7.

Tematska jedinica
ODGOVORITI NA PITANJA:
Vremenska neogranienost poslovanja?
Postoje li prijevare?
Da li se poduzeem ispravno upravlja?
Pouzdanost baza podataka u poduzeu?
Da li direktori imaju ispravne i adekvatne
informacije za donoenje odluka?
Postoje li adekvatne kontrole?
Pruiti vjerodostojnost financijskim
izvjetajima:
Vremenska neogranienost poslovanja?
Postoje li prijevare?
Da li se poduzeem ispravno upravlja?
Pouzdanost baza podataka u poduzeu?
Da li direktori imaju ispravne i adekvatne
informacije za donoenje odluka?
Postoje li adekvatne kontrole?
Korporativni skandali nakon
2000. godine
U SAD-u je tijekom 2001. godine steaj prijavilo
257 poduzea ijim se vrijednosnicama trgovalo
na tritu vrijednosnih papira
U tijeku 2002. godine taj se broj smanjio na 191,
ali je jo uvijek bio znaajan
12 od 20 najveih sluajeva steaja u povijesti
SAD-a dogodili su se upravo tijekom 2001. i
2002. godine
Kod svih 12 navedenih poduzea revizori su
izrazili pozitivno miljenje (!?!) o posljednjim
financijskim izvjetajima koji su prethodili steaju
 Zakon Sarbanes-Oxley iz 2002. godine u
SAD-u
Nova Osma direktiva Europske unije
OECD-ova Naela korporativnog

upravljanja
Nacionalni kodeksi korporativnog

upravljanja
Nove regulatorne mjere uvedene na

svjetskim burzama
 Brojni korisnici financijskih izvjetaja i javnost
smatraju da je uloga revizora otkriti sve
pogreke i prijevare te oekuju apsolutno
uvjerenje od revizora da financijski izvjetaji ne
sadre znaajne pogreke ili prijevare.
Stvarna je situacija takva da revizor ne moe
otkriti sve prijevare, u vremenu koje ima na
raspolaganju i uz dobivenu naknadu za
obavljanje revizije te stoga revizor ne moe dati
apsolutno, ve razumno uvjerenje da financijski
izvjetaji ne sadre znaajne pogreke i prijevare.
1. Dostupnost informacija investitorima
2. Povezanost svih sudionika u lancu
financijskog izvjetavanja
3. Globalni raunovodstveni i revizijski
standardi
4. Efikasne mjere za spreavanje i
otkrivanje prijevara
 Odgovornost menadmenta
o Tone at the Top
o Interna revizija
o Revizijski odbor
o Linije za anonimnu dojavu
Poveanje uinkovitosti eksternih revizora
Forenzina revizija
 Globalni standardi financijskog izvjetavanja
Globalni revizijski standardi
Kodeks profesionalne etike revizora
Revizorski odbori kao dio sustava
korporativnog upravljanja
Nadzor kvalitete obavljanja revizije
 Rotacija revizora
Neovisnost revizora (omjer revizijskih i
nerevizijskih usluga)
Kontrola kvalitete revizije
Revizijski odbori
 Pretpostavka vremenske neogranienosti
poslovanja temeljno je naelo za
sastavljanje financijskih izvjetaja.
Prema pretpostavci vremenske
neogranienosti poslovanja smatra se da
subjekt nastavlja s poslovanjem u
doglednoj budunosti s time da se ne
oekuje, niti namjerava likvidacija,
smanjenje obujma poslovanja ili traenje
zatite od vjerovnika temeljem zakona ili
propisa.
 Pojedini okviri financijskog izvjetavanja sadre
izriit zahtjev da menadment izrazi posebnu
tvrdnju o subjektovoj sposobnosti da nastavi s
vremenski neogranienim poslovanjem, kao i
standarde u svezi s pitanjima koje bi trebalo
razmotriti i objaviti vezano za vremensku
neogranienost poslovanja.
Primjerice, MRS 1 - Prezentiranje financijskih
izvjetaja trai od menadmenta da napravi
procjenu sposobnosti subjekta da nastavi s
vremenski neogranienim poslovanjem.
 Kada menadment pri navedenom prosuivanju
spozna znaajne neizvjesnosti vezane uz poslovne
dogaaje i uvjete koji mogu znatno dovesti u
sumnju mogunost subjekta da nastavi s
neogranienim vremenom poslovanja, ta e se
neizvjesnost objaviti zajedno s osnovom na kojoj
su financijski izvjetaji sastavljeni, te je potrebno
navesti razlog zato se za subjekt ne smatra da
ima neogranieno vrijeme poslovanja.
Pri procjenjivanju je li pretpostavka
neogranienoga vremena poslovanja prikladna,
menadment uzima u obzir sve raspoloive
informacije za budue razdoblje, koje je najmanje
godinu dana od datuma bilance.
 MRevS 570 - Vremenska neogranienost
poslovanja
Prilikom planiranja i provoenja revizijskih
postupaka, kao i ocjene tih rezultata, revizor treba
razmotriti prihvatljivost primjene pretpostavke
vremenske neogranienosti poslovanja
menadmenta pri izradi financijskih izvjetaja.
Revizor razmatra prihvatljivost menadmentove
uporabe vremenske neogranienosti poslovanja
ak i kada okvir financijskog izvjetavanja koriten
pri izradi financijskih izvjetaja ne sadri izriit
zahtjev menadmentu da obavi posebnu procjenu
subjektove sposobnosti za nastavak vremenski
neogranienog poslovanja.
 provedena analiza izvjea revizora kod 202
od 257 poduzea koja su prijavila steaj u
toku 2001. godine pokazuje:

kod samo 96 poduzea (48%) izvjee revizora

sadravalo zaseban paragraf u kojem se izraava
neizvjesnost koja stvara znaajnu sumnju u
subjektovu sposobnost da nastavi s vremenski
neogranienim poslovanjem.
FINANCIJSKI:
Subjekt ima neto obveze ili neto tekue obveze.
Posudbe uz konvenciju nepromjenjivih uvjeta
pribliavaju se dospijeu bez realnih izgleda za
njihovo obnavljanje ili reprogramiranje; ili
prekomjerno oslanjanje na kratkorone posudbe za
financiranje dugotrajne imovine.
Postojanje indikacija o otkazivanju financijske
suradnje od strane vjerovnika i drugih kreditora.
Negativni novani tokovi iz poslovanja to je vidljivo
iz proteklih ili prognostikih financijskih izvjetajima.
Negativni kljuni financijski pokazatelji.
FINANCIJSKI (nastavak):
Znaajni gubici u poslovanju ili znaajno smanjivanje
vrijednosti imovine koritene za stvaranje novanih
tokova.
Kanjenje u isplatama dividendi ili obustava isplata.
Nemogunost isplata vjerovnika na datume dospijea.
Nemogunost potivanja uvjeta iz ugovora o
kreditima.
Promjena kreditnih uvjeta dobavljaa na isporuke tek
po prethodnom plaanju.
Nemogunost dobivanja financijskih sredstava za
razvoj vanog novog proizvoda ili drugih znaajnih
ulaganja.
POSLOVNI:
Gubitak kljunih rukovodeih osoba bez mogunosti
njihove zamjene.
Gubitak glavnih trita, povlastica, licenci ili glavnog
dobavljaa.
Tekoe sa zaposlenicima ili nedostatak vanih

