UDK 624.056+666.973:69.009.

182

Primljeno 27. 3. 2010.

Seizmiki proraun predgotovljenih betonskih konstrukcija

Darko Metrovi, Danijel Simonetti
Kljune rijei predgotovljena betonska konstrukcija, seizmiki proraun, Eurokod 8, metoda sila, metoda pomaka, usporedba metoda Key words precast concrete structure, seismic analysis, Eurocode 8, force method, displacement method, comparison of methods Mots cls construction prfabrique en bton, analyse sismique, Eurocode 8, mthode des forces, mthode des dplacements, comparaison des mthodes D. Metrovi, D. Simonetti Pregledni rad

Seizmiki proraun predgotovljenih betonskih konstrukcija

U radu su uz osnovni opis predgotovljenih betonskih konstrukcija prikazane odredbe Eurokoda 8 za projektiranje takvih konstrukcija. Opisane su metode koje se primjenjuju na seizmike proraune: metoda sila i metoda pomaka .Za metodu sila su navedeni proraunski koraci koji se provode, a metoda pomaka je podrobno opisana. Prikazana je usporedba primjene tih metoda. Zakljuak je autora da je za seizmiki proraun predgotovljenih betonskih konstrukcija prikladnija metoda pomaka. D. Metrovi, D. Simonetti Subject review

Seismic analysis of precast concrete structures

After basic description of precast concrete structures, the paper continues with presentation of Eurocode 8 provisions for the design of such structures. Methods applied in seismic analysis, i.e. the force method and the displacement method, are described. Steps used in the analysis according to the force-based method are presented, and the displacement-based method is described in full detail. The comparison of practical use of these methods is given. In conclusion, the authors assert that the displacement-based method is more appropriate for the seismic design of precast concrete structures. D. Metrovi, D. Simonetti Ouvrage de syntse

Analyse sismique des constructions prfabriques en bton

Aprs la description de base des constructions prfabriques en bton, l'ouvrage continue avec la prsentation des dispositions d'Eurocode 8 portant sur l'tude de ces constructions. Les mthodes utilises dans l'analyse sismique, c'est--dire la mthode des forces et la mthode des dplacements, sont dcrites. Les tapes utilises dans l'analyse selon la mthode des forces sont prsentes, tandis que la mthode des dplacements est dcrite en dtail. La comparaison de l'emploi pratique de ces mthodes est prsente. En conclusion, les auteurs affirment que la mthode des dplacements est plus approprie pour l'tude sismique des constructions prfabriques en bton. ., .

, , Eurokod 8, , , Schlsselworte vorgefertigte Betonkonstruktion, seismische Berechnung, Eurokode 8, Kraftgrssenverfahren, Verschiebungsmethode, Methodenvergleich

Eurokod 8 . , : . , a . . c , . D. Metrovi, D. Simonetti bersichtsarbeit

Seismische Berechnung vorgefertigter Betonkonstruktionen

Im Artikel sind neben der Grundbeschreibung vorgefertigter Betonkonstruktionen die Verordnungen des Eurokode 8 fr den Entwurf solcher Konstruktionen dargestellt. Beschrieben sind die Methoden die fr seismische Berechnungen angewendet werden: Kraftgrssenverfahren und Verschiebungsmethode. Fr das Kraftgrssenverfahren sind die Berechnungsschritte angegeben die durchgefhrt werden, dagegen ist die Verschiebungsmethode detailliert beschrieben. Dargestellt ist ein Vergleich der Anwendung dieser Methoden. Die Autoren schliessen dass fr die seismische Berechnung vorgefertigter Betonkonstruktionen die Verschiebungsmethode besser geeignet ist.

Autori: Prof. dr. sc. Darko Metrovi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet; mr. sc. Danijel Simonetti, dipl. ing. gra., Istra inenjering d.o.o., Pore GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000 991

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija 1 Uvod Kad govorimo o predgotovljenim betonskim konstrukcijama (slika 1.) kao specifinom obliku industrijalizacije u graditeljstvu, onda se pod time podrazumijeva proizvodnja pojedinih dijelova graevine (predgotovljenih

D. Metrovi, D. Simonetti kompjutorizacije i robotizacije. Jedinu prepreku napredovanju predgotovljenog naina izgradnje moe predstavljati nesigurnost projektanta u stvarno ponaanje predgotovljenih betonskih konstrukcija zbog djelovanja potresa. Ovim radom namjeravaju se utvrditi sve prednosti koje pruaju duktilne predgotovljene betonske konstrukcije u odnosu na monolitne, to e se u zakljunim razmatranjima i navesti. Na slici 2. prikazani su primjeri katastrofalnih uruavanja loe projektiranih i konstruiranih graevina od predgotovljenih betonskih elemenata zbog djelovanja jakih potresa. Projektant kao i izvoa predgotovljenih betonskih konstrukcija mora imati znanje o mogunostima i ogranienjima predgotovljenih konstrukcija, te u skladu s time razumjeti kako adekvatno sklopiti pojedine elemente u konstrukcijsku cjelinu koja se moe oduprijeti snanim djelovanjima potresa.

