ABC-XYZ analiza kao

strateški alat u nabavi

Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet

Doc. dr. sc. Ivan Kovač

 Značajke materijala i trgovačke robe

- između postoje velike razlike s obzirom na

količine potreba, jedinične cijene, učestalost
potrošnje/prodaje, rizike opskrbe i dr.

- Razlozi zbog kojih nije ekonomski opravdano

koristiti iste postupke i sustave nabavljanja te
upravljanja zalihama za sve materijale i trg.
robu
 Kako ih razlikovati i koristiti mogućnosti racionalizacije
oprskrbe?

ABC analiza XYZ analiza

Načelo rukovođenja s izuzetcima – svrha je

pojednostavljenje, racionalizacija procesa poslovanja na
način da se razvrstavanjem izvrši selekcija relativno malog
broja vrsta materijala, koji ima pretežni utjecaj u nekom
pogledu i velikog broja vrsta materijala koji imaju mali
utjecaj na rezultate poslovanja
 ABC ANALIZA

• Omogućuje razvrstavanje materijala u tri skupine na

temelju odnosa vrijednosti potrošnje/zaliha/prodaje i
broja vrsta materijala

• Paretova analiza - istraživao koje aktivnosti u kompleksnim

zadatcima daju najbolje rezultate
- 80% uspjeha proizlazi od samo 20% aktivnosti

• Analiza treba omogućiti razlikovanje bitnog od nebitnog, s

ciljem da se u nabavi stvore strategijske smjernice
racionalizacije poslovanja s materijalima koncentracijom
aktivnosti na područje koje ima veliko ekonomsko značenje
Standardni odnosi vrijednosti i broja vrsta materijala

• Posljedni korak analize – klasifikacija

materijala u skupine A, B i C

Na temelju istraživanja u praksi su dobiveni ovi odnosi vrijednosti i broja

vrsta materijala u pojedinim skupinama

Udio u vrijednosti ukupnih Udio u ukupnom broju

Skupina materijala potreba/potrošnje/zaliha vrsta materijala

A 40 – 80% 5 – 25%
B 20 – 40 % 20 – 40%
C 5 – 20% 40 – 75%
LORENZOVA KRIVULJA
 LORENZOVA KRIVULJA

• Odnos vrijednosti potrošnje i broj vrsta materijala

• Grafički prikaz rezultata ABC analize

• U različitim se granama gospodarske djelatnosti

krivulje mogu znatno razlikovati, jer pojedine
skupine materijala/roba imaju različite postotne
udjele u ukupnoj vrijednosti potrošnje/prodaje te u
asortimanu materijala/roba
Postupak provedbe ABC analize (3 faze):

1. Obuhvat podataka o godišnjim potrebama ili potrošnji

materijala u zadnjih 12 mjeseci prema vrstama i izračunavanje
vrijednosti potreba/potrošnje množenjem količina pojedinih
materijala s njihovim planskim ili prosječnim nabavnim
cijenama
2. Sortiranje materijala u padajućem slijedu prema vrijednosti
godišnjih potreba/potrošnje te izračunavanje postotnog udjela
vrijednosti pojedinog materijala u ukupnoj vrijednosti godišnjih
potreba/potrošnje i kumuliranje postotnih udjela
3. Usporedba kumulativnih postotnih udjela vrijednosti godišnje
potrebe/potrošnje i postotnog udjela broja vrsta, na temelju
čega možemo odrediti skupine A, B i C te za svaki materijal
kojoj skupini pripada
• S obzirom da se rezultati ABC analize temelje na
podatcima iz prošlosti, a tijekom vremena se mogu
promijeniti i cijene i količine potrošnje pojedinih
materijala  potrebno je klasifikaciju provoditi barem
jedanput ili dva puta godišnje

• Materijala nije nužno uvijek podijeliti u tri skupine

Ako između vrijednosti godišnjih potreba/potrošnje

materijala postoje malene razlike, tada se može koristiti samo
dvije skupine – AB ANALIZA (npr. u trgovini na malo)

Ako su razlike velike može se napraviti četiri ili pet skupina –

ABCD/ABCDE (npr. u proizvođačkom poduzeću)
• Sa svakom skupinom materijala se različito
postupa, kako bi se racionaliziralo postupke
nabavljanja i upravljanja zalihama

