Renesansa u glazbi

Uvod
rinascere ponovno roenje antikog duha iri se iz Italije (Firenza obitelj Medici) traje od 1400. do 1600. terca postaje konsonanca (do tada samo 1,4,5,8) jaa svjetovna glazba i upotreba tonaliteta cantus firmus vodei glas po kojem se ravnaju ostali u polifoniji tenor dri glavnu melodiju mogunost tiskanja nota utjee na popularnost glazbe (Guttenberg!) Vokalna polifonija!!!

Nizozemska polifonija
homofoni slog svjetovna glazba tenja da svi glasovi istovremeno izgovaraju rijei - jedna dionica/glas nosi melodiju dok druge slue samo kao pratnja (akordi) polifoni slog svaka dionica (4-6) ima svoju melodiju poinje u Nizozemskoj u 15.st (tada Sjeverna Francuska, Belgija i Luksemburg) natjecanja pokuaj izvedbe sa to veim brojem glasova (36) nekvalitetno Orlando di Lasso, Josquin Des Prez, Guillame Dufay komplicirani napuci za izvedbu (Moj poetak moe biti i moj kraj; Kad silazim, uzlazim) kontrapunkt pravila koja odreuju meusobni odnos glasova u polifonijimoraju se ritmiki i melodijski razlikovati Tehnika skladanje - imitacija tema se nakon izlaganja u prvom glasu ponavlja u drugom, a u prvom se nastavlja s razvojem samostalne melodijske linije

Crkvena glazba

Misa viestavana vokalna polifona skladba koja se izvodi kao dio katolikog bogosluja 5 stalnih stavaka (Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus Benedictus, Agnus Dei) koriste narodne napjeve u misama ali promjenjenog teksta crkveni napjevi uvijek u istom modusu i slobodnog ritma L'homme arme Johannes Ockeghem skladba posuena iz svjetovne glazbe ali promjenjenog teksta s vrstim, sinkopiranim ritmom suprotno tadanjim normama Najpoznatija Missa Papae Marcello Palestrina (6-glasni zbor a capella, sopran, alt, 2 tenora i 2 basa) Izvodi muki zbor! Motet jednostavana polifona skladba; crkveni tekst na latinskom 3-6 glasova s istim tekstom (srednji vijek razliiti tekst) Tehnika imitacije, izmijenjuju se polifoni i homofoni ulomci Svaki ulomak teksta je bio obraen kao potpuno zasebna i nova cjelina! Najpoznatiji skladatelji: Palestrina i di Lasso

Narodna glazba
narodni napjevi su u duru (tonus lascivus) i jasnog, vrstog ritma i jednostavne melodije preteito homofonija s malo glasova ili jednostavna polifonija vieglasne i vokalne (uz pratnju - lutnja) vedre teme na narodnim jezicima strofni oblik s pripjevom (lalalala) vrstog i plesnog karaktera nazivi: IT frottola, villanella, FR chanson, ES villansico skladatelji Orlando di Lasso, Marco Cara, Thomas Morley

 Frottola: vieglasna talijanska svjetovna vokalna vrsta jednostavnog homofonog sloga; govori o ljubavi na hunoristian nain Izvodili su je obrazovani amateri, esto uz pratnju instrumenata (1 glas pjeva, ostali sviraju Popularne od sredine 15. do sredine 16. Villanela: vieglasna vrsta iz 16. st. pisana i izvoena za aristokraciju Osnovna znaajka je jednostavnost sloga i istaknutost gornjeg glasa

 Madrigal: vieglasna pjesma na narodnom jeziku najvanija svjetovna vrsta glazbe jo od 14.st - profinjena vrsta svjetovne glazbe vieglasna vokalna skladba od 4-6 (najee 5) glasova na narodnom (najee tal.) jeziku polifona vrsta po strogim pravilima kontrapunkta prokomponirani oblik zajedno s tekstom se mijenja i glazba upotreba imitacije kromatika kromatski pomaci silazi za polustepen zbog ugoaja, u vijeme kad je tonalitet poinjao on ga mijenja madrigalizmi da bi bolje opisali tekst, oni ga ilustriraju tonska deskripcija (melodija prati pojavu osjeaja ili vremenskih pojava...) Najpoznatiji madrigalisti: Luca Marenzio, Carlo Gesualdo da Venosa i Claudio Monteverdi

Hrvatska
Hrvatski kulturni centri pod utjecajem Italije; skladatelji prate glazbene novine i koriste sve suvremene tehnike Julije Skjaveti ibenik 27 madrigala, samo 2 sauvana nije zapisan tempo i dinamika; vieglasne popijevke Franjo Bosanac radi u Italiji kao araner (slae skladbe), proslavio se kao preraiva tuih frottola za glas uz pratnju lutnje te im dodao instrumentalni uvod (RICERCAR) Andrija Motovunjanin takoer u Italiji, kao skladatelj. problem nedostatak podataka o glazbi (1 dionica = 1 papir), izgubljeno skoro sve od Skjavetia i Andrije Patricija

Instrumentalna glazba
U to je doba instrumentarij povean: najraireniji je instrument vielle (njem.: Fiedel), pretea dananjih gudakih instrumenata. Postojale su harfa, lira, lutnja (neizmijenjena do danas), rogovi, frule, zvonii, bubnjevi. Pojavile su se i orgulje (tada nazivane kraljicom instrumenata), te klavikord i embalo - pretee klavira. Glazbala udvajaju ili zamijenjuju glasove Nastaju nove forme (plesovi): saltarello, gagliarda i pavana; druge instr. forme tema s varijacijama, fantazija, toccata i ricercar Najpoznatiji skladatelji: Francisco de la Torre (ES), Franjo Bosanac (HR), Francesco Canova da Milan (I) i Orlando Gibbons (EN)