UVOD Glomerulonefritisi su raznorodna grupa bolesti bubrega u kojima je prvenstveno oštećena struktura i funkcija glomerula.Ove bolesti se razlikuju po mehanizmima oštećenja glomerula,po histološkim promjenama u glomerulima,kao i po kliničkoj slici i toku bolesti. Zbog toga su moguće i različite podjele glomerulonefritisa. .Bolest može da se javi u vidu manjih epidemija ili sporadično,u svakom uzrastu,ali najčešće kod djece školskog uzrasta.
Akutni glomerulonefritis je klinički sindrom koji nastaje poslije
infekcija različitim bakterijama virusima ili parazitima. EPIDEMIOLOGIJA Akutni poststreptokokni glomerulonefritis se javlja poslije infekcija beta-hemolitičkim streptokokama grupe A.Bolest može da se javi u vidu manjih epidemija ili sporadično,u svakom uzrastu,ali najčešće kod djece školskog uzrasta. U sporadičnim i epidemijskim slučajevima post-streptococcal glomerulonephritis se razvija nakon infekcije gornjeg disajog trakta ili kože. Rizik od razvoja glomerulonefritisa nakon streptokokne infekcije je u prosjeku oko 15%, ali u epidemijskom razdoblju ta brojka iznosi od 5 do 25%. Epidemije se najčešće razvijaju u zatvorenim zajednicama ili u gusto naseljenim područjima. U nekim područjima s lošim društveno-ekonomskim i higijenskim uslovima, te epidemije postaju ciklične; najpoznatije su ponovljene epidemija u indijskoj rezervi na Crvenom jezeru u Minnesoti, Trinidadu KLINIČKA SLIKA Između streptokokne infekcije i prvih znakova akutnog glomerulonefritisa prođe nekoliko nedelja.Taj latentni period obično traje do dvije nedelje poslije infekcija gornjih respiratornih puteva ,dok je njegovo trajenje poslije kožnij inekcija duže oko tri pa do šest nedelja. Bolest počinje iznenada u početku se mogu javiti samo malaksalost i blagi,tupi boloviu predjelu bubrega da bi se ubrzo ispoljili tipični poremećaji: Otoci(najprije kapaka lica,a zatim potkoljenice) Tamna mokraća boje koka-kole Ologurija a rijetko i anurija Hipertenzija(koja je obično blaga ili umjerena,a postoji kod oko 80% bolesnika DIJAGOZA Labaratorijski nalazi se uvijek rade kod sumnje na akutni glomerulonefritis. Mokraća je obično boje kola-kole a u sedimentu se nalaze eritrociti dismorfizičkog izgleda bolesnika.Proteinurija je najčešće manja od 3g dnevno,a kod oko polovine manja od0,5g na dan. Pregledom krvi otkriće se i znaci zapaljenja:umjereno ubrzana sedimentacija,povišena konentracija fibrinogena i reaktivnog proteina(CRP). Kulturom brisa ždrijela ili kože mogu se često mada ne uvijek izolovati streptokoke grupe A. LIJEČENJE .Zbog toga sve bolesnike sa akutnim streptokoknim glomerulonefritisom treba liječiti antibioticima.Lijek izbora je penicilin,a ako postoji alergija na penicilin primjenjuje se eritromicin.Antibiotska terapija se sprovodi deset dana,čak i kada su bakteriološki nalazi negativni..Duža profilaksa antibioticima se ne preporučuje. Ostala terapija je simptomatska.Ako oligurija traje duže,a azotemija i srčana kongestija se pogoršavaju,treba primjeniti liječenje dijalizama. . Cilj seminarskog je da opišemo zdravstvenu njegu pacijenata oboljeli od akutnog glomerulonefritisak,kao i da prikažemo proceduru biopsije bubrega. Ključne riječi:akutni glomeruloneritis,biopsija bubrega,streptokokni glomerulonefritis. Metod(elektronse forme,knjige iz biblioteke,hrča.srce) Na osnovu ključnih riječi pretražili smo i analizirale neke radove,zatim smo izdvojila podatke koji su bitni za seminarski rad ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENATA SA AKUTNIM GLOMERULONEFRITISOM U planu zdravstvene njege sestra i oboljeli postavljaju ciljeve za rješavanje aktuelnih zdravstvenih problema i prevaniranje potencionalnih. SESTRINSKE INTERVENCIJE: 1. Obezbediti mirovanje 2. Obezbeđivanje zdrave mikrosredine 3. Lična higijena 4. Kontrola telesne težine 5. Meriti diurezu 6. Pratiti puls 7. Kontrola disanja 8. Kontrola krvnog pritiska ISHRANA OBOLJELOG ZDRAVSTVENO VASPITNI RAD Oprez kod obolelih koji povraćaju ili imaju proliv - lekarska konsultacija Upoznavanje sa znacima i simptomima dehidratacije i hipovolemiskog šoka Sve bolesti bubrega treba ozbiljno shvatgiti i lečiti po lekarskom uputstvu Oprez kod konzumiranja gljiva (otrovne) Zaštita na radu i nadzor osobe koje rade u industriji sa otrovima (kontrola i zdrava mikrosredina na poslu) BIOPSIJA BUBREGA Biopsija bubrega je zlatni standard za dijagnostiku brojnih bubrežnih oboljenja. Na osnovu patohistološkog nalaza biopsije bubrega vrši se klasifikacija promjena na bubregu, često izbor terapije, a predviđa se i prognoza bolesti. Indikacije za biopsiju bubrega su: 1. nefrotski sindrom odraslih 2. nefrotički sindrom 3. hematurija 4. hronična bubrežna insuficijencija nejasnog uzroka 3.2 Kontraindikacije za biopsiju bubrega Apsolutne kontraindikacija: 1. hemoragična dijateza, 2. potpuno nekooperativan bolesnik, 3. neregulisana hipertenzija 4. trudnoća (sa razvojem tehnike biopsije ovo postaje relativna kontraindikacija). KOMPLIKACIJE BIOPSIJE BUBREGA Minor: hematurija (mikrohematuriju imaju svi bolesnici, dok se makrohematurija javlja kod 10% pacijenata) i manji hematomi (kod tre- ćine biopsiranih. Maior: hematom koji zahtijeva transfuziju krvi ili aktivan hirurški tretman, povreda okolnih organa (najčešće crijeva), arteriovenska fistula (AV), kasna komplikacija biopsije bubrega siranih); • Fatalne: gubitak bubrega ili smrt bolesnika ZAKLJUČAK Glomerulonefritisi su raznorodna grupa bolesti bubrega u kojima je prvenstveno oštećena struktura i funkcija glomerula.Ove bolesti se razlikuju po mehanizmima oštećenja glomerula,po histološkim promjenama u glomerulima,kao i po kliničkoj slici i toku bolesti. U planu zdravstvene njege sestra i oboljeli postavljaju ciljeve za rješavanje aktuelnih zdravstvenih problema i prevaniranje Biopsija bubrega je zlatni standard za dijagnostiku brojnih bubrežnih oboljenja. Na osnovu patohistološkog nalaza biopsije bubrega vrši se klasifikacija promjena na bubregu, često izbor terapije, a predviđa se i prognoza bolesti. HVALA NA PAŽNJI!!!