Vous êtes sur la page 1sur 39

Dr. sc.

Anelko Milardovi

Politike ideje u Platonovoj filozofiji politike

Struktura predavanja

Biljeka o Platonu
Platon on-line

Filozofija

to je filozofija?
to potie filozofiju?
Temeljna pitanja filozofije
Odnos filozofije i pojedinanih znanosti
Filozofske discipline
Razdoblja u grkoj filozofiji

Crtice za oris Platonove filozofije


Platonova Drava: ralamba

Knjiga prva
Knjiga druga
Knjiga trea
Knjiga etvrta
Knjiga peta
Knjiga esta
Knjiga sedma
Knjiga osma
Knjiga deveta
Knjiga deseta

Biljeka o Platonu
Grki filozof (427-.-347 pr.n.e) Atenjanin. Potjee iz aristokratske obitelji.
Pod utjecajem Sokrata. Djela je pisao u dijalozima. Opus se moe podijeliti u
etiri skupine:

1. Djela o vrlinama pod


sokratovskim utjecajem
Obrana Sokratova
(Apologija)
Kriton
Protagora
Ion
Drava
Lised

2. Djela protiv sofista


Gorgija
Etudiem
Kratil

3. Zreli spisi
Gozba(Simpozij ili o
ljubavi)
Fedon
Fedar

4. Kasni Platon

Sofist
Fileb
Zakoni
Timej
Kritija

Platon on-line
http://www.filozofija.net/
http://www.philosophypages.com/ph/plat.htm
http://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTM
http://www.iep.utm.edu/p/plato.htm
http://plato-dialogues.org/plato.htm
http://www.quotationspage.com/quotes/Plato
http://www.crystalinks.com/plato.html

Filozofija

Metodiki je ispravno smjestiti Platonovu filozofiju u


kontekst povijesti filozofije. Prethodno je potrebno
odgovoriti na tri pitanja:
1.to je filozofija ?
2.Kojem razdoblju u povijesti filozofije pripada Platonova filozofija
i filozofija politike?
3.U kojim je djelima zastupljen nauk o politikim idejama u
Platonovoj filozofiji politike ?

(Izvor : Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 29- 54.)
5

to je filozofija?

Ljubav spram mudrosti (philos = prijatelj, sophia =


mudrost)
Traganje za istinom
Istraivanje i miljenje cjeline
Prevladavanje straha od umiranja
Traganje za spoznajom

to potie na filozofiranje?

uenje. Prvi poticaj. U Platona i Aristotela: Jer na


poetku kao i danas uenje poticae ljude
filozofiranjuOnaj pak tko se pita i udi ima osjeaj
neznanjaDa bi izbjegli neznanje, ljudi su poeli
filozofirati.
Prvo pitanje glasi: to jest sve to jest? Pitanje o
biu i bitku. Razliite su ontoloke koncepcije.

Sumnja
Pitanje smisla
Volja za prosvjetiteljstvom
Posljedice redukcije instinkta
Svijest smrti
7

Temeljna pitanja filozofije


A) Platon (427-347. pr.Kr.)
Istinito (filozofija, znanost)
Dobro (etika)
Lijepo (estetika)

B) I. Kant (1724-1804.)
Znanje (filozofija, metafizika, znanost)
Nadanje (religija)
Djelovanje (praxis)

Kant je temeljna filozofska pitanja izrazio u sljedeim


pitanjima:

to mogu znati? (metafizika)


to trebam initi? (etika)
emu se smijem nadati? (religija)
to je ovjek? (antropologija)
8

