Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Ji Djing
Ji Djing
JI ING
SVEOBUHVATNI
JI ING
Definitivni prevod
taoistikog majstora
Alfreda Huanga
Beograd
2009
Naslov originala:
The Complete I Ching - Alfred Huang
Copyright na prevod za Srbiju
BABUN
Izdava
BABUN
Urednik: Dragan Paripovi
Prevod:
Dragan Paripovi i Goran Boji
Lektura: Ana Beli
ISBN 978-86-83737-62-8
Sadrzaj
Zahvalnice
Predgovor
Deset dodataka ovom prevodu
U vezi prevoda
Kako koristiti ovu knjigu
Uvod
Leteti sa Ji ingom
13
15
20
27
29
35
40
GORNJI KANON
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
ijen . Pokretanje
Kun . Odazivanje
Dun . Poetak
ng . Detinjstvo
Ksi . Potreba
Song . Rasprava
i . Mnotvo
Bi . Jedinstvo
Ksijao Ksi . Mala Akumulacija
Lu . Ispunjenje
ai . Napredak
Pi . Prepreka
Tong Ren . Usklaivanje
Da Jou . Velika etva
ijen . Smernost
55
72
89
98
106
113
120
127
134
141
147
156
164
172
179
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
Ji . Zadovoljstvo
Sui . Praenje
Gu . Isceljivanje
Li . Pribliavanje
Guan . Posmatranje
i He . Iskorenjivanje
Bi . Ukraavanje
Bo . Propadanje
Fu . Vraanje
Vu Vang . Iskrenost
Da Ksi . Velika Akumulacija
Ji . Ishrana
Da Guo . Veliko Preterivanje
Kan . Tama
Li . Svetlost
186
194
201
208
215
222
229
236
242
250
257
264
271
278
285
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62
63.
64.
Ge . Ukidanje Starog
Ding . Uspostavljanje Novog
Den . Preduzimanje Akcije
Gen . Mirovanje
ian . Postepeno Razvijanje
Gui Mei . Udavaa
Feng . Obilje
Li . Putovanje
Ksun . Skromno Nastavljanje
Dui . Radovanje
Huan . Rasprivanje
ie . Ograniavanje
Dong Fu . Unutranja Iskrenost
Sjao Guo . Malo Preterivanje
i i . Ve Dovreno
Vei i . Jo Nedovreno
417
425
433
440
446
452
458
464
470
476
481
487
493
500
508
515
522
524
DNJI KANON
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
294
302
310
316
322
328
335
342
349
356
363
369
376
382
389
396
402
410
Zahvalnice
eleo bih da izrazim svoju duboku zahvalnost trima najvanijim osobama;
bez njihove ljubazne pomoi ovu knjigu ne bi bilo mogue napisati. Prva je
moj potovani uitelj, Majstor Jin; bez njegovih iskrenih poduka, ne bih bio
u stanju da prevedem ovu knjigu.
Druga je moj dragi prijatelj, Bil Smit (Bill Smith), koji je od 1973. godine
svakodnevno koristio Ji ing i redovno vodio beleke o svojoj praksi. Nakon
pete revizije rukopisa rekao mi je: Alfrede, poslednjih pedeset godina Ji
ing u prevodu Riharda Vilhelma bio je standard. Nadam se da e sledeih
pedeset godina tvoja knjiga biti standard. Ja ne znam da li e moj prevod
postati standard narednih pedeset godina, ali izazov koji mi je Bil postavio
kao i njegovo bodrenje bili su osnovna pokretaka snaga za neprekidan rad
na ispravkama teksta.
Trea vana osoba je Don Grejem (John Graham), urednik izdavake
kue Iner Tradins Internenal (Inner Traditions International). Njegovo gorljivo nastojanje da preporui moju knjigu za objavljivanje svom preduzeu
podsea me na jednu drevnu priu:
Nije retkost pronai konja koji moe da prevali hiljadu lija na dan, ali
ovek po menu Ba-le je retkost. U kasnom periodu Prolenih i jesenjih
anala (770-476 p.n.e.), iveo je jedan ovek, Ba-le, koji je bio u stanju
da proceni konja samo pogledom. U mnotvu konja on je bio u stanju da
izdvoji onog koji e moi da prevali hiljadu lija dnevno. (Li je kineska
mera za duinu jednaka polovini kilometra.)
Ova pria sugerie da bi, bez Ba-lea, konji koji su u stanju da prevale hiljadu lija neretko ostali neprimeeni i bili odbaeni. I mada moj novi prevod
Ji inga nije konj koji moe da prevali 1000 lija, bez Dona Grejema on bi
ostao neprimeen.
14 Ji ing
Takoe elim da izrazim iskrenu zahvalnost Stivu Tomsonu (Steve Thomson) i Lindi Milar (Linda Millar). U vreme kada sam poinjao rad na ovom
prevodu, iveo sam u jednom zen manastiru u Haikuu, na Mauiju, gde sam
upoznao Stiva. Kada je primetio da se bavim novim prevodom Ji inga,
rekao mi je da je veoma zainteresovan da proita moj rukopis. Tokom prva
tri meseca rada on je dolazio kod mene kui svake veeri da iitava moj
novi prevod i ukazuje mi na greke koje sam pravio u engleskom pravopisu
i jeziku. Kada sam zavrio petu reviziju teksta, Linda je jo jednom prekontrolisala tekst.
Hteo bih da se zahvalim i Margaret Dinkins (Marguerite Dinkins) za
ljubav koju mi je pruila. Za vreme odmora na Mauiju, ona je provela svaki
trenutak svog dragocenog vremena sa mnom, iitavajui rukopis i doterujui
moj engleski u prevodu. Uivali smo u predivnom pejzau, lepom vremenu,
harmoninoj atmosferi i naoj ljupkoj bliskosti.
U vreme kada sam radio na sedmoj reviziji teksta, u moj ivot je ula
Kortni Kolins (Courtney Collins). Zahvaljujui istoti njenog srca i iskrenoj
ljubavi iskusio sam harmoniju jina i janga, ples dua i meuigru Neba i Zemlje. Vrlina njene enstvenosti dovela me je do novog nivoa razumevanja istinskog znaenja ijena i Kuna, prvog i drugog heksagrama Ji inga.
Jo jednom bih hteo da se zahvalim Bilu Smitu za njegovo uvaavanje
Tao-a Ji inga. On je razumeo koliko je vano da se za svaki heksagram
pronae prikladna re na engleskom. Tokom osme revizije teksta, otkrio
sam da moj prvi rukopis nije bio apsolutno objektivan. Uz pomo Bila, jo
jednom sam prekontrolisao rukopis, re po re, uporeujui ga sa kineskim
tekstom nekoliko puta, pa sam na mnogim mestima vratio kineski red rei.
Bez Bilove pomoi ne bi bilo mogue da u svojoj poslednjoj reviziji otkrijem
istinske boje Ji inga.
Hteo bih da iskaem svoje potovanje prema izdavakoj kui Iner Tradins
zato to je prihvatila da objavi ovu knjigu, dajui tako ogroman doprinos
predstavljanju i irenju kineske kulture. Takoe, moje iskreno potovanje,
naroito prema Timu Donsu (Tim Jones), za dizajniranje prekrasne naslovne
strane knjige koja na pravi nain izraava njen duh, i Kristini Kamp (Cristin
Kamp), za dizajniranje njene unutranjosti i prireivanje drevnih ideograma
za svaki heksagram. Takoe izraavam svoju duboku zahvalnost svom uredniku Rouenu Dejkobsenu (Rowan Jacobsen) za njegov trud, podrku i sugestije dok mi je pomagao da pretvorim jedan od najdubljih i najapstraktnijih
kineskih klasika u itljivu knjigu.
Predgovor
I
U Sjedinjene Drave sam iz rodne Kine doao 1980. godine. Nakon esnaest
godina provedenih u Americi otkrio sam da se veliki broj ljudi na Zapadu
zanima za Ji ing Knjigu promene. No, u zemlji u kojoj je nastala, pria o
ovoj knjizi je tekla malo drugaije.
