Vous êtes sur la page 1sur 7

UDK 69.008:347.74 Primljeno 13. 5. 2008.

Ugovor o graÿenju kao temelj


pravnog posla
Vlado Belaj, Davor Rajþiü
Kljuþne rijeþi V. Belaj, D. Rajþiü Struþni rad
graÿenje, ugovor, Ugovor o graÿenju kao temelj pravnog posla
pravni posao,
izvoÿaþ, Prikazuje se ugovor o graÿenju, temeljni pravni posao koji se sklapa izmeÿu izvoÿaþa i investitora.
investitor, Ugovor je dvostrano obvezan, formalan, naplatan i imenovan. Pobliže se obraÿuju pravni izvori
cijena radova, ugovora o graÿenju, njegovi bitni sastojci, cijena radova, nadzor, odstupanju od projekta i nepredviÿeni
nadzor radovi, odgovornost za nedostatke i posebni uglavci. U þlanku se prikazuje odredba Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, a koje se odnose na ugovor o graÿenju.

Key words V. Belaj, D. Rajþiü Professional paper


construction, Construction contract as a foundation of legal activity
contract,
legal activity, The construction contract, as a fundamental legal activity establishing links between the contractor and
contractor, client, is presented. The contract is bilaterally obligatory, formal, financially binding, and named. The
client, legal background of construction contracts is analyzed, its major components are studied, including the
price of works, price of works, supervision, deviation from design requirements, contingencies, responsibility for
supervision defects, and special requirements. Provisions of the Law on changes of and additions to the Law on
obligatory relations, when relevant to construction contracts, are also presented.

Mots clés V. Belaj, D. Rajþiü Ouvrage professionel


construction, Contrat de construction comme une fondation de l'activité légale
contrat,
activité légale, Le contrat de construction, comme une activité légale fondamentale établissant les liens entre l'entrepreneur
entrepreneur, et le client, est présenté. Le contrat est bilatéralement obligatoire, formel, exécutoire et nommé. Le
client, développement légal des contrats de construction est analysé, leurs composantes principales sont étudiées, y
prix des travaux, compris le prix des travaux, la surveillance, la déviation des exigences des études, les travaux imprévus, la
surveillance responsabilité pour défauts, et les exigences spéciales. Les auteurs présentent également les dispositions de la
Loi sur les additions et les modifications de la Loi sur les relations obligatoires, quand elles sont applicables
aux contrats de construction.
Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ ȼ. Ȼɟɥɚɣ, Ⱦ. Ɋɚɣɱɢɱ Ɉɬɪɚɫɥɟɜɚɹ ɪɚɛɨɬɚ
ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɨ, Ⱦɨɝɨɜɨɪ ɨ ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɟ ɤɚɤ ɨɫɧɨɜɚ ɩɪɚɜɨɜɨɝɨ ɞɟɥɚ
ɞɨɝɨɜɨɪ,
ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɨɩɢɫɵɜɚɟɬɫɹ ɞɨɝɨɜɨɪ ɨ ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɟ ɤaɤ ɨɫɧɨɜɧɨɟ ɞɟɥɨ, ɤɨɬɨɪɨɟ ɫɨɫɬɚɜɥɹɟɬɫɹ ɦɟɠɞɭ
ɩɪɚɜɨɜɨɟ ɞɟɥɨ,
ɢɫɩɨɥɧɢɬɟɥɟɦ ɪɚɛɨɬ ɢ ɢɧɜɟɫɬɨɪɨɦ. ɍɝɨɜɨɪ ɢɦɟɟɬ ɨɛɨɫɬɨɪɨɧɧɢɟ ɨɛɹɡɚɬɟɥɶɫɬɜɚ, ɮɨɪɦɚɥɶɧɵɣ,
ɢɫɩɨɥɧɢɬɟɥɶ ɪɚɛɨɬ,
ɧɚɩɥɚɬɧɨɣ ɢ ɧɚɢɦɟɧɨɜɚɧɧɵɣ. ɉɨɛɥɢɠɟ ɨɛɪɚɛɚɬɵɜɚɸɬɫɹ ɩɪɚɜɨɜɵɟ ɢɫɬɨɱɧɢɤɢ ɭɝɨɜɨɪɚ ɨ
ɢɧɜɟɫɬɨɪ,
ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɟ, ɟɝɨ ɜɚɠɧɵɟ ɫɨɫɬɚɜɥɹɸɳɢɟ, ɫɬɨɢɦɨɫɬɶ ɪɚɛɨɬ, ɧɚɞɡɨɪ, ɨɬɤɥɨɧɟɧɢɹ ɨɬ ɩɪɨɟɤɬɚ ɢ
ɫɬɨɢɦɨɫɬɶ ɪɚɛɨɬ,
ɧɟɩɪɟɞɜɢɞɢɦɵɟ ɪɚɛɨɬɵ, ɨɬɜɟɬɫɬɜɟɧɧɨɫɬɶ ɡɚ ɧɟɞɨɫɬɚɬɤɢ ɢ ɫɩɟɰɢɚɥɶɧɵɟ ɭɫɬɚɧɨɜɤɢ. ȼ ɫɬɚɬɶɟ
ɧɚɞɡɨɪ
ɩɨɤɚɡɵɜɚɟɬɫɹ ɩɨɥɨɠɟɧɢɟ Ɂɚɤɨɧɚ ɨɛ ɢɡɦɟɧɟɧɢɹɯ ɢ ɞɨɩɨɥɧɟɧɢɹɯ Ɂɚɤɨɧɚ ɨɛ ɨɛɹɡɚɬɟɥɶɧɵɯ ɨɬɧɨɲɟɧɢɹɯ,
ɚ ɤɨɬɨɪɵɟ ɨɬɧɨɫɹɬɫɹ ɤ ɞɨɝɨɜɨɪɭ ɨ ɫɬɪɨɢɬɟɥɶɫɬɜɟ.

