VOKALNA GLAZBA

VOKALNA GLAZBA

Glazba koja se izvodi samo pjevanjem ili u

kojoj instrumenti imaju sasvim podreenu
ulogu pratnje pjevaa
U uem smislu: izvodi se iskljuivo pjevanjem
U irem smislu: pjevanje uz odreenu
instrumentalnu pratnju u kojoj vokalni
element dominira nad instrumentalnim
Vokalna glazba moe se izvoditi pojedinano
(solo) ili skupno (zborski)
Najee je povezana s rijeima
Moe biti i bez teksta

VOKALNA GLAZBA
Vokalnoinstrumentalna
pjevanje uz
instrumentalnu
pratnju

A cappella
pjevanje bez
instrumentalne
pratnje

VOKALNA GLAZBA

Solistika
pjevanje
samostalnog
pjevaa

Duet, tercet,
kvartet, ...
oktet
nekoliko
pjevaa u
komornom
sastavu

Zbor
vea skupina
pjevaa

VOKALNA GLAZBA
Unisono zborsko
pjevanje

Vieglasno
zborsko pjevanje

Jednoglasno pjevanje

Dvoglasno, troglasno,
etveroglasno ...

O LJUDSKOM GLASU

ljudski glas je najstariji i najljepi

instrument
violina i violonelo smatraju se
instrumentima s najljepim zvukom jer su
najsliniji ljudskom glasu
glas se kod ovjeka stvara u grlu uslijed
trenja zraka to su ga istisnula plua i
glasnica koje su stegnute
zvuk to ga proizvode glasnice bio bi slab da
strujanje zraka ne krene dalje u prostor
iznad grla gdje se oblikuje potpuni ton

O LJUDSKOM GLASU

Duina glasnica
kod ena 14 do 20 mm
kod mukaraca 20 do 27 mm
kad djeaci mijenjaju glas (mutiraju) njihove se

glasnice produe na 1 cm
kod djevojica glasnice se produe za svega 4
mm

Opseg glasa raspon od najdubljeg do

najvieg tona koji pjeva moe pjevati
dobrim kolovanjem opseg se moe proiriti

DOBAR PJEVA

Kae se da je dobar onaj pjeva koji:

pjeva intonativno isto

pjeva u tonom ritmu
pjeva uz razgovjetan izgovor rijei
ima raspon glasa od oko dvije oktave
ima dobru tehniku pjevanja

TEHNIKA PJEVANJA
u usporedbi s govorom pjevanje je

zahtjevnije jer treba vei opseg, visinu,

trajanje i jainu glasa
treba znati kontrolirati disanje
istiskivanjem zraka iz plua upravljaju donji
trbuni miii i dijafragma

najlake je pjevati uspravno, ali moe se

pjevati i hodajui, pleui, sjedei ili leei

jednako kvalitetno treba pjevati i visoke i
duboke tonove

TEHNIKA PJEVANJA

pjevati treba razumljivo,

jasno i uvjerljivo
u jednakoj mjeri treba paziti
na izgovor (dobru
vokalizaciju) i na ispravnu
glazbenu interpretaciju
tekst i glazba su u pjevanju
ravnopravni
kod pjevanja ne smijemo se
naprezati, mrtiti elo, dizati
ramena, napinjati vratne
ile, kriviti usta, griti ake
eljust se pri pjevanju ne
smije grevito ukrutiti ona
mora biti gipka

najgrublje pogreke:
forsirano, glasno pjevanje
dah treba uzeti
neprimjetno i tiho, kroz nos
disanje mora biti duboko,
izjednaeno, ritmizirano
dah treba zadrati na tren
prije samog zapjeva
obino se dah poklapa s
glazbenom frazom
treba tono utvrditi mjesta
na kojima se uzima dah

TEHNIKA PJEVANJA

Operni pjevai
nain pjevanja koji zahtijeva dugogodinje

obrazovanje

Pjevai zabavne glazbe

njeguje se karakter i izraajnost prirodnog,

govornog glasa

Pjevai narodne glazbe

folklorni nain pjevanja (grleno pjevanje)

