Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Anelko Milardovi
Struktura predavanja
Biljeka o Platonu
Platon on-line
Filozofija
to je filozofija?
to potie filozofiju?
Temeljna pitanja filozofije
Odnos filozofije i pojedinanih znanosti
Filozofske discipline
Razdoblja u grkoj filozofiji
Knjiga prva
Knjiga druga
Knjiga trea
Knjiga etvrta
Knjiga peta
Knjiga esta
Knjiga sedma
Knjiga osma
Knjiga deveta
Knjiga deseta
Biljeka o Platonu
Grki filozof (427-.-347 pr.n.e) Atenjanin. Potjee iz aristokratske obitelji.
Pod utjecajem Sokrata. Djela je pisao u dijalozima. Opus se moe podijeliti u
etiri skupine:
3. Zreli spisi
Gozba(Simpozij ili o
ljubavi)
Fedon
Fedar
4. Kasni Platon
Sofist
Fileb
Zakoni
Timej
Kritija
Platon on-line
http://www.filozofija.net/
http://www.philosophypages.com/ph/plat.htm
http://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTM
http://www.iep.utm.edu/p/plato.htm
http://plato-dialogues.org/plato.htm
http://www.quotationspage.com/quotes/Plato
http://www.crystalinks.com/plato.html
Filozofija
(Izvor : Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 29- 54.)
5
to je filozofija?
to potie na filozofiranje?
Sumnja
Pitanje smisla
Volja za prosvjetiteljstvom
Posljedice redukcije instinkta
Svijest smrti
7
B) I. Kant (1724-1804.)
Znanje (filozofija, metafizika, znanost)
Nadanje (religija)
Djelovanje (praxis)
Filozofske discipline
Nauk o idejama
Sadraj Platonova uenja o idejama jest pretpostavljeno
carstvo nematerijalnih, vjenih i nepromjenjivih biti, ideja
(gr.eidos, idea)
Ideje u Platonovu smislu jesu praslike stvarnosti, prema kojima
su oblikovani predmeti vidljivoga svijeta - pojmovi predstavljaju
ideje
Objektivni idealizam. (Te ideje objektivno egzistiraju, tj. neovisno
o naem spoznavanju ili o svijetu miljenja. One, dakle, ne nastaju
iz nekog stanja nae svijesti, nego ih pomou nje spoznajemo.
Teorija dvaju svjetova. Moe se prispodobiti s crtom u djelu
Drava. Prema tomu svijet se da podijeliti na dva podruja:
1. vidljivi svijet
posredno zamjetljivoga (npr. sjene i slike u ogledalu)
neposredno zamjetljivoga (npr. predmeti i iva bia)
2. misaoni svijet
podruje znanosti (matematika i geometrija)
carstvo ideja koje je dostupno istom umu bez ikakva promatranja
I
12
14
16
Biljeka
Djelo je pisano u dijalozima
Dijalog se odvija u Pireju u kui bogataa Polimerha.
U djelu se spominje vie sudionika razgovora: sudionici su
Platonova braa Glaukon i Adimant, koji e od druge knjige biti
glavni nositelji razgovora sa Sokratom.
U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti
Polemarh i njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru daje
sofist Trazimah, koji je u pratnji svojih simpatizanata Klitofonta i
Harmantida.
Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovi
sinovi Etidemon i Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije.
17
Knjiga prva
Rasprava o pravednosti
Odreenje pravednosti
Vraanje duga 331 (c), 332 (c)
Nenanoenje tete 335 (d)
Pravo i korist jaega; svaka vlast postavlja zakone za svoju
korist 338 (c)
Temeljna vrlina (Sokrat)
18
Knjiga druga
Nastavak rasprave o pravednosti
19
Knjiga trea
Rasprava o odgoju due i polisu
Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave
Poinje raspravom o srei
Drava se ne osniva zbog sree jednog stalea, nego cijela
21
Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave
2.
Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave
Dijelovi due ocrtavaju ustroj drave i stalea 422 (b), (c), (d)
23
Knjiga etvrta
O srei pojedinca, stalea i drave
Knjiga peta
O vladavini filozofa
Knjiga esta
O filozofima, istini i bitku i spoznaji istine
26
Knjiga esta
O filozofima, istini i bitku i spoznaji istine
27
Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Prispodoba s piljom 514 (a) 517 (c). rekoh -usporedi nau
515 (b)
Izlaskom na svjetlo bili bi zablijeteni. Najprije bi opaali sjene, slike
Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Izlazak iz peine
predstavlja kognitivni
uspon to se kree od
osjetilnih zapaanja do
spoznaje istinskog
bivstva, kristalno jasnih
ideja, koje spoznajemo
potpuno i savreno
29
Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Svijet se preko vida ukazuje. Prema tomu, izlazak iz peine
Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Istinskom filozofijom Platon naziva odgojno okretanje due,
31
Knjiga sedma
Prispodoba sa piljama, problem spoznaje
Knjiga osma
Rasprava o porecima
d.
e.
Knjiga osma
Rasprava o porecima
34
Knjiga osma
Rasprava o porecima
35
Knjiga osma
Rasprava o porecima
1. Timokracija kao prijelazna pojava uzurpira ustav
2. Iako su vladari priznati, ipak se porastom utjecaja
novca ve istie slijedei oblik drave oligarhija
3. U njoj se mo poklapa sa posjedom. U ovom
propadajuem obliku ve vrlo udaljenom od idealne
drave. Bogatstvo je preuzelo sredinju poziciju
4. Njezin e se kraj dogoditi prevratom, tj. tako to e
manjak dobra do tada nemogue iznuditi demokraciju
5. Konano ona porastom anarhije ini odluujui pomak
prema najgorem obliku vladavine, tiraniji. Sve u Svemu
Platonovska idealna drava nikad nije pretvorena u
stvarnost. Njegova vlastiti pokuaj da je osnuje na
Siciliji bio je neuspjean (Atlas filozofije, Golden
Marketing, Zagreb, 2001. str. 45.)
36
Knjiga deveta
Rasprava o krunom kretanju ustava
37
Knjiga deveta
Rasprava o krunom kretanju ustava
38
Knjiga deseta
O pjesnikom umijeu
Nakon dijaloga o dravi slijede dijalozi o pjesnitvu, pjesnikom
39