Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Republika ile

Glavni grad

Santiago de Chile

Povrina

756 102 km

Broj stanovnika

17 363 894

Slubeni jezik

panjolski

Dravno ureenje

ustavna republika

Predsjednik

Michelle Bachelet

Predsjednik Vlade

Michelle Bachelet

Vremenska zona

UTC - 4
UTC - 3 (ljeto)
ileanski peso (CLP)

Valuta

Kreditni rejting: Aa3 - Moody's, AA - Standard & Poor's, A+ Fitch.

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:
APEC, CAN (pridruena lanica), CELAC, FAO, G-15, G-77, IADB, IBRD,
ICC, IDA, IFAD, IFC, ILO, IMF, ITUC, LAES, LAIA, Mercosur (pridruena
lanica), MIGA, OAS, OECD, Pacific Alliance, UN, UNASUR, UNCTAD ,
UNIDO, W CO, WFTU, WIPO, WTO.

Makroekonomski pokazatelji
2010.

2011.

2012.

217

253

265

277

259

12 715

14 662

15 191

15 710

14 535

Realni rast BDP-a (%)

5,8

5,8

5,5

4,2

1,9

Izvoz (milijarde USD)

71,1

81,4

77,8

76,5

75,7

Uvoz (milijarde USD)

55,2

70,4

75,5

74,7

67,9

Inflacija (CPI, %)

1,4

3,3

3,0

1,8

4,4

Nezaposlenost (%)

8,4

7,2

6,5

6,0

6,3

Izravna strana ulaganja (mlrd

USD)

6,3

3,2

6,2

9,3

BDP (milijarde USD)

BDP po stanovniku (USD)

2013.

2014.

Izvor: World Bank, Focus Economics

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura BDP-a: usluge 61 %, industrija 35.4 %, poljoprivreda 3.6%.

Najvanije industrije: bakra, litija, drugih minerala, prehrambenih proizvoda,
prerada ribe, eljeza i elika, drvna i proizvodi od drveta, promet oprema, cementa,
tekstila i dr.
Detaljnije makroekonomske pokazatelje, meu ostalim i za prvi kvartal
2015.godine, moete pronai na sljedeim stranicama Centralne banke i MVP
R:
http://www.bcentral.cl/publicaciones/estadisticas/informacion-integrada/iei13.htm
http://www.direcon.gob.cl/2015/05/reporte-trimestral-enero-marzo-2015/
Porezi

Vrsta poreza
Porez na dobit

Stopa
poreza
20% (+2%)

Porez na dobit po odbitku

3%

Porez na dohodak od kapitala (za fizike osobe 0%, kada transakciju

obavlja posrednik, ako ga nema vrijedi skala 'Global Complementario')

0-35%

Porez na dohodak (dohodak 13%+mirovinsko7%=20%)

20%

Porez na dodanu vrijednost PDV

19%

Porez na promet nekretnina (ukoliko se kupi i proda u istoj godini)

19%

Izvor: www.sii.cl (Servicio Impuestos Internos)

Napomene:
Stope poreza po kategorijama: http://www.sii.cl/ccp/
Specifinosti poreznog sustava je razvedena skala poreznih razreda, novost porezna
reforma vezana uz npr. dodatne i nove poreze na luksuznu robu kao to su estoka
pia, cigarete, vozila bez katalizatora, te uvoenje novih poreza na promet
nekretninama.
Zakonska regulativa vezana uz ulaganja
Mogunost stranog ulaganja u ileu ureeno je propisom Decreto Ley 600 tj.
Uredbom sa zakonskom snagom DL 600 koja daje mehanizam za ulazak stranog
kapitala u ile. Prema ovom propisu, ije koritenje je opcija, strani investitori uvoze
kapital, dobra ili druge fizike oblike ulaganja u ileu i mogu zatraiti sklapanje
Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Ugovora o stranom ulaganju s dravom. Od 1974. veina stranih investitora odluilo

