UDK 624.153.001.

Primljeno 16. 8. 2000.

Temeljenje gra#evina na poboljanom tlu

Robert Goti!, Ivan Goti!
Klju"ne rije"i gra!evina, temeljenje, nenosivo tlo, poboljano tlo, vezana tla, nevezana tla R. Goti", I. Goti" Stru#ni rad

Temeljenje gra#evina na poboljanom tlu

Opisani su postupaci dubinskog vibracijskog zbijanja primijenjeni pri temeljenju gra!evina na nenosivom tlu. Dane su teorijske osnove, definirane granice primjene te prikazani okviri za interpretaciju geotehni#kih parametara nakon izvrenog poboljanja temeljnog tla. Metode kontrole izvrenog poboljanja temeljnog tla prikazane su na konkretnom primjeru. Uvodi se, pojam plitkog temeljenja na poboljanom tlu i provodi analiza poboljanja temeljnog tla za vezana i nevezana tla.

Key words structure, foundations, weak soil, improved soil, cohesive soil, cohesionless soil

R. Goti", I. Goti"

Professional paper

Foundations for structures on improved soil

Deep vibration-based compaction procedures, as used in building foundations in cohesionless soil, are described. Theoretical background data are presented, application limits are defined and framework is set for interpretation of geotechnical parameters after improvement of foundation soil. Methods used for checking foundation soil after improvement are presented on a concrete example. The notion of "shallow foundations on improved soil" is introduced and the analysis of foundation soil is performed for cohesive and cohesionless soils. R. Goti", I. Goti" Ouvrage professionel

Mots cls construction, fondation, sol non portant, sol amlior, sols lis, sols non lis

Fondations des constructions sur un sol amlior

Larticle dcrit les procds de compactage vibrant en profondeur utiliss pour les fondations des constructions sur un sol non portant. On fournit les bases thoriques, on dfinit les limites dapplication et on prsente les cadres de linterprtation des paramtres gotechniques aprs les travaux damlioration du sol de fondation. Les mthodes de contrle de lamlioration du sol de fondation sont prsentes sur un exemple concret. On introduit la notion de fondation peu profonde sur un sol amlior et on procde une analyse de lamlioration du sol de fondation pour des sols lis et non lis.

Schlsselworte: Bauwerk, Grndung, untragfhiger Boden, verbesserter Boden, bindige Bden, nichtbindige Bden

R. Goti", I. Goti"

Fachbericht

Grndung von Bauwerken auf verbessertem Boden

Es werden Verfahren beschrieben fr die tiefe Rttelverdichtung, angewendet bei Grndungen auf untragfhigem Boden. Dargelegt sind theoretische Grundlagen, definiert die Anwendungsgrenzen und die Interpretationsrahmen fr die bodentechnischen Parameter nach der ausgefhrten Bodenverbesserung dargestellt. Der Begriff flache Grndung auf verbessertem Boden wird eingefhrt und eine Analyse der Verbesserung von bindigen und nichtbindigen Bden durchgefhrt.

Autori: Robert Goti!, dipl. ing. gra#., Keller Grundbau Wien; prof. dr. sc. Ivan Goti!, dipl. ing. gra#., Sveu$ilite u Zagrebu Geotehni$ki fakultet Varadin, Hallerova aleja 7 GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8" 75

Temeljenje na poboljanom tlu $ Uvod Neposredni prijenos optere%enja od gra#evine na temeljno tlo zahtijeva ispunjenje odre#enih pretpostavki o tlu. Tlo mora zadovoljiti zahtijevanu sigurnost od sloma, a slijeganja gra#evine moraju biti u doputenim granicama za nesmetano funkcioniranje objekta. Ako ti zahtjevi nisu ispunjeni, moraju se svojstva temeljnog tla poboljati ili optere%enja od gra#evine odvoditi u dublje, nosive slojeve. Razlikujemo ove na$ine temeljenja: plitko temeljenje plitko temeljenje na poboljanom tlu duboko temeljenje &esto je poboljanje tla uz plitko temeljenje jeftinije rjeenje i sve se vie primjenjuje u svjetskoj graditeljskoj praksi, a posebno s razvitkom tehnologija koje prate ove metode. Metodama poboljanja tla treba posti%i: pove%anje nosivosti temeljnog tla smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja.
Pijesak

