Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
od izdanja Tina Ujevia Nagrade i manifestacije Spomenici M/T Tin Ujevi Veliki pjesnik Literatura
2/17
Vrgorac
3/17
Tin
je roen kao jedno od petero djece od kojih su dvoje umrli jo u djetinjstvu. S oeve strane je mogao naslijediti odreen knjievni talent, poto je on kao uitelj bio sklon knjievnosti te i sam pisao. Tin je prva tri razreda osnovne kole polazio u Imotskom, kada seli u Makarsku gdje zavrava osnovnokolsko obrazovanje,zatim upisuje gimnaziju i nakon toga 1902. odlazi u Split gdje se upisuje u klasinu gimnaziju i ivi u nadbiskupijskom sjemenitu.. 1909. godine Tin maturira u Splitu s odlinim uspjehom, odrie se mogunosti zareenja te odlazi u Zagreb upisujui studij hrvatskog jezika i knjievnosti, klasine filologije, filozofije i estetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
4/17
Zalagao
se za neovisnost Hrvatske i slom AustroUgarske Monarhije. Razoaran politikom unitarnoga jugoslavenstva i proitavi velikosrpske pretenzije proivljava katarzu i zauvijek odustaje od politikih ambicija, predavi se do kraja knjievnosti i posebice poeziji. O svom rastanku sa idejom jugoslavensk jedinstva najbolje je napisao u svojoj pjesmi u prozi "Drugovima": "Mi smo imali da budemo jedna vojska. Tin Ujevi oko 1940. Ali srca su naa, o drugovi, bila podvojena: vi ste traili korist, a ja samo ljepotu."
5/17
Prve
dvije zbirke pjesama, Lelek sebra (1920.) i Kolajna (1926.), dva neopetrarkistika ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku Do Drugoga svjetskog rata objavio je jo zbirku Auto na korzu (1932.) i reprezentativni izbor svoga pjesnitva Ojaeno zvono (1933.) Tek izabranim pjesmama Rukovet (1950.), Ujevi se otkriva novom narataju itatelja, da bi posljednjom zbirkom edan kamen na studencu (1954.) potvrdio vodee mjesto u hrvatskom pjesnitvu Osobenjakim nainom ivota skrivao je tajnu svoje intimnosti, pa je godinama bio u sreditu pozornosti posjetilaca boemskih kafana i gostionica u Beogradu, Sarajevu, Splitu i Zagrebu, gdje je, tim redom, proveo sve godine ivota od povratka iz Pariza 1919. do smrti
6/17
7/17
snaan
akcenat osobne tragike (Svakidanja jadikovka), izraajnost duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi (Kolajna), himnike psalmodija radu i ljudskom bratstvu (Pobratimstvo lica u svemiru; in sputanih ruku), skladba sloene filozofske refleksivne orkestracije (Riokosi Mesije), Na neizgovoreno pritajeno pitanje: kako je mogua ovolika razliitost u jedinstvenom pjesnikom djelu? Sam je odgovorio naslovom pjesnike proze:"Jedna sam osoba sloena od vie drugih".
8/17
Ove pjesme to nisam ja, iako sam ih ja napisao Ovi jauci, to nisam ja, premda sam ih zbilja uzdisao. Moj pravi ivot, ja sam samo disao. Jer ja ivim i kad pjesma umre. Ja ivim i kad patnja mine. Ima u meni nemira dragog, a ima i moje irine. Ja putam i drugog da govori za me. A i sam govorim druge same. Ja ne marim ovjek biti ako sam umio ljude bogovski rei. O, ja. Ja sam od sebe i manji i vei. O, ja. Moj drugi i moj trei. Ja ne sanjam o srei. No ne sumnjam o srei. Gle ovog dvojstva i trojstva moga: ima u meni tmine, no ima u meni i vedrine, i moja divna sloga.
9/17
Tin
Ujevi je kao nijedan hrvatski knjievnik poznat po brojnim zgodama i anegdotama -----Jednom, dok je spavao na klupi u parku, Tina je probudio lokalni policajac. No, im je vidio da je rije o tada ve slavnom knjievniku, poeo se urno ispriavati. "Ma ne morate mi se ispriavati", rekao je Tin, "iako bi bio red da ste prvo probudili podstanara", aludirajui na beskunika koji je spavao pod klupom.----
"Lelek
sebra", Beograd, 1920. "Kolajna", Beograd, 1926. "Auto na korzu", Niki, 1932. "Ojaeno zvono", Matica hrvatska, Zagreb, 1933. "Skalpel kaosa", Zagreb, 1938. "Ljudi za vratima gostionice", , 1938. "edan kamen na studencu", 1954.
11/17
12/17
Iako
sam za ivota nije dobio nijednu knjievnu nagradu, danas se mnoge knjievne svetkovine zovu njegovim imenom. Njegovim imenom je nazvana i najvea hrvatska pjesnika nagrada, nagrada "Tin Ujevi". Njemu u ast, u rodnom mu Vrgorcu se odrava manifestacija "S Tinom u Vrgorcu.
13/17
Sredinji
Tinov spomenik je onaj na glavnom trgu - Trgu Matice hrvatske u Imotskom otkriven 5. srpnja 1980. koji je djelo Krune Bonjaka, akademskog kipara. Tin takoer ima spomenike u rodnom Vrgorcu i Zagrebu, te u zaviajnom Krivodolu, a najavljeno je i postavljanje spomenika njemu u ast na Poljani Tina Ujevia u Splitu.
14/17
M/T
Tin Ujevi je trajekt za lokalne linije, u sastavu flote hrvatskog brodara Jadro linije. Brod je izgraen 2002. godine u Grkoj, a u redovnu plovidbu uveden je 4. srpnja 2003. godine. Brod ima kapacitet prijevoza 1000 osoba i 200 automobila. Moe postii optimalnu brzinu od 14 vorova.
15/17
Njegovo
je djelo mea i poveznica tradicije i suvremenosti, klasinosti i modernosti, prolosti i sadanjosti, kako u tematskom i motivskom, tako i u jezinom smislu Ujevi je traitelj i stvaralac iji je opus bez sumnje vrhunsko ostvarenje moderne hrvatske knjievnosti
jevic.html
17