Schlüsselworte V. Belaj, D. Rajþiü Fachbericht


Bauen, Vertrag, Bauvertrag als Grundlage einer rechtlichen Angelegenheit
rechtliche Angelegenheit, Dargestellt ist der Bauvertrag, die grundlegende rechtliche Angelegenheit, der zwischen dem
Auftragnehmer, Auftragnehmer und dem Bauherrn abgeschlossen wird. Der Vertrag ist beiderseitig verpflichtend,
Bauherr, formal, zahlbar und genannt. Näher bearbeitet man die rechtlichen Quellen des Bauvertrags, seine
Preis der Arbeiten, wesentlichen Bestandteile, Preise der Arbeiten, Aufsicht, Abweichungen vom Entwurf und nicht
Aufsicht vorhergesehene Arbeiten, Verantwortung für Mängel und besondere Bestimmungen. Dargestellt ist die
Verordnung des Gesetzes über sie Abänderungen und Ergänzungen des Gesetzes über die obligaten
Beziehungen die sich auf den Bauvertrag beziehen.

Autori: Prof. dr. sc. Vlado Belaj, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Osijeku; Davor Rajþiü, dipl. iur., predavaþ,
Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu, Kaþiüeva 26, Zagreb

GRAĈEVINAR 60 (2008) 7, 625-631 625


Ugovor o graÿenju V. Belaj, D. Rajþiü

1 Uvod djelu koje su u nekim segmentima takoÿer primjenjive


na ugovor o graÿenju, meÿu pravne izvore ovog ugovo-
Ugovor o graÿenju ureÿen je Zakonom o obveznim od-
ra mogu se ubrojiti i neki drugi propisi. Meÿu njima je
nosima – skraüeno ZOO (þl. 620. – 636).1 ZOO je u
najznaþajniji svakako Zakon o prostornom ureÿenju i
þlanku 620. st. 1. definirao ugovor o graÿenju i to na
gradnji (Narodne novine, br. 76/07.) koji ureÿuje temeljne
sljedeüi naþin: „Ugovorom o graÿenju izvoÿaþ se obve-
pojmove i institute graÿenja što se pojavljuju i u pojedi-
zuje prema odreÿenom projektu izgraditi u ugovorenom
nim ugovorima o graÿenju. Osim toga, za sklapanje ugo-
roku odreÿenu graÿevinu na odreÿenom zemljištu, odnos-
vora o graÿenju od javnih naruþitelja3 znaþajne su i od-
no na postojeüoj graÿevini izvesti kakve druge graÿevin-
redbe Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 11/07.)
ske radove, a naruþitelj se obvezuje isplatiti mu za to odre-
jer ih obvezuju glede odabira najpovoljnijeg ponuditelja.
ÿenu cijenu“. Ugovor o graÿenju je dvostrano obvezatan
Osim toga moguüa je primjena Posebnih uzanci o graÿe-
jer stvara obveze i za izvoÿaþa i za naruþitelja, formalan
nju iz 1977. godine.4 Naime, prema þlanku 12. ZOO-a
jer mora biti sklopljen u pisanom obliku, naplatan, ime-
u obveznim odnosima meÿu trgovcima primjenjuju se
novan jer je ureÿen zakonom (ZOO).
trgovaþki obiþaji þiju su primjenu ugovorili i praksa
Bivši ZOO odreÿivao je ugovor o graÿenju kao ugovor koju su meÿusobno razvili. Buduüi da su uzance (opüe
o djelu, ali novi ZOO to nije izriþito naveo. Ipak u þl. ili posebne) trgovaþki obiþaji, one üe se primjenjivati
631. ZOO-a izriþito se navodi da se na ugovor o graÿe- osim ako sudionici (odnosno trgovci kao sudionici ob-
nju primjenjuju odredbe o ugovoru o djelu na sva prava veznopravnih odnosa) nisu izrijekom ili prešutno isklju-
naruþitelja prema izvoÿaþu za nedostatke graÿevine osim þili njihovu primjenu.
ako ZOO ne odreÿuje nešto drugo. Za razliku od ugovo-
Kada graÿevinske tvrtke izvode radove u inozemstvu
ra o graÿenju, ugovor o djelu je prema ZOO-u neformalan.
tada se primjenjuju pravna pravila nacionalnog zakono-
Pod bitnim sastojcima ugovora o graÿenju obiþno se davstva države u kojoj se ti radovi obavljaju. Moguüe je
smatraju predmet graÿenja – graÿevina i cijena, iako se meÿutim ugovoriti primjenu Opüih uvjeta poslovanja
postavljaju i pitanja nije li i rok dovršenja radova bitan koji sadržavaju listu ugovornih uglavaka (klauzula) iz
