Micro Ch03

CHAPTER 3
POGLAVLJE
PONAŠANJE
Consumer
POTROŠAČA
Behavior
PREGLED POGLAVLJA 3
3.1 Sklonosti potrošača
3.2 Budžetska ograničenja
3.3 Potrošačev izbor
3.4 Otkrivene preferencije

Poglavlje 3: Ponašanje potrošača
3.5 Granična korisnost i izbor potrošača
3.6 Indeksi troškova života
2 of 37
PONAŠANJE POTROŠAČA
● Teorija ponašanja potrošača- proučava kako

potrošači raspoređuju dohotke na različita dobra i
usluge, kako bi maksimizirali svoje blagostanje
Ponašanje potrošača najlakše je objasniti kroz tri različita koraka:

1. Preferencije (sklonosti) potrošača
2. Budžetska ograničenja
3. Izbori potrošača
3 of 37
3.1 PREFERENCIJE POTROŠAČA
Tržišne košare (potrošačka korpa)

● tržišna košara (ili svežanj)- popis određenih količina
jednog ili više dobara
TABLICA 3.1 Alternativne tržišne košare
Tržišna košara Jedinice hrane Jedinice odjeće
A 20 30
B 10 50
D 40 20
E 30 40
G 10 20
H 10 40
Kako bismo objasnili teoriju ponašanja potrošača, provjerit

ćemo imaju li potrošači više sklonosti prema jednoj ili
drugoj tržišnoj košari
4 of 37
Neke osnovne pretpostavke o sklonostima
1. Ukupnost: Smatra se da su sklonosti ukupne. Drugim

riječima, potrošači mogu uspoređivati i rangirati sve moguće
košare. Za bilo koje dvije tržišne košare A i B, potrošač će
imati više sklonosti prema A u odnosu na B, više sklonosti
prema B u odnosu na A ili će biti indiferentan prema tim
dvjema košarama. Pod indiferentnošću podrazumijevamo da
će osoba biti jednako zadovoljna bilo kojom košarom.
Primijetite da smo kod ovih sklonosti zanemarili troškove.

Potrošač može više voljeti odrezak od hamburgera, ali će
kupiti hamburger jer je on jeftiniji.
5 of 37
Neke osnovne pretpostavke o sklonostima
2. Tranzitivnost: Sklonosti su tranzitivne. Tranzitivnost znači

slijedeće – ako potrošač više voli košaru A u odnosu na košaru B i
košaru B u odnosu na košaru C, onda potrošač više voli košaru A u
odnosu na košaru C. Tranzitivnost se obično smatra neophodnom
za konzistentnost potrošača.
3. Više je bolje nego manje: Smatra se da su dobra poželjna.

Dakle, potrošači uvijek imaju više sklonosti prema većem broju

dobara nego prema manjem. Osim toga, potrošači nisu nikad
zadovoljeni ili zasićeni; više je uvijek bolje, čak ako je i malo bolje.
Pretpostavka je napravljena iz pedagoških razloga, ona
pojednostavljuje grafičku analizu. Naravno, neka dobra, kao što je
zagađenje zraka, mogu biti nepoželjna, te će ih potrošači uvijek
željeti manje. U kontekstu naše daljnje rasprave o izboru
potrošača, ignorirat ćemo ova “loša dobra” zato jer ih većina
potrošača ne bi izabrala.
6 of 37
Krivulje indiferencije
Odjeća
Graf 3.1
Opis osobnih sklonosti ili (jedinica na tjedan)
preferencija
Budući da se svakog
dobra preferira više nego
manje, možemo
usporediti tržišne košare

u osjenčanim područjima.
Očito je da je košara A
poželjnija od košare G,
dok je E poželjnija u
odnosu na A. No, bez
dodatnih informacija A se Hrana
ne može uspoređivati sa
(jedinica na
B, D ili H. tjedan)
7 of 37
Krivulje indiferencije
● Krivulja indiferencije Krivulja koja odražava sve kombinacije
tržišnih košara koje potrošaču osiguravaju jednaku razinu
zadovoljstva
Odjeća
Graf 3.2
(jedinica na
Krivulja indiferencije tjedan)
Krivulja indiferencije U1
prolazi kroz tržišnu košaru
A i prikazuje sve košare