Odnos filozofije i pojedinanih znanosti

Filozofija se bavi sveukupnou zbilje, cjelinom bitka,


a pojedinane znanosti isjecima zbilje

Filozofske discipline

Antropologija - nauk o ovjeku kao biu meu biima, njegovoj biti,


postavljenosti u odnosu s drugim ljudima i poloaju u svijetu, kozmosu
Etika - bavi se moralnim normama i postupanjima, dranjem i djelovanjem
ovjeka orijenitranim na dobro. Cilj etike je pokazati metodiki zajamen
temelj pravednog, razumskog i osmiljenog djelovanja (zajednikog ivota)
Estetika - filozofija umjetnosti i znanje o lijepom
Metafizika i ontologija - shvaa se kao prva filozofija. Potjee od
Aristotela. Pita o prvim uzrocima i podrijetlu bia kao bia. Njezina su tri
tematska podruja: sam bitak (ontologija), boanski bitak (filozofska
teologija), dua (psihologija) i sveza svih bia u cjelini (kozmologija)
Logika - Uenje o dosljednom i sreenom miljenju. Formalna, klasina
logika dijeli se na elementarno uenje (pojam, sud, zakljuak) i uenje o
metodi (postupak, istraivanje, dokazivanje)
Gnoseologija - teorija spoznaje i znanosti (uenje o uvjetima i granicama
spoznaje)
Filozofija jezika - promatra nastanak, razvoj, znaenje i funkciju jezika
Filozofija povijesti - pokuava shvatiti i protumaiti bit i smisao i tijek
povijesti te shvatiti ovjeka u njegovoj povijesnosti
Filozofija religije - pita se o pojavi i biti religije za ovjeka i drutvo
Filozofija prirode - miljenje i istraivanje prirode
Filozofija prava - bavi se utemeljenjem prava, osobito postoji li neka
nadreena norma iz koje se moe izvesti propisano pravo
10
Filozofija politike - razmatra strukturu, funkciju i smisao drave i drutva

Razdoblja u grkoj filozofiji

Predsokratika - (miletska filozofija prirode, pitagorejska kola,


Eleani, Heraklit, atomisti - atomistiko razdoblje); ovdje se jo
pribrajaju i sofisti. (Razdoblje sofista, koji mitske modele
dodatno oslobaaju zaaranosti i dovode u pitanje naslijeene
moralne predodbe, oznauje se i kao grko prosvjetiteljstvo)

Klasino razdoblje - (Sokrat, Platon i Aristotel u odnosu


uitelj-uenik). Sredite filozofije postaje Atena.
Sokrat utemeljitelj samostalne etike
Platon Sokratov uenik; Platonov nauk o idejama
Aristotel sistematiar i znanstveni utemeljitelj filozofije
upravljene prema sistematizaciji znanja i ljudskog iskustva

Helenistiko razdoblje - (Na povijesno drutvenom,


revolucionarnom tlu (uspon i pad Aleksandrova carstva; rimska
svjetska vladavina) nastaju dva najznaajnija uenja helenizma:
stoiko i epikurejsko, obiljeeno prema etici)
11

Crtice za oris Platonove filozofije

Nauk o idejama
Sadraj Platonova uenja o idejama jest pretpostavljeno
carstvo nematerijalnih, vjenih i nepromjenjivih biti, ideja
(gr.eidos, idea)
Ideje u Platonovu smislu jesu praslike stvarnosti, prema kojima
su oblikovani predmeti vidljivoga svijeta - pojmovi predstavljaju
ideje
Objektivni idealizam. (Te ideje objektivno egzistiraju, tj. neovisno
o naem spoznavanju ili o svijetu miljenja. One, dakle, ne nastaju
iz nekog stanja nae svijesti, nego ih pomou nje spoznajemo.
Teorija dvaju svjetova. Moe se prispodobiti s crtom u djelu
Drava. Prema tomu svijet se da podijeliti na dva podruja:
1. vidljivi svijet
posredno zamjetljivoga (npr. sjene i slike u ogledalu)
neposredno zamjetljivoga (npr. predmeti i iva bia)

2. misaoni svijet
podruje znanosti (matematika i geometrija)
carstvo ideja koje je dostupno istom umu bez ikakva promatranja