je koristiti se ovim mehanizmom.
Do 2011. gotovo 82 milijardi USD stranih ulaganja bilo materijalizirano kroz
mehanizam DL 600, to predstavlja 56,5% stranog kapitala koji je uinkovito ulazio u
ilea u navedenom razdoblju.
Decreto Ley 600 primjenjuje se na:
a) Strane fizike osobe.
b) Strane pravne osobe, ukljuujui:
- tvrtke (u bilo kojem od pravnih oblika)
- korporacije i zaklade
- strane drave
- Meunarodne organizacije
c) ileanske fizike i pravne osobe sa sjeditem u inozemstvu.
Navedeni tipovi stranih investitora mogu uvesti kapital, kapitalnu materijalnu
imovinu ili druge oblike ulaganja u ile i zatraiti sklapanje Ugovor o stranim
ulaganjima s dravom ilea.
Decreto Ley 600 na engleskom jeziku moete pronai preko ove poveznice:
http://www.ciechile.gob.cl/wp-content/uploads/2010/10/DL600_English.pdf

Zastupniki dom ileanskog Parlamenta je 8. travnja 2015. odobrio Projekt Vlade

ilea o izradi novog Zakona o izravnim stranim ulaganjima, koji bi do 2016. trebao
zamijeniti DL 600. Novi Zakon bi trebao uvesti neke nove mehanizme, kao to su
formiranje Odbora ministara, koji bi trebao savjetovati predsjednicu drave na temu
dravne politike vezano uz strana ulaganja, te osnivanje Agencije za promicanje
stranih ulaganja. Razlog za donoenje novog Zakona je postizanje odreene
ravnotee izmeu nastavka dosadanje politike privlaenja stranih ulaganja s jedne
strane i uvoenja vie reda na navedenom podruju s druge strane. Jedan od
razloga zbog kojih Vlada eli uvesti neka nova pravila u tom smislu su i viegodinje
kritike koje su dolazile iz razliitih segmenata ileanskog drutva zbog, kako se
tvrdilo, neopravdanog privilegiranja stranih ulagaa, to prema kritiarima predstavlja
relikt prolih vremena, kada je ile zbog nedovoljno razvijenog gospodarstva bio
prisiljen pristajati na esto nepravedne uvjete nametnute od strane stranog kapitala,
pa bi stoga novi Zakon trebao predstavljati potvrdu dosadanjeg gospodarskog
napretka ilea i slijedom toga njegovog novog poloaja u meunarodnim
gospodarskim odnosima.
Korisne informacije u vezi problematike ulaganja mogu se pronai na stranici Odbora
za strana ulaganja R http://www.ciechile.gob.cl

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vanjskotrgovinska razmjena
U mlrd USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

IZVOZ

71,1

81,4

77,8

76,5

75,7

UVOZ

55,2

70,4

75,5

74,7

67,9

RAZLIKA

15,9

11

2,3

1,8

7,8

Izvor: Focus Economics

Najznaajnije zemlje izvoza: Kina 24,9 %, EU 14,6 %, SAD 12,8 %, Japan 9,9 %,
Brazil 5,8 %, Juna Koreja 5,5 %, Indija 2,9 %, Peru 2,5 %, Bolivija 2,2%, Kanada
1,9 %.
Najznaajnije zemlje uvoza: SAD 20,3 %, Kina 19,7 %, EU 16,4 %, Brazil 6,5 %,
Argentina 5 %, Juna Koreja 3,5 %, Meksiko 3,2 %, Ekvador 3,2 %, Japan 3,1 %,
Peru 2,2 %.
Izvor: Eurostat IMF

Najznaajniji izvozni proizvodI: bakar, voe, riba, drvo i drvni proizvodi, celuloza,
metalni proizvodi i strojevi, kemikalije, vino.
Najznaajniji uvozni proizvodi: nafta i naftni proizvodi,
telekomunikacijski proizvodi, industrijski strojevi, vozila, plin