koje potrošaču pružaju
jednaku razinu
zadovoljstva kao i košara
A; to uključuje košare B
i D.
Naš potrošač preferira
košaru E, koja leži iznad
U1, više nego A, ali A 40
preferira više nego H ili G, Hrana
koje leže ispod U1. (jedinica na tjedan)
8 of 37
Mape indiferencije
● Mapa indiferencije - Graf koji sadrži skup krivulja indiferencija koje
pokazuju tržišne košare između kojih je potrošač indiferentan.
Graf 3.3 Odjeća

Mapa indiferencije (jedinica na
tjedan)
Mapa indiferencije je skup
krivulja indiferencije koji
opisuje sklonosti pojedinca.
Svaka tržišna košara na

krivulji indiferencije U3, kao
što je košara A, poželjnija
je od bilo koje košare na
krivulji U2 (npr. košara B),
koja je poželjnija od bilo
koje košare na U1, kao što
je D. Hrana
(jedinica na tjedan)
9 of 37
Mape indiferencije
Graf 3.4 Odjeća

Krivulje indiferencije ne mogu se (jedinica na
sjeći tjedan)
Ako se krivulje indiferencije
U1 i U2 sijeku, narušena je
jedna od pretpostavki
teorije potrošača.
Prema ovom dijagramu,

potrošač bi bio indiferentan
između tržišnih košara A, B
i D. No, B bi trebala biti
poželjnija od D, budući da
B sadrži više oba dobra.
Hrana
(jedinica na tjedan)
10 of 37
Granična stopa supstitucije

● Granična stopa supstitucije - količina dobra koju je potrošač
spreman žrtvovati da bi dobio dodatnu jedinicu drugog dobra.
Odjeća
Graf 3.5
(jedinica na
Granična stopa supstitucije tjedan)
Nagib krivulje indiferencije mjeri

graničnu stopu supstitucije (MRS)
potrošača između dva dobra.
Na ovom grafu, MRS odjeće za

hranu pada za 6 (između A i B), za
4 (između B i D), za 2 (između D i
E), za 1 (između E i G).
KONVEKSNOST. Krivulja
indiferencije je konveksna ako se
MRS smanjuje niz krivulju.
Hrana
(jedinica na
tjedan)
11 of 37
Savršeni supstituti i savršeni komplementi
● savršeni supstituti – Dva dobra kod kojih je granična stopa

supstitucije jednog dobra za drugo konstantna
● savršeni komplementi – Dva su dobra savršeni

komplementi ako je MRS beskonačan; krivulje indiferencije
imaju oblik pravog kuta

Loša dobra
●Loša dobra – Dobro kojeg je manje poželjnije nego više
12 of 37

Graf 3.6

a) Savršeni supstituti b) Savršeni komplementi
Sok od
jabuka
(čaše)
Sok od naranče (čaše) Desna cipela
a) Bobu su sok od naranče i sok od b) Za Jane su lijeve i desne cipele

jabuke savršeni sustituti. On je savršeni komplementi. Dodatna
uvijek indiferentan između čaše lijeva cipela ne pruža joj ništa više
jednog i čaše drugog soka zadovoljstva ukoliko ne dobije i
odgovarajuću desnu cipelu.
13 of 37
Primjer 3.1 Dizajniranje novih automobila

Graf 3.7
Preferencije prema značajkama automobila
Preferencije prema obilježjima automobila mogu se opisati

krivuljama indiferencija. Svaka krivulja pokazuje kombinaciju
karakteristika i dizajna koja pruža jednako zadovoljstvo.
Dizajn Dizajn
Karakteristike Karakteristike
Potrošači su voljni, u većoj mjeri, Potrošači su voljni žrtvovati

žrtvovati dizajn za dodatne karakteristike karakteristike za dodatni dizajn
14 of 37
Korisnost i funkcije korisnosti

