Aktivno uenje u

osnovnoj koli

Daj mi ribu da jedem nahranio si me za

jedan dan, ali naui me da pecam ribu
nahranio si me za itav ivot.

ujem, zaboravim.
Vidim, zapamtim.
Uradim, shvatim.
Predajemo, oni
zaborave.
Pokaemo, oni
zapamte.
Prikaemo oni shvate.

10% onoga to itamo

20% onoga to ujemo
30% onoga to vidimo
50% onoga to
ujemo i vidimo
70% onoga
to kaemo
90% KU

ITANJE
SLUANJE
GLEDANJE-slika,film,...

PASIVNO

POSMATRANJE-demonstrac.
UESTVOVANJE U DISKUSIJI
DRANJE GOVORA
DRAMSKA PREZENTACIJA

OPONAANJE STVARNOG ISKUSTVA

STVARNO INJENJE NEEGA

AKTIVNO

Aktivno uenje aktivnosti koje obvezuju uenike da

rade neto drugo osim to sluaju predavanje i piu
biljeke, koje e im pomoi lake nauiti i primijeniti
gradivo. Uenici se mogu angairati na prianju i
sluanju jedni drugih, ili da pojedinano piu, itaju i
razmiljaju.

Aktivno sudjelovanje u procesu nastave uenicima

omoguava motivirajui intelektualno poticajniji i
djelotvorniji rad.

Cilj odgoja i obrazovanja jeste pomoi djeci da

razviju znanje i vjetine koje mogu koristit u
svakodnevnom ivotu. Ako uspijemo ostvariti
ovaj cilj u stimulirajuem okruenju u kojem
djeca ele uiti onda e steena znanja i vjetine
zadrati cijelog ivota.

Raspored sjedenja fleksibilan

Centri interesa

Zidni prostor

Biografske informacije kartice za podsjeanje

Aktivno sluanje (izdvojiti pet najvanijih stvari iz

prezentacije)

Projekti dopunjeni likovnim radovima

Nauni eksperimenti

Drutvena istraivanja

1. Zadobivanje panje osvajae panje

koristiti razliite uvodne aktivnosti ili

2. Uiniti gradivo prihvatljivim jasno iskazati svrhu i cilj svake

lekcije.

3. Zajedniki rad uenje na vlastitim pogrekama. Akcent staviti na

meusobnu suradnju, a ne na natjecanje tako da uenici jedni drugima budu

instruktori i zajedniki ue (meuvrnjaka edukacija).

4. Timski rad rad po skupinama

5. Samoevaluacija postignua
6. Voditi rauna o individualnim sposobostima i
mogunostima uenika
7. Crtanje razliita grafika organizacija (tablice, grafikoni, dijagrami,
karte,...)

8. Vjebanje, vjebanje

- Reci svome kolegi, Pokai osobi s lijeve

strane, Proitaj svojoj prijateljici.

Howard Gardner Okviri uma , 1983.god.

. Lingvistika sposobnost da se efikasno koriste
rijei, da se manipulira jezikom i izrazi znaenje.
. Logiko-matematika sposobnost produktivne
uporabe brojeva i dobrog rezoniranja.
. Prostorna reagiranje na boje, linije, oblike, formu,
prostor i odnose koji vladaju meu ovim
elementima.
. Tjelesnokinestetika- sposobnost koritenja tijela
kako bi se izrazila osjeanja i ideje.

. Glazbena/Muzika- sposobnost da se prepoznaju,

proizvedu i transformiraju muzike forme.
. Interpersonalna- sposobnost da se razumiju
raspoloenja, osjeaji i motivacija drugih ljudi.
Intrapersonalna sposobnost poznavanja samog
sebe.
. Naturalistika- sposobnost da se razlikuje i vrednuju
pojave prirodnog svijeta.

STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

AKTIVNOG UENJA
Strategije se dijele na vei broj metoda, a metode na
vei broj postupaka. Razlikujemo strategije odgoja i
strategije obrazovanja. Strategije odgoja su
egzistencija, socijalizacija i individuacija. Strategija
egzistencije odnosi se na metode i postupke kojima
se zadovoljavaju osnovne bioloke potrebe. Strategija
socijalizacije na metode i postupke kojima se
zadovoljavaju socijalne potrebe, a strategija
individuacije na metode i postupke kojima se pomae
proces samoaktualizacije.
Strategije obrazovanja su pouavanje i uenje,
strategija doivljavanja i izraavanja doivljenog,
strategija vjebanja i strategija stvaranja. (L. Bognar
2002, str. 293)

SOCIJALNI OBLICI AKTIVNOSTI

UENIKA

Suradniko uenje (kooperativno

uenje)

Meredith i dr. suradniko uenje definiraju

kao:zajedniko uenje uenika u parovima
ili malim skupinama s ciljem bavljenja
zajednikim problemom, istraivanja
zajednike teme ili nadogradnje uzajamne
spoznaje radi stvaranja novih ideja, novih
kombinacija ili jedinstvene inovacije
(citirano u Kadum-Bonjak, 2012, str. 182).

Pojam suradniko uenje nastalo je kao antiteza

na natjecateljsko (kompetitivno) uenje koje
dominira u tradicionalnoj nastavi.

Izbor skupina/ grupa treba uiniti zanimljivom

aktivnou. Evo nekih ideja:
Uenici se poredaju po datumima roenja, a
zatim se stvaraju grupe od onih koji su
roeni u slinom razdoblju godine.
Odaberu se karte tako da ima karata iste
boje onoliko koliko treba biti lanova u
pojedinoj grupi. Uenici izvlae karte i trae
one koji imaju istu boju i stvaraju svoju
grupu.

Najjednostavniji nain je da uenici

redom govore brojeve ve prema tome
koliko grupa elimo formirati. Ako npr.
elimo formirati osam grupa onda govore
brojeve od 1 do 8 i svi uenici koji imaju
isti broj ine tu grupu.
Grupe se mogu formirati tako da se svi
uenici samostalno kreu u slobodnom
prostoru (ili pleu na neku glazbu) na znak
zvonca nau para i kreu se (ili pleu s
njim/njom), a nakon slijedeeg znaka
svaki se par spoji s jo jednim i tako
nastaju etverolane grupe.

ISTRAIVANJE I OTKRIVANJE KAO

NASTAVNA STRATEGIJA
Vano mjesto zauzima uenje putem otkria
koje je prema Piagetu bazino naelo
aktivnih metoda te velik broj metoda
uenja poivaju upravo na ovoj metodi.
Obino se govori o trima metodama
uenja otkrivanjem: o istraivanju, o
simulaciji i o projektnoj metodi.
Istraivanjem uenici prouavaju stvarnu
situaciju, ali kad je nemogue prouavati
stvarnost koristimo metodu simulacije
koja moe biti realizirana igrom, pokusom
ili raunalnom simulacijom.

Istraivanjem uenici prouavaju i rjeavaju probleme

pokuavajui otkriti pravilnosti, zakonitosti i svojstva
promatranih objekata s kojima do tada nisu bili
upoznati
Ueniko istraivanje ima iste korake kao i
nauno/znanstveno istraivanje, a to su:
uoavanje i definiranje problema
odreivanje plana i metoda istraivanja
prikupljanje podataka, postavljanje pretpostavke
(hipoteze)
analiziranje podataka, opovrgavanje ili potvrivanje
hipoteza
primjena rezultata.
Najsloenija metoda iskustvenog uenja je projektna
metoda. Pod tim nazivom podrazumijevamo rad
nekoliko grupa uenika na sloenijem problemu,
esto bliskom realnom svijetu.

Integrirana timska problemska

projektna nastava

INTEGRIRANA NASTAVA

Nastavne sadraje moemo usklaivati, povezivati i

sjedinjavati s nastavnim sadrajima drugih predmeta
otkrivajui veze meu njima.
Jedna nastavna tema se moe obraditi kao nastavno
jedinstvo, odnosno utjelovljenje dviju ili vie sastavnica,
primjerice likovnih, glazbenih i knjievnih. Ako se takvo
sjedinjavanje ostvaruje na temelju zajednikog cilja, tada
moemo govoriti o integriranoj nastavi
U takvoj neraskidivoj nastavnoj cjelini uenici naizmjence,
a katkada i istodobno sluaju, primjerice domoljubni
knjievni tekst, domoljubnu skladbu, promatraju
domoljubna likovna djela sa zadatkom da sami u ta tri
umjetnika medija istrauju i pronalaze slinosti,
srodnosti i razliitosti.