sastojak, odnosno nije li to i projekt po kojem se radovi
izvode. S obzirom da ZOO nije izriþito naveo koji su
sastojci ugovora o graÿenju nužni za njegov nastanak, 3
U þlanku 3. Zakona o javnoj nabavi odreÿeno je tko se smatra
izriþit odgovor na pitanje koje sastojke ugovora o gra- javnim naruþiteljem i samim time obveznikom ovog Zakona:
„(1) Javni naruþitelji koji su obveznici primjene ovoga Zakona jesu:
ÿenju treba smatrati bitnim, odnosno bez kojih taj ugo- 1. državna tijela Republike Hrvatske
vor ne može postojati, teško je dati. Meÿutim, s obzirom 2. jedinice lokalne i podruþne (regionalne) samouprave
na ukupnu regulativu ZOO-a i analogiju s drugim ugo- 3. pravne osobe koje su osnovane za odreÿene svrhe radi
zadovoljavanja potreba u opüem interesu, koje nemaju industrijski ili
vorima, npr. s kupoprodajom kod koje je izriþito nave- trgovaþki znaþaj i ispunjavaju jedan od sljedeüih uvjeta:
deno da su sastojci predmet i cijena, þini se kako bi se – da se u iznosu veüem od 50% financiraju iz sredstava državnog
kao bitne sastojke ugovora o graÿenju moglo istaknuti proraþuna Republike Hrvatske ili sredstava podruþne ili lokalne
samouprave ili drugih pravnih osoba iz toþke 3. ovoga stavka, ili
predmet (graÿevina) i cijenu. I rok bi eventualno mogao – da nadzor poslovanja tih pravnih osoba obavljaju državna tijela
biti bitan sastojak ugovora o graÿenju, ali samo „kad je Republike Hrvatske, jedinice lokalne i podruþne (regionalne)
ispunjenje obveze u odreÿenom roku bitan sastojak ugo- samouprave ili druge pravne osobe iz toþke 3. ovoga stavka, ili
– da imaju skupštinu, nadzorni odbor ili upravu kojih više od polovice
vora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se þlanova imenuju državna tijela Republike Hrvatske, jedinice lokalne i
raskida po samom zakonu“.2 Projekt nije bitan sastojak podruþne (regionalne) samouprave ili druge pravne osobe iz toþke 3.
ugovora o graÿenju jer se na njega može gledati kroz ovoga stavka
4. udruge koje je osnovalo jedno ili više tijela iz toþke 1. i 2. ovoga
prizmu same graÿevine koju on obilježava u svim zna- stavka ili jedna ili više pravnih osoba iz toþke 3. ovoga stavka.
þajnim odrednicama. Dakle, predmet graÿenja – graÿe- (2) Ovaj Zakon primjenjuju subjekti koji nisu javni naruþitelji iz
vina kao bitan sastojask ovog ugovora podrazumijeva i stavka 1. ovoga þlanka:
postojanje odreÿenog projekta. 1. za izvoÿenje radova koje izravno subvencioniraju javni naruþitelji s
više od 50%:
– u smislu Dodatka I. ovoga Zakona
2 Pravni izvori ugovora o graÿenju – na bolnicama, objektima namijenjenima za sport, rekreaciju i odmor,
školskim i sveuþilišnim zgradama i zgradama za administrativne svrhe
Osim veü spomenutog Zakona o obveznim odnosima 2. za usluge koje izravno subvencioniraju javni naruþitelji s više od
koji sadrži ne samo odredbe o ugovoru o graÿenju nego 50% i koje su vezane uz izvoÿenje radova u smislu toþke 1. ovog stavka.
(3) Neiscrpan popis obveznika primjene ovoga Zakona iz stavka 1.
i druge odredbe iz opüeg dijela ugovornog prava koje se ovoga þlanka propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom na
primjenjuju i na ovaj ugovor, kao i odredbe o ugovoru o prijedlog Ureda za javnu nabavu i uz prethodno mišljenje nadležnog
ministarstva. Državna i druga tijela, kao i pravne osobe koji su
obveznici primjene ovoga Zakona obvezni su primjenjivati ovaj
1
Narodne novine, br. 35/05, 41/08. Zakon i u sluþaju kada nisu navedeni u Popisu obveznika“.
2
ýl. 361. st. 1. ZOO. 4
Sl. list SFRJ, br. 18/77.