R. Goti!, I. Goti! sprje$avanjem klizanja me#u $esticama tla (metodama injektiranja) pove%anjem zbijenosti tla (metodama povrinskog i dubinskog zbijanja) dreniranjem tla. Tablica ". Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutranjeg trenja ' u ovisnosti o gusto%i i obliku zrna za nevezana tla ["]
Vrsta tla Gusto%a rahli rahli srednje gusti srednje gusti gusti gusti srednje gusti Oblik zrna okrugli iljasti okrugli iljasti okrugli iljasti Kut unutranjeg trenja ' [] 30,0 32,5 32,5 35,0 35,0 37,5 37,5

ljunak

1.1 Pove"anje nosivosti temeljnog tla

Nosivost tla ovisi o posmi$noj $vrsto%i koja se sastoji od unutranjeg trenja i kohezije (kod koherentnih tla). Prema Coulombovu zakonu vrijedi jednadba:

Tablica 2. Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutranjeg trenja ', kohezije c' i kohezije u nedreniranom stanju cu u ovisnosti o konzistentnom stanju za vezana tla ["]
Vrsta tla Nedrenirana Kut Stanje Kohezija kohezija cu unutranjeg konzistencije c' [kN/m] [kN/m] trenja ' [] polu$vrsto Glina tvrdo mekan Ilova$a Prah polu$vrsto mekano 25 20 "7 27,5 27,5 27,5 25 20 "0 "0 50-"00 20-50 "0-25 50-"00 "0-25 "0-50

= ' tan ' + c'

gdje su:

(" )

- posmi$na $vrsto%a [kN/m] ' - efektivni normalni napon u kliznoj plohi [kN/m] ' - efektivni kut unutranjeg trenja []
c' - efektivna kohezija [kN/m] grafi$ki je to prikazano na slici ".

1.2 Smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja

Zbog optere%enja gra#evine dolazi do elasti$ne i plasti$ne deformacije temeljnog tla. Elasti$ne deformacije nastaju uglavnom promjenom volumena $estica tla, a plasti$ne deformacije nastaju kao posljedica promjene volumena pora u tlu. U nevezanim tlima dolazi do slijeganja odmah po optere%enju, a u vezanim tlima kroz odre#eno vremensko razdoblje to ovisi u prvom redu o koeficijentu propusnosti k. Vezana zasi%ena tla mogu se slijegati samo otjecanjem porne vode jer su $estice tla i voda prakti$no nestla$ivi. Stla$ivost odnosno stiljivost temeljnog tla opisuje se modulom stiljivosti Es koji ovisi uglavnom o naponu u tlu tj. za svaku vrijednost modula stiljivosti mora se definirati pripadno podru$je naprezanja. Vrijednosti navedene u tablicama 3. i 4. mogu se uzeti samo kao okvirne veli$ine za pojedine vrste tla. GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"

Slika $. Dijagram posmika za nevezana (a) i vezana tla (b)

Orijentacijske vrijednosti za kut unutarnjeg trenja prikazane su u tablici "., a za , koheziju c i koheziju u nedreniranom stanju cu u tablici 2. Poboljanjem tla radi pove%anja nosivosti postie se pove%anje posmi$ne $vrsto%e, i to: 76

R. Goti!, I. Goti! Tablica 3. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti Es za nevezana tla ["] Vrsta tla Gusto%a rahli rahli srednje gusti srednje gusti gusti srednje gusti Oblik zrna okrugli iljasti okrugli iljasti iljasti Modul stiljivosti [MN/m] 20-50 40-80 50-"00 80-"50 "50-250 "00-200

Temeljenje na poboljanom tlu zavretka poboljanja tla. Ovim postupcima iskoriteni su postoje%i resursi tla te su i zbog ugradnje isklju$ivo prirodnih materijala ekoloki vrlo povoljni. Granice primjene PDVZ prikazane su na slici 2.