PROBLEMSKA NASTAVA

U suvremenoj metodici problemskostvaralaki nastavni sustav poznat je kao

problemska nastava.
To je nastava u kojoj se pred uenike
postavlja problem i potie na samostalno
istraivanje.
Problem stvara problemsku situaciju, izazva
dvojbe, iziskuje postavljanje teze.
Uenici ue znanstveno misliti, otkrivaju
putove kojima dolaze do spoznaja.
Problemska nastava potie istraivaku
metodu.

TIMSKA NASTAVA
Timska je nastava takva organizacija
nastavnog procesa u kojoj se ostvaruje uska
suradnja veeg broja uitelja prema naelu
podjele rada u sklopu nastavnoga programa
jednog istog nastavnog predmeta ili
programa veeg broja predmeta (Matijevi)

PROJEKTNA NASTAVA
Vrsta nastave u kojoj uenici rade na
odreenim istraivakim ili radnim
projektima. Projekti mogu biti razliiti, a
vrste projekata ovise o stupnju kolovanja te
nastavnim ciljevima i sadrajima.
Projekt moe trajati dan, mjesec i due

ISTRAIVAKA NASTAVA
Vrsta nastave u kojoj uenici samostalni
istraivanjem dolaze do novih spoznaja. Na taj nain,
osim novih spoznaja, uenici upoznaju i putove
kojima dolaze do znanja.

PROJEKT
Nastavni rad u kojemu stvaramo neto to prije nije
postojalo. Polazi se od problema i postavljanja
hipoteza, ali se poslije toga izrauju pisani plan
rjeavanja problema. Planiraju se potrebna sredstva,
slijed poslova, vrijeme potrebno za rad i cilj koji se
eli postii.
Nakon toga se radi prema zacrtanom planu u veim ili
manjim skupinama/grupama.
Steena se iskustva usustavljuju, izvode se zakljuci
na temelju rezultata do kojih smo doli. O svemu se
moe napisati i krae izvjee

INTEGRIRANI DAN
Dan u kojem se na svim nastavnim
predmetima uenici i uitelji bave istom
temom, svaki predmet iz svog kuta obrauje
istu temu.
Glavni cilj takvog dana je AKTIVNO UENJE
jer ono prua brojne pedagoke prednosti.
SURADNIKI ODNOS u integriranom nainu
rada pomae ueniku da otkrije povezanost
pojava u ivotuui gledanjem, sluanjem;
istraivanjem i analiziranjem.
Izvoenje ovakvog naina nastavnog rada
zahtijeva puno veu pripremu; odgovarajue
uvjete

Ozraje treba biti takvo da se uenici i

ostali sudionici procesa osjeaju sigurno i
oputeno. Preduvjet za AKTIVNO uenje je da
sadraj koji se treba usvojiti bude zabavan,
zanimljiv, motivirajui. Obveza uitelja je
kreativno osmiljavanje nastavnog rada s
naglaskom na veselu atmosferu. Prezentacija
nastavnih sadraja odvija se na zabavan i
zanimljiv nain to se postie izmjenom
aktivnosti i zadataka. Vrlo je vano uenike
pripremiti, objasniti im ciljeve i zadatke,
dati im jasne i primjerene upute to se od
njih oekuje.

Meusobna komuniciranja verbalna i

neverbalna vrlo je vana
Govorno izraavanje je prepuno tolerancije,
potivanja prava na razliitost, nema prisile,
zabrane, svatko ima pravo izrei svoje
miljenje. Takva komunikacija je preduvjet
nenasilju, toleranciji i rezultira kvalitetnim
odnosom meu uenicima i odnosom uenik
-uitelj. Uloga uitelja je uputiti na AKTIVNO
sluanje (sluaj dok drugi govori; daj znak
kad ti eli govoriti; prilagodi glas)

Ugodno i primjereno radno okruenje osnovni

je preduvjet uspjenosti integriranog dana.
Nastavne situacije se izmjenjuju, pa je potrebito
prilagoditi raspored klupa; u sredini treba ostati
slobodan prostor za rad u krugu i provoenje inih
oblika rada: zajednike dogovore; razgovore;
igre; gledanje projekcija, sluanje glazbe
Uspjeh integriranog dana bio upitan bez
potrebitog pribora i materijala za rad.
U prikupljanju potrebitog pribora i raznovrsnih
materijala (uenike mape, audio i videokazete,
asopisi i poune prie, novine, slikovnice, TV,
DVD, raunalo, lutke ) sudjeluju uitelj,
uenici, kao i roditelji.