zaliha.
OSTALI:
Neudovoljavanje potrebnoj visini kapitala ili drugim
zakonskim zahtjevima.
Sudski ili zakonski postupci protiv subjekta koji su u
tijeku i mogu, kad se okonaju, presudama za koje je
malo vjerojatno da e se po njima moi postupiti.
Promjene zakonskih propisa ili politike vlade za koje
se oekuje da e za subjekt imati nepovoljan uinak.
 Jedno od najzanimljivijih istraivanja vezanih uz
bankrot i revizorovo miljenje o vremenskoj
neogranienosti poslovanja subjekta provelo je Weiss
Ratings Inc.
5. srpnja 2002. godine svoj su izvjetaj predali
amerikom Senatu za vrijeme razmatranja Zakona
Sarbanes-Oxley.
Taj izvjetaj vrlo je kritian prema revizijskim
tvrtkama, posebno prema tadanjih Big 5.
Izvjetaj kritizira revizore iz razloga to nisu
prepoznali da postoji neizvjesnost vremenske
neograninosti poslovanja, te nisu predvidjeli
sudbinu tih poduzea koja su ubrzo objavila steaj.
 U izvjetaju je identificirano 307 poduzea koja su
objavila steaj izmeu 1. sijenja 2001. i 30. lipnja
2002. godine.
Od tog broja, eliminirano su sva poduzea koja su
objavila steaj nakon to je prolo vie od godinu
dana od posljednjih sastavljenih financijskih
izvjetaja (obzirom da se u standardima upuuje na
procjenu vremenske neogranienosti poslovanja za
period od godinu dana od datuma bilance), te sva
ona poduzea za koja revizori nisu izrazila pozitivno
miljenje (to znai da nisu izrazili neizvjesnost koja
stvara znaajnu sumnju u subjektovu sposobnost da
nastavi s vremenski neogranienim poslovanjem).
Preostalih 45 poduzea objavilo je steaj u razdoblju
kraem od godinu dana, nakon to su revizori izrazili
pozitivno miljenje!
 U ovom izvjetaju ukazuje se kako revizori trenutno imaju samo
dvije mogunosti prilikom izraavanja svojeg miljenja:
mogu dati pozitivno miljenje (zeleno svjetlo)
mogu dati miljenje s rezervom (crvena zastavica)
Oni predlau dodatni, srednji stupanj upozorenja koji se moe
prezentirati na sljedei nain: Poduzee je trenutno stabilno,
ali bi moglo biti podlono financijskom pritisku ukoliko se
narue odreeni uvjeti u njegovom poslovnom okruenju u
iduih 12 mjeseci. Ovo upozorenje slui samo da se upozore
dioniari, ali ne zahtijeva nikakve daljnje akcije. Ovaj stupanj
upozorenja imao bi naziv uta zastavica
Prema ovim pokazateljima, utvren je broj utih zastavica za
svako od 45 poduzea koja su bila predmetom istraivanja, a
rezultati istraivanja navode kako je model dvije od sedam
utih zastavica pouzdana metoda za predvianje steaja.
 Prijevara je namjerna obmana, a
moe se definirati kao
...strategija u kojoj se
nepotenim sredstvima nastoje
ostvariti osobni ili organizacijski
ciljevi, ili se nastoji zadovoljiti
neka ljudska potreba. (Singleton
et al., 2006.).
 Motivacija
(Pritisak)

Prijevar
a

Prilika Racionalizacija
 Motivacij
a k r au a
ija z ijske
iva c
Mot r. finan e
np t ek
c
o (Pritisak)
p o

Prijevar
a

Prilika Racionalizacij
a
Zagrebaka kola ekonomije i
managementa
 Motivacija
(Pritisak)

Prijevar
a

Prilika Racionalizacija
 Motivacija
(Pritisak)

Prijevar
a

Prilika Racionalizacija
Motivacija ili pritisak:
Potreba
Pohlepa
Osveta
Prilika:
Pristup imovini, poslovnim knjigama i/ili
dokumentima
Nisu razdvojene dunosti zaposlenika
Ne rotiraju se zaposlenici na odreenim
funkcijama
Ne postoji interna revizija u poduzeu
Nisu usvojene politike kontrola
Nije usvojen kodeks etike
Racionalizacija:
To u stvari nije prijevara.
Ja to zasluujem jer puno radim, a nisam
primjereno nagraen(a) za svoj rad.
Samo u to posuditi.
To nije velika teta za poduzee.
I drugi to rade.
Tri temeljne vrste prijevare u
poduzeu:
1.Protupravno prisvajanje imovine
poduzea
2.Korupcija
3.Prijevarno financijsko izvjetavanje
Prijevaru mogu poiniti:
zaposlenici
menaderi
vlasnici poduzea
 MRevS 240 -
Revizorova
odgovornost da u
reviziji financijskih
izvjetaja razmotri
prijevare i pogreke