Pijesak

ljunak

Poboljanje nevezanih i mjeovitih tala tj. pove%anje modula stiljivosti, a time i smanjenje stiljivosti tla moe se posti%i: zbijanjem, $ime se smanjuje volumen pora ispunjavanjem pora injektiranjem smrzavanjem porne vode. Tablica 4. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti Es za vezana tla ["] Vrsta tla Glina Ilova$a Prah Stanje konzistencije polu$vrsto tvrdo mekano polu$vrsto mekano Modul stiljivosti [MN/m] 5,0-"0,0 2,5-5,0 ",0-2,5 5,0-20,0 4,0-8,0 3,0-"0,0
Slika 2. Granice primjene PDVZ [4]

Pri izvedbi vibrator se sputa do projektom odre#ene dubine i u ovisnosti o vrsti postupka tlo se zbija odozdo prema gore ili se izvodi ljun$ani stup. Na taj na$in pobolja se nenosivo tlo i time se optere%enje prenosi unutar granica doputenih slijeganja, u dublje nosive slojeve. Nasuprot tome kod konvencionalnog pilotiranja nenosivo tlo se premo%uje nosivim elementima, a svojstva tla ostaju nepromijenjena. Dubinski vibrator je u obliku cilindra, duljine 3 do 5 m ovisno o tipu te priblino 2 tone teak. U donjem dijelu cilindri$nog oscilatora, odmah iznad iljka, nalazi se ekscentri$na masa s okretnim pogonom od jakog elektromotora. Na taj na$in dobije se jaki rotacijski udar velike energije. Dubinski oscilator se produuje s pomo%u cijevi do proizvoljne duljine, a vo#enje osigurava posebni ure#aj. Tvrtka Keller patentirala je dubinski vibrator "934. g. Dosad su je postupci dubinskoga vibracijskog zbijanja primjenjivani s uspjehom na gradilitima diljem svijeta za temeljenje najrazli$itijih gra#evina: nasutih brana, cesta, eljeznica, stambenih i industrijskih zgrada, mostova, hidrotehni$kih i drugih objekata. U Hrvatskoj je PDVZ prvi put primijenjen "997. godine za temeljenje upne crkve Presvetog srca Isusovog u Karlovcu. Od tada do danas (2000) izvedeno je jo nekoliko projekata primjenom PDVZ i to: TE Plomin 2 ("998.) temeljenje zgrade pro$i%iva$a otpadnih voda; Luka Plo$e terminal 5, ("998.) Slavonski Brod ("999.), temeljenje zgrade za preradu pitke vode, Nova Gradika ("999.); temeljenje silosa i prate%ih objekata. Projekt Karlovac biti %e kasnije detaljnije opisan. Principijelno se razlikuju dva tipa PDVZ-a i to: PDVZ u nevezanom tlu PDVZ s punjenjem odnosno izvo#enjem ljun$anih stupova u vezanom i mjeovitom tlu 77

Poboljanje vezanih tala tj. pove%anje modula stiljivosti, a time i smanjenje stiljivosti tla moe se posti%i: dreniranjem koje se naj$e%e prati predoptere%enjem dovo#enjem u vie konzistentno stanje npr. iz mekanog u tvrdo uz istovremeno smanjenje pora izvo#enjem kostura od nosivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja na okolno nenosivo tlo. 2 Postupci dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ) Osnovna karakteristika ovih postupaka je prilago#avanje specifi$nim uvjetima temeljnog tla i optimalno iskoritavanje postoje%ih fizikalno-mehani$kih svojstava tla. Zahvaljuju%i tome te razvitku prate%ih tehnologija ove metode zauzimaju zna$ajno mjesto u niskogradnje [2]. Mitchell naziva uvo#enje PDVZ najzna$ajnijim razvojem struke u posljednjih 50 godina [3]. Bitno je napomenuti da su postupci dubinskog vibracijskog zbijanja znatno jeftiniji od konvencionalnih na$ina temeljenja. Vrijeme izvo#enja je kratko, a postupak izuzetno prilagodljiv terenskim uvjetima. Radovi betoniranja temeljne plo$e ili trake mogu uslijediti odmah nakon GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"

Temeljenje na poboljanom tlu

R. Goti!, I. Goti!

2.1 PDVZ u nevezanom tlu (Vibro-Compation)

Prirodna ili nasipna nevezana tla gusto%e manje od maksimalne mogu se oscilacijama i vibracijama zbiti u gu%e pakiranje kao to je prikazano na slici 3.