I
12

Crtice za oris Platonove filozofije

Ideja dobra - u njegovoj filozofiji smatra se sredinjom tokom


1. podaruje bitak i spoznatljivost
2. ideje sudjelovanja
3. omoguuje spoznaju
U usporedbi o suncu (Drava) Platon pokazuje da ovjek
samo u svijetlu dobra moe spoznati bitak.Usporedba sa
piljom pokazuje uspon prema idejama (Drava)
Eros (Nagon, koji ovjeka uvijek nanovo vodi u podruje
istinitog bitka i dobra. On ljudima budi enju da se posvete
promatranju ideja)
Dijalektika (metoda dolaska do spoznaje). Ona je bit svih
znanosti koje se bave stvarnim bitkom, za razliku od fizike koja
se bavi zbivanjima u iskustvenom svijetu.
Metafiziki dualizam (Dua i tijelo su otro razgranieni).
Govori o besmrtnosti due.
13

Crtice za oris Platonove filozofije

Duu dijeli u tri dijela, pri


emu se tu zrcali njegova
temeljna dualistika misao:
Pravo boansko:
razum (ono to pripada
osjetnom svijetu)
plemenito: sranost
nie, jer se opire:
pouda.

DUA = razum, sranost,


pouda. Svakom dijelu due
Platon dodaje po jednu
krepost
razum - mudrost
sranost - hrabrost
pouda umjerenost

14

Crtice za oris Platonove filozofije

Platon jo domee i etvrtu krepost - pravednost. (Ona vlada,


kad svi dijelovi due u pravoj mjeri ispunjaju zadau i
djelatnost koja njima odgovara. Upravo u ovoj kreposti izlazi
na vidjelo posebna grka sklonost za izjednaavanjem
umjerenoga i harmoninoga s krepou.
Ideja pravednosti (jedna od bitnih ideja Platonove Drave )
Platonova Drava - model idealne drave
Njegovi opisi drave utopije
Nastanak drave ne izvodi se iz nagona za osnivanjem drave,
ve slabosti pojedinca
Iz potrebe za udruivanjem s drugim ljudima jer sam ne moe
opstati
Kako je dua podijeljena na tri dijela tako su i stalei u dravi
podijeljeni na tri stalea (vladajui mudraci, uiteljski stale,
stale uvara (vojniki stale), stale ostalih graana (proizvodni ili
hranidbeni stale)
U dravi vladari su filozofi; Oni se istiu svojim posebnim
sposobnostima, koje se usavravaju pedesetogodinjom
izobrazbom u svim pravcima. U njima se treba povezati mudrost s
15
moi.

Crtice za oris Platonove filozofije


Odgoj je za Platona temelj drave
Platon govori o vie izobrazbi. Predvieni su odgoji:

elementarni odgoj glazbom, pjesnitvom i gimnastikom (do 20.


godine ivota)
znanstvena izobrazba u matematici, astronomiji, harmoniji (10
godina)
prouavanje u dijalektici (filozofiji) (5 godina)
praktina djelatnost u dravi (15 godina)
nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni ivot

Oblik vladavine ove drave je totalitarni, koja uspjehe


svojih graana uzima sasvim za sebe
Ustav te drave je aristokratski, tj. temelji se na vladavini
najboljih. U djelu Zakoni Platon vie ne polazi od slike
idealnih vladara: dravu ureuju zakoni

16

Platonova Drava: ralamba


Platon: Drava, Naklada Jurii, Zagreb, 1997.

Biljeka
Djelo je pisano u dijalozima
Dijalog se odvija u Pireju u kui bogataa Polimerha.
U djelu se spominje vie sudionika razgovora: sudionici su
Platonova braa Glaukon i Adimant, koji e od druge knjige biti
glavni nositelji razgovora sa Sokratom.
U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti
Polemarh i njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru daje
sofist Trazimah, koji je u pratnji svojih simpatizanata Klitofonta i
Harmantida.
Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovi
sinovi Etidemon i Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije.

