Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv:

Republika ile

Glavni grad:

Santiago de Chile

Povrina:

756 102 km

Broj stanovnika:

17 363 894

Slubeni jezik:

panjolski

Dravno ureenje:

ustavna republika

Predsjednik:

Michelle Bachelet

Predsjednik Vlade:

Michelle Bachelet

Vremenska zona:

UTC-4

Valuta:

ileanski peso (CLP)

Kreditni rejting:

Moody's: Aa3, S&P: AA-, Fitch: A+

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:

APEC, CAN (pridruena lanica), CELAC, FAO, G-15, G-77, IADB, IBRD,
ICC, IDA, IFAD, IFC, ILO, IMF, ITUC, LAES, LAIA, Mercosur (pridruena
lanica), MIGA, OAS, OECD, Pacific Alliance, UN, UNASUR, UNCTAD,
UNIDO, WCO, WFTU, WIPO, WTO.

Makroekonomski pokazatelji
2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

250,6

265,1

276,7

258,0

242,0

14 572

15 248

15 741

14 526

13 440

Realni rast BDP-a (%)

5,8

5,5

4,3

1,9

2,1

Izvoz (milijarde USD)

81,4

78,3

77,4

76,6

63,4

Uvoz (milijarde USD)

75,2

79,5

79,6

72,3

63,0

Inflacija (CPI, %)

3,3

3,0

1,8

4,4

4,4

Nezaposlenost (%)

7,1

6,4

6,0

6,4

6,3

16,9

25,0

17,9

21,2

20,2

BDP (milijarde USD)

BDP po stanovniku (USD)

Izravna strana ulaganja (mlrd

USD)

Izvor: UNCTAD, CountryEconomy, WorldBank

Struktura BDP-a: usluge 61%, industrija 35,4%, poljoprivreda 3,6%.

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najvanije industrije: bakra, litija, drugih minerala, prehrambenih proizvoda,

prerada ribe, eljeza i elika, drvna i proizvodi od drveta, promet oprema, cementa,
tekstila i dr.
Porezi
Vrsta poreza
Porez na dobit

Stopa
poreza
20% (+2%)

Porez na dobit po odbitku

3%

Porez na dohodak od kapitala (za fizike osobe 0%, kada transakciju

obavlja posrednik, ako ga nema vrijedi skala 'Global Complementario')

0-35%

Porez na dohodak (dohodak 13%+mirovinsko7%=20%)

20%

Porez na dodanu vrijednost PDV

19%

Porez na promet nekretnina (ukoliko se kupi i proda u istoj godini)

19%

Napomene: Specifinost poreznog sustava je razvedena skala poreznih razreda,

novost vezana uz npr. dodatne i nove poreze na luksuznu robu kao to su estoka
pia, cigarete, vozila bez katalizatora, te uvoenje novih poreza na promet
nekretninama.
Vie informacija o stopama poreza po kategorijama: http://www.sii.cl/ccp/
Zakonska regulativa vezana uz ulaganja
Mogunost stranog ulaganja u ileu ureeno je od 1. sijenja 2016. Okvirnim
zakonom za izravna strana ulaganja (Ley Marco para la Inversin Extranjera
Directa), iji je tekst dostupan na web stranici Agencije za promicanje stranih
ulaganja
(Agenca
de
Promocin
de
la
Inversin
Extranjera

www.investchile.gob.cl
),
na
linku
http://www.investchile.gob.cl/wpcontent/uploads/2015/12/LEY-20848_25-JUN-2015.pdf (na stranici na engleskom
jeziku nalazi se neslubeni prijevod na engleski).
Navedeni Okvirni zakon zamijenio je ranije vaei temeljni propis u podruju stranih
ulaganja DL 600. Novi Zakon je uveo neke nove mehanizme, kao to su formiranje
Odbora ministara, koji bi trebao savjetovati predsjednicu drave na temu dravne
politike vezano uz strana ulaganja, te osnivanje Agencije za promicanje stranih
ulaganja. Razlog za donoenje novog Zakona je postizanje odreene ravnotee
izmeu nastavka dosadanje politike privlaenja stranih ulaganja s jedne strane i
uvoenja vie reda na navedenom podruju s druge strane. Jedan od razloga zbog
kojih Vlada eli uvesti neka nova pravila u tom smislu su i viegodinje kritike koje su

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

dolazile iz razliitih segmenata ileanskog drutva zbog, kako se tvrdilo,

neopravdanog privilegiranja stranih ulagaa, to prema kritiarima predstavlja relikt
prolih vremena, kada je ile zbog nedovoljno razvijenog gospodarstva bio prisiljen
pristajati na esto nepravedne uvjete nametnute od strane stranog kapitala, pa bi
stoga novi Zakon trebao predstavljati potvrdu dosadanjeg gospodarskog napretka
ilea i slijedom toga njegovog novog poloaja u meunarodnim gospodarskim
odnosima.