Zagrebaka kola ekonomije i

managementa
 Meunarodni revizijski standardi definiraju
prijevaru kao ...namjernu radnju
stjecanja nepravedne ili nezakonite
prednosti varanjem, koju provode
jedna ili vie osoba iz menadmenta,
osobe iz nadzornog odbora, zaposlenici
ili trea stranka.
 Prijevara je iroki pravni pojam, meutim
revizor je usmjeren samo na one radnje
prijevare koje uzrokuju materijalno znaajne
pogrene prikaze u financijskim
izvjetajima.
Pogrean prikaz financijskih izvjetaja ne
mora biti cilj prijevare.
 Dvije vrste namjernog pogrenog
prikazivanja vane su za revizorovo
razmatranje prijevara:
1) pogreno prikazivanje nastalo zbog
prijevarnog financijskog izvjetavanja
2) pogreno prikazivanje nastalo zbog
protupravnog prisvajanja imovine
 Udruenje ovlatenih istraitelja prijevara
Osnovano 1988. godine (osniva J.Wells)
Preko 30.000 lanova u preko 100 zemalja
Certifikat Certified Fraud Examiner (CFE)
 Protupravno prisvajanje imovine poduzea je
najei oblik prijevare (vie od 90% svih
prijevara), ali ima najmanji prosjeni gubitak
od samo 93.000 dolara.
Prijevarno financijsko izvjetavanje ini samo
7,9% svih prijevara, ali rezultira najviim
prosjenim gubicima od ak milijun dolara.
Prijevarno financijsko izvjetavanje je najtei
oblik prijevare, koji moe izazvati
katastrofalne posljedice za poduzee.
 U novijoj literaturi iz podruja
raunovodstva i revizije sve se vie
spominje uloga forenzine revizije kao
mjere za spreavanje i otkrivanje prijevara.
Forenzina revizija je ...sveobuhvatna
istraga raunovodstvenih zapisa s
ciljem dokazivanja postojanja ili
nepostojanja prijevare. (Singleton et
al., 2006.).
 Forenzini revizor pregledava sve zapise u
poduzeu, ukljuujui i elektroniku potu,
prema potrebi ispituje sve zaposlenike
poduzea, a moe zahtijevati i davanje izjave
pod zakletvom.
Pitanje je samo u kojoj mjeri i kada je
potrebno ukljuiti forenzinog revizora u
reviziju financijskih izvjetaja prilikom
svakog obavljanja revizije, svakih nekoliko
godina, ili po elji dioniara (DiPiazza et al.,
2006.).
 U svakom sluaju, forenzina revizija bila bi
uinkovita mjera za spreavanje
prijevara, budui da bi poinitelji prijevara
bili manje spremni poiniti prijevaru kada bi
znali da cjelokupno poslovanje poduzea
podlijee istrazi forenzinog revizora.
Iz tog razloga, forenzinu reviziju trebalo bi
uvesti za sva poduzea od javnog interesa.
Prema hrvatskom Zakonu o reviziji, lanak 27. stavak
2. (NN 146/05 od 12.12.2005.), poduzea od
javnog interesa su:
a) trgovaka drutva iji vrijednosni papiri kotiraju na
burzi u prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dionikih
drutava,
b) banke i druge financijske institucije iz lanka 6.
ovoga Zakona,
c) trgovaka drutva od posebnog dravnog interesa
iji temeljni kapital prelazi 300.000.000,00 kuna
prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o popisu
trgovakih drutava od posebnog dravnog interesa.
 Prema istom Zakonu, lanak 27. stavak 1. (NN
146/05 od 12.12.2005.), poduzea od javnog
interesa obvezna su osnovati revizorski odbor.
Rezultati djelovanja revizorskog odbora u funkciji
su otkrivanja i spreavanja prijevara, s
obzirom da revizorski odbor prati postupak
financijskog izvjetavanja te prati uinkovitost
sustava internih kontrola i interne revizije, pa se
stoga ini loginim i obvezu provoenja
forenzine revizije propisati za ista poduzea.
 Forenzini revizor kao dio procesa revizije
financijskih izvjetaja
Obvezna forenzina revizija za sva
poduzea od javnog interesa
Periodina iznenadna forenzina revizija
za sva poduzea od javnog interesa
Forenzina revizija na zahtjev dioniara
Forenzina revizija na osnovi dojave ili
sumnje u postojanje prijevare
 Osim forenzine revizije, koja ima funkciju
da otkrije prijevare, ali i da uplai
poinitelje prijevara, mjere za spreavanje
prijevara moraju biti uspostavljene i u
samom poduzeu.
Spreavanje prijevara moemo definirati
kao skup mjera, akcija i kontrola koje se
poduzimaju u poduzeu sa svrhom
prevencije nepotenog ponaanja
menadmenta i/ili zaposlenika koje bi
rezultiralo nastajanjem tete za poduzee.
 Za uspjeno spreavanje nastanka prijevara
u poduzeu potrebno je:
a) promicati naela etike i odrediti korporativna
pravila ponaanja,
b) uspostaviti uinkovite interne kontrole,
c) osigurati neovisno i odgovorno djelovanje
interne revizije i revizorskog odbora.
Promicanje dobrog korporativnog upravljanja
poinje od menadmenta, a ukljuuje sve
razine u poduzeu.
 Kod onih poduzea koja su uvela neke mjere za
spreavanje prijevara, gubitak od prijevara bio je
upola manji nego kod onih poduzea koja te
mjere nisu uvela!
Kao uinkovite mjere za spreavanje prijevara
navode:
linije za anonimnu dojavu o prijevari
djelovanje interne revizije koja je provodila
iznenadne revizije
edukacija zaposlenika i menadera o mjerama
za spreavanje prijevara
Poduzee treba:
Postaviti program spreavanja prijevara
Definirati prijevare
Opisati procedure u financijskom izvjetavanju
Opisati akcije koje se poduzimaju da se otkrije
prijevara
Opisati posljedice za poinitelje prijevara
Opisati implementaciju kontrola za spreavanje
prijevara
Opisati testiranje kontrola
Opisati edukaciju o prijevarama u poduzeu
 Otkrivanje prijevara moemo definirati
kao skup akcija koje se poduzimaju sa
svrhom otkrivanja nepotenih radnji od
strane zaposlenika i/ili menadmenta, a
koje provode osobe zaposlene u poduzeu
ili osobe izvan poduzea (eksterni revizori,
forenzini revizori ili neke druge osobe
ovlatene za otkrivanje prijevara).

Zagrebaka kola ekonomije i

managementa
Prijevara je najee otkrivena na sljedee naine:
1. putem dojave (anonimne, od strane zaposlenika,
dobavljaa ili kupaca) u 34,2% sluajeva
2. sluajno je otkrivena u 25,4% sluajeva
3. interna revizija otkrila je prijevaru u 20,2% sluajeva
4. internim kontrolama prijevara je otkrivena u 19,2%
sluajeva
5. eksterna revizija otkrila je prijevaru u 12,0%
sluajeva
6. dojavom policije otkrivena je prijevara u 3,8%
sluajeva.
 Zbroj svih postotaka prelazi 100% jer je u nekim
sluajevima navedeno kako je prijevara otkrivena
u kombinaciji dviju ili vie navedenih metoda
otkrivanja.
Eksterni revizori su tek na petom mjestu
prema nainu otkrivanja prijevara!
U SAD-u poduzea izgube 5% svojih prihoda
uslijed prijevare!
U prosjeku je potrebno 18 mjeseci da se
otkrije prijevara, od dana njezinog
nastanka.
 Promjene u ponaanju
Nemogunost pogledati ljude u oi
Poveana nervoza
Poveana ljutnja i bijes
esta promjena posla u radnoj knjiici
Tendencija da nekog drugog okrivi za

svoje postupke
Promjene ivotnih navika (poveano troenje
na luksuz, kupovina nekretnina, automobila...)
 Sukob s kolegama ili nadreenima
Nekoritenje godinjeg odmora
Financijske potekoe
Stalne pritube kako nije adekvatno plaen(a)
za svoj posao ili kako nadreeni ne primjeuju
uloen rad i trud
Egocentrine osobe ili control freaks
Odbija promjenu radnog mjesta
1. Pokretanje istrage o prijevari
2. Planiranje forenzine revizije
3. Prikupljanje dokaza
4. Sastavljanje izvjetaja forenzine revizije
5. Odluka o podnoenju kaznene prijave
6. Iznoenje sluaja i svjedoenje forenzinog
revizora na sudu
 Slika 1. Proces istrage o prijevari
Raunovodstvene Nedostaci internih Proaktivno
Dojave Ostalo
nepravilnosti kontrola intervjuiranje

Izvori informacija
Ne
Obustavi istragu Predikacija?
Da
Razviti teoriju prijevare
Ne Potvrene Ne Teorija je
Obustavi istragu druge teorije? vaea?Da
Da
Prikupi dokaze

Obustavi istragu Ne Predikacija?

Da
Intervjuirati neutralne tree
strane kao svjedoke

Intervjuirati tree strane

Ne
Obustavi istragu Predikacija?
Da
Potvrujui svjedok

Obustavi istragu Ne Predikacija?

Da
Intevju za dobivanje
priznanja

Obustavi istragu Ne Predikacija?

Da
Pripremiti izvjetaj

Svjedoiti na sudu
Slika 2. Redoslijed prikupljanja dokaza
 Softver za rudarenje podataka (Data mining)
Digitalna analiza baza podataka u poduzeu
Analiza financijskih izvjetaja
Koritenje informacija dravnih i financijskih

institucija
Koritenje javno dostupnih baza podataka i

interneta
Slika 3. Dijelovi izvjetaja forenzine revizije

Kratki
sadraj Indeks
izvjetaja Biljeke s
intervjua

Vizulana
pomagala
 Posjeduje profesionalne certifikate (CPA i CFE)
Ima iskustvo u forenzinoj reviziji
Ima globalne resurse
Zna koristiti alate forenzine tehnologije
Ima sposobnost razumijevanja sloenih poslovnih transakcija i
njihovih uinaka na financijske izvjetaje
Ima iskustva u svjedoenju na sudu
Ima iskustvo u voenju intervjua
Prilagoava se radu u dinaminoj sredini
Ima strpljenje i sposobnost da uoi detalje
Moe objektivno pristupiti svakoj situaciji
Upornost i spremnost sa se suoi sa tekim i stresnim situacijama
Integritet
 Istraivanje koje je 2006. godine provelo Udruenje
ovlatenih istraitelja prijevara (ACFE) navodi i
podatke o tome u kojem su odjelu u poduzeu
najee zaposleni poinitelji prijevare.
Prema tom istraivanju, najvei broj poinitelja
prijevare bio je zaposlen u odjelu raunovodstva
(30%), nakon ega slijede zaposlenici iz vieg
menadmenta (21%).
Prema tome, vie od 50% svih prijevara poini
menadment ili zaposlenici u odjelu
raunovodstva, to je i logino, obzirom da oni
imaju pristup poslovnim knjigama i financijskim
izvjetajima. Iz tog razloga, potrebno je posebnu
pozornost posvetiti ispitivanju te dvije skupine.
http://www.aicpa.org/PUBS/JOFA/sep2003/wells.h
tm
 Sherlock Holmes and Dr. Watson were on a camping trip.
After a good dinner and a bottle of wine, they retired for the
night. Several hours later, Holmes awoke and nudged his
faithful friend. Watson, wake up and tell me what you see.
I see millions of stars, Holmes.
And what do you deduce from that, Watson?
Watson pondered the question and finally said, Well,
astronomically it tells me that there are billions of galaxies
and planets. Astrologically, I observe that Saturn is in Leo.
Horologically, I deduce that the time is approximately a
quarter past three. Meteorologically, I suspect that we will
have a beautiful day tomorrow. Theologically, I can see that
God is all-powerful, and that we are a small and insignificant
part of the universe. What does it tell you, Sherlock?
Holmes rolled his eyes. Watson, you idiot! It tells me that
someone has stolen our tent!