17

Knjiga prva
Rasprava o pravednosti

Odreenje pravednosti
Vraanje duga 331 (c), 332 (c)
Nenanoenje tete 335 (d)
Pravo i korist jaega; svaka vlast postavlja zakone za svoju
korist 338 (c)
Temeljna vrlina (Sokrat)

Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava o pravednosti zavrava


aporetski bez konane definicije pravednosti - 354 c

18

Knjiga druga
Nastavak rasprave o pravednosti

Nastavak rasprave o pravednosti i otvaranje dijaloga o polisu


Pravednost u svakodnevnom ivotu je korisnija od
nepravednosti
Ona se ne dogaa po iskonskom postupanju svakog pojedinca
Za njezino postupanje/prakticiranje postoje konvencionalni
razlozi
Pravednost se ovdje vezuje uz zakone 359(b)
Ona se tie svakog pojedinca i cijelog polisa
Polis/drava nastaje iz ne-samodostatnosti pojedinca kojemu su
potrebni drugi 369 (b)
Do dobrog polisa/grada drave dolazi se odgojem

19

Knjiga trea
Rasprava o odgoju due i polisu

Poinje raspravom o bogovima ire filozofije


Nastavlja se raspravom o odgoju, glazbi, umjetnosti,
tjelovjebi i harmoniji 400 (e), 401 (e)
Odgoj i vjetine usklaivanja due harmonija 412
Harmonija u dravi harmonino nastojanje mora biti:
ako se eli sauvati dravno ureenje 412 (b)
to se vladara tie, treba traiti one koje se dre svojega
naela, i koji misle najbolje za dravu 413 (c)
Tko je vladar? Osoba dobra odgoja, ritma sklada, tj.
tko se tako ponaa, da bi sebi i dravi najkorisniji bio. I
dalje, dakle, onaj koji se kao djeak i kao mladi i kao
mu iskazao i ist kroz sve proao. Njega treba postavljati
dravi za vladara i uvara. 414
20

Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave
Poinje raspravom o srei
Drava se ne osniva zbog sree jednog stalea, nego cijela

drava mora biti sretna 420 (b)


Dravom se treba upravljati dobro i ona sretna treba biti 421 (b)
Dravom se upravlja razumom 423
Glede veliine drave nju treba poveavati dokle, dok moe
sauvati svoju jedinstvenost 423 (c)
Drava se javlja kao jedinstvo raznolikoga u kojoj svatko obavlja
svoj posao najbolje to moe
U dravi za posao treba uzimati one koji su stvoreni da najbolje
obavljaju svoj posao

21

Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave

Glede kreposti i vrlina drave Platon zbori o tomu koja je


dobra drava. Savreno dobra je ona drava, ako je doista
kako treba osnovana 427 (e)
Hrabra drava je ona drava u kojoj se istie vrlina hrabrosti,
koja je hrabrost mjerena nekim djelom 429 (c)
Pravedna drava je ona u kojoj pojedinac radi svoj posao i ne
petlja se u posao drugih 433 (b), (d)
I na drugom mjestu pravednost je definirana kao postupanje u
kojem svatko radi svoj posao i ne radi mnoge
Pogibelj drave nastaje:
1.

2.

kada bi dolo do prijelaza iz stalea u stale, npr. iz obrtnikih u


ratniki, i iz ratnikog u vladarski. Stoga Platon kae da je
njihovo zamjenjivanje mnogostruki rad i propast za dravu. 434
(b)
pogibelj za dravu nastaje zamjenjivanjem triju stalea, to vodi
nepravednosti i najveoj teti za dravu.
22

Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave

Pravednost se izvodi iz stroge podjele uloga u dravi 434 (c)