2.2 PDVZ s punjenjem odn. izvo!enjem ljun#anih stupova u vezanom i mjeovitom tlu (VibroReplacement)
Kohezivna tla, osobito kad su zasi%ena vodom, ne mogu se samim vibriranjem efektivno zbijati. To je razlog to se u takva tla ugra#uju stupovi od ljunka ili kamena koji odvodi optere%enje do nosivog tla.

Slika 3. Zbijenost tla prije i nakon PDVZ [4]

Odvo#enje optere%enja u tlo ide preko dodirnih mjesta izme#u zrna tla. to je broj dodirnih mjesta ve%i, utoliko je ve%a i gusto%a slaganja zrna, a time i nosivost. Oscilacije vibratora potpomognute tlakom vode svladavaju trenje na dodirnim to$kama i zrna padaju u ovisnosti o tlu, tipu vibratora i postupku zbijanja u nove poloaje ve%e gusto%e.

Slika 5. Princip izvo#enja PDVZ s punjenjem [4]

Zajedno s okolnim tlom, ovakav zrnasti materijal ugra#en pomo%u vibratora, ima ve%u krutost i prua ve%i otpor smicanju. Princip izvo#enja ovog postupka prikazan je na slici 5., a na slici 6. prikazani su presjeci izvedenih stupova na razini terena.

Slika 4. Princip izvo#enja PDVZ [4]

Variranjem rastera napadnih to$aka moe se tlo heterogenih karakteristika pretvoriti u temeljno tlo jednolike nosivosti po cijeloj povrini. Kao to je ve% u uvodnom dijelu spomenuto pove%anjem gusto%e (zbijenosti), a time i kuta unutranjeg trenja ' i modula stiljivosti Es pove%ava se nosivost i sigurnost od potresa. Na slici 4. prikazan je princip izvo#enja PDVZ. Ovim postupkom mogu se posti%i pritisci na temeljno tlo i do "000 kN/m kao to je bio slu$aj pri temeljenju pilona vise%eg mosta preko rijeke Rajne u Dsseldorfu. Mjeovita tla s udjelom sitne frakcije (d < 0,06 mm) ve%im od 20% [5] ne mogu se uglavnom vie vibracijama efektivno zbijati te se u takva tla ugra#uje kostur od nosivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja na okolno nenosivo tlo. Tada se govori o PDVZ s punjenjem odnosno izvo#enjem ljun$anih stupova u vezanom i mjeovitom tlu 78

Slika 6. ljun"ani stupovi nakon izvo#enja [4]

Ovako izvedeni nosivi elementi pove%avaju nosivost temeljnog tla, smanjuju slijeganja i diferencijalna slijeganja koja su $esto ograni$avaju%i parametar pri projektiGRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"

R. Goti!, I. Goti! ranju temeljenja. Zbog velike vodopropusnosti ljun$anih stupova dolazi do ubrzanja vremena konsolidacije i pove%anja posmi$ne $vrsto%e temeljnog tla. 3 Dimenzioniranje i kontrola postupaka dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ) Postupak zbijanja odnosno raster napadnih to$aka odre#uje se na osnovi podataka o temeljnom tlu, gra#evinskih ciljeva, oblika temelja i eljenog stupnja poboljanja tla. Postignuti rezultati zbijanja mogu se jednostavno provjeriti razli$itim metodama sondiranja kao to su CPT, SPT te teke udarne sonde (TUS). Prva su dva tipa sondiranja ustaljena u geotehni$koj praksi u Hrvatskoj dok su se sondiranja tekom udarnom sondom po$ela pojavljivati tek posljednjih godina [6]. TUS-om se mjeri broj udaraca utega od 50 kg koji pada s visine od 0,5 m, po "0 cm prodiranja iljka sonde u tlo. Biedermann [7] daje opsene korelacije izme#u geotehni$kih parametara i rezultata sondiranja te njihove interpretacije. Za procjenu nedrenirane posmi$ne $vrsto%e vezanih tla vrlo su korisni pokusi krilnom sondom i dilatometrom. Prvi dijagram za dimenzioniranje PDVZ kod vezanih tla predstavio je Greenwood "970. godine [9]. Faktor pobolj-

Temeljenje na poboljanom tlu anja prikazan je u ovisnosti o razmaku ljun$anih stupova i nedrenirane posmi$ne $vrsto%e tla. ljun$ani stupovi se naj$e%e dimenzioniraju prema Priebeu ["0]. Na slici 7. prikazan je dijagram za dimenzioniranje ljun$anih stupova, a na slici 8. dijagram odre#ivanja slijeganja za pojedina$ne temelje. Dijagrami za dimenzioniranje prema Priebeu daju rezultate koji se poklapaju prili$no dobro s rezultatima prora$una prema metodi kona$nih elemenata ["", "2]. 4 Primjena postupaka dubinskog vibracijskog zbijanja u Hrvatskoj Na primjeru %e se prikazati primjena PDVZ te kontrola izvrenih radova u nevezanom tj. mjeovitom tlu.

4.1 Temeljenje upne crkve Presvetog srca Isusova u Karlovcu

Prema postoje%oj dokumentaciji tlo nije pogodno za preuzimanje zadanih optere%enja. Temeljno tlo sastoji se u gornjoj zoni do dubine od 3,0 m od pjeskovitog, glinovitog praha itke do tvrde konzistencije. Ispod ovoga geotehni$kog horizonta nalazi se pijesak, prainast te ljunak, pjeskovit, prainast rahle do srednje guste zbijenosti. Pokusi tekom udarnom sondom (TUS) pokazali su broj udaraca od 0 do 8, a ispitivanja SPT-om izme#u 3 do 7 udaraca. Predloeno je temeljenje na armiranobetonskim pilotima.

Slika 7. Dijagram za dimenzioniranje

Slika 9.

Tlocrtna skica temelja s rasterom napadnih to"aka poboljanja tla

Slika 8. Dijagram odre#ivanja slijeganja ljun"anih stupova za pojedina"ne temelje

Tvrtka Geotechnik d.o.o. izradila je u suradnji s tvrtkom Keller iz Be$a projekt izvo#enja poboljanja temeljnog tla PDVZ. Na slici 9. prikazana je tlocrtna skica temelja te 79

GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"

Temeljenje na poboljanom tlu raster napadnih to$aka poboljanja tla s dimenzijama ",4m x "," m i prosje$nom dubinom od 8,5 m. Ovaj na$in temeljenja bio je 30% jeftiniji od prvobitno predloenog rjeenja. Radovi su na veliko zadovoljstvo investitora zavreni za "7 dana, a odmah nakon zavretka moglo se zapo$eti s izvo#enjem temelja.