Vanjskotrgovinska razmjena
U mlrd USD

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

IZVOZ

81,4

78,3

77,4

76,6

63,4

UVOZ

75,2

79,5

79,6

72,3

63,0

RAZLIKA

6,2

-1,2

-2,2

4,3

0,4

Izvor: CountryEconomy

Najznaajnije zemlje izvoza (2014): Kina 24,6%, SAD 12,2%, Japan 10,0%, Juna
Koreja 6,2%, Brazil 5,4%, Indija 3,5%, Nizozemska 3,0%, Peru 2,4%, Italija 2,3%,
Bolivija 2,1%.
Najznaajnije zemlje uvoza (2014): Kina 20,9%, SAD 19,8%, Brazil 7,8%,
Argentina 4,0%, Njemaka 3,6%, Meksiko 3,4%, Ekvador 3,4%, Japan 3,3%, Juna
Koreja 3,2%, Francuska 2,2%.
Najznaajniji izvozni proizvodi: bakar (28,8%), rude (25,8%), voe i oraasti
plodovi (7,5%), ribe i drugi vodeni beskraljenjaci (6,5%), celuloza i papir (3,8%).
Najznaajniji uvozni proizvodi: nafta i mineralna goriva (21,2%), industrijski strojevi
(12,1%), motorna vozila i dijelovi (11,0%), elektrini strojevi (9,5%), proizvodi od
plastike (3,4%).
Aktualno stanje u gospodarstvu
Stanje u gospodarstvu openito biljei gospodarski pad, prvenstveno kao posljedica
globalne gospodarske krize, smanjenjem cijene bakra, to je rezultiralo smanjenjem
ukupnog ileanskog izvoza. U 2015. ileanski izvoz je iznosio 63,4 milijardi USD, to
je 16,3% manje u usporedbi s 2014. godinom. Ponajvie je smanjen izvoz u
rudarskom sektoru i preraivakoj industriji, dok je izvoz poljoprivrednih i ribarskih
proizvoda porastao. Prema dravama najznaajnije smanjenje izvoza zabiljeeno je
kod Kine, Japana, SAD-a i Brazila. Ukupan uvoz u 2015. iznosio 63,0 milijardi USD,