● korisnost - brojčana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje
potrošač dobiva od određene tržišne košare
● funkcija korisnosti – formula koja pojedinačnim tržišnim košarama

pridružuje razinu korisnosti
Graf 3.8
Odjeća
Funkcije korisnosti i krivulje indiferencije (jedinica
na tjedan)
Funkcija korisnosti se
može prikazati skupom
krivulja indiferencije, od
kojih svaka ima brojčani
pokazatelj.
Ovaj graf prikazuje tri
krivulje indiferencije, čije
razine korisnosti (25, 50,
100) proizlaze iz funkcije
korisnosti FC
u(F,C) = FC Hrana
(jedinica na
tjedan)
15 of 37
Ordinalna i kardinalna korisnost
● ordinalna funkcija korisnosti – funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare
od najpoželjnije do najmanje poželjne. Tržišnim korpama ne pridružuje brojčane
vrijednosti.
● kardinalna funkcija korisnosti – funkcija korisnosti koja opisuje za koliko je neka
tržišna košara poželjnija od druge. Tržišnim korpama pridružuje brojčane vrijednosti.
Primjer 3.2 Može li se novcem kupiti sreća?

Graf 3.9
Prihodi i sreća
Zadovoljstvo životom
Cross-country usporedba
pokazuje da osobe koje
žive u zemljama s višim
BDP-om po stanovniku u
prosjeku sretniji od onih
koji žive u zemljama s
nižim BDP-a po
stanovniku.
BDP po stanovniku 1996.god. US $
16 of 37
BUDŽETSKA OGRANIČENJA
3.2 (uvođenje cijena u analizu)
Budžetska crta
● budžetska ograničenja – ograničenja s kojima se
potrošači suočavaju u vidu ograničenih dohodaka
● budget line - prikazuje sve moguće kombinacije dobara za
koje je ukupan zbroj potrošenog novca jednak dohotku
potrošača
Tablica 3.2 Tržišne košare i budžetska crta
TRŽIŠNA KOŠARA HRANA (F) ODJEĆA (C)

Clothing (C) UKUPNA POTROŠNJA
A 0 40 $80
B 20 30 $80
D 40 20 $80
E 60 10 $80
G 80 0 $80
Budžetska crta je data jednadžbom F + 2C = $80
17 of 37
3.2 BUDŽETSKA OGRANIČENJA
Budžetska crta
Graf 3.10 Odjeća
Budžetska crta (jedinica
na tjedan)
Budžetska crta opisuje kombinacije
dobara koja se mogu kupiti uz neki
zadani dohodak potrošača i zadane
cijene dobara. Budžetska crta F+2C = 80USD
Dužina AG (koja prolazi kroz tačke B,

D i E) prikazuje budžet koji je zadan
Nagib
dohotkom od 80 $, cijenom hrane

Pf = 1 USD po jedinici, te cijenom
odjeće Pc = 2 USD po jedinici.
Nagib budžetske crte (između tačke B
i D) jednak je –Pf/Pc = -10/20 = -1/2
Hrana (jedinica
na tjedan)
18 of 37
Učinci promjena dohotka i cijena
Odjeća
Graf 3.11
(jedinica na
Učinci promjene dohotka na tjedan)
budžetsku crtu
Promjene dohotka Promjena

dohotka (uz nepromjenjene cijene)
uzrokuje paralelni pomak budžetske
crte s početnog položaja L1.
Povisimo li dohodak s 80 USD (na
L1) na 160 USD, budžetska crta se

pomiče prema van na L2. Padne li
dohodak na 40 USD, crta se pomiče
prema unutra na L3.
160
Hrana
(jedinica na
tjedan)
19 of 37
Učinci promjena dohotka i cijena
Odjeća
Graf 3.12
(jedinica
Učinci promjene cijene na budžetsku na
crtu tjedan)
Promjene cijene Promjena cijene jednog
dobra (uz nepromjenjen dohodak) uzrokuje
rotaciju budžetske crte oko sjecišta s
jednom okomicom. Padne li cijena hrane
sa 1 USD na 0,50 USD, budžetska crta
rotira prema van sa L1 na L2. Međutim,