626 GRAĈEVINAR 60 (2008) 7, 625-631


V. Belaj, D. Rajþiü Ugovor o graÿenju

koje stranke prihvaüaju pojedine klauzule unoseüi ih u kom zastupanju) i sl. ZOO za ugovor o graÿenju rabi
svoje ugovore, a ponekad je dovoljno samo da se na njih pojam cijena iako taj izraz nije najprimjereniji. Naime,
pozovu. Najpoznatiji opüi uvjeti za izvoÿenje graÿevin- izraz cijena oznaþava odreÿen uglavnom nepromjenjivi
skih radova su opüi uvjeti FIDIC-a koje povremeno izdaje iznos novca, dok je kod ugovora o graÿenju rijetko kada
Meÿunarodna federacija savjetodavnih inženjera (FIDIC).5 ugovorena cijena konaþna cijenu. Stoga bi izraz nakna-
da koji se rabi za ugovor o djelu bio primjereniji i za
3 Bitni sastojci ugovora o graÿenju ugovor o graÿenju.
(graÿevina i cijena)
Cijena mora biti izražena u novcu, no pitanje je može li
Pod graÿevinom po þlanku 621. ZOO „razumijevaju se biti izražena i u stranoj valuti. „Izražavanje cijene u novcu
zgrade, brane mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, znaþi u prvom redu da ona treba biti izražena u domaüoj
ceste, željezniþke pruge, bunari i ostale graÿevine þija novþanoj jedinici, što ne ukljuþuje moguünost izražava-
izrada zahtijeva veüe i složenije radove“. ZOO je osta- nja (ali ne i plaüanja) u stranoj novþanoj jedinici. No, u
vio moguünost da se osim nabrojenih i ostale graÿevine svakom sluþaju ona mora biti izražena u nekoj novþanoj
smatraju „graÿevinom“ u smislu koji im daje sam ZOO, jedinici, a plaüanje obavljeno zakonskim sredstvom pla-
ali je naglasak stavio na one graÿevine izrada kojih zah- üanja“.7
tijeva veüe i složenije radove. Ovo bi pravilo znaþilo da
se na manje i jednostavnije radove primjenjuju odredbe 4 Cijena radova
ugovora o djelu.6 Potrebno je, meÿutim, istaknuti da
Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovo-
odredbe ZOO-a o ugovoru o djelu i ugovoru o graÿenju
renih radova (jediniþna cijena) ili u ukupnom iznosu za
þine odreÿenu cjelinu jer je, kako je uostalom veü spo-
cijelu graÿevinu (ukupno ugovorena cijena).8 Osim dva-
menuto, moguüa primjena pravnih pravila ugovora o
ju naþina odreÿivanja cijene postoje i drugi oblici odre-
djelu i na ugovore o graÿenju.
ÿivanja cijene kao i njihove inaþice. Najznaþajniji naþini
Prema þl. 2. Zakona o prostornom ureÿenju i gradnji odreÿivanja cijene kod ugovora o graÿenju mogu se kla-
pojam graÿevine je mnogo šire koncipiran – „graÿevina sificirati na sljedeüi naþin: 1. jediniþna cijena, 2. ukupno
je graÿenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito ugovorena (paušalna) cijena, 3. naknada troškova, 4. fiksna
izveden od graÿevnih proizvoda sa zajedniþkim instala- ili þvrsta cijena koja je primjenjiva kod prethodno spo-
cijama i opremom, ili sklop s ugraÿenim postrojenjem, menuta tri naþina odreÿivanja cijene (postoji jamstvo
odnosno opremom kao tehniþko-tehnološka cjelina ili nepromjenjivosti cijene). Spomenuti naþini odreÿivanja
samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom pove- cijene mogu se i kombinirati u istom ugovoru za razliþi-
zan sklop koji nije nastao graÿenjem, ako se njime mije- te vrste odnosno dijelove radova.
nja naþin korištenja prostorom“
Ugovaranje jediniþnih cijena pojavljuje se najþešüe kod
Osim graÿevine bitan sastojak ugovora o graÿenju jest velikih graÿevinskih radova. Cijena se odreÿuje po od-
cijena. Pod cijenom se razumijeva novþani izraz vrijed- reÿenoj jedinici. To može biti kubiþni ili kvadratni me-
nosti stvari, a kod ugovora o graÿenju ona obuhvaüa tar, po težini (npr. u tonama), po komadu (npr. prozora,
vrijednost obavljenih radova, a najþešüe i materijala ako vrata i sl.), po jedinici vremena (npr. po danu rada rad-
ga nabavlja izvoÿaþ. Cijena postoji i kod ugovora o ku- nika) i sl. Takav naþin odreÿivanja cijene podrazumije-
poprodaji, a osim cijene postoje i razliþite naknade koje va detaljnu razradu projekata i radova koje treba izvesti,
se takoÿer izražavaju u novcu (npr. kod ugovora o djelu), a koliþine moraju biti poznate i procijenjene. U jediniþ-
provizije (kod ugovora o komisiji, ugovora o trgovaþ- nu cijenu uraþunata je i dobit izvoÿaþa radova. Jediniþ-
ne su cijene redovito konaþne, tako da poveüanje eleme-
nata na temelju kojih je utvrÿena cijena ne ide u prilog
5
Tako npr. Opüi uvjeti FIDIC-a iz 1999. godine sadrže sljedeüe: 1. izvoÿaþu, dok eventualno smanjenje ide u njegov prilog.
Uvjete ugovora za izvoÿenje graÿevinskih radova visokogradnje i
niskogradnje projektiranih od naruþitelja, 2. Uvjete ugovora za Ipak ZOO u þl. 626. propisuje moguünost izmjene cije-
postrojenja i projektiranje-graÿenje elektriþnih i mehaniþkih ne. Tako ako ugovorom glede izmjene cijene nije pred-
postrojenja i za graÿevinske radove niskogradnje i visokogradnje viÿeno što drugo, izvoÿaþ koji je svoju obvezu ispunio u
projektiranih od izvoÿaþa, 3. Uvjete ugovora EPC/kljuþ u ruke i 4.
Kratki oblik ugovora predviÿenom roku može zahtijevati poveüanje cijene ra-
6
Jasne granice nema, no ipak se može kazati da bi ugovor o graÿenju dova ako su se u vremenu izmeÿu sklapanja ugovora i
trebalo sklopiti za radove graÿevinskog obrta ako su veüi i složeniji njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja, poveüale
(npr. liþilaþki, krovopokrivaþki, keramiþarski i sl.), a ugovor o djelu
kada se radi o elektriþarskim, stolarskim, vodoinstalaterskim i sliþnim
radovima. Naravno da je moguüe da svi spomenuti radovi budu
7
obuhvaüeni i jednim ugovorom o graÿenju, ali ako su izvoÿaþi tih Gorenc, V.: „Komentar Zakona o obveznim odnosima“, Zagreb,
radova razliþiti subjekti tada se sa svakim od njih sklapa poseban 2005., str. 597.
ugovor. 8
ýl. 625. ZOO.