Gdje se moe ostvariti pravednost? Pravednost se moe
ostvariti samo u dobroj dravi 434 (e)
Platon poistovjeuje pravednog ovjeka i pravednu dravu
435 (b)
U raspravi o dui Platon istie prednost razuma, kao vladara
due koji brine za cijelu duu 441 (e)
Dijelovi due su:
a) hrabrost djelovanje u skladu s nalozima razuma
b) mudrost - vladar svih dijelova due
c) trijeznost sklad izmeu vladara i podlonika tj. meu
dijelovima due
d) pravednost djelovanje u skladu znanja za posao koji se
najbolje moe obaviti

Dijelovi due ocrtavaju ustroj drave i stalea 422 (b), (c), (d)
23

Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave

Nasuprot pravednosti stoji nepravednost. Po Platonu


nepravednost je nekakva nesloga ovih triju sposobnosti i
obavljanje vie poslova i uplitanje u tue poslove i ustanak
nekog dijela protiv cijele due. 444 (b)
to znai davati pravednost? To znai uspostaviti takav
prirodni odnos u dui da meusobno vladaju i sluaju, a
nepravednost uspostaviti takav nepravedan odnos, da jedno
drugo protiv prirode vlada i pokori se. 444 (d)
Dua i ustavi dravni. Oblika dravnih ustavnih ima koliko i
oblika dua 444 (c)
Koliko? Platon kae: pet oblika ustava, a pet dua 444 (d)
Koji su to oblici?
Kraljevstvo vladavina jednog ako bi se pojavio jedan osobit
ovjek.
Aristokracija vladavina njih vie 445 (d)

Na kraju etvrte knjige prekida se rasprava o tipologiji ustava


24

Knjiga peta
O vladavini filozofa

Tko su po Platonu najbolji vladari? Odgovor filozofi dravni kraljevi


473 (d). Njih vodi umni dio due koji upravlja ostalima. Bez umnog
upravljanja nee prestati zlo u dravama a mislim i u rodu ljudskom
473 (c)
Platon primjeuje potekoe glede ostvarivanja takvog vladateljstva:
to dravno ureenjenee se zaista nikada prije moi ostvariti ni
svijetlo sunano ugledati. Kraj 473 (e)
Razlikujemo one koji znaju/spoznaju od onih koji mniju
Po Platonu znanje je stvoreno za bitak ,naime da spozna,da bitak
jest 447( b)
Znanje pripada filozofima (mudroljubcima)
Mnijenje je ono, ime moemo mniti 477 (e) ili za to da mni 478
Mnijenje dakle ne bi bilo ni znanje ni neznanje 478 (c)
Ono bi bilo izmeu toga u sredini 478 (d)
Mnijenje je dakle neto izmeu znanja i neznanja
Za razliku od filozofa kao ljubitelja znanja i mudrosti filodoksi su ljubitelji
mnijenja
25

Knjiga esta
O filozofima, istini i bitku i spoznaji istine

Platon nastavlja tumaiti poziciju filozofa-vladara 485


Tko su filozofi? Tko su pravi filozofi? Oni koji rado gledaju istinu
Pravi su oni filozofi koji se bore oko bitka (Platon jedn.) 490 (b)
Prispodoba sa suncem ili o: Sunce nije sam vid ni ono mjesto,
gdje vid nastaje, tj. oko 508
Sunce je edo dobrote: to je sama dobrota u misaonom svijetu za
um i predmete miljenja, to je sunce u vidljivom svijetu za vid i
vidljive predmete 508 (c)
Dua i sunce. Platon na jednom mjestu kae kada se uperi u ono,
na to sja istina i bitak, onda dua to opazi, spozna, te se ini da ima
uma 508 (d)

26

Knjiga esta
O filozofima, istini i bitku i spoznaji istine

Prispodoba sa crtom (509 (e)). Crta podijeljena na dva dijela


predstavlja dvije vrste svijeta tj. vidljivi i misaoni. Svaki se opet
podijeljeni dio dijeli:
a. vidljivi svijet na slike i projekcije slika i to je nastalo prema
slikama (ivotinje, biljke, proizvodi ljudskog umijea); 510
b. misaoni (geometrija/raunarstvo i snaga raspravljanja
(dialegesthai) koja se ne slui osjetilnim/vidljivim nego idejama
samima po sebi i da zavri idejama 510 (c), 511, 511 (c)