dođe li do porasta cijene sa 1 USD na 2
USD, crta rotira prema unutra sa L1 na L3.
Pomjeranje budzetskog pravca govori

o promjeni kupovne moći potrošača. Hrana
Ako se udvostruči i dohodak i cijene, (jedinica na
kupovna moć se neće mijenjati. Kada tjedan)
se BP pomjeri prema vani kupovna
moć se poveća, i obrnuto.
20 of 37
3.3 POTROŠAČEV IZBOR
Tržišna košara koja maksimizira zadovoljstvo mora zadovoljiti dva uslova:
1. mora biti smještena na budžetskoj crti,
2. mora pružati potrošaču najpoželjniju kombinaciju dobara i usluga.
Odjeća
(jedinica
Graf 3.13 na tjedan)
Maksimiziranje zadovoljstva
potrošača
Potrošači maksimiziraju zadovoljstvo

izborom tržišne košare A. U ovoj tački,

budžetska crta dodiruje krivulju
indiferencije U2, te nije moguće postići višu
razinu zadovoljstva (primjerice, tržišnom
košarom D). U tački maksimizacije A, MRS
ili granična stopa supstitucije dvaju dobara
jednaka je omjeru njihovih cijena. Međutim,
u tački B zadovoljstvo nije maksimalno, jer
je MRS = {- (-10/10) = 1} veći od omjera
Budžetska
cijena (1/2). crta
Hrana (jedinica na
tjedan)
21 of 37
Zadovoljstvo je maksimizirano (uz zadano budžetsko

ograničenje) u tački gdje je MRS = PF / PC.
● granična korisnost - korisnost dobivena potrošnjom jedne

dodatne jedinice nekog dobra
● granični trošak – trošak jedne dodatne jedinice nekog
dobra
Korišteći ove definicije, možemo reći da je zadovoljstvo
maksimizirano kad je granična korisnost - korisnost dobivena
potrošnjom jedne dodatne jedinice nekog dobra – jednaka
graničnom trošku - trošak jedne dodatne jedinice nekog dobra.
Granična korisnost se mjeri MRS-om ili graničnom stopom
supstitucije.
22 of 37
Primjer 3.3 Dizajniranje novih automobila
Graf 3.14
Kako potrošači biraju automobil
Dizajn Dizajn
a) b)
Karakteristike Karakteristike
U slučaju a), potrošači su voljni razmijeniti dobar dio dizajna za dodatna poboljšanja
voznih osobina. Uz zadano budžetsko ograničenje, izabrat će automobil s naglašenim
voznim osobinama. Suprotno vrijedi za potrošače iz slučaja b)
23 of 37
Kutna rješenja
● kutna rješenja - situacija u kojoj granična stopa
supstitucije jednog dobra u izabranoj tržišnoj košari nije
jednaka nagibu budžetske crte
Graf 3.15 Smrznuti
jogurt (šalica
Kutno rješenje na mjesec)
Kad granična stopa supstitucije
potrošača nije jednaka omjeru
cijena za sve razine potrošnje,

dolazi do kutnog rješenja.
Potrošač maksimizira
zadovoljstvo potrošnjom samo
jednog dobra. Uz zadanu
budžetsku crtu AB, najviša razina
zadovoljstva se postiže u tački B
na krivulji indiferencije U1, gdje je
MRS (sladoleda za smrznuti
jogurt) veći od omjera cijene
sladoleda i cijene smrznutog
jogurta Sladoled
(šalica na
mjesec)
24 of 37
Primjer 3.4 Studentska zaklada
Graf 3.16
Ostala
Studentska zaklada potrošnja
($)
Dobije li student sredstva

iz studentske zaklade
(fonda) koji se mora
potrošiti na obrazovanje,
on će se pomaknuti od A
prema B, pa dolazi do
kutnog rješenja.
Međutim, ako se novčana
sredstva fonda mogu
potrošiti i na druge stvari
osim na obrazovanje,
studentu će biti bolje u
tački C.
Obrazovanje ($)
25 of 37
3.4 OTKRIVENE PREFERENCIJE
Ako potrošač izabere jednu tržišnu košaru umjesto druge i ako je
ta tržišna košara bila skuplja, onda je potrošač očito bio skloniji
izabranoj tržišnoj košari
Graf 3.17
Odjeća
Otkrivene preferencije: (jedinica
dvije budžetske crte
na tjedan)
Ako pojedinac, suočen sa
budžetskom crtom I1, na grafu
izabire tržišnu košaru A umjesto