• Struktura troškova istovrsnog postupka

nabavljanja je podjednaka za svaki materijal

• Često su troškovi nabavljanja pojedinih

materijala iz skupine C veći, nego što je
ukupna vrijednost takvih materijala
 Postupanje s materijalima skupine C
• Materijali skupine C imaju pretežni udio u asortimanu; na njih
osoblje nabave troši do 80% radnog vremena
• Udio u ukupnoj vrijednosti posla iznosi oko 10%
• Za takve bi materijale trebalo što više pojednostavniti
procese nabavljanja i držati velike sigurnosne zalihe
• Potrebe materijala iz skupine C određuju se stohastički ili
heuristički
• Ako kapacitet skladišta nije dovoljan ili materijal ima
ograničeni rok uporabe s aspekta kakvoće, onda ne dolazi u
obzir naručivanje količine koja pokriva godišnju potrebu
• Objedinjavanjem više materijala u narudžbi smanjuju se
troškovi naručivanja po jedinici količine, a jača tržišna moć
nabave
Često se poslovi nabave materijala skupne C
decentraliziraju tako da ih obavljaju korisnici  opasnost
eskalacije troškova zbog nepoznavanja tržišta i pojedinačnih
nabavki

Kako bi izbjegli takvu opasnost potrebno je npr.:

Povezivati potrebe korisnika i orjentirati se na manje izvora
nabave
Sklapati okvirne ugovore s dobavljačima i pojednostavljivati
postupke opskrbe
Koristiti posebna rješenja vizualne kontrole visine zaliha ili
kontrole pomoću skenera i elektroničke nabave
Ako se u nabavi racionalizira procese u svezi materijala skupine
C, onda mogu materijali skupine A dobiti poseban tretman.
Preporučljivo je da se za materijale skupine A:

Provodi istraživanje tržišta u kojem se koristi što više izvora podataka

Potrebe utvrđuju deterministički
Provede temeljite pripreme naručivanja i izbora dobavljača
Koristi sustav nabavljanja s kratkim rokovima isporuke, koji
omougućuju veliki koeficijent obrtaja zaliha
Posluje s pouzdanim dobavljačima, što omogućuje držanje malenih
sigurnosnih zaliha
Provodi vrijednosna analiza te brižljivo preispitivanje cijena i uvjeta
nabave
Stalno preispituje strategijske odluke u svezi vlastite proizvodnje i
nabave
Prate rokovi isporuke i poduzimaju mjere poštivanja odredaba
ugovora o nabavi
Provodi precizna kontrola količina i kakvoće isporučene robe te
računa dobavljača
Provodi permanentna inventura zaliha

S materijalima skupine B treba gotovo jednako postupati kao i s

materijalima skupine A.
Kriteriji razvrstavanja u ABC analizi:

• Razvrstavanje materijala samo prema vrijednosti

potreba/potrošnje ne daje uvijek zadovoljavajuće
rezultate

• Može se provoditi kombinirano razvrstavanje,

istodobno prema dva ili više kriterija

• Primjena kombinacije kriterija znači da se postupak

razvrstavanja multiplicira s brojem kriterija, a na
kraju se izvrši grupiraje prema određenoj shemi
Primjer:
Obuhvat podataka
Godišnja potreba Vrijednost god.
Šifra materijala Jedinična cijena
kom/kg/litara/m potreba

101 150 542,50 81375,00

102 520 54,75 28470,00
103 12000 18,30 219600,00
104 870 5,50 4785,00
105 100 83,50 8350,00
106 15000 3,40 51000,00
107 1000 6,20 6200,00
108 17000 2,75 46750,00
109 5430 2,30 12489,00
110 4752 32,00 152064,00
Označavanje ranga

Godišnja Vrijednost god.

Šifra materijala potreba Jedinična cijena rang
potreba
kom/kg/litara/m

542,50 81375,00
101 150 3
54,75 28470,00
102 520 6
18,30 219600,00
103 12000 1
5,50 4785,00
104 870 10
83,50 8350,00
105 100 8
3,40 51000,00
106 15000 4
6,20 6200,00
107 1000 9
2,75 46750,00
108 17000 5
2,30 12489,00
109 5430 7
32,00 152064,00
110 4752 2
• Nakon označavanja ranga slijedi:
Sortiranje prema vrijednosti potrošnje
Izračunavanje postotnog udjela skupina materijala
Dodjela oznaka skupina materijala

Vrijednost godišnje potrebe pojedinog materijala x 100

Postotni udio u ukupnog vrijednosti =-------------------------------------------------------------------
Ukupna vrijednsot godišnjih potreba
 Šifra Vrijednost %u Kumulativni ABC % vrsta
Rang materijala godišnjih ukupnoj postotni dio skupina materijala
potreba vrijednosti

1 103 219600,00 35,94 35,94 A

2 110 152064,00 24,88 60,82 A 20

3 101 81375,00 13,32 74,14 B

4 106 51000,00 8,35 82,49 B
5 108 46750,00 7,65 90,14 B 30

6 102 28470,00 4,66 94,80 C

7 109 12489,00 2,04 96,84 C
8 105 8350,00 1,37 98,21 C
9 107 6200,00 1,01 99,22 C
10 104 4785,00 0,78 100,00 C 50

∑ 611083,00 100,00 100

Rekapitulacija rezultata ABC analize

Ukupni broj % u ukupnom % u ukupnoj Vrijednost u

ABC skupina vrsta broju vrsta vrijednosti kunama
materijala materijala materijala