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

to predstavlja smanjenje za 12,6% u odnosu na prethodnu godinu, a najvee je

smanjenje uvoza iz SAD, Brazila i Ekvadora.
ileanska predsjednica Michelle Bachelet je ove godine navrila polovicu mandata
(dvije godine), a meu najvanijim postignuima istie se i uspjena provedba
porezne reforme, vrena u cilju postizanja ravnomjernijeg poreznog optereenja.
Reformom su uvedene nove vee porezne stope na luksuzne proizvode i stanove i
nekretnine openito. Uvode se obavezni porez na promet nekretninama u visini PDVa. Od usvojene porezne reforme oekuje se dugorono prikupljanje sredstava za
kolstvo i kratkorono poveanje dravnog prorauna.
Analitiari ukazuju na gospodarske probleme s kojima se Vlada suoila zbog pada
cijene bakra (glavne ileanske izvozne sirovine) na svjetskom tritu, to je
uzrokovalo manjak u proraunu, a posljedino i nunost odgaanja nekih najavljenih
reformi zbog nedostatka financijskih sredstava. Usporavanje kineskog gospodarskog
rasta, kao najvanijeg izvoznog trita ilea znaajno se odrazilo na stanje u
gospodarstvu. Priblino treina izvoza (27,8% u 2014.) otpadala je na Kinu, od ega
je 77% predstavljao izvoz bakra. Procjenjuje se da je utjecaj gospodarskih kretanja u
Kini smanjio rast BDP-a u ileu s 4,2% u 2013. na 2% u 2014. Budui da je cijena
bakra nastavila padati i u 2016. godini, ministar financija Rodrigo Valds je najavio
rezanje javnih trokova predvienih za ovu godinu u iznosu od oko 540 milijuna USD.
ile ve pet godina trpi posljedice ekstremnih sua, a 2015. e ostati zabiljeena kao
jedna od godina s najmanje padalina u srednjem ileu u posljednjih 150 godina.
Agrarna proizvodnja kontinuirano pada dok cijene prehrambenih proizvoda rastu. U
posljednjih deset godina poljoprivredna proizvodnja se smanjila za 32%, a u
narednom razdoblju nedostatak padalina utjecat e i na proizvodnju elektrine
energije (hidroelektrane proizvode treinu elektrine energije) te rudarstvo. Cijene
prehrambenih proizvoda su porasle za 8%. Kao odgovor na nastalu situaciju, Vlada
je predstavila nacionalni akcijski plan u vrijednosti 105 milijardi USD kojim se, meu
ostalim, predvia izgradnja rezervoara i postrojenja za desalinizaciju, a s ciljem borbe
protiv sue i poboljanja sustava opskrbe vodom.
Gospodarskom politikom sklapanja ugovora o slobodnoj trgovini Vlada Republike
ile dugorono potie trgovinsku razmjenu ukidanjem carinskih stopa za priblino
95% proizvoda. Vanu ulogu u gospodarskim odnosima ima Pacifiki savez (Peru,
ile, Meksiko i Kolumbija) s kojim je ile zakljuio sporazum o osnivanju zone
slobodne trgovine. Nadalje, na Novom Zelandu je 4. veljae 2016. potpisan
Transpacifiki sporazum (TPP). Osim ilea, sporazum je potpisalo jo jedanaest
zemalja koje ine oko 40% svjetske trgovine: Australija, Brunej, Kanada, Japan,
Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, SAD i Vijetnam. Prema procjenama,
ileu e ovaj sporazum omoguiti vei pristup azijskom tritu i to u trenutku kada se
strane investicije u Latinskoj Americi smanjuju zbog recesije, a oekuje se da e TPP

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

omoguiti i privlaenje vie stranih investicija. Da bi stupio na snagu sporazum

moraju u idue dvije godine ratificirati nacionalni parlamenti.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Skromni opseg robne razmjene temeljna je karakteristika trgovinskih odnosa izmeu
RH i ilea. Iako se posljednjih desetak godina razina robne razmjene kretala u
prosjeku izmeu 8-12 milijuna USD, u 2013. godini je dolo do njenog naglog pada
na tek 1,8 milijuna USD. Meutim, posljednje dvije godine ponovno se biljei blagi
rast ukupne robne razmjena te je tako 2015. godine iznosila 2,6 milijuna USD, to je
za 19,2% vie nego u 2014. i ak 44% u odnosu na 2013. godinu. Hrvatski izvoz je u
tom razdoblju ostao na istoj razini od 1 milijun USD, a uvoz iz ilea je udvostruen te
je u 2015. iznosio 1,6 mil. USD.
Struktura izvoza iz RH u 2015. godine stavlja na prvo mjesto gotove mineralne
proizvode (19,9%), strojeve za pojedine industrijske grane s dijelovima (19,2%),
stonu hranu (16,1%) i opremu za elektrine krugove (11,3%). U 2014. godini
ponajvie se iz RH u ile izvozila stona hrana s 28% u ukupnom izvozu, te brodovi,
amci i plovne konstrukcije s 12,1%.
U strukturi uvoza u RH prevladavaju: voe konzervirano i proizvodi od voa (45,1%),
ribe, ljuskavci, drugi vodeni beskraljenjaci, pripremljeni ili konzervirani (32,3%) te
alkoholna pia (11,8%).
Hrvatsku je u 2015. godini posjetilo 6.788 ileanskih turista s ostvarenih 18.797
noenja. Iako turisti iz ilea ine svega 0,02% udjela u ukupnom hrvatskom
turistikom prometu, ova brojka ipak predstavlja znaajno poveanje u odnosu na
prethodne godine. U usporedbi s 2014. godinom broj turista iz ilea je povean za
oko 20% (5.702 dolazaka i 15.560 noenja), te za ak 40% u odnosu na 2013.
Godinu, kada je ostvareno 4.860 dolazaka i 13.351 noenja.

Robna razmjena
U tisuama
USD

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

I-VI 2016.