Slika 1. Primjer predgotovljene betonske konstrukcije

betonskih elemenata), organizirana izvan mjesta ugradnje, preteno u velikim serijama i u posebnim proizvodnim uvjetima koji su znatno povoljniji od uvjeta proiz-

Slika 2. Posljedice djelovanja jakih potresa na loe konstrukcije od predgotovljenih betonskih elemenata

vodnje na samom gradilitu. Danas u graditeljskoj praksi proizvodnja predgotovljenih armiranobetonskih elemenata, konstrukcija i graevina uzima sve vie maha. Razlozi su viestruki - od bolje kvalitete i vee brzine proizvodnje te u konanosti smanjenih trokova izgradnje. Nadalje, predgotovljene su betonske konstrukcije znatno pogodnije za industrijalizaciju od monolitnih, to omoguava izradu predgotovljenih elemenata i njihovo spajanje u monolitnu konstrukcijsku cjelinu. Glavni su imbenici predgotovljenog naina izgradnje izrada i montaa konstrukcijskih elemenata te izvedba spojeva. Predgotovljene su betonske konstrukcije prikladan nain graenja za budunost. Materijali koji se rabe su jeftini, a metode graenja, ukljuujui tvorniku izradu elemenata i sama brza montaa na gradilitu, pruaju mogunost unapreenja i modernizacije, osobito uvoenjem 992

2 Odredbe Eurokoda 8 za projektiranje predgotovljenih betonskih konstrukcija

2.1 Ope odredbe

Europska norma Eurokod 8 [3], odredbe za predgotovljene betonske konstrukcije u seizmikim podrujima, daje posebna pravila koja se primjenjuju na betonske konstrukcije u seizmikim podrujima. Obuhvaene su sljedee vrste konstrukcijskih sustava: okvirni sustavi zidni sustavi dvojni sustavi (mjeovite predgotovljene okvirne konstrukcije i predgotovljeni ili monolitni zidovi) konstrukcije od zidnih panela GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

D. Metrovi, D. Simonetti elijaste konstrukcije (sustavi predgotovljenih monolitnih prostorija). Pri modeliranju predgotovljenih konstrukcija potrebno je provesti sljedee provjere: utvrivanje razliitih uloga konstruukcijskih elemenata koji mogu biti: elementi koji nose samo vertikalna optereenja (zglobno vezani stupovi oko armiranobetonske jezgre) elementi koji nose vertikalna i horizontalna optereenja potresom (okviri ili zidovi) elementi koji osiguravaju adekvatno povezivanje konstrukcijskih elemenata (stropne ili krovne dijafragme) utvrivanje sposobnosti ispunjavanja odredaba Eurokoda 8 o potresnoj otpornosti betonskih konstrukcija u opem smislu, gdje su obuhvaeni sljedei predgotovljeni sustavi: predgotovljeni sustavi koji mogu zadovoljiti sve odredbe predgotovljeni sustavi koji su izvedeni kombinacijom monolitnih stupova ili zidova betoniranih in situ, kako bi mogli zadovoljiti sve odredbe predgotovljeni sustavi koji odstupaju od propisanih odredaba, za koje su potrebni dodatni proraunski kriteriji i imaju manje faktore ponaanja konstrukcije q utvrivanje nekonstrukcijskih elemenata koji mogu biti: takvi da su u cijelosti nepovezani s konstrukcijom takvi da se djelomino odupiru deformiranju konstrukcije utvrivanje uinaka spojeva na disipaciju seizmike energije, koji prema tome mogu biti: spojevi locirani izvan kritinih podruja koji ne utjeu na disipaciju seizmike energije koja se unosi u konstrukciju tijekom djelovanja potresa (slika 3.a). spojevi locirani u kritinom podruju, ali imaju poveanu nosivost u odnosu na ostatak konstrukcije tako da se u potresu ponaaju elastino, dok je neelastino ponaanje pomaknuto u podruje izvan spojeva (slika 3.b). spojevi locirani u kritinom podruju, ali posjeduju znatnu duktilnost iji su primjeri prikazani na slici 3.c (duktilni posmini spoj velikih panela) i slici 3.d (duktilni kontinuirani spoj kod okvira). GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija

Slika 3. Tipovi spojeva prema sposobnosti disipacije seizmike energije

Kod predgotovljenih elemenata i njihovih spojeva, degradacija odziva zbog ciklikih deformacija nakon dostignute granice poputanja materijala mora se uzeti u obzir. Obino je takva degradacija odziva pokrivena parcijalnim koeficijentima sigurnosti materijala (betona i armaturnog elika). Ako nije tako, potrebno je reducirati proraunsku otpornost spojeva optereenih monotonim optereenjem, kako bi ih se moglo provjeriti na djelovanje seizmikih sila. Osnovni mehanizam disipacije seizmike energije trebao bi kod predgotovljenih betonskih konstrukcija biti kroz plastinu rotaciju unutar kritinih podruja. Osim kapaciteta rotacije plastinih podruja, disipacija seizmike energije moe se ostvariti plastinim posminim mehanizmima uzdu spojeva, uz uvjet da su zadovoljena sljedea dva uvjeta: da nosivost spojeva ne opada znatno tijekom djelovanja potresa. da se mogue nestabilnosti sprijee na prikladan nain. Sva tri razreda duktilnosti (DCL razred male duktilnosti, DCM razred srednje duktilnosti i DCH razred velike duktilnosti) koji se predviaju kod monolitnih betonskih konstrukcija ovisno o histereznom kapacitetu troenja seizmike energije, mogu se primjenjivati i na predgotovljene betonske konstrukcije.

2.2 Faktor ponaanja konstrukcije

Vrlo vanu ulogu pri proraunu seizmiki otpornih konstrukcija ima faktor ponaanja konstrukcije q koji uvodi duktilnost konstrukcije i njezinu sposobnost disipacije seizmike energije u poslijeelastinom podruju. Vrijednost faktora ponaanja predgotovljene betonske konstrukcije qp moe se proraunati iz jednadbe:
q p = k pq

(1)

kp - faktor smanjenja ovisan o konstrukcijskoj sposobnosti disipacije seizmike energije q - faktor ponaanja za monolitne betonske konstrukcije Gornja granina vrijednost faktora ponaanja q odreena je izrazom:

q = q0 kW 1,5 (2) q0 - osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisno o vrsti konstrukcije

993

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija kw - faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcije. Osnovna vrijednost faktora ponaanja q0 i faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcije kw dani su tablino u europskim normama. 3 Prikaz metoda prorauna

D. Metrovi, D. Simonetti uz pomake konstrukcije. Jednostavan je pristup proraunu konstrukcija primjenom metode pomaka da se odredi meukatni pomak, koji odgovara definiranoj razini oteenja konstrukcije te prema tako definiranom meukatnom pomaku dimenzionira konstrukcija. Primjenom metoda koje se zasnivaju na ponaanju konstrukcije projektant mora voditi rauna da konstrukcija bude u stanju postii predvienu razinu ponaanja. Jedan je od uvjeta ogranienje oteenja, ne samo konstrukcije ve i nekonstrukcijskih elemenata, kako bi odreena graevina bila uporabljiva i nakon potresa. U novije se vrijeme pri proraunu predgotovljenih betonskih konstrukcija na djelovanje potresa rabi metoda pomaka, koja je predloena kao nova filozofija prorauna predgotovljenih betonskih okvira u programu istraivanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama, pod nazivom Sustavi seizmiki otpornih predgotovljenih konstrukcija. Otpornost konstrukcije se racionalno odabire u svrhu dostizanja eljenih pomaka. Proraunski pomaci obuhvaaju ukupne pomake, dakle elastinu i plastinu komponentu pomaka, to odgovara nelinearnom proraunu. U osnovi je ovaj pristup obrnut od pristupa metodom sila kod kojeg se prvo dobiju seizmika djelovanja, a potom iz njih proraunavaju pomaci. Dvije osnovne pretpostavke karakteriziraju metodu pomaka:

3.1 Metoda sila

Metoda sila dobro je poznati postupak u seizmikom proraunu konstrukcija. Proraun za djelovanje potresa provodi se u sljedeim koracima: 1. Proraunati vlastiti period osciliranja konstrukcije T (vlastitu frekvenciju osciliranja f ili vlastitu krunu frekvenciju osciliranja ). 2. Odrediti priguenje

konstrukcije.
potres s pripadajuim

3. Odabrati mjerodavni spektrima odziva.

4. Prema spektrima odziva za odabrani potres i proraunanu vrijednost vlastitog perioda osciliranja konstrukcije T, oitavaju se vrijednosti za spektralni pomak Sd, spektralnu brzinu Sv i spektralno ubrzanje S a. 5. Maksimalni pomak umax odreuje se relacijom:
u max = S d = Sv

Sa

6. Maksimalna vrijednost posmine sile na razini temelja odreuje se na sljedei nain:

Sa Q0,max = kS d = mS v = mS a = g B.S. = Base Shear koeficijent W = (B, S )W

Odziv konstrukcije predstavljen je deformiranim oblikom koji odgovara osnovnom obliku osciliranja (oblik osciliranja konstrukcije u prvom obliku). To je u naravi ista pretpostavka kao i kod metode sila (metoda ekvivalentnoga statikog optereenja). U osnovi ova pretpostavka daje prihvatljiv opis deformiranja konstrukcije, meutim ne moe biti uzeta kao jedina pri proraunu djelovanja na razini pojedinog kata te djelovanja na spojeve okvirnih konstrukcija. Oblik se odabire tako da se aproksimira deformirani oblik konstrukcije zbog seizmikog djelovanja. Maksimalni pomak sustava s jednim stupnjem slobode jednak je onom kod matematikog modela slobodnih priguenih oscilacija ako imaju istu krutost te sposobnost disipacije seizmike energije pri svakom ciklusu osciliranja.
Metodom pomaka konstrukcija je karakterizirana sekantnom krutou (krutost koja je ovisna o pomaku konstrukcije) te priguenjem pri maksimalnom odzivu pomaka ako se u proraunu rabi elastini spektar odziva pomaka za odabranu mjeru priguenja. Proraun je mogu i primjenom nelinearnih spektara odziva pomaka. U proraunu se rabi spektar odziva pomaka, to naknadno omoguava pronalaenje proraunske seizmike sile. Sustavi s vie stupnjeva slobode svode se na ekvivalentni sustav GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