Platon daje prednost razumu a ne osjetilima


Znanost o raspravljanju ili dijalektika - vodi prema jasnijem dijelu
misaonog bitka

27

Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Prispodoba s piljom 514 (a) 517 (c). rekoh -usporedi nau

narav prema tome, da li je ili nije obrazovana, sa slijedeim stanjem.


Predoi naime sebi, da ljudi ive u podzemnoj pilji, koja ima dug
ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovima
na nogama i vratu tako da ostaju na istom mjestu i da gledaju samo
preda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im
ognja odozgo i izdaleka njima za leima; meu ognjem i sunjevima
zamisli put gore, a uza nj zid, kao to arobnjaci stoje pred
gledaocima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije.

Sunji u pilji vide samo sjene to bi od ognja padale na sjenu

515 (b)
Izlaskom na svjetlo bili bi zablijeteni. Najprije bi opaali sjene, slike

ljudske i ostale, nebo i zvijezde, mjesec i na kraju s u n c e.


28

Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje

Izlazak iz peine

predstavlja kognitivni
uspon to se kree od
osjetilnih zapaanja do
spoznaje istinskog
bivstva, kristalno jasnih
ideja, koje spoznajemo
potpuno i savreno

29

Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Svijet se preko vida ukazuje. Prema tomu, izlazak iz peine

na svjetlo ili kretanje prema gore svjetlu, predstavlja uzlazak


due u misaoni kraj 517 (b)
Platon kae da je u svijetu spoznaje ideja dobrote zadnja te da
se jedva moe vidjeti 517 (c)
Ideja dobrote je uzrok svemu ispravnom i lijepom u svijetu
U vidljivom svijetu raa svjetlo i gospodara njegovoga
U misaonom svijetu kao gospodar daje istinu i um
Nju treba vidjeti spoznati, onaj koji eli razumno raditi bilo u
posebnikom bilo u javnom ivotu
Dua ima mo uenja, dosezanja, uzdizanja do bitka i
najsvjetlije toke bitka a to je velimo dobrota. 518 (b)
Ideja dobra je u najuoj svezi s dravom
Savrena drava je ta u kojoj moraju upravljati vjeti istini i koji
raspolau razumnim ivljenjem 521
30

Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Istinskom filozofijom Platon naziva odgojno okretanje due,

koja ide iz nonoga dana na istinski dan tj. na izlazak k bitku


521 (c)
U 533 (d) Platon govori o postupku dijalektike. Postupak
dijalektike jedini ide pravim putem, naime do samog poetka, da
ga utvrdi, te oko due, zaista zakopano u glibu neznanja,
pomalo vue i izvodi prema gore.
Umijee dijalektike i znanja, ona se mora poduavati 15 godina,
oni koji nakon poduavanja ostanu, vide dobrotu, trebaju
ureivati i voditi dravu, baviti se filozofijom i odgojem
Drava se poslije njihova ivota prema njima treba odnositi kao
prema boanstvima 540 (c)

31

Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje

Platon govori o filozofima

kao o vladarima drave, tj.


kad pravi filozofi, bilo vie
njih, bilo jedan, u dravi
postanu vladarima
Dravu treba urediti po
pravednosti
Filozofi moraju svoju
dravu urediti tako da slui
pravednosti i nju
unapreuju 540 (e)
32

Knjiga osma
Rasprava o porecima

Slijedi nastavak dijaloga o dravi


Pri kraju etvrte knjige Platon govori o pet oblika ustava.
Spominje kraljevstvo i aristokraciju
U petoj knjizi ini se kako eli opisati ostale oblike, ali u dijalog
se upletoe Polmerah i Aimand, koji skrenue raspravu o
ustavnim porecima
U osmoj knjizi Platon opisuje dravno ureenje, ta ureenja
su:
a.
b.
c.

d.
e.