R. Goti!, I. Goti! Osim interne Kellerove kontrole (kompjutersko pra%enje i ispis svih relevantnih parametara pri izvo#enju PDVZ) Geotehni$kog fakulteta iz Varadina obavila je kontrolu kvalitete izvrenih radova i to: dinami$kim sondiranjem TUS-om prije i poslije poboljanja temeljnog tla seizmi$kim metodama. Rezultati dinami$kog sondiranja TUS-om prikazani su dijagramima na slici "0. Efekt zbijanja vidljiv je odmah nakon zavretka PDVZ-a na temelju relativno velikog udjela nekoherentnih $estica u sastavu temeljnog tla. Iz dijagrama a) i b) vidi se da je prazni hod vibratora iznosio je ",5 m (sputanje vibratora bez vibracija) dok se od dubine 2 m moe pratiti sukcesivan porast broja udaraca TUS-e nakon izvrenog poboljanja, a time i porast modula stiljivosti Es te koeficijenta unutranjeg trenja ' prema tablici 5. Dubina temeljenja objekta iznosila je ",5m. Kontrola poboljanja temeljnog tla provedena je i s pomo%u plitke refrakcijske seizmike mjerenjem brzina primarnih i sekundarnih valova prije i nakon poboljanja. Izmjerena brzina P vala prije PDVZ-a na dubini 2,5 m iznosila je priblino "500 m/s to pokazuje malu relativnu zbijenost koja se potvrdila rezultatima dinami$kog sondiranja, i to TUS i SPT. Vrijednost SPT do dubine 6 m nije prelazila 5 N (broj udaraca za prodor iljka/noa za 30 cm). Brzina S vala prije PDVZ-a iznosila je oko 200 m/s. Nakon PDVZ-a brzina P vala pove%ala se na 2300 m/s, a brzina S vala na 800 m/s. Uzrok pove%anja brzina P i S vala jest u pove%anju relativne zbijenosti temeljnog tla, to se vidi u rezultatima dinami$kog sondiranja, i to TUS-om i SPT-om kojem su se vrijednosti N nakon PDVZ kretale od 25 do 35 na dubini od 2,5 do 6,0 m. Seizmi$ka mjerenja izvrena su aparaturom vedske tvrtke ABEM. Osim brzine P i S valova mjerene su brzine oscilacija #estica tla koje nastaju zbog dinami$kog utjecaja PDVZ-a. Ova su potresanja vrlo slaba u odnosu prema potresanjima izazvanim silama potresa, ali zbog trajnosti djelovanja izazivaju deformacije i utje$u na ponaanje tla. Mjerenje je izvedeno s $etiri trokomponentna geofona koji su bili na 5, "0, "5 i 20 m od izvora pobude. Iz dobivenih snimaka ra$una se rezultantna brzina oscilacija u trenutku najve%eg poreme%aja prema jednadbi:
2 2 v R = vu + v2 p + vv

(2)

gdje su:
Slika $0. Rezultati dinami"kog sondiranja TUS-om na dvjema lokacijama prije i nakon poboljanja tla, a) u sredini temelje samce, b) ispod temeljne trake

vu, vp, vv - komponente brzina oscilacije.

Rezultati mjerenja prikazani su u tablici 5. GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"

80

R. Goti!, I. Goti! Tablica 5. Rezultati mjerenja trokomponentnim geofonima Udaljenost od Broj izvora pobude mjerenja [m] " 2 3 4 5 "0 "5 20 Komponente brzine [cm/s] vertikalna 0,"97 0,"3" 0,"26 0,052 uzduna 0,48" 0,208 0,"04 0,049 popre$na 0,350 0,252 0,"34 0,07" Rezultanta brzina [cm/s] vR 0,63 0,35 0,2" 0,"0

Temeljenje na poboljanom tlu

Rezuzltantno ubrzanje [cm/s] aR "9,7 "",5 6,62 3,"6

Posmi$na deformacija [x "0-5]