Priprema uitelja iziskuje koritenje mnogih izvora

znanja te paljiv odabir sadraja, metoda i oblika
rada u skladu s postavljenim ciljevima i zadatcima
dana. Priprema integriranog dana jest
sveobuhvatnija no to je pripremanje bilo kojeg
drugog nastavnog dana.
Povezanost s ostalim nastavnim predmetima
trebala bi biti stalno prisutna u odgojnoobrazovnom procesu, a naroito dolazi do izraaja u
integriranim temama kada se nastavni sadraji
meu predmetima isprepleu. Sastavni dio
nastavnog dana u kojem se obrauje odreena tema
u svim nastavnim predmetima je pjevanje, crtanje,
igre, vjebe oputanja i istezanja, sluanje glazbe,
izraajno itanje i recitiranje, gledanje filmova, rad
na raunalu,izrada plakata, slikovnica

PRIMJER INTEGRIRANOGA DANA

Integrirani dan na temu iva priroda (4

nastavna sata)
planirane aktivnosti su:
arobna vrea
arobna igra
zagonetka o ribici
suradniko crtanje bazena za ribicu
igra Hvatanje ribica u mreu
ribica duginih boja - postupak est eira
igra Tko je iv, a tko ne?
loptica pitalica.

Integrirani dan na temu areni svijet

PLANIRANE AKTIVNOSTI SU:
kreiranje svijeta arenih ruica
samostalno stvaranje prie o leptiru
arenih boja
pomaganje Spuva Bobu Skockanom pronai
med
pakiranje meda u kockaste arene kutije
bojanje kocki
ispunjavanje ankete

Nastavne aktivnosti odrane 3.

oujka

Odrala sam sat matematike, hrvatskog jezika i

prirode i drutva. Iz matematike su uenici uili
pisano mnoenje vieznamenkastoga broja
dvoznamenkastim brojem, iz hrvatskog jezika su
interpretirali pjesmu Pepelnica i Fanik, a iz prirode i
drutva ponavljali cjelinu ovjek i okoli. Tijekom tri
sata uenici su bili aktivni, meusobno su suraivali
unutar formiranih skupina, stvarali kreativne sastavke
i dijaloge te scenski (dramatizacijom) prikazali
uraeno. Aktivnosti za uenike na ovim satima su bile
suradnike i natjecateljske.
Uenicima je posebno zanimljiva bila aktivnost na
satu hrvatskog jezika u kojoj su trebali odglumiti
svadbu Pepelnice i Fanika.

Nastavne aktivnosti odrane 5.

oujka

Odrala sam sat Matematike (analiza rezultata 6.

ispita znanja vjeba i ponavljanje), sat Tjelesne i
zdravstvene kulture (elementi momadske igre
nogomet, gimnastike strukture i elementi
taekwondoa) i blok sat Hrvatskog jezika
(interpretacija pjesme Dad i interpretacija teksta Na
Dravi). Na nastavi matematike, uenici su igrali
natjecateljsku tafetnu igru Marker, sparivanje
kartica u paru i aktivnost slaganja slike u grupi.
Pod satom hrvatskog jezika uenici su imitirali kiu,
te u skupinama pisali kreativne sastavke, dijaloge i
pjesme. U zavrnom dijelu su izraivali plakat na
kojem su zalijepili radove i ilustrirali ih.
Posebno bih naglasila vanost sata Tjelesne i
zdravstvene kulture u kojima su uenici bili aktivni
sudionici nastavnog procesa, tj. etiri uenika su
imali ulogu voditelja/uitelja te preuzeli odgovornost
za izvoenje elemenata gimnastike, taekwandoa i
nogometa po skupinama.