GRAĈEVINAR 60 (2008) 7, 625-631 627


Ugovor o graÿenju V. Belaj, D. Rajþiü

cijene elemenata na temelju kojih je odreÿena cijena koje spominje ZOO u drugim odredbama (2%, 5%, 10%)
radova, tako da bi ta cijena trebala biti veüa za više od ako on tako procijeni.
dva postotka. U sluþaju da izvoÿaþ svojom krivnjom
nije izveo radove u roku predviÿenom ugovorom, on I odredba þl. 629. ZOO-a štiti naruþitelja dajuüi mu pra-
može zahtijevati poveüanje cijene radova ako su se u vo na smanjenje ugovorene cijene. Tako prema spome-
vremenu izmeÿu sklapanja ugovora i dana kad su radovi nutoj odredbi ako su se u vremenu izmeÿu sklapanja
prema ugovoru trebali biti završeni, a bez njegova utje- ugovora i ispunjenja obveze izvoÿaþa cijene elemenata
caja, poveüale cijene elemenata na temelju kojih je od- na temelju kojih je odreÿena cijena radova smanjile za
reÿena cijena radova, tako da bi ona, prema novim cije- više od dva postotka, a radovi su izvedeni u ugovorenom
nama tih elemenata, trebala biti veüa više od pet posto- roku, naruþitelj ima pravo tražiti odgovarajuüe smanje-
taka. U oba sluþaja izvoÿaþ može zahtijevati samo raz- nje ugovorene cijene radova iznad toga postotka. Ako je
liku u cijeni radova koja prelazi dva odnosno pet posto- ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su iz-
taka. Izvoÿaþ se ne može pozivati na poveüanje cijena vedeni u ugovorenom roku, naruþitelj ima pravo na sma-
elemenata na temelju kojih je odreÿena cijena radova njenje ugovorene cijene u sluþaju da su se cijene eleme-
ako je do poveüanja cijene došlo nakon njegova zakaš- nata na osnovi kojih je odreÿena cijena smanjile za toli-
njenja. Spomenute su odredbe dispozitivne naravi, tako ko da bi cijena bila manja za više od deset postotaka, i
da üe se primijeniti samo onda kada ugovorne strane to za razliku u cijeni veüoj od deset postotaka. U sluþaju
predvide moguünost izmjene cijene izriþito, a inaþe se zakašnjenja izvoÿaþa radova naruþitelj ima pravo na
neüe primijeniti. Naravno da je moguüe da izvoÿaþ i razmjerno smanjenje cijene radova za svako smanjenje
naruþitelj odrede i drukþija pravila izmjene cijene od cijene elemenata na temelju kojih je cijena radova odre-
onih koje odreÿuje ZOO. Navedene odredbe ZOO-a ÿena.
usmjerene su prvenstveno na zaštitu izvoÿaþa jer uglav- Osim spomenute jediniþne cijene, cijena radova može se
nom dolazi do poveüanja cijene radova. odrediti i u ukupnom iznosu (paušalna cijena). I ukupno
Do izmjene cijene može doüi i povrh toga što je ugovo- ugovorena cijena podrazumijeva njezinu razradu do naj-
rena odredba o nepromjenjivosti cijene (fiksna, þvrsta sitnijih detalja sukladno projektnoj dokumentaciji. Pau-
cijena). Radi se o prisilnoj normi ZOO-a koja je sadrža- šalna je cijena uglavnom nepromjenjiva, ali ipak nije is-
na u þlanku 627. i glasi: „ Ako je ugovoreno da se cijena tovjetna fiksnoj cijeni. Naime, kod paušalne je cijene
radova neüe mijenjati u sluþaju da se nakon sklapanja moguüe posebno ugovoriti posebne uglavke poput kliz-
ugovora poveüaju cijene elemenata na temelju kojih je ne skale, indeksne i valutne klauzule koji mogu utjecati
ona odreÿena, izvoÿaþ može, usprkos takvoj odredbi na promjenu cijene. Kod ukupno ugovorene cijene izvo-
ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se ci- ÿaþ mora dobro procijeniti koliþine potrebnih materijala
jene elemenata, a bez njegova utjecaja, poveüale u toli- i radova jer ima pravo samo na ugovorenu cijenu osim
koj mjeri da bi cijena radova trebala biti veüa za više od ako nije izvodio posebno odobrene dodatne radove.
deset postotaka. Ali i u tom sluþaju izvoÿaþ može zahti- Cijena se može odrediti i na osnovi naknade stvarnih
jevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset postotaka, troškova. Ovaj naþin odreÿivanja cijene ne poznaje ZOO,
osim ako je do poveüanja cijene elemenata došlo poslije ali je moguü u praksi. Konaþna cijena u ovom sluþaju
njegova dolaska u zakašnjenje.“ Spomenute su odredbe nije poznata u trenutku sklapanja ugovora, a sastojat üe
takoÿer usmjerene na zaštitu izvoÿaþa. se od svih stvarnih troškova radova i ugraÿenog materi-
ZOO ureÿuje i moguünost raskida ugovora zbog pove- jala te režijskih troškova i dobiti izvoÿaþa. Ovaj naþin
üane cijene. „Ako bi ugovorena cijena morala biti znat- odreÿivanja cijene nije povoljan za naruþitelja.
no poveüana, naruþitelj može raskinuti ugovor. U sluþa- Odreÿene specifiþnosti glede cijene postoje kod ugovora
ju raskida ugovora naruþitelj je dužan isplatiti izvoÿaþu o graÿenju s odredbom „kljuþ u ruke“.10 Ako ugovor o
odgovarajuüi dio ugovorene cijene za do tada izvedene graÿenju sadrži odredbu »kljuþ u ruke« ili neku drugu
radove te praviþnu naknadu za uþinjene nužne troško- sliþnu odredbu, izvoÿaþ se samostalno obvezuje izvesti
ve».9 Ova je odredba postavljena kao instrument zaštite sve radove potrebne za izgradnju i uporabu graÿevine.
naruþitelja. Što je, meÿutim, znatno poveüanje cijene U tom sluþaju ugovorena cijena obuhvaüa i vrijednost
treba ustvrditi u svakom konkretnom sluþaju, a odgovor svih nepredviÿenih radova i viškova radova, a iskljuþuje
na to pitanje prepušten je naruþitelju, sudovima ili arbi- utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pret-
traži. Znatno poveüanje cijene na temelju analogije mo-
že za naruþitelja predstavljati poveüanje iznad postotaka
10
Ugovor o graÿenju s odredbom «kljuþ u ruke» ureÿuje þl. 630.
ZOO-a koji je promijenjen spomenutom izmjenom ovoga Zakona iz
9
ýl. 628. ZOO. 2008. godine.