košare B, ispostavlja se da je
skloniji A, nego B. Isto tako,
pojedinac suočen s budžetskom
crtom I2, izabire tržišnu košaru B,pa
je očito skloniji B, nego D. Dokje
košara A poželjnija od svih tržišnih
košara koje se nalaze u zelenoj
osjenčanoj površini, bilo koja košara
iz ružičasto osjenčene površine je
poželjnija od košare A. Hrana (jedinica na
tjedan)
26 of 37
Graf 3.18 Odjeća

(jedinica na
Otkrivena preferencija:
četiri budžetske linije tjedan)
Suočen sa budžetskom crtom I3,

pojedinac izabire E, te tako
pokazuje da je skloniji E nego A
(jer je A isto tako mogla biti
izabrana). Jednako, ako je

suočen sa crtom I4, izabire G,
pa se ispostavlja da je i G
privlačnija od A. Dok je košara A
poželjnija nego sve tržišne
košare koje se nalaze u zeleno
osjenčanoj površini, bilo koja
košara iz ružičasto osjenčene
površine poželjnija je od košare Hrana (jedinica na
A. tjedan)
27 of 37
Primjer 3.5 Otkriveno preferiranje rekreacije
Graf 3.19
Ostale
Otkriveno preferiranje rekreacije rekreacijske
aktivnosti
Kad je suočen s budžetskom ($)
crtom I1, pojedinac odlučuje
koristiti rekreacijski klub 10 sati
tjedno u tački A. Promjene li se
cijene, pojedinac se suočava s
budžetskom crtom I2. Njegovo je

blagostanje u tom slučaju
uvećano, jer je i dalje dostupna
tržišna košara A, kao i košara B
koja leži na višoj krivulji
indiferencije.
Trajanje vježbanja (u satima)
28 of 37
3.5 GRANIČNA KORISNOST I IZBOR POTROŠAČA
● granična korisnost (MU) - dodatno zadovoljstvo dobiveno

potrošnjom jedne dodatne jedinice dobra
● opadajuća granična korisnost - načelo koje kaže da će povećanjem
količine dobra koje se troši, dodatno zadovoljstvo dobiveno potrošnjom
dodatne jedinice dobra biti sve manje i manje
0  MU (F )  MU (C )
F C
(C / F )  MU  MU (C )
F C
MRS  MU /MU (3.5)

F C
MRS  P / P (3.6)
F C
MU / MU  P / P
F C F C
MU / P  MU / P (3.7)
F F C C
● načelo jednake graničnosti – načelo koje govori da je ukupna
korisnost potrošača maksimalna kad je granična korisnost po jedinici
novčanog izdatka za sva dobra jednaka
29 of 37
Primjer 3.6 Granična korisnost i zadovoljstvo
Figure 3.20
Granična korisnost i
zadovoljstvo
Zadovoljstvo sa životom
Prihod u 1999. ($)

Usporedba srednjih razina zadovoljstva životom preko dohodovnim razredima u
Sjedinjenim Državama pokazuje da sreća raste s dohotkom, ali po opadajućoj stopi.
30 of 37
Primjer 3.7 Racioniranje benzina
Graf 3.21
Neefikasnost racioniranja benzina
Kad je neko dobro racionirano, Potrošnja

na raspolaganju ga je manje na ostala
nego što bi potrošači željeli dobra ($)
kupiti. Blagostanje potrošača
može biti narušeno. Kad nema
racioniranja, potrošaču je
dostupno do 20.000 galona
benzina godišnje (tačka B).
Potrošač odabire tačku C na
krivulji indiferencije U2, te troši
5.000 galona benzina godišnje.
Međutim, budući da je
racioniranjem određen limit od
2.000 galona (u tački E),
potrošač se pomiče u tačku D
na nižoj krivulji indiferencije U1.
Benzin (galona godišnje)
31 of 37
Primjer 3.7 Racioniranje benzina (nastavak)
Graf 3.22
Uspoređujući racioniranje benzina na
slobodnom tržištu
Potrošnja
na ostala
Ako je cijena benzina na dobra ($)
konkurentnom tržištu 2 dolara po
galonu, a maksimalna potrošnja
benzina je 10.000 litara godišnje,

