Poeci

Sociologija subkultura mladih nikad nije

striktno utemeljena, no vedina autora dri da se njezini poeci nalaze u dvadesetim i tridesetim godinama prologa stoljeda, u radovima ikake kole.

 Sve je poelo teorijom delinkventne subkulture u

pedesetim godinama, interakcionistikim prinosom poetkom ezdesetih godina, nastanakom pojma kontrakulture krajem ezdesetih te dominacijom birminghemske kole sedamdesetih i osamdesetih godina prologa stoljeda.
To je kratak povijesni razvoj sociologije subkultura, iako je

taj pojam danas odbaen, no istraivanja subkultura su jo uvijek u tijeku.

Imena
Tijekom godina subkulture su se nazivale

razliitim imenima poput kulture mladih, ivotni stil, novi drutveni pokreti ili kontrakulture. Kako god ih nazivali, subkulture su s godinama jaale te privlaile panju sve vie i vie sociologa.

Poeci istraivanja
Poeci istraivanja seu daleko do ak 1955.,

do Alberta Cohena. On je delinkventnom subkulturom nazvao kulturu kvadre, neto emu se priklanjala vedina mukih adolescenata u Americi. On je tvrdio da su mladi iz radnikih i siromanijih obitelji stvarali subkulture kao odgovor drutvu (gdje nisu mogli uspjeti kako su eljeli) te kao nain i mjesto vlastite promocije.

 Svi autori koji su radili na teoriji delinkventne

subkulture sloili su se oko postojanja 3 tipa subkulture mladih: 1. kriminalna subkultura

2. konfliktna subkultura 3. subkultura povlaenja

 Kriminalna subkultura nazvana je jo i

subkulturom poluprofesionalnog lopova. Takve subkulture bave se kriminalnim aktivnostima, od sitnih kraa u dudanima pa sve do ubojstava.

 Konfliktna subkultura je subkultura u kojoj se

status i reputacija stjeu borbom s drugim slinim skupinama, tunjavama i zaposjedanjem teritorija. To izvrsno portretiraju i dananje uline bande (npr. Bloods i Crips u Los Angelesu).

 Posljednji navedeni tip subkulture je

subkultura povlaenja. Ona se uglavnom odnosi na konzumacije opojnih sredstava, prvenstveno droga.

Interakcionizam
U ezdesetima, interakcionisti su pomogli

prouavanju sociologije subkultura tako to su promijenili perspektivu - s obiljeenih (delinkventnih, devijantnih) aktera na sami proces aktera. Ta perspektiva naziva se perspektiva societalne reakcija. No ezdesete su dovele jo neto, a to je novi pojam kontrakultura.

Kontrakultura
Kontrakultura je pojam koji nastaje ezdesetih

godina prologa stoljeda. Milton Yinger je predlagao razlikovanje pojmova subkultura i kontrakultura. On je elio naglasiti konfliktne situacije u kojima prepoznajemo kontrakulturu, a za niz subkultura je tvrdio da je rije o "kulturama unutar kulture".

Birminghemska kola
Birminghamski su autori govorili o kontradikcijama

kapitalizma, dvostrukoj artikulaciji otpora u subkulturi (prema matinoj,roditeljskoj kulturi radnike klase i prema dominantnoj kulturi uopde). Oni vide subkulturizaciju kao odgovor na strukturu drutva.

 U devedesetim godinama opada utjecaj

birminghemske kole i to zbog nekoliko uoljivih razloga. Ponimo s rave pokretom, koji je doista unitio neke glavne premise birminghamske kole.

 Rave pokret to je subkultura, ali nije (kao to

su tvrdili u Birminghamu) obuhvadao manjinu ljudi ved je postao masovni fenomen. Takoer, u tom pokretu su ene igrale znaajnu ulogu, dok su prijanje subkulture poput skinheadsa, punkera i modsa bile smatrane iskljuivo maskulinistikima.

 Moda i najvanija karakteristika tog rave pokreta je bila ta, da to nisu bili samo siromaniji ljudi ili ljudi iz radnikih klasa, ved su se unutar njega nale sve klase.

Hrvatska
Istraivanje i prouavanje subkultura u

Hrvatskoj zapoelo je negdje sedamdesetih godina 20. stoljeda. Prvi pokazatelji subkulture u Hrvatskoj su bili street corner mladidi, skupine djeaka iz ulice ili iz kvarta.

 Subkulture u Hrvatskoj sedamdesetih,

osamdesetih i devedesetih godina dijelimo na nekoliko skupina temere, haomane, minkere, punkere, metalce, darkere, rapere, skinheadse i skejtere.

temeri
temeri seu jo iz sedamdesetih godina 20.

stoljeda. Njihove karakteristike su to da su iskljuivo maskulinistiki te nerijetko i nasilni prema ostalim skupinama.

Haomani
Ovako su bili nazivani ljudi u koji su sluali rock

i konzumirali opojna sredstva tijekom 1970.-ih. To su im ujedino i jedine karakteristike.

minkeri
Oni su jedna od subkultura koja i danas postoji.

Obiljeja su im da se prilagoavaju vremenu, modi i glazbi. to je IN to oni rade, sluaju, nose i konzumiraju.

KRAJ
Nadamo se da Vam se svima svidjela

prezentacija i da smo Vam uspjeli pojasniti pojam subkulture i par najbitnijih subkultura u Hrvatskoj. Subkulture su zapravo kulture unutar kultura te ih se tako i treba tretirati i nipoto osuivati. Ana Junakovid i Matija Grebenid

Izvori
www.google.hr
www.facebook.com Benjamin Perasovid Sociologija subkultura i hrvatski

kontekst, Drutvena istraivanja vol.11, 2002.