628 GRAĈEVINAR 60 (2008) 7, 625-631


V. Belaj, D. Rajþiü Ugovor o graÿenju

postavkom da nije došlo do izmjene opsega ugovorenih ZOO ne odreÿuje drukþije. Prava naruþitelja prema iz-
radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz raz- voÿaþu zbog nedostatka graÿevine prelaze i na sve kas-
loga za koje odgovara naruþitelj. Ako u ugovoru »kljuþ nije stjecatelje graÿevine ili njezina dijela, ali s tim da
u ruke« sudjeluje kao ugovorna strana više izvoÿaþa, kasnijim stjecateljima ne teþe novi rok za obavijest i
njihova je odgovornost prema naruþitelju solidarna. Ugo- tužbu, veü im se uraþunava rok prednika.
vorom o graÿenju s odredbom «kljuþ u ruke» mogu biti
obuhvaüeni i poslovi projektiranja. U þlanku 633. ZOO-a ureÿena je odgovornost za bitne
zahtjeve za graÿevinu. „Izvoÿaþ odgovara za nedostatke
graÿevine koji se tiþu ispunjavanja zakonom odreÿenih
5 Nadzor, odstupanje od projekta i hitni
bitnih zahtjeva za graÿevinu ako se ti nedostaci pokažu
nepredviÿeni radovi
za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova.
Izvoÿaþ je dužan omoguüiti naruþitelju stalan nadzor Izvoÿaþ odgovara i za nedostatke zemljišta na kojem je
radova i kontrolu koliþine, kvalitete i sukladnosti ugra- podignuta graÿevina, koji bi se pokazali za vrijeme od
ÿenih proizvoda. Potanje odredbe o nadzoru sadrži Za- deset godina od predaje i primitka radova, osim ako ela-
kon o prostornom ureÿenju i gradnji. boratom o geotehniþkim istražnim radovima ili drugom
odgovarajuüom ispravom nije utvrÿeno da je zemljište
Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih
podobno za graÿenje, a tijekom graÿenja se nisu pojavi-
radova izvoÿaþ mora imati pisanu suglasnost naruþite-
le okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost navede-
lja. On ne može zahtijevati poveüanje ugovorene cijene
nih isprava». Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak
za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.
graÿevine ili zemljišta potjeþe od nekog nedostatka u
Nepredviÿene radove izvoÿaþ može izvesti i bez pret- projektu. Isto vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor ako
hodne suglasnosti naruþitelja ako zbog njihove hitnosti
nije mogao pribaviti tu suglasnost. Nepredviÿeni su oni
radovi koje je nužno izvesti: 1) radi osiguranja stabil- najkasnije u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja. Istekom dviju
nosti graÿevine, sprjeþavanja opasnosti za život i zdrav- godina od primitka obavljenog posla, naruþitelj se više ne može
lje ljudi, okoliš, prirodu, druge graÿevine i stvari ili sta- pozvati na nedostatke.
bilnost tla na okolnom zemljištu, a izazvana je izvanred- ýl. 606. - Naruþitelj koji je izvoÿaþa na vrijeme obavijestio o
nim i neoþekivanim dogaÿajima, 2) radi sprjeþavanja nedostacima izvršenog djela gubi svoja prava nakon isteka dvije
godine od uþinjene obavijesti, osim ako je izvoÿaþevom prijevarom
nastanka štete zbog tih dogaÿaja i 3) po naredbi mjero- bio sprijeþen da ih ostvaruje. Ali i nakon isteka toga roka naruþitelj
davnog tijela javne vlasti. Izvoÿaþ je dužan o tim poja- ima pravo, ako je o nedostacima pravodobno obavijestio izvoÿaþa,
vama i poduzetim mjerama bez odgaÿanja izvijestiti prigovorom protiv izvoÿaþeva zahtjeva za isplatu naknade istaknuti
naruþitelja. Izvoÿaþ ima pravo na pravednu naknadu za svoj zahtjev na sniženje naknade i naknadu štete.

nepredviÿene radove koji su morali biti izvedeni. Naru- ýl. 607.- Izvoÿaþ se ne može pozvati na neku odredbu o odgovornosti
þitelj može raskinuti ugovor ako bi zbog tih radova ugo- za nedostatke kad se nedostatak odnosi na þinjenice koje su mu bile
poznate, ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih priopüio
vorena cijena morala biti znatno poveüana, o þemu je naruþitelju.
dužan bez odgaÿanja obavijestiti izvoÿaþa. U sluþaju
ýl. 608.- Naruþitelj koji je uredno obavijestio izvoÿaþa da obavljeno
raskida ugovora naruþitelj je dužan isplatiti izvoÿaþu djelo ima neki nedostatak može zahtijevati od njega da nedostatak
odgovarajuüi dio cijene za veü izvedene radove, a i pra- otkloni, i za to mu odrediti primjeren rok. On ima pravo i na naknadu
vednu naknadu za uþinjene nužne troškove. štete koju trpi zbog toga. Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva
pretjerane troškove, izvoÿaþ može odbiti da ga izvrši, ali u tom sluþaju
naruþitelju pripada, po njegovu izboru, pravo na sniženje naknade ili
6 Odgovornost za nedostatke raskid ugovora te pravo na naknadu štete.