pojedincu je bolje pod racioniranjem
(koja drži cijenu na 1 dolar po galonu),
izabrati potrošačku korpu u točki F,
koji se nalazi ispod krivulje
indiferencije U1 (stepen korisnosti
postignut pod racioniranjem).
Međutim, pojedinac bi radije izabrao
slobodno tržište, ako konkurentne
cijene su 1,50 $ po galonu, on će
odabrati potrošačku korpu G, koji se
nalazi iznad krivulje indiferencije U1. Benzin (galona godišnje)
32 of 37
3.6 INDEKSI TROŠKOVA ŽIVOTA
● indeks troškova života - omjer tekućeg ili sadašnjeg

troška tipične košare potrošačkih dobara i usluga i troška
iste košare u nekom baznom razdoblju
Idealni indeks troškova života
● idealni indeks troškova života - trošak ostvarenja

određene razine korisnosti u tekućim cijenama u odnosu

na troškove ostvarivanja iste razine korisnosti u baznim
cijenama
33 of 37

Tablica 3.3 Idealni indeks troškova života
1995 (Sarah) 2005 (Rachel)
Cijena knjiga $20/knjiga $100/knjiga
Graf 3.23
Broj knjiga 15 6
Indeksi troškova života
Cijena hrane $2.00/funta $2.20/funta
Knjige (po Količina hrane u 100 300
semestru) funtama
Izdaci $500 $1260

Početno budžetsko ograničenje s
kojim se Sarah suočava 1995.
prikazano je crtom I1,kombinacija
hrane i knjiga kojom se maksimizira
njena korisnost opisana je tačkom A
na krivulji indiferencije U1.
Da bi Rachel ostvarila istu razinu
korisnosti kao Sarah uz nove više
cijene, potreban joj je budžet dovoljan
za kupovinu svežnja hrane i knjiga
Hrana (funti po prikazan tačkom B na crti I2 (koja je i
tangenta na krivulju indiferencije U1).
semestru)
34 of 37

Tablica 3.3 Idealni indeks troškova života
1995 (Sarah) 2005 (Rachel)
Cijena knjiga $20/knjiga $100/knjiga
Graf 3.23
Broj knjiga 15 6
Indeksi troškova života
Cijena hrane $2.00/funta $2.20/funta
Knjige (po Količina hrane u 100 300
semestru) funtama
Izdaci $500 $1260
Indeks cijena, koji predstavlja

trošak kupnje svežnja A po
tekućim cijenama prema trošku
kupnje svežnja A po cijenama iz
bazne godine, precjenjuje
idealni indeks troškova života
Hrana (funti po
semestru)
35 of 37
Laspeyresov indeks cijena

● Laspeyresov indeks cijena – trošak kupovine košare
dobara iz bazne godine po cijenama tekuće godine podijeljen
troškom kupovine te iste košare po cijenama bazne godine
Poređenje idealnog indeksa troškova života i Laspeyresovog indeksa

Laspeyresov indeks nadoknađuje Rachel porast troškova života, pa je stoga
Laspeyresov indeks troškova života veći nego idealni indeks troškova života.
Paascheov indeks
● Paascheov indeks – trošak kupovine košare dobara u tekućem
razdoblju po tekućim cijenama podijeljen troškom kupovine iste
košare po cijenama bazne godine.
Poređenje Laspeyresovog i Paascheovog indeksa

Oba indeksa su indeksi sa fisknim ponderima. Međutim, kod Laspeyresovog
indeksa količine ostaju nepromjenjene na razini bazne godine, dok kod
Paascheovog indeksa količine ostaju nepromjenjene na razini tekuće godine.
36 of 37
● indeksi sa fisknim ponderima - indeks troškova