A 2 20 60,82 371664,00
B 3 30 29,32 179125,00
C 5 50 9,86 60294,00
Ukupno 10 100 100,00 611083,00
 XYZ ANALIZA

• U XYZ analizi materijale se klasificira u tri skupine

prema kontinuitetu potrošnje/potreba i sigurnosti
prognoze potrošnje

Skupina X  materijali koji se kontinuirano troše ili se u njihovoj potrošnji

javljaju manja kolebanja (do 10%) pa se postiže velika točnost prognoze
potrošnje

Skupna Y  materijali koji se troše diskontinuirano; kolebanja potrošnje u

pojedinim vremenskim razdobljima (npr. u pojedinim mjesecima tijekom godine)
su do 20%; zbog toga je moguće postići samo srednju točnost prognoze potrošnje

Skupina Z  materijali koji se povremeno troše uz velike otklone u količini

potrošnje (preko 25%) pa se gotovo ne može spoznati trend potrošnje; za takve
se materijale postiže malena točnost prognoze potrošnje
Postupak:

1. Potrebno istražiti koeficijent varijacije

potrošnje (V) pojedinih matrijala – granice
pojedinih skupina možemo izraziti simbolički

2. Sortiranje materijala prema rastućim

koeficijentima varijacije potrošnje, a zatim
razvrstavanje u skupine X, Y i Z
• Za potrebe razvrstavanja treba definirati što
se smatra i na koji se način utvrđuje troši li se
neki materijal kontinuirano, diskontinuirano
ili povremeno
 svaki je slučaj specifičan pa treba na temelju konkretnih
uvjeta odrediti granice načina potrošnje pojedinih materijala

• Za skupinu materijala X preporučljiva je

opskrba s vlastitih zaliha, dok je za materijale
skupine Z ekonomičnija pojedinačna
opskrba
 Kombinacija rezultata ABC i XYZ analize

• Kombinacijom rezultata ABC i XYZ analize

dobiva se matrica s devet različitih skupina
materijala za koje možemo odrediti
specifične strategije nabavljanja i dispozicija
 Matrični prikaz kombinacije rezultata ABC i XYZ analize:
vrijednost Skupina X Skupina Y Skupina Z
sigurnosti
prognoze
vijednost
potrošnje/
potreba

Skupina A Veliki udio u ukupnoj Veliki udio u ukupnoj Veliki udio u ukupnoj
vrijednosti. Kontinuirana vrijednosti. vrijednosti. Povremena
potrošnja. Velika točnost Diskontinuirana potrošnja. Malena
prognoze potreba potrošnja. Srednja točnost prognoze
točnost prognoze potreba.
potreba.

Skupina B Srednji udio u vrijednosti Srednji udio u Srednji udio u

potrošnje. Kontinuirana vrijednosti. Diskonti. vrijednosti. Povremena
potrošnja. Velika točnost potrošnja. Srednja potrošnja. Malena
prognoze potreba točnost prognoze točnost prognoze
potreba. potreba.

Skupina C Maleni udio u vrijednosti. Maleni udio u Maleni udio u

Kontinuirana potrošnja. vrijednosti. Diskonti. vrijednosti. Povremena
Velika točnost prognoze potrošnja. Srednja potrošnja. Malena
potreba. točnost prognoze točnost prognoze
potreba. potreba.
• Skupinama AX, AY i BX treba pokloniti veliku pozornost
kako bi se postigle što povoljnije nabavne cijene i
opskrba uz što manje zalihe; sekundarne potrebe
određivati deterministički

• Skupinama AZ, BY i CX treba pokloniti u nabavi i

dispoziciji materijala normalnu (srednju) pozornost i
organizirati pojedinačnu opskrbu prema potrebama
korisnika

• Skupinama BZ, CY i CZ pridaje se malena pozornost,

potrebe se utvrđuju stohastički; opskrba se realizira sa
vlastitih zaliha, ponekad se nabavlja u količinama za
jednogodišnje potrebe ili se opskrba prepušta
dobavljaču (outsourcing)
Razvrstavanje prema tri kriterija

• Trodimenzionalno

• Stvara još bolju podlogu za odluke o načinu

postupanja s pojedinim kategorijama
materijala

• Najčešće se koristi kombinacija kriterija

razvrstavanja prema opsegu
potreba/potrošnje, prema kontinuitetu
potrošnje i prema rizicima opskrbe
Koristi od ABC i XYZ analize:

 Razlikovanjem bitnog od manje bitnog može

se postići veća učinkovitost i ekonomičnost
poslovanja uz istodobno povećanje kakvoće
obavljanja poslova u skladu s njihovim
ekonomskim značenjem