7. Vrijednost maksimalnog momenta na razini temelja iznosi:

M 0,max = Q0,max h
gdje su:

Q0,max - maksimalna vrijednost poprene sile na razini temelja h - visina djelovanja statike sile F (t ) mjerena od razine temelja.

3.2 Metoda pomaka

Metoda pomaka primjenjuje se i pri seizmikim proraunima tako da se za prosudbu prihvatljivosti ponaanja konstrukcije u potresu rabe parametri vezani 994

D. Metrovi, D. Simonetti s jednim stupnjem slobode s koncentriranom ekvivalentnom masom na vrhu. Kod metode pomaka, granino stanje uporabljivosti definirano je ogranienjem maksimalnoga meukatnog pomaka, to je poetni uvjet koji je potrebno zadovoljiti. Ogranienje maksimalnoga meukatnog pomaka, izmeu ostalog, definirano je i odredbama Eurokoda 8. Konstrukcijski sustav s n stupnjeva slobode potrebno je svesti na ekvivalentni sustav s jednim stupnjem slobode. U nastavku e se prikazati koraci prorauna primjenom metode pomaka . 3.2.1 Odreivanje proraunskog pomaka Za proraunski pomak d ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode viekatne graevine, vrijedi izraz:

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija gdje su:

y - deformacija na granici poputanja

lb hb
- raspon okvira - visina grede.

Tipine vrijednosti elastine komponente relativnoga meukatnog pomaka y prema jednadbi (3) iznose 0,612 %, to je mnogo vie u odnosu na vrijednosti koje se obino uzimaju kod armiranog betona. U sluaju prednapetih betonskih okvirnih konstrukcija, elastina komponenta relativnog meukatnog pomaka y moe se s dovoljnom tonou proraunati s pomou sljedeeg izraza:

(
n

d =

i =1

(mi i )

i =1 n

mi 2 i

)
(1)

y = 0,0004

lb . hb

(4)

gdje su:

n - katnost sistema mi - masa i-tog kata i - meukatni pomak i-tog kata.

Za proraun potrebnih meukatnih pomaka potrebno je poznavanje profila pomaka po visini graevine, koji se moe dobiti iz doputenoga meukatnog pomaka za karakteristini oblik pomaka (sukladan osnovnom obliku osciliranja konstrukcije). Doputeni relativni meukatni pomak c propisan je normama za projektiranje seizmiki otpornih konstrukcija kao granino stanje uporabljivosti graevine, a njegove tipine vrijednosti iznose 2 2,5 %. Za maksimalni relativni meukatni pomak d vrijedi relacija:

Doputene vrijednosti relativnoga meukatnog pomaka mogue je proraunati i prema odredbama Eurokoda 8, u skladu s tokom 4.4.3 Ogranienje oteenja te tokom 4.4.3.2 Ogranienje meukatnog pomaka, europske norme EN 1998-1:2004. Doputeni meukatni pomaci, ovisno o vrsti nekonstrukcijskih elemenata, odreuju se iz sljedeih relacija:

Zgrade koje imaju za konstrukciju privrene nekonstrukcijske elemente od krhkih materijala prema izrazu:
d r 0,005 h

(5)

gdje su:
d r - meukatni pomak

- redukcijski faktor h - katna visina.

Zgrade koje imaju duktilne nekonstrukcijske elemente prema izrazu: (6) d r 0,0075 h Zgrade koje imaju nekonstrukcijske elemente privrene tako da na njih ne utjeu deformacije konstrukcijskog sustava, ili nemaju nekonstrukcijskih elemenata, prema sljedeem izrazu:
d r 0,01h

d = y + p c

(2)

gdje je: y - elastina komponenta relativnoga meukatnog pomaka p - plastina komponenta relativnoga meukatnog pomaka c - doputeni relativni meukatni pomak. Poeljno je da se kritine vrijednosti relativnoga meukatnog pomaka d javljaju u niim katovima graevine. Elastina komponenta relativnoga meukatnog pomaka y (relativnog meukatnog pomaka na granici plastifikacije), za armiranobetonske okvirne konstrukcije, definirana je izrazom: l (3) y = 0,5 y b hb GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

(7)

Redukcijskim faktorom uzima se u obzir manje povratno razdoblje potresa koje je u vezi sa zahtjevom ogranienja oteenja. Vrijednost redukcijskog faktora takoer moe ovisiti o razredu vanosti zgrade. Redukcijski faktori koji se primjenjuju u pojedinim zemljama mogu se pronai u nacionalnim dokumentima za primjenu. Vrijednosti mogu biti razliite za pojedina seizmika podruja u zemlji, ovisno o riziku koji se prihvaa, odnosno o razini zatite graevina. 995

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija Preporuuju se vrijednosti redukcijskog faktora , ovisno o razredu vanosti graevine, prema tablici 2. Tablica 2. Vrijednost faktora redukcije Razred vanosti graevine Faktor redukcije I 0,50 II 0,50 III 0,40 IV 0,40 gdje su:

D. Metrovi, D. Simonetti

- kruna frekvencija nepriguenih oscilacija - vlastiti period sustava osciliranja konstrukcijskog

Sae(T) - elastini spektar odziva ubrzanja

Na slici 5. prikazani su elastini spektri odziva pomaka SDe(T) za tip 1 potresa i proraunsko ubrzanje tla ag = 0,30 g, za razliite razrede temeljnog tla (prema Eurokodu 8).

Nakon odreivanja doputenog, odnosno maksimalnoga relativnog meukatnoga pomaka, mogue je proraunati meukatne pomake i ovisno o katnosti okvira, iz sljedeih izraza:

za < 4: i = dhi hi - visina i-tog kata za 4 < n < 20:

(8)

0,5hi (n 4 ) (9) i = d hi 1 16hn hn - ukupna visina graevine. hi i = d hi za n > 20 (10) 1 0,5 h n Iz izraza (8), (9) i (10) vidljivo je da se profil pomaka mijenja od linearnog za nie graevine do parabolinog za vie graevine, to je prikazano dijagramom na slici 4.

Slika 5. Elastini spektri odziva pomaka

Krivulje elastinog spektra odziva pomaka SDe(T) za mjere priguenja razliite od = 5 %, mogu se prikazati izrazom:
10 S De (T , ) = S De (T ,5) 5 +
1/ 2

(12)

SDe(T,) - elastini spektar odziva pomaka za razliita priguenja SDe(T,5) - elastini spektar odziva za priguenje = 5 %.
3.2.3 Period osciliranja Period osciliranja Te ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode, koji odgovara proraunskom pomaku d, mogue je dobiti na sljedee naine:

Slika 4. Profil pomaka u ovisnosti o katnosti graevina

3.2.2 Spektar odziva pomaka Za razliku od metode sila, kod koje se rabi projektni spektar odziva ubrzanja Sd (T), kod metode pomaka se za proraun konstrukcija u seizmikim podrujima primjenjuje spektar odziva pomaka. Elastini spektar odziva pomaka SDe(T) (ako se rabi u proraunu) za utvreno priguenje mogue je dobiti iz elastinog spektra odziva pomaka za priguenje = 5 %, na nain kako je prikazano u nastavku. Elastini spektar odziva pomaka SDe(T) (za mjeru priguenja = 5 %, za elastini sustav s jednim stupnjem slobode, dobije se iz elastinog spektra odziva ubrzanja Sae(T) primjenom sljedeeg izraza:

Oitavanjem iz dobivenoga elastinog spektra odziva pomaka SDe(T,) za odabrani intenzitet potresa i razred temeljnog tla, u koji se ulazi s vrijednou proraunskog pomaka d, kako je prikazano na slici 6. Utvreno priguenje slui za redukciju elastinog spektra odziva pomaka (simuliranje nelinearnog spektra). Oitavanjem iz dobivenog nelinearnog spektra odziva pomaka SD(T) za odabrani intenzitet potresa i razred temeljnog tla, u koji se ulazi s vrijednou proraunskog pomaka d. Potrebno je napomenuti da vrijednost nelinearnog spektra odziva pomaka SD(T), za periode vee od graninog perioda TC, ne ovise vie o duktilnosti konstrukcije , dakle pojedini spektri se podudaraju (princip jednakosti pomaka) .
GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

S De (T ) = 2 S ae (T ) =
996

T2 4 2

S ae (T )

(11)

D. Metrovi, D. Simonetti

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija

Masa me ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode, proraunava se primjenom sljedeeg izraza:
me =
n

(mi i )
d

(14)

i =1

Tipinu vrijednost mase me ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode mogue je za graevinske konstrukcije aproksimirati sljedeim izrazom:
me 0,8 mi
i =1
Slika 6. Oitavanje vrijednosti perioda osciliranja iz elastinog spektra odziva pomaka za razliita priguenja

(15)

Vrijednost maksimalne horizontalne seizmike sile Fb,u, koja je potrebna da se postigne proraunski pomak, dobije se iz sljedee jednadbe:
Fb,u = K e, sek d

3.2.4 Krutost Krutost Ke ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode proraunava se primjenom sljedee jednadbe:

(16)

Ke =

4 2 Te 2

me

(13)

gdje je: Ke,sek - sekantna krutost ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode. 3.2.5 Horizontalna seizmika sila na granici poputanja Vrijednost horizontalne seizmike sile na granici poputanja Fb,y, proraunava se iz sljedee jednadbe:
Fb, y = K e,el y

gdje su: Te - period osciliranja ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode me - masa ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode. Sekantna krutost konstrukcije Ke,sek, zbog njezina nelinearnog ponaanja, prikazana je na slici 7.