elektrini

Izvor: Banco Central de Chile

Napomena: Detaljnije podatke o robnoj razmjeni za prvi kvartal 2015. moete

pronai na sljedeim stranicama Sredinje banke i Carinske uprave R.
http://www.bcentral.cl/publicaciones/estadisticas/sector-externo/ext03.htm
http://www.aduana.cl/aduana/site/artic/20141017/asocfile/20141017182810/compend
io_estadistico_marzo_2015_vf_17042015.pdf
Aktualno stanje u gospodarstvu
Stanje u gospodarstvu openito u 2014., biljei gospodarski pad prvenstveno kao
posljedica globalne gospodarske krize, smanjenjem cijene bakra, to je rezultiralo
smanjenjem ukupnog ileanskog izvoza. Smanjen je izvoz u zemlje EU (-5,8%),
Japan (-8,6%), Meksiko (-1,9%), Juna Koreja (6,1%), Indija (-10,9%). U tim
okolnostima meutim nastavljen je pozitivni trend izvoza koji je povean u odnosu na
SAD (za 1,8%), Brazil (za 3,3%), Kinu (za 5,5%), Brazil (za 3,3%).
Prema podacima II. kvartala 2014. usprkos usporavanju u odnosu na 2013. izvoz
je dosegao 39,019 mlrd USD. Zabiljeeno 30% poveanja izvoza u Vijetnam

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

zahvaljujui stupanju na snagu Sporazumu o slobodnoj trgovini Vijetnam-Chile u

veljai 2014. Trgovinska razmjena s EU u prvih osam mjeseci 2014. zamijenila je onu
s SAD-om koji je sada trei najvei vanjsko-trgovinski partner ilea. Porastao je
izvoz u Junu Koreju za 16% u odnosu na 2013. Najznaajniji sektor izvoza ostaje
rudarstvo 54%, slijedi ga industrija 35% i poljoprivreda s 11%. Glavni uvoznik ruda je
i dalje Kina, a slijedi ju dupli porast izvoza ruda u odnosu na 2013. u Indiju.
Stanje po vanijim sektorima: najvanija aktualnost realizacija prve i najvanije
strukturalne reforme programa nove vlade M. Bachelet usvajanjem prijedloga zakona
o poreznim reformama 11. rujna 2014. nakon pet mjeseci estoke javne rasprave.
Reformom su uvedene nove vee porezne stope na luksuzne proizvode i stanove i
nekretnine openito. Uvode se obavezni porez na promet nekretninama u visini PDVa (ranije ga nije bilo, ukoliko se ne bi radilo o preprodaji nekretnine unutar jedne
godine). Najproblematinija toka prijedloga novih fiskalnih mjera bila je repatricija tj.
povrat izvezenog kapitala u proteklom periodu mehanizmom poreznih olakica koje
bi stupile na snagu 1. sijenja 2015. i dale mogunost do 31. prosinca 2015. Ovim
izvanrednim fiskalnim mjerama stimulacijom povrata ranije izvezenog kapitala
protivio se odreeni broj parlamentarnih zastupnika argumentom da se tim mjerama
onome tko prijavi imovinu ili rentu u inozemstvu oprata ranije poinjen krimen
izbjegavanja poreza te dozvoljava 'pranje' novca povratom uz povoljnu stopu poreza.
Novost porezne reforme je da su ukinute dosadanje ovlasti tijela dravne vlasti
servisa nadlenog za razrez i prikupljanje poreza SII (Servicio de Impuestos
Internos). To tijelo utvrivalo je i sankcioniralo porezne prekritelje. Ova ovlast
prenesena je sada na pravosue, jer je SII ubudue duan porezne prekritelje
prijaviti odmah sudu koja odredba je takoer naila je na estoke kritike. Diskutabilna
je bila i nova klauzula o presumpciji 'dobre nakane' poreznog obveznika koja
obvezuje Poreznu upravu prvo dokazati prekraj pa nakon toga eventualno pokrenuti
postupak prijavom.
Gospodarska politika Vlade sklapanjem ugovora o slobodnoj trgovini ile
dugorono potie se trgovinsku razmjenu ukidanjem carinskih stopa za cca 95%
proizvoda. Ove godine sveano je obiljeeno 20 godina od sporazuma o partnerstvu
EU-ILE. Takoer vanu ulogu ima Pacifiki savez (Peru, ile, Meksiko i Kolumbija)
zakljuio je sporazum o osnivanju zone slobodne trgovine od 31. oujka 2014.
godine. Od usvojene porezne reforme oekuje se dugorono prikupljanje sredstava
za kolstvo i kratkorono poveanje dravnog prorauna. Planira se fiskalni prihod od
cca 8,3 milijarde USD s ciljem da se ta sredstva preraspodijele za razvoj prosvjetne
politike. Izvanrednom fiskalnom mjerom repatricijom ileanskog kapitala stimulira se
povrat ranije izvezenog kapitala. Protivnici kako iz redova opozicije tako i vladajuih
(34 zastupnika) oponirali su ovoj izvanrednoj mjeri dodanoj u zadnji as i nakon
sklopljenog koalicijskog sporazuma vladajuih argumentom da se onome tko
dobrovoljno prijavi imovinu ili rentu u inozemstvu oprata ranije poinjen krimen
izbjegavanja poreza i 'pranja' novca povratom uz povoljnu stopu poreza. Opozicija je

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

ovaj potez nazvali 'kompromisom i cijenom dobrih odnosa sa krupnim kapitalom'.