Nastavne aktivnosti odrane 7.

oujka

Odrala sam sat Hrvatskog jezika (ponavljanje -opisni

i posvojni pridjevi) i sat Matematike (pravokutnik i
kvadrat; stranice, vrhovi i kutovi obrada novog
gradiva). Dan samo poeli satom Hrvatskog jezika. Za
motivaciju sam uenicima ispriala izmiljenu priu,
najavila temu te smo ponovili to znaju o opisnim i
posvojnim pridjevima. Provela sam s uenicima
voenu fantaziju uz sluanje glazbe, a uenici su u
biljenice opisivali omiljeno mjesto na koje ih je
fantazija odvela. U zavrnom dijelu sata uenici su
igrali igru pogaanja. Jedan uenik je opisivao osobu
u razredu, a ostali uenici su pogaali o kome je
rije. Budui da sam uoila kako nekim uenicima ne
odgovara suradniko uenje, glavnu aktivnost na satu
Hrvatskog jezika, voenu fantaziju, uenici su
ostvarili individualno. Pustila sam im oputajuu
glazbu
(http://www.youtube.com/watch?v=qycqF1CWcXg).

PAMETNI ZADACI

Venovi dijagrami
znanje
razumijevanje
analiza
Venova tabela
Slinosti
Razlike

Analiza, sinteza, razumijevanje, primjena,

znanje.
Uenici se stalno susreu sa listama prvih deset na
televiziji, radiju, a u ovakvim zadacima oni treba da
navedu deset naina, razloga i primjene.
Ti zadaci navode uenike na dublje, ire i kreativnije
razmiljanje o odreenim temama.

1.
2.
3.
4.
5.

_____________
_____________
_____________
_____________
_____________

TOP LISTA 10
_______________
6. ____________
7. ____________
8. ____________
9. ____________
10. ____________

Analiza, sinteza, razumijevanje, primjena i

evaluacija.
Za i protiv jeste tip zadataka u kome se
suprotstavljaju dvije toke gledita o istom problemu,
dogaaju, odluci. Zadaci sa argumentima za i protiv
mogu biti korisni kada se utvruje kako su uenici
razumjeli neko knjievno djelo, jer se u takvim
zadacima od njih trai da u samom knjievnom djelu
pronau argument za svoj stav o likovima, prii ili
temi.

Za i protiv

DA

Pitanje

Moj zakljuak je...

Tako mislim zato to...

NE

Analiza, sinteza, razumijevanje, znanje

Shema sa razliitim gleditima jeste tip zadataka u
kome se odreuju i biljee razliita gledita o istom
problemu. U ovakvim zadatcima koriste se kvadrati,
oblaii, kruii kojima se ilustrira kako razliiti
ljudi mogu na jedan problem razliito gledati.
Primjeri zadataka sa razliitim gleditima
* umski poari su veliki problem. Neki ljudi misle da
je dobro pustiti umu da izgori, bolje nego potroiti
ogroman novac za suzbijanje poara koji su vie od
100 kilometara udaljeni od gradova. Navedi toke
gledita vatrogasaca, umara, vikendaa, poduzea
za obradu drveta, ekologa...

Razliita gledita
Osoba A

Osoba B

Opii problem, temu ili uvjerenje

Osoba C

Osoba D

Kakve stavove, miljenja i

uvjerenja moe imati ova osoba?

Analiza, sinteza, razumijevanje, primjena, znanje i

evaluacija.
Mrea je shema pomou koje se dolazi do novih ideja,
u koju se biljee ideje o odreenoj temi i koja
pokazuje odnose izmeu razliitih ideja. Pomou
razliitih mrea odgovori se organiziraju na razliite
naine. Ova shema se zove mrea zato to je svaka
rije ili reenica povezana s drugim rijeima ili
reenicama poput niti u paukovoj mrei. Shema mree
pomae uenicima pokazati kakav je odnos
izmeu sredinje ideje i podataka koji je podravaju.

Mrea se moe napraviti u razliitim oblicima, u

ovisnosti od toga koja vrsta informacija se stavlja u
mreu, kako e se informacija koristiti i kakav je stil
uenja onoga ko pravi ili koristi mreu. Mrea ima tu
mogunost da se u zadacima koristi vie puta na
razliite naine. Od uenika se moe traiti da
popune jedan ili vie dijelova mree. Zadatak se
moe sastojati i od toga da objasne podatke iz
mree.
Primjer zadatka sa mreom
Napravi mreu i pokai na koje se sve naine ivotinje
pripremaju za zimu.

Mrea
Odgovori na pitanja
Ko?

to?
Kada?

Kako?
Gdje?
Tema
I to onda?

Zato?