(17)

gdje su: Ke,el - elastina krutost ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode y - pomak na granici poputanja (plastifikacije). Vrijednost pomaka na granici poputanja y ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode moe se proraunati iz izraza:
y = d

(18)

Raspodjela horizontalne seizmike sile Fb po visini graevine dobiva se na osnovi profila pomaka jednadbom:
Slika 7. Sekantna krutost

Ako se rabi nelinearni spektar odziva pomaka SD(T), za utvrenu duktilnost konstrukcije , dobivena vrijednost krutosti predstavlja elastinu krutost Ke,el, dakle krutost konstrukcije kad je dosegnut pomak na granici poputanja y (elastini pomak). Razlog tomu je to se nelinearni spektri pomaka kod konstrukcija sa srednjim i veim periodima osciliranja podudaraju s elastinim spektrom (princip jednakosti pomaka). Jednom kad se prorauna potrebna krutost sustava, mogu se proraunati potrebne veliine konstrukcijskih elemenata (dimenzije poprenih presjeka).
GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

Fi = Fb

i mi

i mi
i =1

(19)

Fi - vrijednost horizontalne seizmike sile i -tog kata Fb - ukupna vrijednost horizontalne seizmike sile. Konano je mogue proraunati konstrukciju na djelovanje horizontalne seizmike sile Fb te dobiti rezultirajue rezne sile. Na kraju prorauna dimenzioniraju se konstrukcijski elementi na proraunane seizmike sile (odabir potrebne armature), ime je proraun gotov.
997

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija

D. Metrovi, D. Simonetti

3.3 Usporedba metode sila i metode pomaka

Usporedba dobivenih rezultata, s jedne strane metodom sila i s druge strane metodom pomaka, za dvije razine seizmikog intenziteta (za podruje VIII i podruje IX seizmikog intenziteta prema seizmolokoj karti koja je propisana za podruje Republike Hrvatske) te za sluajeve predgotovljenih betonskih konstrukcija iji su spojevi u skladu sa odredbama Eurokoda 8, kao i onih iji spojevi nisu u skladu s odredbama Eurokoda 8, prikazana je u tablici 3. Promatrajui dobivene rezultate, mogue je primijetiti da je kod metode sila period osciliranja konstrukcije neovisan o proraunskom ubrzanju tla. Kod metode pomaka ovisi o intenzitetu potresa jer su periodi osciliranja konstrukcije dobiveni iz nelinearnog spektra odziva pomaka (za odreenu vrijednost proraunskog pomaka) koji je izravno ovisan o projektnom ubrzanju tla. Za vee intenzitete potresa vrijednosti perioda osciliranja su manje, to znai da je zahtijevana krutost konstrukcije vea, a samim time su i vrijednosti horizontalne seizmike sile na konstrukciju vee. Vrijednosti perioda osciliranja konstrukcije dobivene metodom pomaka su vee u odnosu na metodu sila, to znai da su konstrukcije projektirane primjenom metode pomaka duktilnije, to je povoljna karakteristika za sposobnost disipacije seizmike energije. Kod metode pomaka pomaci su neovisni o proraunskom ubrzanju tla zato to su proraunski pomaci definirani prema odredbama koje ograniavaju maksimalne meukatne pomake konstrukcije. Prema tim se pomacima odreuje potrebna krutost konstrukcije te horizontalna seizmika sila. Kod metode sila se pomaci proraunavaju na kraju, prema dobivenim vrijednostima horizontalne seizmike sile, te moraju biti unutar granica doputenih pomaka. Kod metode sila su odnosi pomaka za razliite seizmike intenzitete proporcionalni odnosima proraunskog ubrzanja tla za zadane seizmike intenzitete. Takoer je potrebno napomenuti da metoda sila ne daje podatak o vrijednosti ukupnog (nelinearnog) pomaka, ve samo vrijednost pomaka na granici plastifikacije (elastini pomak). Razlog je tome to je

metoda sila linearna statika metoda, za razliku od metode pomaka koja preko ukupnog pomaka konstrukcije uvodi u proraun nelinearnost. Kod obje su metode odnosi horizontalnih seizmikih sila, za razliite seizmike intenzitete, proporcionalni odnosima proraunskog ubrzanja tla za zadane seizmike intenzitete. Metoda pomaka daje manje vrijednosti horizontalne elastine seizmike sile (vrijednosti manje priblino 130 %) u odnosu prema proraunu metodom sila. Navedeno znai da se za oekivani intenzitet potresa, koji je odreen proraunskim ubrzanjem g metodom pomaka ostvaruje poddimenzionirana konstrukcija u odnosu na metodu sila. Na taj se nain pri proraunu metodom pomaka prua mogunost konstrukciji da ostvari znatno vee pomake u odnosu na metodu sila, to je povoljno za disipaciju seizmike energije koja je u konstrukciju unijeta tijekom potresa, a to je dokazano proraunanim vrijednostima horizontalnoga elastinog pomaka (pomak na granici poputanja) vrha okvira. Metoda pomaka doputa konstrukciji nelinearno ponaanje, to je veoma vano za konstrukcije u seizmikim podrujima. Ako se analiziraju odnosi vrijednosti elastinih pomaka vrha okvira i elastinih seizmikih sila na konstrukciju, mogue je zakljuiti kako konstrukcija koja je proraunana metodom pomaka ima manju krutost u odnosu na konstrukciju proraunanu metodom sila, to znai da je takva konstrukcija duktilnija. Isto je mogue zakljuiti i iz perioda osciliranja konstrukcije. Analizom vrijednosti elastinih seizmikih sila koje djeluju na konstrukciju, u jednom sluaju kada su spojevi u skladu s odredbama Eurokoda 8 te u drugom sluaju kad oni nisu u skladu s tim odredbama, kod obje je metode mogue primijetiti da su obrnuto proporcionalne, s jedne strane globalnoj duktilnosti konstrukcije kod metode pomaka, odnosno s druge strane faktoru ponaanja konstrukcije q kod metode sila. Navedeno znai da su duktilne predgotovljene betonske konstrukcije, koje ujedno imaju i veu vrijednost faktora ponaanja, ekonominije to se tie trokova izgradnje (manja koliina armature u elementima), a samim time i konkurentnije monolitnim konstrukcijama. Ujedno se duktilnije konstrukcije mnogo bolje ponaaju u potresu

Tablica 3. Proraunske veliine analiziranog okvira prema FBD-u i DBD-u

Metoda seizmikog prorauna Spojevi izmeu elemenata Proraunsko ubrzanje podloge m
2 s

Period osciliranja okvira [s]

Elastina seizmika sila [kN]

Elastini pomak vrha okvira [cm]

Ukupni pomak vrha okvira [cm] -

Metoda sila FBD-a

Spojevi u skladu sa EC8 Spojevi suprotno EC8

Metoda pomaka DBD-a

Spojevi u skladu sa EC8 Spojevi suprotno EC8

0,30 g 0,20 g 0,30 g 0,30 g 0,20 g 0,30 g

0,63 0,63 0,63 1,32 1,61 1,32

806,72 537,81 1613,44 346,53 232,94 693,07

1,96 1,31 3,92 4,22 4,22 8,44

16,50 16,50 16,50

998

GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

D. Metrovi, D. Simonetti

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija

zbog vee sposobnosti disipacije seizmike energije. Pri proraunu objema metodama potrebno je pridravati se odredaba kapacitativnog projektiranja, kako bi bilo mogue osigurati da se plastini zglobovi formiraju samo na odreenim mjestima u konstrukciji. Takoer je potrebno sprijeiti neduktilno deformiranje te otkazivanje konstrukcije posminim mehanizmom.
4 Zakljuak

Najvaniji korak pri projektiranju seizmiki otpornih konstrukcija jest utvrivanje injenice da konstrukcija ima odgovarajuu kombinaciju otpornosti i duktilnosti. Obje metode prorauna, metodu sila i metodu pomaka, mogue je rabiti za procjenu ponaanja konstrukcije u potresu. U metodi pomaka za prosudbu prihvatljivosti ponaanja konstrukcije u potresu upotrebljavaju se parametri vezani uz pomake konstrukcije. Jednostavan pristup primjenom metode pomaka jest da se odredi specifian meukatni pomak koji odgovara definiranoj razini oteenja konstrukcije, pa se prema tako definiranom meukatnom pomaku dimenzionira konstrukcija. Navedeno se razlikuje od pristupa metodom sila, gdje su parametri za prosudbu prihvatljivosti seizmiki otporne konstrukcije, zasnovani na intenzitetu seizmikog djelovanja. Kao to je ve reeno, veina norma za projektiranje seizmiki otpornih konstrukcija u svijetu propisuje metodu sila za proraun konstrukcija na djelovanje potresa. Veliina proraunskih seizmikih sila zasniva se na reduciranom elastinom spektru odziva ubrzanja, za priguenje = 5 %, takozvanom proraunskom spektru. Reduciranje elastinog spektra provodi se uvoenjem faktora ponaanja konstrukcije q, koji ovisi o duktilnosti