Jo od svog najranijeg doba sluao sam o tome da je Ji ing - Tjen u,
nebeska knjiga; bez usmenog objanjenja kompetentnog strunjaka, niko je
ne moe razumeti. Kada su komunisti zavladali Kinom 1949. godine, Ji ing
je proglaen feudalnom knjigom praznoverica. Sklonjena je sa trita a njeno
itanje bilo je zabranjeno. Ranih ezdesetih godina, pre takozvane Kulturne
revolucije, dr Ting i-hua, najpoznatiji kineski lekar u angaju, profesor Liu
Jen-ven, poznati profesor kineske klasine knjievnosti i ja okupljali smo
se u kui potovanog Majstora Jina gde nas je on poduavao Ji ingu. To je
bila, u apsolutnom smislu te rei, podzemna aktivnost. U to vreme, sva trojica smo bili osumnjieni kao zagovornici kontrarevolucije i desniari. Da je
za nae susrete nauo bilo koji lan partije ili pripadnik policije, mi bismo,
bez sumnje, dopali robije. Majstor Jin bio je star preko osamdeset godina.
On je predoseao da e velika nesrea uskoro zadesiti Kinu pa je poeleo
da svoje uenje prosledi dalje, pre nego to umre. On se sam ponudio da nas
poduava ezoterinom znanju Ji inga, koje je primio od svog potovanog
uitelja. I tako, dok smo se mi bavili izuavanjem, situacija u Kini se sve vie
pogoravala, a nae raspoloenje je bivalo sve sumornije. Znali smo da e
mnoge porodice biti razorene, a bezbroj ljudi pogubljeno.
Mada smo predoseali da nakon duge noi dolazi zora, do svitanja nikako
nije dolazilo. Posle dve godine, Majstor Jin i dr Ting su, jedan za drugim
preminuli. Profesor Liu izgubio je elju za ivotom. Pokuao je samoubistvo
16 Ji ing
nekoliko puta. Mada sam ga ohrabrivao da istraje, duboko u svom srcu oseao
sam da su oni koji su ve umrli blagosloveni. Oni su okonali svoju patnju i
spremni su da uivaju u venom spokoju. Oni koji su jo uvek ivi moraju da
se nose sa svim vrstama nezamislivih patnji i bore se za opstanak.
Prema Ji ingu, svaka zemlja ima svoju sudbinu, isto kao to i svaka osoba
ima svoju sudbinu, ali svako ima mogunost izbora. Od sva etiri uenjaka,
ja sam bio najmlai. Ostali su bili godite moga oca. U njihovom prisustvu
uvideo sam da imam puno toga da uim i iskusim. U dubini svog srca ja sam
odluio da ivim, toliko dugo da bih video dalju sudbinu Kine, bez obzira
na predstojee tekoe. Jula 1957. bio sam osuen na svakodnevni teak
manuelni rad, a septembra 1966. i na zatvor. Tokom prvih devet godina u
zatvoru, skoro svakog dana su me ispitivali u vezi mojih kontrarevolucionarnih aktivnosti. Zbog toga to sam zavrio misionarsku kolu i bio dekan
Teolokog fakulteta, moji islednici pritiskali su me da priznam kako sam
ameriki pijun. Svaki put ja sam poricao takve optube. Na kraju vie nisu
znali ta da rade pa su mi pripretili smru. Meutim, kako sam bio omiljena
linost u Kini, nisu se usudili da to sprovedu odmah, ve su mi svakoga dana
ponavljali da e me ubiti.
Tokom dvadeset dve godine mojeg robijanja, mada nisam mogao da se prisetim svih ezdeset etiri heksagrama, ja sam u potpunosti prihvatio Tao Ji-a,
sutinu Ji inga, koja kae da kada dogaaji dostignu svoju krajnost, dolazi do raanja novih suprotnosti. Svakog dana itao sam paljivo slubene
novine od est strana, ne proputajui ni jednu re. im sam video da se
situacija u mojoj zemlji do kraja pogorala, bilo mi je lake. Znao sam da e
nakon duge tmine nastupiti zora. Najmranije je pre svitanja.