Postoji bojazan da bi se novim poreznim mjerama osim najbogatijeg sloja opteretio
najvie srednji sloj, malo i srednje poduzetnitvo te da jo nije bio trenutak za
poreznu reformu jer oteava gospodarski razvitak (trend pada gospodarskih
pokazatelja i zaposlenosti). No, vlada nastavlja s reformama i planom da se porezna
reforma ozakoni prije donoenja prorauna za 2015. te dri da e primjenom
zacrtanih strukturalnih zakonskih mjera ulagai imati jasniju sliku o 'pravilima igre'.
to se tie prometa nekretninama i hipotekarnih kredita (uvoenje poreza na
nekretnine) uvjereni su da rok za plaanje poreza ostavlja dovoljan rok.
Dosadanji Zakon o stranim ulaganjima (DL 600) iz 1974. je jedna od slijedeih
normi koja e se reformirati. Vlada je dala rok od 120 dana za izradu prijedloga
novog Zakona o stranim ulaganjima.
Kako e biti reguliran porezni sustav, jedne od dvije najvanije strukturalne
reforme vano je pitanje takoer i za sve potencijalne strane investitore pa tako i D
EU.
Izvor informacija: Veleposlanstvo RH, Slubene web stranice Vlade R

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Skromni opseg robne razmjene temeljna je karakteristika trgovinske razmjene
izmeu dviju zemalja. Robna razmjena je 2014. godine iznosila 2,2 milijuna USD, to
je za oko 20% vie nego prole godine.
Struktura izvoza iz RH u 2014. stavlja stonu hranu (osim itarica u zrnu) na prvo
mjesto s 28% u ukupnom izvozu, a to predstavlja poveanje za 400% u odnosu na
isto razdoblje prole godine. Potom slijede strojevi za pojedine industrijske grane s
dijelovima te sanitarni ureaji i pribor.
U strukturi uvoza u RH prevladavaju: ribe, ljuskavci, drugi vodeni beskraljenjaci,
pripremljeni ili konzervirani s 43% udjela u ukupnom uvozu, a uvoz ovih proizvoda je
za 480% vei u odnosu na isto razdoblje prole godine. Potom slijede: alkoholna pia
sa 36% udjela te voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova) sa 9,5% udjela.
Po dolascima turista, Hrvatska iz ilea biljei ukupno 5.634 dolazaka turista s
ostvarenih 15.473 noenja. Iako turisti iz ilea ine svega 0,02% udjela u ukupnom
hrvatskom turistikom prometu, ova brojka ipak predstavlja stanoviti napredak i to u
iznosu od oko 16 % poveanja, u usporedbi s 2013. kada je bilo 4.860 dolazaka
ileanskih turista koji su ostvarili 13.351 noenja.

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Robna razmjena
U tisuama USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

I-III. 2015.

IZVOZ

936,7

3 718,3

7 438,9

972,9

1 201,6

129,0

UVOZ

10 701,0

5 522,2

849,4

828,4

975,7

275,8

RAZLIKA

-9 764,3

-1 803,9

6 589,5

144,5

225,9

-146,8

Izvor: DZS RH

Struktura izvoza iz RH
ile

Izvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

1. 663 Gotovi mineralni proizvodi, nesp.
2. 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi
3. 821 Namjetaj i dijelovi
4. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
5. 990 Nerazvrstana roba
6. 896 Umjetniki predmeti
7. 747 Slavine, ventili i slini ureaji
8. 533 Pigmenti, lakovi i slini proizvodi
9. 749 Neelektrini dijelovi i pribor za strojeve, nesp.
10. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
11. 764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp.
12. 742 Pumpe za tekuine; dijelovi
13. 741 Oprema za zagrijavanje i hlaenje
14. 893 Proizvodi od plastike, nesp.
15. 718 Pogonski strojevi ostali; dijelovi
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1-3, 2014.
0
0
0
84
0
0
0
1 955
0
0
0
205
0
16
0
115 526
117 786