konstrukcije. Rezultirajue sile uvelike ovise o poetnom periodu vibracije konstrukcije te o faktoru ponaanja q. Period vibracije konstrukcije ovisi pak o odabranim karakteristikama konstrukcije, odnosno o krutosti konstrukcije. Pomaci (granino stanje uporabljivosti) se provjeravaju na kraju prorauna konstrukcijskog sustava. Ako se ustanovi da pomaci premauju maksimalne pomake doputene normom, primjerice ograniavanjem maksimalnoga meukatnog pomaka, potrebno je poveati krutost konstrukcije te revidirati cijeli proraun sustava. Metodom sila dobivaju se zadovoljavajui rezultati razine seizmikog optereenja kod monolitnih armiranobetonskih konstrukcija. Kod predgotovljenih je betonskih konstrukcija situacija neto drukija zato to je za takve konstrukcije normama definirana manja veliina faktora ponaanja konstrukcije q, to dovodi do predimenzioniranih i ekonomski manje isplativih konstrukcija. Manje se reduciraju proraunske seizmike sile, zato to je teko odrediti tone veliine faktora ponaanja q, zbog nepredvidivosti duktilnog ponaanja spojeva kod predgotovljenih konstrukcija. Budui da je normama definirano granino stanje uporabljivosti konstrukcija, ograniavanjem maksimalnog meukatnog pomaka, time su izravno ogranieni maksimalni pomaci konstrukcije zbog djelovanja seizmikih sila. Poradi tog je razloga, za proraun seizmiki otpornih predgotovljenih betonskih konstrukcija, pogodna metoda pomaka. Za iste vrijednosti krutosti i nosivosti, kod predgotovljenih konstrukcija javljaju se vei pomaci u odnosu na pomake kod monolitnih konstrukcija, to rezultira i veim oteenjima. Iz tog su razloga, kod predgotovljenih betonskih konstrukcija, pomaci bolji pokazatelj oteenja u odnosu na sile.

LITERATURA
[1] CEN European Committee for Standardization: Eurokod ENV 1992-1-3, Proraun konstrukcija od armiranoga i prednapetoga betona, dio 1-3: Opa pravila, Predgotovljeni betonski elementi i konstrukcije, oujak 2001. CEN European Committee for Standardization: Eurokod ENV 1998-1-3:1995, Dodatak B (obavijesni), Proraun na potres predgotovljenih betonskih zgrada, 2005. CEN European Committee for Standardization: Eurocode 8 Design of structures for earthquake resistance Part 1: General rules, seismic actions and rules for buildings EN 1998-1:2004, Brussels, 2004. Cheok, G. S.; Lew, H. S.: Performance of Precast Concrete Beam-to-Column Connections Subject to Cyclic Loading, PCI Journal, May-June 1991. [5] [6] auevi, M.: Potresno inenjerstvo, Predavanja dodiplomskog studija, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2000. auevi, M.: Seizmiki proraun montane betonske konstrukcije garae prema europskoj normi EN 1998-1:2004 (Eurokod 8-1), Struni seminar Projektiranje elinih konstrukcija prema europskim normama, Pore, rujan 2007. auevi, M.: Dinamika i stabilnost konstrukcija, Predavanja dodiplomskog studija, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 1999. auevi, M.: Dinamika konstrukcija diskretni sustavi, kolska knjiga, Zagreb, 2005. auevi, M.: Elastina seizmika analiza zgrada prema europskoj normi EN 1998-1:2004 (Eurokod 8-1), Struni seminar Projektiranje elinih konstrukcija prema europskim normama, Pore, rujan 2007.

[2]

[7]

[3]

[8] [9]

[4]

GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000

999

Seizmiki proraun predgotovljenih konstrukcija

[10] auevi, M.; Fajfar, P.; Isakovi, T.: Proraun vijadukta na djelovanje sila potresa prema Eurokodu 8/2, Graevinar 55 (2003) 3, pp. 43-153. [11] auevi, M.; Zehenter, E.: Nelinearni seizmiki proraun konstrukcija prema normi EN 1998-1:2004, Graevinar 59 (2007) 9, pp. 767-777. [12] auevi, M.: Potresno inenjerstvo poglavlja), kolska knjiga, Zagreb, 2001.

D. Metrovi, D. Simonetti

(odabrana

[13] Metrovi, D.: Predgotovljene betonske konstrukcije, Predavanja poslijediplomskog znanstvenog studija, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2006. [14] Priestley, M. J. N.: Direct Displacement-Based Design of Precast/Prestressed Concrete Buildings, PCI Journal, 2002. [15] Radi, J. i suradnici; Betonske konstrukcije prirunik, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2006. [16] Radi J. i suradnici: Betonske konstrukcije rijeeni primjeri, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2006. [17] Simonetti, D.: Analiza predgotovljenih betonskih konstrukcija u seizmikim podrujima, magistarski rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2010. [18] Tomii, I.: Seizmiki otporne armiranobetonske okvirne konstrukcije od montanih elemenata, Graevinar 52 (2000) 1, pp. 25-32. [19] Tomii, I.: Modeliranje seizmiki otpornih armiranobetonskih okvira, Graevinar 55 (2003) 8, pp. 449-455.

1000

GRAEVINAR 62 (2010) 11, 991-1000