Glede odgovornosti za nedostatke graÿevine primjenju- ýl. 609. - Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji djelo þini
neuporabljivim ili je obavljen u suprotnosti s izriþitim uvjetima
ju se odgovarajuüe odredbe ugovora o djelu,11 osim ako ugovora, naruþitelj može, ne tražeüi prethodno otklanjanje nedostatka,
raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.
ýl. 610. - Kad obavljeni posao ima nedostatak zbog kojega djelo nije
11
Te su odredbe sadržane u þl. 604. – 611. ZOO-a, þl. 604. -
neuporabljivo, odnosno kad posao nije obavljen u suprotnosti s
Naruþitelj je dužan pregledati izvršeno djelo þim je to po redovitom
izriþitim uvjetima ugovora, naruþitelj je dužan dopustiti izvoÿaþu da
tijeku stvari moguüe i o naÿenim nedostacima bez odgaÿanja
nedostatak otkloni. Naruþitelj može odrediti izvoÿaþu primjeren rok
obavijestiti izvoÿaþa. Ako naruþitelj na poziv izvoÿaþa da pregleda i
za otklanjanje nedostataka. Ako izvoÿaþ ne otkloni nedostatak do
primi izvršeni rad to ne uþini bez opravdanog razloga, smatra se da je
isteka toga roka, naruþitelj može, po svom izboru, otkloniti nedostatak
rad primljen. Nakon pregleda i primanja izvršenog djela izvoÿaþ više
na raþun izvoÿaþa ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor. Kad je rijeþ
ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti uobiþajenim
o neznatnom nedostatku, naruþitelj se ne može koristiti pravom na
pregledom, osim ako je znao za njih, a nije ih pokazao naruþitelju.
raskid ugovora. U svakom sluþaju on ima pravo i na naknadu štete. ýl.
ýl. 605. - Ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao 611. - Naknada se snižava u razmjeru izmeÿu vrijednosti djela bez
otkriti uobiþajenim pregledom, naruþitelj se ipak može pozvati na nedostatka u vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imalo u to
njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvoÿaþa što prije, a vrijeme djelo s nedostatkom.

GRAĈEVINAR 60 (2008) 7, 625-631 629


Ugovor o graÿenju V. Belaj, D. Rajþiü

nedostatak graÿevine ili zemljišta potjeþe od nekog ne- tak odgovorna osoba kojoj je izvoÿaþ bio povjerio obav-
dostatka u provedbi nadzora. Oni su odgovorni ne samo ljanje jednog dijela posla, izvoÿaþ je, ako namjerava od
prema naruþitelju nego i svakom drugom stjecatelju gra- nje zahtijevati naknadu, mora obavijestiti o postojanju
ÿevine. Ova njihova odgovornost ne može se ugovorom nedostatka u roku od dva mjeseca raþunajuüi od dana
iskljuþiti ni ograniþiti. kad je on sam obaviješten od naruþitelja o istom nedo-
statku“.14
Naruþitelj ili drugi stjecatelj dužan je o nedostacima oba-
vijestiti izvoÿaþa, projektanta ili osobu koja obavlja nad- 7 Posebni uglavci
zor u roku od šest mjeseci otkad je nedostatak utvrdio,
inaþe gubi pravo da se na nj pozove. Pravo naruþitelja Klizna je skala ugovorna klauzula prema kojoj se, u ugo-
ili drugog stjecatelja prema izvoÿaþu, odnosno projek- vorima kojima se jedna strana obvezuje izraditi i ispo-
tantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke pre- ruþiti odreÿene predmete (npr. ugovor o graÿenju), ugo-
staje za godinu dana raþunajuüi od dana kad je naruþitelj, vorena cijena þini zavisnom od cijena potrebnog materi-
odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno iz- jala, rada i drugih troškova proizvodnje u odreÿeno vri-
voÿaþa o nedostatku.12 jeme i na odreÿenom tržištu.
„U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi
Izvoÿaþ se ne oslobaÿa odgovornosti ako je pri izvoÿe- i isporuþiti odreÿene predmete dopušteno je ugovoriti da
nju odreÿenih radova postupao po zahtjevima naruþite- üe cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih þimbe-
lja. Ali ako je prije izvršenja odreÿenog rada po zahtje- nika koji utjeþu na visinu troškova proizvodnje, rada i
vu naruþitelja upozorio ovoga na opasnost od štete nje- drugih þimbenika koji utjeþu na visinu troškova proiz-
gova se odgovornost smanjuje, a prema okolnostima vodnje, u odreÿeno vrijeme na odreÿenom tržištu“.15
konkretnog sluþaja može se i iskljuþiti.13 Stavljanjem u ugovor o graÿenju klauzule o kliznoj skali
Pitanje regresa naknade štete koju je podmirio izvoÿaþ, moguüa je izmjena (korekcija) cijene. U praksi se naj-
projektant ili osoba koja obavlja nadzor ureÿuje þl. 636. þešüe pojavljuju dva oblika klizne skale: 1. opisni oblik
ZOO-a. Pravo regresa pojavljuje se u sluþaju kada štetu i 2. oblik s matematiþkom formulom.
u cijelosti namiri netko od spomenutih subjekata pa dio Kod opisnog se oblika klizne skale odreÿuje koliki pos-
naknade potražuje od drugih odgovornih osoba. Npr. iz- totak ukupne cijene otpada na troškove materijala (npr.
voÿaþ podmiri cjelokupnu štetu prema naruþitelju, a dio 50 %), radne snage (npr. 35 %) i fiksne troškove (npr.
podmirenog iznosa zahtijeva kasnije od projektanta i 15 %). Za svaki postotak za koji se promijeni aritmetiþ-
osobe koja obavlja nadzor. ka sredina cijena odreÿenih materijala tijekom odreÿe-
„Kad su za štetu odgovorni izvoÿaþ, projektant i osoba nog razdoblja, u odnosu na cijene tih materijala na dan
koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih odre- sklapanja ugovora, promijenit üe se ugovorena cijena za
ÿuje se razmjerno njihovoj krivnji. Projektant kojem je 0,50 %, a za svaki postotak za koji se promijeni aritme-
povjeren i nadzor nad izvoÿenjem planiranih radova tiþka sredina cijene radne snage u odnosu na cijene na
odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale dan sklapanja ugovora, promijenit üe se ugovorena cije-
krivnjom izvoÿaþa, ako ih je mogao opaziti savjesnim na za 0,35 %. U navedenom primjeru 85 % ugovorene
nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvo- cijene podložno je promjeni, a 15 % je izvan djelovanja
ÿaþa odgovarajuüu naknadu. Osoba koja obavlja nadzor klizne skale i smatra se fiksnim troškom.
odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale Matematiþki oblik klizne skale odreÿen je sljedeüom
krivnjom izvoÿaþa, ako ih je mogla opaziti savjesnim formulom:
nadziranjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvo-
Po M S
ÿaþa odgovarajuüu naknadu. Izvoÿaþ koji je naknadio
P = —— (a + b —— + c —— )
štetu nastalu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima
100 Mo So
pravo zahtijevati naknadu od projektanta u mjeri u kojoj
nedostaci u izvedenim radovima potjeþu od nedostataka P - konaþna (izmijenjena) cijena
u projektu. Izvoÿaþ koji je naknadio štetu nastalu zbog Po - poþetna (ugovorena) cijena
nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtijevati
M - prosjek cijena materijala koji je iskorišten pri
naknadu od osobe koja je nadzirala izvoÿenje radova u
gradnji
mjeri u kojoj nedostaci u izvedenim radovima potjeþu
od nedostataka u provedbi nadzora. Kad je za nedosta- Mo - prosjek cijena materijala u trenutku sklapanja ugo-
vora
12
Ove dužnosti i prava ureÿuje þl. 634. ZOO.
13
Spomenuta pravila o smanjenju i iskljuþenju odgovornosti sadržana 14
ýl. 636. ZOO-a.
su u þl. 635. ZOO-a. 15
ýl. 24. ZOO-a.