IZVOZ

3 718,3

7 438,9

972,9

1 201,6

1 000,1

255,4

UVOZ

5 522,2

849,4

828,4

975,7

1 594,6

589,3

RAZLIKA

-1 803,9

6 589,5

144,5

225,9

-594,5

-333,9

Izvor: DZS RH

Po rang listi Robne razmjena Republike Hrvatske s ileom, vezano za izvoz u I-VI 2016., ile se
nalazi na 83. mjestu sa 0,01% udjela u ukupnom izvozu, a po uvozu za isto razdoblje se nalazi na

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

112. mjestu sa zanemarivim % udjela u ukupnom uvozu. Po rang listi Ukupne robne razmjena
Republike Hrvatske s ileom za isto razdoblje, ile se nalazi na 103. mjestu sa zanemarivim %
udjela u ukupnoj robnoj razmjeni.

Struktura izvoza iz RH za I-VI 2016.

ile
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Izvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

081 Stona hrana (osim itarica u zrnu)
248 Drvo jednostavno obraeno
699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
741 Oprema za zagrijavanje i hlaenje
716 Rotacijski elektrini strojevi
581 Cijevi i crijeva od plastinih masa
772 Oprema za elektrine krugove
821 Namjetaj i dijelovi
778 Elektrini strojevi i aparati, nesp.
663 Gotovi mineralni proizvodi, nesp.
874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi
533 Pigmenti, lakovi i slini proizvodi
893 Proizvodi od plastike, nesp.
751 Uredski strojevi
Ostalo
U K U P N O:

1-6, 2015.
0
0
840
279
0
21 738
49 781
17 191
0
99 617
18 422
21 109
2 851
147
0
59 679
291 654

1-6, 2016.
72 330
29 654
27 833
23 032
14 748
13 899
13 317
10 813
9 325
8 147
6 676
6 157
4 712
4 474
3 371
6 924
255 412

% Indeks
28,32

11,61

10,90 3 313,5
9,02 8 255,2
5,77

5,44
63,9
5,21
26,8
4,23
62,9
3,65

3,19
8,2
2,61
36,2
2,41
29,2
1,84
165,3
1,75 3 043,5
1,32

2,71
11,6
100,00
87,6

Izvor: DZS RH

Struktura uvoza u RH za I-VI 2016.

ile
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Uvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova)
037 Ribe, ljuskavci, dr. vodeni beskraljenjaci, pripremljeni ili konzervirani
112 Alkoholna pia
057 Voe svjee ili suho
044 Kukuruz u zrnu
553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna
582 Ploe, filmovi, vrpce i sl. od plastinih masa
581 Cijevi i crijeva od plastinih masa
743 Pumpe (osim za tekuine), kompresori, ventilatori i sl.; dijelovi
634 Furnir, listovi za perploe, ostalo obraeno drvo, nesp.
772 Oprema za elektrine krugove
621 Proizvodi od kauuka
874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp.
554 Sapuni, pripravci za ienje
Ostalo
U K U P N O:

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

1-6, 2015.
432 626
281 795
78 651
24 082
5 327
22 124
0
961
0
0
0
0
228
0
0
1 379
847 173

1-6, 2016.
199 058
149 713
115 809
79 922
23 099
17 112
1 408
715
693
530
399
267
201
80
73
186
589 265

%
33,78
25,41
19,65
13,56
3,92
2,90
0,24
0,12
0,12
0,09
0,07
0,05
0,03
0,01
0,01
0,03
100,00

Indeks
46,0
53,1
147,2
331,9
433,6
77,3

74,4

88,2

13,5
69,6

Izvor: DZS RH

Hrvatske tvrtke registrirane na ileanskom tritu

ileanske tvrtke registrirane u RH
PINO TRAVEL d.o.o.
- tvrtka-ki ileanske putnike agencije Croatia Travel Company
- http://croatiatravelco.com/
- vlasnik g. German Pino
Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva
o

Memorandum o suglasnosti izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Republike ilea o partnerstvu i suradnji, (datum potpisivanja: 25.01.2013.;
stupanje na snagu: 27.5.2013.

Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike ile o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i spreavanja izbjegavanja
plaanja poreza na dohodak, (datum potpisivanja: 24.06.2003.; objava u
NN 10/2004; stupanje na snagu: 22.12.2005.; objava stupanja na snagu:
9/05).

Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike ile o

uzajamnom poticanju i zatiti ulaganja, (datum potpisivanja: 28.11.1994.;
objava u NN 05/1996; stupanje na snagu: 15.6.1996.; objava stupanja na
snagu: 01/1997.).
Vanije institucije iz podruja gospodarstva

Ministarstvo vanjskih poslova - Uprava za meunarodne gospodarske poslove

www.minrel.cl
Ministarstvo gospodarstva, poduzetnitva i turizma www.economia.gob.cl
Ministarstvo javnih radova www.mop.cl
Agencija za promicanje stranih ulaganja www.investchile.gob.cl
Banco Central - Sredinja banka www.bcentral.cl
CPC - Konfederacija sektora proizvodnje i trgovine www.cpc.cl
PROCHILE - agencija za podrku izvoznicima www.prochile.gob.cl
TRADECHILE - konzultantska agencija www.tradechile.cl
SOFOFA - Federacija za poticanje razvoja sektora u industriji www.sofofa.cl
SONAMI - Udruenje u sektoru rudarstva www.sonami.cl
Chile Proveedores www.chileproveedores.cl

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Carinska uprava www.aduana.cl

Bilateralna gospodarska udruenja
Poetkom 2014. reaktivirano je bilateralno gospodarsko udruenje CROCHAM
(Hrvatsko-ileanska gospodarska komora), koje potie poslovnu suradnju i razvoj
vanjske trgovine i turizma. CROCHAM je svojim djelovanjem u ileu zapoela 1995.,
registrirana kao neprofitna organizacija u slubenom registru Registro de
Asociaciones Gremiales. G. Tudor Bakulic, novi predsjednik, pokrenuo je u 2014.
niz aktivnosti s ciljem konsolidiranja institucije ija je izvorna misija promicanje
razvoja trgovinskih, financijskih, bankarskih i industrijskih odnosa izmeu ilea i
Hrvatske.
Meu ostalim, utvrena su etiri cilja mogue suradnje:
1. otvaranje trita za hrvatske firme u ileu i susjednim zemljama Latinske
Amerike;
2. promicanje informacija u ileu o irim poslovnim prilikama u Hrvatskoj te
privatizacijskim projektima;
3. promicanje turizma ile-Hrvatska;
4. poboljanje vidljivosti Hrvatske kroz kulturne aktivnosti i organizaciju
predavanja o aktualnim temama u Hrvatskoj od poduzetnitva, politike,
kulture i nadalje.
Vie informacija se moe pronai na web stranici CROCHAM-a: www.crocham.cl.
Vaniji sajmovi

AQUA SUR - meunarodni

http://www.aqua-sur.cl

sajam

akvakulture,

Puerto

Montt,

EXPOMIN - meunarodni sajam rudarstva Santiago; www.expomin.cl/

FIDAE - meunarodni sajam vojne i druge specijalne opreme, Santiago

www.fidae.cl

EXPO HOSPITAL - meunarodni sajam laboratorijske, medicinske opreme,

tehnologija,
profesionalnih
usluga
u
zdravstvu,
Santiago,
http://www.expohospital.cl/

EXPONOR - meunarodni sajam rudarstva, Antofagasta, www.exponor.cl

MANTEMIN - meunarodni sajam usluga odravanja u sektoru rudarstva,

Santiago, https://gecamin.com/mapla.mantemin/
Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

Javni natjeaji
o

http://www.chileproveedores.cl

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Ostale poslovne prilike

o

www.chilecompra.cl
http://www.chileatiende.cl/fichas/ver/610

Portal MercadoPublico - oglaava javne natjeaje

o

www.mercadopublico.cl
Posebne napomene

U praksi strane tvrtke nailaze na problem u smislu odnosa 'banka-klijent' zbog

traenja ileanskog identifikacijskog dokumenta RUT (slino kao hrvatski
OIB), kojeg stranac ni ne moe dobiti dok je izvan ilea i neizvjesno je koliko
dugo treba boraviti u ileu da bi ga dobio. Inicirani su pregovori s Banco de
Estado kako bi se reformama predvidio nain otvaranja poslovnih rauna i
strancima, kojeg je nemogue otvoriti bez ileanskog osobnog dokumenta s
tzv. RUT brojem pa je predloeno da se u ovim situacijama stranom
investitoru omogui otvaranje tzv. 'Passport tekueg rauna'.

Agencija
ChileCompra,
odnosno
portal
'ile-kupuje'
(http://www.chilecompra.cl/)
je
registar
dobavljaa.
Namijenjen
je
transparentnom sudjelovanju domaih i stranih gospodarskih subjekata u
postupcima javne nabave u ileu (http://www.mercadopublico.cl). Upisom u
slubeni
popis
dobavljaa
ChileProveedores
(http://www.chileproveedores.cl/chprovdnn/) tvrtkama se olakava on-line
sudjelovanje u postupcima javne nabave roba i usluga u ileu.

Aurirano: Zagreb, 18.10.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA