AMORFNA TIJELA

Samra Muhić
 Čvrste tvari

• Čvrste tvari su hemijske tvari (supstancije) koje imaju stalan oblik i stalnu
zapreminu. Te tvari su građene od čestica koje su povezane tako da jedna
u odnosu prema drugoj ne može mijenjati svoj položaj. Zato tvar u čvrstom
agregatnom stanju, za razliku od tekućeg i plinovitog, pruža otpor svakom
pokušaju promjene oblika i zapremine. Sve tvari u određenim uvjetima (na
određenoj temperaturi i pod određenim tlakom) mogu preći u čvrsto
stanje.
Čvrste tvari se dijele na:

1. Kristalne tvari
2. Amorfne tvari
 Amorfne tvari

• Izraz amorfna tijela vodi porijeklo od riječi „amorphos“, što bi značilo „onaj
koji nema određen, postojan oblik; bezobličan.“

• Dakle, amorfna tijela su čvrsta tijela čiji atomi (molekule i joni) nemaju
uređenu strukturu.
Za razliku od kristalnih tijela, koje karakterizira dalekodosežna uređenost
atoma, čvrsta tijela u amorfnom stanju imaju do izvijesnog stepena
kratkodosežnu uređenost.

• Primjeri amorfnih tijela su staklo, vosak i smola.

 Razlike između amorfnih i kristalnih tijela
• Kristali imaju lijepo izražen oblik, a amorfna tijela su “bezoblična”.

• Temperatura topljenja kod kristalnih tijela je strogo određena, dok kod

amorfnih nije.

• Kod kristalnih tijela se veze između atoma raskidaju naglo pri određenoj
temperaturi, tj. kristali brzo prelaze u tekućinu. Amorfna tijela pri
zagrijavanju prvo omekšavaju, zatim se tope u određenom vremenskom
intervalu.
U nekim tvarima je priroda međudjelovanja čestica takva da se mogu
podjednako lahko ostvariti bilo kristalno, bilo amorfno stanje. Naprimjer,
takav je kvarc, jedna od tri moguće kristalne forme silicijeva dioksida, SiO₂.
Kad se kristalni kvarc zagrije na temperature nešto višu od 1.600ᵒC (tačka
taljenja), a zatim pusti da se polako hladi, on neće ponovo kristalizirati, nego
će na temperaturi oko 1.500ᵒC postati toliko gust da neće više moći teći.
Umjesto kristalnog stanja, dobit ćemo, dakle, “zaleđenu tekućinu”, odnosno
kvarcno staklo.
Na crtežu je prikazana shema (izravnata, izobličena) građe kvarca kristalnog i
kvarcnog stakla (amorfnog kvarca). Vidi se da je raspored najbližih susjeda isti
za čestice silicija u oba stanja, ali da je daleka uređenost svojstvena samo
kristalu.
• U amorfnim tijelima, povećanjem temperature, raspored čestica se neće
bitno mijenjati, ali će se pokretljivost atoma i amplitude njihova osciliranja
sve više povećavati.

U kristalima sa porastom temperature nećemo nikad postići nekakvu fazu

omekšavanja. U čašu kad počne taljenje kristala, temperatura će ostati
nepromijenjena, bez obzira što i dalje dovodimo toplinu, i to će trajati sve
dok se i zadnji komadić kristala ne rastali. Tek nakon toga, dovođenjem
topline temperatura će nastaviti da raste.
Amorfna tijela su metastabilno jedinjenje na prijelazu između tekućeg i
kristalnog.

Mnoge organske tvari su u amorfnom stanju, jer su one izgrađene od

gigantskih molekula. Takve su plastične mase i organska stakla.

Za razliku od kristala, amorfna tijela:

a) ne kalaju se;
b) ne formiraju oštre bridove;
c) izotropna su za sve fizičke pojave.
 Zaključak
• Amorfna tijela tvari koje nemaju dalekodosežnu uređenost atoma.
Amorfna tijela imaju određenu uređenost atoma samo na kraćim
rastojanjima, ali ne postoji uređenost u cijelom prostoru. Kod kristalnih
tijela postoji pravilnost u prostoru u rasporedu atoma, i jačine veza između
atoma su jednake, zbog toga pri zagrijavanju kristala veze između atoma se
raskidaju naglo na određenoj temperaturi, i kristali imaju tačno određenu
temperaturu topljenja. S druge strane, kod amorfnih tijela rastojanja
između atoma nisu jednake u svim dijelovima, zbog toga nisu jednake ni
privlačne sile između pojedinih atoma, i zbog toga pri zagrijavanju
amorfnih tijela ne postoji nagli prijelaz iz čvrstog u tečno stanje na
određenoj temperaturi, već pri zagrijavanju prvo omekšavaju, a zatim se
tope u određenom temperaturnom intervalu. Čestice kod amorfnih tijela
su raspoređene haotično i u čvrstom stanju, s tim što je pokretljivost
čestica u tečnom stanju znatno veća. Zbog toga se stakla nekad nazivaju
prehlađenim tečnostima.