Analiza, sinteza, razumijevanje, znanje, primjena,

evaluacija.
Tablica PNZ pomae uenicima producirati i organizirati
razne ideje. Tablica je ujedno i okvir za
donoenje odluka koje su zasnovane na
informacijama.
Pored stupca za pozitivne, negativne i zanimljive
aspekte moete dodati i prostor za zakljuak i time
motivirati uenike da na osnovu podataka iz ta tri
stupca dolaze do zakljuaka, odnosno odluka.

Primjeri zadataka sa tablicama PNZ

Napravi jednu tablicu PNZ o ivotu na selu i zakljui

bi li volio ivjeti i odrastati na selu.
Popuni tablicu i procijeni kvalitetu konstrukcije koju
si napravio na satu. Napravi zakljuak u kojem e
navesti to bi promijenio sljedei put da bi
konstrukcija bila bolja.
Sjeti se biciklistike utrke u kojoj je sudjelovao
glavni lik ove knjige. U zakljuku reci je li utrka bila
vrijedna truda ili nije. Navedi razloge za svoj
zakljuak na osnovu toga kako se trka osjeao.

Primjer popunjene tablice PNZ

Je li utrka vrijedna truda?

Pozitivno:

Negativno:

Na poetku

U sredini utrke
utrke osjeao se osjetio se slabim
sigurnim u sebe. poelio je
odustati.
Odluio je da ne
odustane.
Na kraju je
stekao nove
prijatelje.

Zanimljivo:
Kada je vidio da
ga drugi ne
sustiu, pomislio
je kako moe
zavriti utrku.

Mislio je da
utrka nije
vrijedna truda.
Bio je zabrinut i
usamljen.

Zakljuak: Uplaio se na sredini utrke - mislio je da nee uspjeti. Kada

je vidio da ne zaostaje, poelio je nastaviti utrku. Bilo je teko, ali je
bilo vrijedno truda jer je stekao nove prijatelje.

Tablica PNZ
Tema/problem:______________________
Pozitivno +
__________
__________

Negativno Zanimljivo*
__________ __________
__________ __________

Moj zakljuak je

Zato to

Znam

elim znati

Nauiti

Znanje, razumijevanje, primjena

Tabela sa strelicama je shema za istraivanje ili za
objanjavanje nekog postupka. S obzirom na to da pokazuje
odnose izmeu svakog koraka u tom postupku i njihov redoslijed,
tablica sa strelicama je jasnija i saetija od pisanog sastavka.
Ove sheme mogu se koristiti za definiranje, objanjavanje ili
saimanje nekog postupka, za predstavljanje uputa korak po
korak, ili za prikazivanje promjena tokom nekog vremenskog
perioda. Pomou ovakvih shema uenici mogu lake razumjeti
neki
prirodni proces ili uzrono-posljedinu vezu historijskog
dogaaja.

Tablice sa strelicama mogu biti linearne ili

cikline. (Znanje, razumijevanje, primjena)
Primjeri zadataka tablica sa strelicama.
Nacrtaj tablicu sa strelicama i pokai kako cvijet
raste iz sjemena.
Na ciklinoj tablici pokai kako moe zbrajanje
koristiti za provjeru oduzimanja. Brojkama i
rijeima objasni cio postupak.
4. Uporedi ovo rjeenje sa umanjenikom iz polja 1.

53 + 19 =72

72 53 = 19

Ako su ti brojevi isti, zadatak sa oduzimanjem je tono rijeen

3. Saberi razliku i umanjitelj

1.

53 + 19 = 72

2. Odredi umanjitelj

72-53=19

Izraunaj razliku

72-53=19

Linearna tablica sa strelicama

Naslov:

Analiza, sinteza, razumijevanje, primjena.

Grafikon za rjeavanje problema jeste shema pomou
koje uenici korak po korak:
Utvruju problem
Smiljaju mogua rjeenja
Biraju najbolja rjeenja
Smiljaju kako ostvariti to rjeenje
Postavljaju kriterije za utvrivanje je li rjeenje uspjeno ili
nije.
Grafikon se moe koristiti za ocjenjivanje koliko je
uenik vjet u rjeavanju problema, ili moe biti
zadatak kojim e uenici pokazati umiju li
primijeniti ili procijeniti odreene pojmove iz razliitih
oblasti.