II
Ji ing je veoma stara knjiga. Postojala je vie od dve hiljade godina pre
Konfucija (551-479 p.n.e.). U poetku je jezik Ji inga bio jednostavan i
lak za razmevanje. Na alost, ovaj drevni jezik je zastareo pre mnogo vremena. U to vreme bio je mali broj kineskih slova. Kao rezultat toga, mnoga
slova imala su isti oblik ali sasvim drugaije znaenje. Na drugoj strani,
mnoga slova imala su razliit oblik, ali isti izgovor. Njihova upotreba bila je
naizmenina. Zbog toga je tekst otvoren za mnoga tumaenja. U zavisnosti
od punktuacije slova ili reenice, pojavljuju se mnoga znaenja. Iz tog razloga, ak i Kinezi su retko kad sposobni da pravilno i u potpunosti razumeju
Ji ing bez verbalnog uputstva kompetentnog uitelja. Po mom dolasku u
Predgovor 17
Sjedinjene Drave iznenadio sam se kada sam video koliko prevoda Ji inga
ima na engleskom jeziku. Nije mi jasno kako su svi ovi prevodioci uspeli
da nau uitelje Ji inga i uz njih provedu decenije neophodne za ispravno
razumevanje ove knjige.
Za Kineze je Ji ing je isto to i Biblija, a napisali su ga etiri najcenjenija
mudraca u naoj istoriji Fu Hsi, kralj Ven, vojvoda od Doua i Konfucije.
Kineski prevod za Sveto pismo je eng ing. eng je isto to i sveti, a ing
znai klasik. Kinezi shvataju da je ing isto to i Tao, istina, najsvetija od
drevnih knjiga. I zbog toga to potuju jevrejske svete spise i hriansku
crkvu, oni svoje potovanje prema Bibliji izraavaju tako to je nazivaju
ing. Iz tog razloga, kineski prevod Bibilije nije odstupio od originalnog
teksta. Zbog toga, smatram da ma koji prevod Ji inga ne bi smeo da odstupi
od originalnog teksta; u suprotnom, to nije Ji ing.
Od svih prevoda najbolji su Vilhelmov (objavljen na engleskom 1950.
godine) i Legeov (James Legge) koji je objavljen 1882. godine. Ali, ni ovi
prevodi, sa moje take gledita, nisu do kraja verni kineskom Ji ingu; oni su
pozapadnjaeni. Da bi doterala svoj engleski (nemaki) ili uobliili neki koncept, oba autora su unosila svoje tumaenje teksta na nain koji ograniava
mogua tumaenja teksta dela koje je u svakom pogledu vieslojno. Idealan prevod trebalo bi da bude po svojoj formi engleski, ali po svojoj sutini
kineski. Budui da se radi o proroanskoj knjizi, Konfucijevi komentari su
neizbeni. Kinezi nazivaju Konfucijeve komentare Deset krila. Oni veruju
da su Ji ingu neophodni deset krila da bi mogao da leti. Drugim reima, bez
Konfucijevih komentara Ji ing se ne moe shvatiti. Ovo je tipino kinesko ortodoksno stanovite. Shodno tome, svaki put kada itam prevode koji
poklanjaju premalo panje Konfucijevoj mudrosti, oseam kako im neto
nedostaje. Ponekad kada sam koristio engleske prevode za svoje divinacije,
oseao sam se tako depresivno da sam gubio elju da to ponovo radim. Sasvim je drugaije kada koristim kineski tekst; tada oseam da ima nade.
Ji ing je uistinu duboka knjiga. Ona umnogome predstavlja izvor kineske
kulture. Nakon to su Konfucije i njegovi uenici napisali tumaenja, ona je
postala poznata kao knjiga drevne mudrosti. To je knjiga koja onome ko joj
se obraa govori ne samo o trenutnim okolnostima i moguim dogaanjima
u budunosti ve takoe daje uputstva o tome ta initi a ta ne initi da bi
se prizvala dobra srea i izbegle loe okolnosti. Ali oveku uvek preostaje
mogunost izbora. Uputstva se zasnivaju na sveobuhvatnim opaanjima prirodnih zakona od strane drevnih mudraca i njihovih dubokih iskustava principa uzroka i posledice.
18 Ji ing
Godine 1979. Vrhovni kineski sud proglasio me je nevinim. Izaao sam
iz zatvora teak pedesetak kilograma, jedva u stanju da hodam. Odluio sam
da emigriram u Sjedinjene Drave. Tokom mojih esnaest godina u Americi
upoznao sam ljude koji su celim svojim biem bili posveeni konsultacijama
Ji inga, ali nisu mogli, usled nedostatka autentinog prevoda, da shvate
njegovu sutinu niti da usvoje drevnu mudrost.
ekao sam na prevod koji e zaista otkriti sutinu knjige. elja mi se ispunila. Kada sam se preselio na Maui u julu 1993. godine, plan mi je bio da
napiem niz knjiga o taoistikom i gongu. Jednog julskog jutra, za vreme
meditacije, zauo sam unutranji glas koji mi je naredio da uradim novi prevod Ji inga. U prvo vreme sam ga ignorisao. Nikada mi ranije nije padala na
pamet takva ideja, i obuzimale su me sumnje. Znao sam da rad na tome podrazumeva prevod jednog zastarelog i mrtvog jezika prvobitnih ideograma na
savremeni kineski, a potom prevod istog na engleski. Ukoliko bih odluio da
se posvetim tome, moj zadatak bi bio krajnje teak. Uprkos tome, glas je bivao sve glasniji i glasniji. Nisam mogao da ga prenebregnem. Oseao sam da
nemam drugog izbora jer, to vie sam meditirao to vie sam oseao obavezu
da uradim prevod Ji inga zasnovan u potpunosti na kineskim konceptima.
Poeo sam da uviam kako predlog uitelja Jina da me poduava tokom
poslednjih godina svog ivota nije bio sluajan. Imao je dobrih razloga za
to. Sada oseam da bi, u ovom dobu velikih promena kada ljudi arko ele
promenu i okolnosti za njih ubrzano sazrevaju, novi prevod Ji inga baziran na drevnoj kineskoj mudrosti i iskustvu mogao biti od pomoi onima koji
su doneli Presudu da sa pouzdanjem uu u dvadeset prvi vek.
III
Nakon to sam prihvatio ovaj izazov, prva stvar koju sam odluio bila je da
se zadrim na konceptu omanje knjige lake je raditi sa knjigom manjeg
obima. Konfucije je rekao da je Ji ing knjiga koju ovek treba uvek da ima
pri ruci. Manju knjigu je lake nositi i tako ovek moe da je ima uvek uz
sebe radi dobijanja mudrih odgovora i ivotnih smernica. Oito da nisam
uspeo u svom nastojanju. Projekat se proirio izvan mojih oekivanja. Tokom nekoliko revizija knjige, ona je postajala sve obimnija. Nakon sedme
revizije, knjiga je postala vea no to sam mogao zamisliti.
Originalni Ji ing sastoji se iz ezdeset etiri Presude koje je dao kralj
Ven i trista osamdeset est jao tekstova (misli se na linije prim.prev.) koje
je sainio vojvoda Dou. Presude su kratki saeci znaenja svakog heksa-
Predgovor 19
grama, one su krcate smislom, ali napisane konciznim stilom. Jao tekstovi
su analize, proarane alegorinim priama i metaforama, svake od est linija
nekog heksagrama, koje inae opisuju est stupnjeva pojedine situacije. To,
sve u svemu, ini manje od pet hiljada kineskih slova. Kada se prevede na
engleski dobija se najvie etrdeset strana. Meutim, ova tanka knjiga otkriva drevnu kinesku kosmologiju Neba i ljudskih bia uklopljenih u jedinstvenu celinu. Nadalje, ona otkriva Tao promene ili, kineski reeno, Tao Ji-a.
Ova dva koncepta ine izvor kineske kulture koji je napajao kinesku misao
hiljadama godina. Da bi se istinski razumeo originalni jezik i duh Ji inga,
ovek mora shvatiti da je njegova struktura krajnje isprepletana, a njegov
nain izraavanja apsolutno striktan. U veini dosadanjih prevoda ova veza
oito nije shvaena.
Prilikom svog nastojanja da to jasnije izloim jedinstvene crte Ji inga,
knjiga se irila u svom obimu. Napokon sam shvatio da je najbolje da ponudim jedno sveobuhvatno delo koje otkriva sutinu Ji inga. Kada itaoci
jednom steknu razumevanje simbola, naziva, tekstova i tumaenja Ji inga,
onda mogu leteti na svojim krilima, zanemarujui komentare i objanjenja.
22 Ji ing
atributa u Ji ingu. A oni, pak, obeavaju veliku dobru sreu. Zato je u mom
prevodu naziv treeg heksagrama Poetak.
Da bih dokuio smisao naziva heksagrama koristio sam drevne kineske ideograme in ven. Ovi ideogrami bili su ugravirani na bronzanim predmetima
iz doba dinastije Dou. Njihovo korienje radi pojanjenja naziva ezdeset
etiri heksagrama je najpodesniji nain za razotkrivanje njhovog istinskog
smisla, zbog toga to su ideogrami slike, a slike su kljune za razumevanje
tanog smisla kineskih rei. Na primer, ideogram kineskog slova za trei
heksagram, Dun, predstavlja tanani izdanak koji se upravo pojavljuje iz
zemlje. Ovaj izdanak oznaava stvaranje, raanje mirijade stvari. (Ideogram
Duna je prikazan na spoljanjoj margini.) Najbolji naziv treeg heksagrama
je, stoga, Poetak.
24 Ji ing
1. Pojednostavljena verzija divinacije tapiima hajduke trave
2. Magija osam novia
3. Predskazivanje uz pomo osam dragulja
U prvom metodu se tapiima manipulie tri puta tako da se dobija heksagram uz jednu promenljivu liniju.
U drugom metodu se koristi osam, namesto tri novia, tako da se manipilisanjem novia iz tri puta dobija heksagram i jedna promenljiva linija. Jedan jo jednostavniji nain koji sam osmislio koristi osam dragulja ili karata
i kocku. Ovi metodi su jednostavni i tede vreme. Za par sekundi dobija
se neto to se uz pomo tapia dobija za pola sata. Svi ovi metodi su do
tanina objanjeni dalje u knjizi.
8. RAZUMEVANJE SITUACIJE
U divinaciji, sadanja situacija pitaa se otkriva uz pomo naziva i strukture
heksagrama, uporedo sa Presudama kralja Vena, Konfucijevim komentarima o
Presudama, te Konfucijevim komentarima o Simbolima. est linija oznaavaju
est stupnjeva promene. Prema tome, da bi se stekla dobra srea i izbegla
nesrea od kljunog znaaja je da pita razume svoje mesto unutar situacije.
Konfucije je rekao, Mudra osoba moe, samo uz pomo tumaenja presude
heksagrama, da shvati veinu sadraja. Presuda je tumaenje itavog heksagrama, est linija uzetih u celini. Prema Konfuciju, istinsko razumevanje
simbola i njegovog naziva kao i presude kralja Vena o heksagramu je od presudnog znaaja za sagledavanje pitaeve sadanje situacije. Imao sam priliku
da vidim mnoge ljude kako, dok konsultuju Ji ing, obraaju panju na linije
pri emu izbegavaju da sagledaju celokupnu situaciju. Na ovaj nain oni od
drvea ne vide umu. Ovo nije ispravan nain konsultovanja Ji inga. Trudio
sam se da prevedem tekst to vernije kako bi itaoci mogli da razumeju celokupnu situaciju i svoje mesto u njoj. Na poetku teksta svakog heksagrama
je odeljak pod nazivom Naziv i struktura. Tu dajem objanjenje svakog
heksagrama njegovog naziva, sleda i strukture istraujui poreklo njegovog imena. Na kraju teksta postoji odeljak pod nazivom Smisao, koji
objanjava vanost i znaenja linija. Ova tumaenja oslanjaju se na Konfucijeve ideje kao i na tradicionalne kineske izreke.