 Duboki muki glas (F d1)

Visoki muki glas (c a1)

BAS
TENOR
SOPRAN

Visoki enski glas (c1 a2)

ALT

Duboki enski glas (g e2)

RASPODJELA GLASOVA

VRSTE ZBOROVA
MJEOVITI ZBOR
zbor u kojemu pjevaju enski i muki glasovi

ENSKI ZBOR
zbor u kojemu pjevaju samo enski glasovi

MUKI ZBOR
zbor u kojemu pjevaju samo muki glasovi

DJEJI ZBOR
zbor djevojica i djeaka

RASPORED PO GLASOVIMA

Tenor

Bariton

Bas

Sopran

Mezzosopran

Alt

SLUANJE GLAZBE

Posluajte zadane glazbene primjere i u skupini

porazgovarajte o njihovim obiljejima
Vokalnoinstrumentalna / A
cappella /
Glazbeno-scenska

Djeji zbor / enski

zbor / Muki zbor /
Mjeoviti zbor

Solistika / duet,
tercet, kvartet ... /
Zborska

Unisono jednoglasno
pjevanje /
Vieglasno
pjevanje

Sopran / Alt / Tenor

/ Bas

Umjetniki nain
pjevanja /
Pjevanje zabavne
gl. / Folklorni nain
pjevanja /

Koncertno
izvoenje /
Scensko
izvoenje / Filmska
glazba ...

SLUANJE GLAZBE

POPIS SKLADBI

Emil Cossetto: Tam prek Drave grmlavica

https
://www.dropbox.com/home?preview=EMIL+COSSETTO-+TAM+PREK+D
RAVE+GRMLAVICA+(1).
mp3

Narodna pjesma: ula jesam da se dragi eni (Podravina)

https://www.dropbox.com/home?preview=Ladarice+-+
ula+jesam+da+se+dragi+eni.mp4

Georg Friedrich Hndel: oratorij Mesija - For Unto us a Child is Born

https
://www.dropbox.com/home?preview=Handel+-Messiahoratorio++HWV+56++F
or+unto+us+a+Child+is+born+(Stephen+Cleobury).
mp4

Gioachino Rossini: opera Seviljski brija arija Figara

https
://www.dropbox.com/home?preview=Il+Barbiere+di+Siviglia+Largo+a

POPIS SKLADBI

Andrew Lloyd Webber: mjuzikl Cats (Make) Memory

https
://www.dropbox.com/home?preview=Musical+Cats+-+Memory++(H
D).
mp4

Richard Rodgers: mjuzikl Moje pjesme, moji snovi (The Sound of

Music) Do, re, mi
https://www.dropbox.com/home?preview=Do+Re+Mi+-+
The+Sound+of+Music+Australian+Cast.mp4

Richard Rodgers: mjuzikl Moje pjesme, moji snovi (The Sound of

Music) Usamljeni kozar (The Lonely Goatherd)
https://
www.dropbox.com/home?preview=The+Lonely+Goatherd.mp4

O SKLADATELJIMA I SKLADBAMA

Emil Cossetto: Tam prek Drave grmlavica

Emil Cossetto - skladatelj, dirigent (Trst, Italija, 1918. Zagreb, 2006.)

Kao dugogodinji dirigent mjeovitih pjevakih zborova KUD Joa Vlahovi, 1992.
Emil Cossetto (1945.-89.) i Lira (od osnutka 1954.) posvetio je posebnu
pozornost osuvremenjivanju zborskog repertoara, utjeui openito na
programsku orijentaciju i interpretativnu kvalitetu zborskih sastava u Hrvatskoj.
Takoer je bio viegodinji dirigent Mjeovitog zbora Radio Zagreba i Ansambla
narodnih pjesama i plesova Lado u Zagrebu .

Narodna pjesma: ula jesam da se dragi eni (Podravina)

Podruje Podravine izdvaja se od ostalih manjih glazbeno-folklornih podruja po

elementima pentatonike. U Podravini se pjevalo jednoglasno, a melodije su bile
dosta velikog opsega i sjetnog karaktera.

O SKLADATELJIMA I
SKLADBAMA
Georg Friedrich Hndel: oratorij Mesija - For Unto us a Child is Born

Georg Friedrich Hndel (Halle na Saali, 1685. - London, 1759.), njemako-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim
oratorijima i operama
Uz glazbu J. S. Bacha, Hndelova se instrumentalna, orkestralna i vokalna glazba smatra najvrednijim izriajem baroknog stila.
Njegov je rad opsean i obuhvaa 42 opere, 29 oratorija, concerte grosse, suite, preko 120 kantata, trija i duete, mnogobrojne
arije, komornu glazbu, velik broj ekumenskih djela, ode i serenate, te 16 koncerata za orgulje.

Hndelova najvea ostavtina je njegov dramatski oratorij, stvoren djelomino iz postojeih opernih tradicija, a djelomino
njegovom vlastitom glazbenom imaginacijom.

O SKLADATELJIMA I
SKLADBAMA
Gioachino Rossini: opera Seviljski brija arija Figara

Gioachino Rossini (Pesaro, 1792. Pariz, 1868.), talijanski skladatelj, otac komine opere; djeluje u razdoblju romantizma
(19. stoljee)
Rossini je skladao 38 opera od kojih se mnoge izvode i danas.
Posebno je bio uspjean u stilu koji se naziva opera buffa (komina opera), ali skladao je i mnoge poznate ozbiljne opere
(opera serija).
Najpoznatija njegova opera je Seviljski brija (1816.), remek-djelo buffo stila, a da je napie, trebala su mu samo tri tjedna.

Poznate su mu i opere: Talijanka u Aliru (1813.), La Cenerentola (Pepeljuga, 1817.), William Tell (1829.)

O SKLADATELJIMA I
SKLADBAMA

Andrew Lloyd Webber: mjuzikl

Cats (Make) Memory

Andrew Lloyd Webber (London, 1948. - ),

britanski skladatelj
Najpoznatiji je skladatelj mjuzikala: Make,
Fantom iz opere, Jesusu Christ Superstar, Evita i
dr.
Pored mjuzikala, skkladao je i jedan rekvijem te
glazbu za dva filma (The Odessa File i
Gumshoe).
Osvojio je brojna priznanja 7 nagrada Tony (za
predstave na Broadwayu), 3 Grammyja(za
glazbu), 6 nagrada Laurence Olivier(kazalina
nagrada), Oscar(za film), Emmy i Zlatni globus.
Svoj najvei hit, mjuzikl Make, Webber je
napisao 1981.godine. Tada je put izveden u
Londonu, u West Endu, a godinu kasnije na
Broadwayu.

O SKLADATELJIMA I SKLADBAMA

Richard Rodgers: mjuzikl Moje pjesme, moji snovi (The Sound of Music)
Do, re, mi; Usamljeni kozar (The Lonely Goatherd)
Glazba: Richard Rodgers, stihovi: Oscar Hammerstein
Mjuzikl je raen prema knjizi Howarda Lindsaya i Russela Crousea nastaloj prema Pjevaima obitelji Trapp
Marie Auguste Trapp
Originalna broadwayska produkcija mjuzikla premijerno izvedena 16. studenoga 1959. postigla je velik
uspjeh i odonda je doivjela mnoge produkcije i uprizorenja.
Filmska verzija, s Julie Andrews i Christopherom Plummerom u glavnim ulogama, snimljena 1965. bila je jo
uspjenija, a film je postao najkomer-cijalnijim filmom 60-ih godina.

Mnoge pjesme iz mjuzikla postale su klasici glazbe ukljuujui naslovnu pjesmu The Sound of Music,
Edelweiss, My Favorite Things, Climb Ev'ry Mountain i Do, re, mi.
Film je nominiran je za 10 Oscara, a 5 od njih je osvojio: za najbolji film, za najboljeg redatelja, najbolji
zvuk, najbolji scenarij i najbolju glazbenu adaptaciju.