života kod kojeg količina doabara i usluga ostaje
nepromjenjena
Indeksa cijena u SAD-u: ponderisani verižni indeks

● ponderisani verižni indeks - indeks troškova života
koji uzima u obzir promjene količina dobara i usluga
Primjer 3.8 Pristrasnost kod CPI
Povjerenstvo pod predsjedavanjem profesora Michaela Boskina

sa sveučilišta Stanford zaključilo je da je CPI precijenio inflaciju
za oko 1,1%.
Prema navodima povjerenstva, otprilike 0,4% od 1,1% posljedica
je propusta Laspeyresovog indeksa da uzme u obzir promjenu
sadržaja tipične potrošačke košarice baznog razdoblja.
37 of 37

Micro Ch03

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Micro Ch03

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

CHAPTER 3

3.1 Sklonosti potrošača

3.2 Budžetska ograničenja

3.3 Potrošačev izbor

3.4 Otkrivene preferencije

3.5 Granična korisnost i izbor potrošača

3.6 Indeksi troškova života

● Teorija ponašanja potrošača- proučava kako

Ponašanje potrošača najlakše je objasniti kroz tri različita koraka:

1. Preferencije (sklonosti) potrošača

Tržišne košare (potrošačka korpa)

TABLICA 3.1 Alternativne tržišne košare

Tržišna košara Jedinice hrane Jedinice odjeće

Kako bismo objasnili teoriju ponašanja potrošača, provjerit

Neke osnovne pretpostavke o sklonostima

1. Ukupnost: Smatra se da su sklonosti ukupne. Drugim

će osoba biti jednako zadovoljna bilo kojom košarom.

Primijetite da smo kod ovih sklonosti zanemarili troškove.

Neke osnovne pretpostavke o sklonostima

2. Tranzitivnost: Sklonosti su tranzitivne. Tranzitivnost znači

3. Više je bolje nego manje: Smatra se da su dobra poželjna.

Dakle, potrošači uvijek imaju više sklonosti prema većem broju

usporediti tržišne košare

A i prikazuje sve košare

Graf 3.3 Odjeća

Svaka tržišna košara na

Graf 3.4 Odjeća

Prema ovom dijagramu,

Granična stopa supstitucije

Nagib krivulje indiferencije mjeri

Na ovom grafu, MRS odjeće za

Savršeni supstituti i savršeni komplementi

● savršeni supstituti – Dva dobra kod kojih je granična stopa

● savršeni komplementi – Dva su dobra savršeni

imaju oblik pravog kuta

Savršeni supstituti i savršeni komplementi

Savršeni supstituti i savršeni komplementi

Sok od naranče (čaše) Desna cipela

a) Bobu su sok od naranče i sok od b) Za Jane su lijeve i desne cipele

Primjer 3.1 Dizajniranje novih automobila

Preferencije prema obilježjima automobila mogu se opisati

Potrošači su voljni, u većoj mjeri, Potrošači su voljni žrtvovati

Korisnost i funkcije korisnosti

● funkcija korisnosti – formula koja pojedinačnim tržišnim košarama

Primjer 3.2 Može li se novcem kupiti sreća?

BDP po stanovniku 1996.god. US $

TRŽIŠNA KOŠARA HRANA (F) ODJEĆA (C)

Budžetska crta je data jednadžbom F + 2C = $80

Dužina AG (koja prolazi kroz tačke B,

dohotkom od 80 $, cijenom hrane

Promjene dohotka Promjena

L1) na 160 USD, budžetska crta se

rotira prema van sa L1 na L2. Međutim,

Pomjeranje budzetskog pravca govori

Potrošači maksimiziraju zadovoljstvo

izborom tržišne košare A. U ovoj tački,

Zadovoljstvo je maksimizirano (uz zadano budžetsko

● granična korisnost - korisnost dobivena potrošnjom jedne

cijena za sve razine potrošnje,

Primjer 3.4 Studentska zaklada

Dobije li student sredstva

izabire tržišnu košaru A umjesto

Graf 3.18 Odjeća

Suočen sa budžetskom crtom I3,