630 GRAĈEVINAR 60 (2008) 7, 625-631


V. Belaj, D. Rajþiü Ugovor o graÿenju

S - prosjek izdataka za radnu snagu Ako je ugovorna kazna predviÿena za sluþaj neispunje-
So - prosjek izdataka za radnu snagu u trenutku skla- nja obveze tada stranka u þiju je korist ugovorena
panja ugovora možezahtijevati ili ispunjenje ugovora ili ugovornu
kaznu. Dakle, zahtjev je alternativan.
a - postotak fiksnih troškova u strukturi cijene
Ako je ugovorna kazna predviÿena za sluþaj zakašnjenja
b - postotak troškova materijala u strukturi cijene ili neurednog ispunjenja tada vjerovnik može tražiti i is-
c - postotak izdataka za radnu snagu u strukturi cijene punjenje glavne obveze i ugovornu kaznu. U ovom je
sluþaju zahtjev kumulativan.
Ugovorna kazna ili penal jest ugovorom unaprijed odre-
ÿena svota novca ili druga imovinska korist koju se duž- Osnovna je funkcija ugovorne kazne pojaþanje obvez-
nik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako nog odnosa. Strana u þiju je korist ugovorena ugovorna
ne ispuni svoju obvezu, ili zakasni s njezinim ispunje- kazna neüe morati dokazivati postojanje štete jer je svo-
njem, ili je neuredno ispuni. ta naknade veü unaprijed odreÿena. Takoÿer neüe morati
dokazivati ni krivnju druge strane jer se ona predmnijeva.
Ugovorna kazna mora biti u obliku koji je propisan za
glavni ugovor iz kojeg je nastala obveza na koju se ugo- Ugovorna je kazna zapravo ugovorom unaprijed odreÿe-
vorna kazna odnosi. Ugovorna kazna može biti odreÿe- na svota naknade štete. Stoga se i nema pravo na poseb-
na u obliku posebnog ugovora ili, što je þešüe, u obliku nu naknadu štete osim prava na naknadu viška za koji
uglavka koji je sadržan u glavnom ugovoru. Osnovna je stvarna šteta nadmašuje iznos ugovorne kazne.
karakteristika ugovorne kazne njezina akcesornost, što Ugovorna se kazna ne može kumulirati s naknadom ko-
znaþi da dijeli pravnu sudbinu obveze na þije se osigu- ju zakon propisuje zbog neispunjenja ili zakašnjenja s
ranje odnosi. ispunjenjem neke obveze.
Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novþane Ako je ugovorna kazna prekomjerno ugovorena, sud üe
obveze jer se kod novþanih obveza, za sluþaj neispunje- na zahtjev dužnika smanjiti njezin iznos ako utvrdi da je
nja ili zakašnjenja, plaüaju zatezne kamate koje imaju on nerazmjerno velik s obzirom na vrijednost i znaþenje
imperativno znaþenje. predmeta obveze odnosno þinidbe.

GRAĈEVINAR 60 (2008) 7, 625-631 631

Vous aimerez peut-être aussi