AUSTRALIJA

Od prvih Aboridina, preko

Jamesa Cooka i britanskih
kanjenika, Australija je
krila svoj put prema upisu u
geografske karte i svijest
svih ljudi diljem svijeta.

Ope znaajke
Povrina: 7 686 850 m2
Broj stanovnika: 23 133 339
Prosjena gustoa naseljenosti: 3
st/km2
BDP (nominalni): 1542 mlrd. $
BDP (per capita): 66 700 $

 Najrazvijenija drava june polutke

Nalazi se na istoimenom, najmanjem
svjetskom kontinentu
Dravi pripada i australski antarktini
teritorij te teritorij vanjskih okolnih
otoka (Christmas, Cocos, Ashmore,
Cartier, Coral Sea, Norfolk,
McDonald, Heard)
3

 Europljani su se s Australijom
upoznali tek u 17. st, a do tada su
postojale samo teorije da zbog
ravnotee mora postojati veliko
kopno na junoj hemisferi
Najprije je istraena obala, a zatim
unutranjost, a uskoro dolaze prvi
britanski doseljenici

PRIRODNA OBILJEJA
Najnii i najstariji kontinent na svijetu
Tri velike reljefne cjeline:
Veliko razvodno gorje
Sredinja zavala
Zapadna visoravan

Veliko razvodno gorje

Najvii reljefni dio Australije
Prua se paralelno s istonim rubom
kontinenta
Nabrano hercinskom orogenezom
tijekom paleozoika
Izvire veina australskih rijeka
(Darling, Murray, Murrumbidgee)

 Unutar gorja se izdvaja nekoliko

dijelova:
Gorje Clark i McPherson (Queensland)
Modro gorje (Sydney)
Australske Alpe i Snjene planine
(Canberra)
Najvii vrh: Mt. Kosciusko (2228 m) jedini dio
koji je zimi pod snijegom -> zimski turizam

Grampian (Melbourne)

Sredinja zavala

Najnii prostor zemlje koji je ravan

Vrlo suh
Slabo naseljen
Uzgoj stoke
Obraivanje zemlje
itnica zemlje zbog redovitog
natapanja
10

 Na jugu se nalazi najnia toka

kontinenta -> slano jezero Eyre
16 m ispod razine mora -> jezerska
depresija

11

Zapadna visoravan

Zauzima polovicu kontinenta

Prua se na visinama od 300 do 450 m
Najstariji dio Australije
Ostatak nekadanje Gondvane
Graen od starih prekambrijskih stijena,
granita i gnajsa
Prekriveno pustinjama (Velika pjeana,
Viktorijina, Gibsonova pustinja)
Gospodarski vano podruje -> rude
12

Klimatsko-vegetacijske zone

Brojne i vrlo raznolike

Djeluju mnogi modifikatori
Nalazi se u arkom i umjerenom pojasu
Na klimu utjeu stalni planetarni vjetrovi
-> monsuni (sjever), pasati (jugoistok) i
zapadni vjetrovi
Uz istone obale kree se topla
Istonoaustralska morska struja, a uz
zapadni tee hladna Zapadnoaustralska
13

 U Australiji moe se izdvojiti est

klimatsko-vegetacijskih zona:
1.
2.
3.
4.
5.

Pustinjska klima
Vrua stepska klima
Savanska klima
Tropska monsunska klima
Umjereno topla vlana klima s vruim
ljetom
6. Sredozemna klima
14

1. Pustinjska klima
Javlja se u sredinjem, najveem dijelu
zemlje
Manje od 250 mm padalina /m2 na
godinu
Prostrane pjeane pustinje
Najjae zagrijavanje -> najvee
temperature
Vegetacija oskudna, prevladava
kserofilno grmlje i bodljikava trava
15

16

2. Vrua stepska klima

Uski rubni dio pustinja
Odlikuje se jednim duljim
vruim i suhim godinjim
dobom, te kratkim
godinjim dobom s neto
padalina (250-500 mm)
Vegetacija travnate stepe
koja prelazi u ikaru, koju
tvoje eukaliptus i akacija
17

3. Savanska klima
U sjevernim dijelovima Australije
U vlanijem dijelu godine ljetni
monsun donosi velike koliine
padalina
Rastu visoke trave (savane)

18

4. Tropska monsunska klima

Sjeverni uski obalni
prostor
Utjecaj ljetnih monsuna
-> od prosinca do
travnja obilne padaline
Godinje primaju 20003000 mm padalina po
m2
Tropske kine ume s
vie od 18 000 biljnih
vrsta
19

5. Umjereno topla vlana klima s

vruim ljetom
Jugoistona obala Australije
Padaline prisutne cijele godine -> topli
jugoistoni pasati
Veliko razvodno gorje prima najvee
koliine kie od pasatnih vjetrova te u
njegovim istonim padinama nastaje
glavnina australskih rijeka
Istona obala je ponekad izloena tropskim
ciklonama koje uzrokoju vee tete (willywillies)
20

6. Sredozemna klima

Jugozapadni i juni dijelovi

Vrua i suha ljeta
Blage i vlane zime
Eukaliptus i sredozemno bilje

21

Veliki koraljni greben

Najvei koraljni sustav na svijetu
Smjeten izmeu sjeveroistone obale
Australije i Koraljnog mora
Dug 2600 km
Povrina gotovo 7 puta vea od povrine
Hrvatske
Vie od 3000 izdvojenih koraljnih
grebena, otoka, atola
Preko 350 razliitih vrsta koralja
22