Kretsko ili spartansko


Oligarhija (vlada nekolicine) 544 (c)
Demokracija (vlada bogate nekolicine).
Puka vlada:
demokratska vlada nastaje, dakle, mislim, kad siromasi
pobijede, te jedne od protivnika ubiju, druge prognaju, a
ostalima jednako podjele graanska prava i slube; zatim kad
se u njoj oblasti veinom drijebom biraju 557
Tiranija (samosilnika vlada) - bolest drave
Timokracija ili timarhija (vlast ili vlada po asti / astohleplju)33
545 (b), (c)

Knjiga osma
Rasprava o porecima

34

Knjiga osma
Rasprava o porecima

Platon kae da se oblik


vladavine uvijek mijenja
prema onima koji su na
vladi, u trenutku razdora,
zatim zbori o tranziciji iz
jednoga u drugi oblik
vladavine, zapravo o
krunom kretanju ustava

35

Knjiga osma
Rasprava o porecima
1. Timokracija kao prijelazna pojava uzurpira ustav
2. Iako su vladari priznati, ipak se porastom utjecaja
novca ve istie slijedei oblik drave oligarhija
3. U njoj se mo poklapa sa posjedom. U ovom
propadajuem obliku ve vrlo udaljenom od idealne
drave. Bogatstvo je preuzelo sredinju poziciju
4. Njezin e se kraj dogoditi prevratom, tj. tako to e
manjak dobra do tada nemogue iznuditi demokraciju
5. Konano ona porastom anarhije ini odluujui pomak
prema najgorem obliku vladavine, tiraniji. Sve u Svemu
Platonovska idealna drava nikad nije pretvorena u
stvarnost. Njegova vlastiti pokuaj da je osnuje na
Siciliji bio je neuspjean (Atlas filozofije, Golden
Marketing, Zagreb, 2001. str. 45.)
36

Knjiga deveta
Rasprava o krunom kretanju ustava

Platon opisuje tranziciju iz demokratskog ovjeka u tiranina 571


Slijedi opis tiranina
Tiranin je mahnit ovjek koji ima volju vladati ljudima i bogovima 573
(d)
Odreuje ga kao sina silnika 574 (b), (c)
Samosilnika
Grabeljivca
ovjeka koji vlada bez zakona
ovjeka u kojega su uli nagoni od zla drutva 575 (b)
Tiranin je zapravo najgori ovjek, on odgovara tiranskoj a
demokratski ovjek demokratskoj vladi 576 (c)

37

Knjiga deveta
Rasprava o krunom kretanju ustava

Tiranska drava je ropska (u najveem stupnju) 576 (c)


Platon dalje opisuje duu tiransku
Dua tiranska je ropska, siromana, puna straha, najjadnija
Tiranska drava je najjadnija drava meu dravama
Platon dalje psihologizira ivot tiranina, tiranin ivi munije;
nuno je najvie sam nesretan, a zatim takvima ini blinje
svoje 580
Silnik ivi najneugodnije a kralj najugodnije 587

38

Knjiga deseta
O pjesnikom umijeu
Nakon dijaloga o dravi slijede dijalozi o pjesnitvu, pjesnikom

umijeu, o ponaanju i oponaatelju


Kao uzor uzima se Homer, koji je bio prvi uitelj i voa svih tih
divnih tragika 595 (c)
Pjesnici kao oponaaoci utvara kreposti i ostalo 601
Oponaalac, velimo nita ne zna i bitku ali zna za privianje
601 (c)
Dijalozi izmeu filozofije i pjesnitva 607 (c)
Deseta knjiga zavrava tezom o besmrtnosti due, dranju puta
prema gore i razumnom vrenju pravednosti 621 (c)

39