3"3 "76 "05 5

Na temelju provedenih kontrolnih istranih radova moe se zaklju$iti: Mjerodavni $imbenici tla, tj. modul stiljivosti, kohezija i kut unutranjeg trenja u funkciji su relativne gusto%e odnosno zbijenosti tla. Kod ve%eg broja mjerenja primije%eno je da su pri ve%im dubinama zbijanja amplitude oscilacija $estice tla ve%e, a samim tim i rezultantno ubrzanje oscilacija i posmi$na deformacija. Oscilacije izazvane vibratorom imaju priblino istu frekvenciju. to je frekvencija oscilacija tla via, ve%e je slabljenje s udaljeno%u. Razlog tome je karakteristika priguivanja tla koja je ovisna o frekvenciji cikli$kog optere%enja. Rezultantna brzina oscilacije $estica tla brzo pada s udaljeno%u. 5 Zaklju"ak Opisan je postupak dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ), dane su teorijske osnove za njegovu primjenu, definirane granice primjene te prikazani okviri za interpretaciju geotehni$kih parametara nakon izvrenog poboljanja temeljnog tla. Osim klasi$ne podjele na plitko i duboko temeljenje uvodi se pojam plitkog temeljenja na poboljanom tlu i provodi analizu poboljanja vezanih i nevezanih temeljnih tala. LITERATURA
["] Schnell, W., Vahland, R.: Verfahrenstechnik der Baugrundverbesserungen, B.G. Teubner Stuttgart, pp 370., "997. [2] Goti%, I.: Uvod u Geotehniku, Sveu$ilite u Zagrebu, Geotehni$ki fakultet Varadin, pp 96., "995. [3] Mitchell, J. K.: Soil Improvement - State of the Art Report, Stockholm XI ICSMFE, pp 509.-565., "98". [4] Tvrtka Keller Grundbau: Tehnike temeljenja Poboljanje tla postupkom dubinskog vibriranja, Geotechnik d.o.o. Varadin, pp "2., "999. [5] Goti%, R., Schwab, E., Zinsenhofer, M.: Wirtschaftliche Fundierung durch Bodenverbesserung, Porec - Xl Donau - Europische Konferenz, pp 892.-897., "998. [6] Goti%, R.: Izvje"e o izvo!enju poboljanja tla u svrhu temeljenja upne crkve u Karlovcu, Geotechnik d.o.o Varadin, pp 28., "997.

Istaknuta je vanost kontrole kvalitete izvrenih radova. Uvodi se i pojam teka udarna sonda (TUS) to je postupak za jednostavnu, preglednu i brzu kontrolu kvalitete poboljanja nevezanih i mjeovitih tala prema austrijskom i njema$kom standardu. U vezanim tlima ovaj postupak kontrole kvalitete nije preporu$ljiv. Opisani prakti$an primjer primjene PDVZ-a, te drugi izvedeni objekti pokazali su tehni$ku uspjenost, ekonomsku opravdanost i ekoloku prihvatljivost primjene ove metode i u homogenim i u vrlo heterogenim tlima. Ciljnim dimenzioniranjem rastera napadnih to$aka odnosno ljun$anih stupova prema veli$ini prijenosnog optere%enja i optimalnom mogu%no%u prilagodbe uvjetima na terenu ovaj postupak pokazuje odre#ene prednosti u odnosu prema klasi$nim metodama dubokog temeljenja, a to su: ekonomi$nost i brzina izvo#enja metoda je uz modifikacije primjenjiva za gotovo svaku vrstu tla radovi betoniranja temelja mogu se izvoditi odmah nakon zavretka PDVZ-a nejednake karakteristike tla mogu se neutralizirati, a time i diferencijalna slijeganja ugra#uju se samo prirodni (ekoloki) materijali koji nisu skloni troenju ovom se metodom moe sprije$iti likvefakcija tla razina podzemne vode ne utje$e na izvo#enje PDVZ-a.

[7] Biedermann, B.: Dynamische und statische Sonden und ihre praktische Bedeutung in der Bodenmechanik, Symposium Sondierungen und in situ Messungen, OFPZ Arsenal, pp 5.-85., "979. [8] Greenwood, D.A.: Mechanical Improvement of Soils Below Ground Surface, . London - Proc. Ground Engng. Conf Inst. of Civ. Engeneers, pp "".-22., "970. [9] Priebe, H.: Die Bemessung von Rttelstopfverdichtung Mechanical, Bautechnik 3, pp "83.-"9"., "995. ["0]Balaam, N.P., Poulos, H.G.: Settlement Analysis of Soft Clays Reinforced with Granular Piles, The University of Sidney, School of Engineers, "977. [""]Kirsch, K.: Erfahrungen mit der Baugrund verbesserung durch Tiefenrttler, Geotechnik "/79, pp 2".-32., "979.

GRA!EVINAR 53 (200") 2, 75-8"

8$