1-3, 2015.
41 071
20 653
17 191
15 257
13 094
10 074
5 425
2 851
858
840
769
398
279
147
73
41
129 021

%
31,83
16,01
13,32
11,83
10,15
7,81
4,20
2,21
0,67
0,65
0,60
0,31
0,22
0,11
0,06
0,03
100,00

Indeks

...

145,8

194,1

918,8

...
109,5

Struktura uvoza u RH
ile

Uvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova)
037 Ribe, ljuskavci, dr. vodeni beskraljenjaci, pripremljeni ili konzervirani
057 Voe svjee ili suho
553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna
699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
112 Alkoholna pia
892 Tiskani materijal
874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
842 enski kaputi, ogrtai, suknje, hlae, rublje i sl., tkani
897 Nakit
044 Kukuruz u zrnu
641 Papir i karton
098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp.
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

1-3, 2014.
2 514
0
7 210
3 113
0
46 255
0
0
0
0
4 910
2 468
236
66 706

1-3, 2015.
208 628
46 304
10 158
8 928
887
273
240
228
74
68
0
0
0
275 788

% Indeks
75,65 8 298,6
16,79

3,68
140,9
3,24
286,8
0,32

0,10
0,6
0,09

0,08

0,03

0,02

100,00
413,4

Hrvatske tvrtke registrirane na ileanskom tritu

ileanske tvrtke registrirane u RH
Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva
o Memorandum o suglasnosti izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Republike ilea o partnerstvu i suradnji, (datum potpisivanja: 25.01.2013.;
stupanje na snagu: 27.5.2013.
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike ile o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i spreavanja izbjegavanja
plaanja poreza na dohodak, (datum potpisivanja: 24.06.2003.; objava u
NN 10/2004; stupanje na snagu: 22.12.2005.; objava stupanja na snagu:
9/05).
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike ile o
uzajamnom poticanju i zatiti ulaganja, (datum potpisivanja: 28.11.1994.;
objava u NN 05/1996; stupanje na snagu: 15.6.1996.; objava stupanja na
snagu: 01/1997.).
Vanije institucije iz podruja gospodarstva
Ministarstvo vanjskih poslova R, Uprava za meunarodne gospodarske poslove
www.minrel.cl
Ministarstvo gospodarstva, poduzetnitva i turizma R www.economia.gob.cl
Ministarstvo javnih radova R www.mop.cl
Banco Central - Sredinja banka www.bcentral.cl
CPC - Konfederacija sektora proizvodnje i trgovine www.cpc.cl
PROCHILE - agencija za podrku izvoznicima www.prochile.gob.cl
TRADECHILE - konzultantska agencija www.tradechile.cl
SOFOFA - Federacija za poticanje razvoja sektora u industriji www.sofofa.cl
SONAMI - Udruenje u sektoru rudarstva www.sonami.cl
Portal Chile Proveedores je namjenjen izvoznicima u ile www.chileproveedores.cl
Carinska uprava www.aduana.cl
Bilateralna gospodarska udruenja
Poetkom 2014. reaktivirano je bilateralno gospodarsko udruenje CROCHAM
(Hrvatsko-ileanska gospodarska komora), koje potie poslovnu suradnju i razvoj

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

vanjske trgovine i turizma. CROCHAM je svojim djelovanjem u ileu zapoela 1995.,

registrirana kao neprofitna organizacija u slubenom registru Registro de
Asociaciones Gremiales. G. Tudor Bakulic, novi predsjednik, pokrenuo je u 2014.
niz aktivnosti s ciljem konsolidiranja institucije ija je izvorna misija promicanje
razvoja trgovinskih, financijskih, bankarskih i industrijskih odnosa izmeu ilea i
Hrvatske. Meu ostalim, utvrena su etiri cilja mogue suradnje:
1. otvaranje trita za hrvatske firme u ileu i susjednim zemljama Latinske
Amerike;
2. promicanje informacija u ileu o irim poslovnim prilikama u Hrvatskoj te
privatizacijskim projektima;
3. promicanje turizma ile-Hrvatska;
4. poboljanje vidljivosti Hrvatske kroz kulturne aktivnosti i organizaciju
predavanja o aktualnim temama u Hrvatskoj od poduzetnitva, politike,
kulture i nadalje.
Vie informacija se moe pronai na web stranici CROCHAM-a: www.crocham.cl.
Vaniji sajmovi

AQUA SUR - meunarodni sajam akvakulture,

(http://www.aqua-sur.cl / u najavi: 20. listopada 2015.)

