durakovi, O Simin Han, Simin Han.

Skup od 5 elemenata; Sanela Durakovi, O Simin Han, Simin Han.

Odjea; Aleksandra-Sanja uki, O Vuk S. Karadi, Doboj.

Ilustrovana krialjka; Nermina Tursi, O Simin Han, Simin Han.

Krive i prave liniije; Olivera Milisavljevi, O Vuk S. Karadi, Viegrad.

Tajni agenti; Nermina Tursi, O Simin Han, Simin Han.

192

Prepoznavanje predmeta; Nefisa Dervibegovi, Ruica Kneevi, Jasminka ivkovi, O

Oraje, Oraje.

Mogu li brojevi hodati?, Emina kori, O Hamdija Kreevljakovi, Kakanj.

Odlazak u kupovinu; Timka Mesi, O Prva osnovna kola, Bosanska Krupa.

ivi diktat; Elizabeta Arambai, O Novi Travnik, Novi Travnik.

Igre Memory, Kola, Kazalite, Lutka, Likovi na tapiu i od kvaica, Slikovnica, udne slike,
ta nas krasi? i ta volim?; imeta Hatibovi, Defektoloki fakultat, Tuzla.

Kako uitelji mogu uestvovati u logopedskom tretmanu?, eljko Mra, Centar za

obrazovanje, vaspitanje, i rehabilitaciju sluanja i govora, Banjaluka.

Logopedske vjebe, Ivana Ituk, Dom zdravlja, Livno.

193