 Prekriven kinim tropskim umama i drugom

vegetacijom
Istie se otok Fraser, najvei svjestki
pjeani otok
Veina koralja razvila se posljednjih 500 000
godina
1975. stavljen pod zatitu- najvei svjetski
morski park
1981. UNESCO ga uvrstio u popis zatiene
svjetske prirodne i kulturne batine
2 mil posjetitelja godinje
23

24

Demografska obiljeja
Prije 50-60 tisua godina
iz jugoistone Azije
tijekom ledenih razdoblja
doselili su se Aboridini
Naselili su istone obale
Australije, bavili se lovom
i sakupljanjem plodova

25

 Nakon gubitka amerikih kolonija, VB

alje prve doseljenike (kanjenike)
Poinje obraivanje posjeda, razvoj
ovarstva
1790.: 2000 doseljenika
1830.: 70 000 doseljenika
1860.: vie od 1.1 mil stanovnika

26

 U 19. st osim Britanaca i Iraca,

doseljava se sve vie Nijemaca i Kineza
Poetkom 20. st donose se restriktivni
useljeniki zakoni -> provoenje
politike tzv. Bijele Australije
(onemoguavanje stvaranja
multikulturalnog i meurasnog
stanovnitva)
Ukinuto poetkom 70ih godina 20. st

27

 Uvjeti su jo uvijek strogi

Godinje se doputa doseljavanje
100.000 novih, mladih, kvalificiranih ljudi
Useljenici iz Azije 7%
Bijelci 88% (veinom Britanci i Irci, od
ostalih Talijani, Grci, Hrvati,)
100.000 Australaca je hrvatskog
podrijetla, a od toga je pola roeno u
Hrvatskoj
28

GUSTOA NASELJENOSTI U
AUSTRALIJI
29

 3 st./km2 ine Australiju jednom od

najrjee naseljenih drava svijeta
Naseljeno je tek 3% povrine
Ostali dijelovi su pusti
ili s prosjeno 1
stanovnikom na 25
km2
O tim malobrojnim
stanovnicima se vodi
velika briga servis
leteih doktora i
kolovanje djece
30

 Vie od 90% stan. ivi u gradovima ->

visoka urbaniziranost
Gradovi prema izgledu i nainu ivota
lie na amerike
U sreditima se nalaze poslovne zone, a
na rubovima niske stambene zone
Prednjae 2 velika grada na jugoistoku:
Sydney 4.7 mil. st.
Melbourne 4.2 mil. st.
2/5 australske populacije

31

32

 Na istonoj obali postoje dva vea grada

Brisbane 2.1 mil. st.
Newcastle 0.5 mil. st.
Na junoj obali
dominira Adelaide
1.3 mil. st.
Na jugozapadu
Perth 1.8 mil. st.
Glavni grad
Canberra 0.4 mil.
st.
33

Gospodarska obiljeja
Najrazvijenije gospodarstvo na junoj
hemisferi i jedno od vodeih u svijetu
2012. zauzima 12. mj. Po
nominalnom BDP-u u svijetu, a po
stanovniku 5.
Istie se kapitalistiko gospodarstvo
dominantnu ulogu ima proizvodnja
poljoprivrednih proizvoda i prerada
sirovina
34

 Kreirala useljeniku politiku, gradila

infrastrukturu diljem zemlje, utjecala na
bankarstvo, energetiku, osiguravateljska
drutva, stvarala socijalnu politiku,
prosvjetu, zdravstvo i znanost
Time se poveava proizvodnja i trgovina
Provodei ekonomske reforme, suzbijaju
inflaciju i ujednaavaju uvoz i izvoz ->
snana gospodarska sila

35

Etape gospodarskog razvoja

Prva etapa (1778.-1940.)
Druga etapa (1940.-1970.)
Trea etapa (1970.+)

36

Prva razvojna etapa

Zapoinje pojloprivredom,
proizvodnjom i izvozom vune, mesa,
mlijenih proizvoda i penice
Ta monokulturna proizvodnja i
trgovina su bile izloene brojnim
krizama, recesijama i svjetskim
ratovima -> preoblikovanje
gospodarstva i stvaranje novih gosp.
grana
37

Druga razvojna etapa

Australija sila s grbae ovce
Otkrivaju se velika rudna leita na
zapadu -> razvoj rudarstva, porast
industrijske proizvodnje (glavna
gosp. grana)

38

Trea razvojna etapa

Preuzimaju djelatnosti uslunog
sektora -> 75% zaposlenih
Sekundarne djelatnosti 21%
Primarne 3%

39

 Vodea gospodarska grana postaje

turizam -> potaknuo otvaranje vie
od 500 000 novih radnih mjesta ->
prihodi oko $31 mlrd.
U 20. st. slabe veze s UK, a jaaju s
SAD-om i Japanom, koji postaju
glavni ulagai u Australsko
gospodarstvo

40

 Australija najvie izvozi rude (ugljen,

zlato, eljezo), te industrijske i
poljoprivredne proizvode (penica,
vuna, meso, mlijeni proizvodi, voe,
vino)

41

 Glavnina izvoza ide u Kinu, Japan,

Koreju i Indiju
Na UK otpada 4% australskog izvoza
i uvoza
U uvozu dominiraju proizvodi visoke
tehnologije, automobila, nafte i plina
Najvie se uvozi iz Kine, SAD-a,
Japana, Singapura i Njemake
42

 Dugo je glavno obiljeje vanjske

trgovine bio deficit koji se zadnjih
godina pretvorio u suficit -> utjee
gospodarski rast Kine i Indije (vani
uvoznici australskih ruda i sirovina)

43

 Radile:
Pulji, Dora
Labrti, Matea
3D

44