EXPO HOSPITAL - meunarodni sajam laboratorijske, medicinske opreme,

tehnologija,
profesionalnih
usluga
u
zdravstvu,
Santiago
(http://www.expohospital.cl/ / u najavi: 22.-23. srpnja 2015.)

EXPONOR - meunarodni sajam rudarstva, Antofagasta (www.exponor.cl)

EXPOMIN - meunarodni sajam rudarstva Santiago; (www.expomin.cl/ / u

najavi: 25-29. travnja 2016.)

FIDAE - meunarodni sajam vojne i druge specijalne opreme, Santiago

(www.fidae.cl / u najavi: 29. oujka - 03. travnja 2016.)

MANTEMIN - meunarodni sajam usluga odravanja u sektoru rudarstva,

Santiago (https://gecamin.com/mapla.mantemin/ / u najavi: 9-11. rujna 2015.)

Puerto

Montt

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

Javni natjeaji
o http://www.chileproveedores.cl
o www.chilecompra.cl
Ostale poslovne prilike
o

http://www.chileatiende.cl/fichas/ver/610

Portal MercadoPublico - oglaava javne natjeaje

o www.mercadopublico.cl

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najava dogaanja
-

Posebne napomene

U praksi strane tvrtke nailaze na problem u smislu odnosa 'Banka-Klijent' zbog

traenja ileanskog identifikacijskog dokumenta RUT (slino kao hrvatski OIB)
kojeg stranac niti ne moe dobiti dok je izvan ilea i neizvjesno je koliko dugo
treba boraviti u ileu da bi ga dobio. Inicirani su pregovori s Banco de Estado
kako bi se reformama predvidio nain otvaranja poslovnih rauna i strancima
kojeg je nemogue otvoriti bez ileanskog osobnog dokumenta s tzv. RUT
brojem pa je predloeno da se u ovim situacijama stranom investitoru omogui
otvaranje tzv. 'Passport tekueg rauna'

Agencija
ChileCompra
odnosno
portal
'ile-kupuje'
(http://www.chilecompra.cl/)
je
registar
dobavljaa.
Namijenjen
je
transparentnom sudjelovanju domaih i stranih gospodarskih subjekata u
postupcima javne nabave u ileu (http://www.mercadopublico.cl). Upisom u
slubeni
popis
dobavljaa
ChileProveedores
(http://www.chileproveedores.cl/chprovdnn/) tvrtkama se olakava on-line
sudjelovanje u postupcima javne nabave roba i usluga u ileu.

Utjecaj krize u Ukrajini imala je za posljedicu meu ostalim da se ile naao u

prednosti s izvozom ribljih proizvoda nakon zabrane izvoza europske ribe u
Rusiju.

Prema godinjem izvjeu kanadskog Fraser Instituta, objavljenom 7.10.2014.

ile je sa 8. pao na 10. mjesto ranking liste Economic Freedom of the World
2014. indeksa ekonomskih sloboda, ukupno ocijenjen sa 7,84 bodova (od
moguih 10). Jedina kategorija u kojoj je odran status je u pogledu veliine
vlade (globalno je na visokom 18. mjestu prema ovoj kategoriji), nadalje ima
najvee ekonomske slobode u potkategoriji regulacije kredita (9,3 bodova),
dok najmanji nivo sloboda ima u kategoriji regulacija i trita rada (5,5 bodova)

Poveznica na slubene stranice EK za potrebe uvoza u zemlje EU iz ilea:

http://www.exporthelp.europa.eu/thdapp/display.htm?page=cd%2fcd_RulesOf
OriginChile.html&docType=main&languageId=en

Aurirano: Zagreb, 16.7.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

10