Grafikon za rjeavanje problema

A. Opii problem

B. Mogua rjeenja

C: Najbolje
rjeenje
D. Kako ostvariti plan

E. Kako u znati da sam uspjeno rijeio problem

Analiza, sinteza, razumijevanje, znanje, primjena,

evaluacija.
Pokai svoj stav jeste shema u kojoj uenici mogu
iskazati svoj stav i organizirati injenice koje taj stav
podravaju. Ova shema omoguava uenicima spoznati
znaju li pokazati svoj stav i svoje miljenje i logino
i ubjedljivo ga obraniti, a da ne moraju pisati
(pisani) sastav.

Bi li trebalo zabraniti upotrebu pesticida u

gradovima. Obrazloi svoje miljenje pomou sheme.
to misli, bi li ti se vie svialo da ivi u BiH na
poetku XX vijeka ili u dananje vrijeme. Pomou
sheme objasni koji bi vremenski period tebi vie
odgovarao.
Proitao si knjigu Bijeli onjak i gledao si film.
Navedi primjere iz knjige i iz filma i reci to je bolje
proitati knjigu ili odgledati film? Popuni shemu i
obrani svoj stav.

Pokai svoj stav

Moj stav

Razlozi za moj stav

Sigurno ima i drugaijih miljenja

Neko bi mogao
kazati...

Neko bi mogao
kazati...

Meutim,

Ali
Ja ipak mislim...

Ja ipak mislim...

Zakljuak je ...

Analiza, razumijevanje, znanje, primjena.

Pomou obine tabele uenici mogu sreivati
podatke: mogu opisati kako neto izgleda ili kako
neto zvui, mogu usporeivati razliite likove,
situacije ili probleme.
Uenici mogu koristiti obinu tablicu kako bi pokazali
Razumiju li odreenu temu ili pojam koji se ne moe
saeti u nekoliko reenica.Tablica je naroito korisna
pri istraivanju apstraktnih pojmova o kojima treba
razmisliti i opisno ih analizirati.

Naziv/tema:
Trostruka tablica
Kako izgleda

to se govori Kako se osjeaju

Pisanje inkvina
Uenici kombiniranog razrednog odjela (3.b
i4.b) na satu hrvatskog jezika prvi put su
se okuali u pisanju inkvina. Nakon
objanjenja na koji se nain piu inkvine
i nekoliko zajednikih uradaka, uenici su
se okuali u samostalnom pisanju
pjesmica. Tema za pisanje inkvina bila je
godinja doba. Uenici spretniji u
literarnom izraavanju izabrali su i neke
druge teme.

Ovo su neke od njih. Proitajte ih!

PROLJEE

JESEN

Vedro, zeleno.
Cvjeta, zuji, cvrkue.
Ptice se vesele suncu.
Radost.

Zlatna, rumena.
uka, zlati, rumeni.
Veselo ubiremo zrele
plodove.
Zimnica.

Danijel Soldo, 3.b

Zajedniki rad

Pravila za pisanje inkvina

inkvina je kratka pjesma sastavljena od pet
stihova.

1. stih: jedna rije - tema (imenica)

2. stih: dva pridjeva koja opisuju prvu rije
3. stih: tri glagola
4. stih: etiri rijei (jednostavna reenica)
koje izraavaju osjeaje prema temi
5. stih : jedna rije koja oznaava bit teme

inkvina
Tema

Opis teme (pridjevi)

tO radi (glagoli)

tO osjeam u vezi s temom

sinonim

Strategije evokacije

1. Organiziranje unaprijed
2. Usmjeravanje pitanja
3. Brainstorming u paru
4. Formiranje grozdova
5. Voena aktivnost itanja i miljenja
6. Predoavanje pojmova unaprijed
7. Znati/eljeti znati/Nauiti
8. Slobodno pisanje

Razumijevanje znaenja
1. Metod insert
2. Dvostruko voeni dnevnik
3. Postupak preispitaj
4. Reciprono uenje
5. Grupe za kooperativno uenje
6. Pojaana nastava
7. Razmisli/Spari/Razmijeni
8. Smjernice za uenje

Refleksija primjena onoga to su nauili

1.

Pregled podataka unijeti u dvostruko

voeni dnevnik
Diskusija tipa razmijeni-trai
Sauvaj posljednju rije za mene
Mrea za razmatranje
Debate
Desetominutni sastavak
Izlazne kartice
Tabele prie ili koncepcije
Primjena na druge probleme

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Um je kao padobran, funkcionira

samo kad je otvOren.
Orson Wels