Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Autor: Mr. sc. Enes Seferović, dip. ing. građ., Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za betonske i zidane
konstrukcije, J. Rakuše 1. Zagreb
Armaturna mreža
2 20 60 700
Q-139
Čelična vlakna
3 "Dramix" 50 87 1.500
Rc-65/35-BN
Slika 4. Faza ispitivanja nosivosti ploče
Slika 7. Dijagrami ispitivanja ploča od klasičnog mlaznog betona armirane s armaturnom mrežom Q-39 u sredini presjeka ploče
Slika 8. Dijagrami ispitivanja ploča od klasičnog mlaznog betona armirane sa čeličnim vlaknima
Na slici 8. prikazani su dijagrami odnosa sila-deforma- cija vidljivo je da ploča armirana sa čeličnim vlaknima
cija (progib) i energija-deformacija (progib) na betons- u odnosu na ploču koja je armirana s armaturnom
koj ploči izrađenoj od klasičnog mlaznog betona uz do- mrežom Q-139 daje znatno bolje rezultate.
datak čeličnih vlakana tipa “Dramix”.
Iz dijagrama na slici 6. vidljivo je da je ploča izrađena
6 Zaključak od klasičnog mlaznog betona pukla već kod sile od 47
kN dok je apsorpcija energija 190 jula.
Iz dobivenih rezultata može se zaključiti sljedeće:
Iz dijagrama na slici 7. vidljivo je da je ploča armirana u
Čvrstoće na pritisak nearmiranog i armiranog mlaznog
sredini presjeka s armaturnom mrežom Q-139 pukla kod
betona sa čeličnim vlaknima su praktično iste.
maksimalne sile od 60 kN dok je apsorpcija energije
Čvrstoće na savijanje su za cca 15% veće kod armira- 700 jula, što je znatno manje nego kod ploče armirane
nog mlaznog betona sa čeličnim vlaknima nego kod kla- čeličnim vlaknima.
sičnog nearmiranog mlaznog betona.
Žilavost odnosno postpukotinska nosivost je znatno ve- Iz dijagrama na slici 8. vidljivo je da je ploča armirana
ća kod mlaznog betona armiranog sa čeličnim vlaknima sa čeličnim vlaknima pukla kod maksimalne sile od 86
nego kod nearmiranog mlaznog betona, što je vidljivo kN dok je apsorpcija energije 1 500 jula.
na slici 1.
Na kraju se može konstatirati da se umjesto armaturne
Rezultati ispitivanja ploča i odnosa opterećenje-defor- mreže Q-139 koja se isključivo koristi u II. i III. tunel-
macija i apsorpcija energije (kapacitet ploče)- deforma- skoj kategoriji može koristiti mlazni beton uz dodatak
čeličnih vlakana tipa “Dramix” ili nekog drugog proiz- S obzirom da su II. i III. tunelska kategorija u tunelu
vođača ako se prethodno dokaže preko navedenih ispiti- “Sveti Rok” i u lijevoj i u desnoj tunelskoj cijevi zastup-
vanja njihova učinkovitost. ljene više od 90% dužine tunela, ne treba naglašavati
Prema cijenama iz troškovnika za gradilište tunela “Sveti kolike bi bile uštede koristeći mlazni beton armiran če-
Rok” uporabom čeličnih vlakana u mlaznom betonu ličnim vlaknima umjesto armaturne mreže.
umjesto armaturne mreže u II. tunelskoj kategoriji ušte-
Ova istraživanja imaju za cilj da ukažu projektantima
da je cca 37%, a u III. tunelskoj kategoriji ta ušteda je cca
tunela na prednosti uporabe MAMB-a armiranog sa če-
61% ne računajući višestruku uštedu u vremenu ugradbe
ličnim vlaknima u zamjenu za armaturnu mrežu, poseb-
mlaznog betona i sigurnosti pri radu kao i znatna otpornost
no u II. i III. tunelskoj kategoriji.
na udar u odnosu na nearmirani mlazni beton [4, 10].
LITERATURA
[1] Glavni projekt građevinskih radova tunela "Sv. Rok", knjiga A. [6] Beton avec fibres metalliques, normalisation francaise, P18-
(svibanj 1997), IGH Zavod za prometnice, Zagreb, 409, Avril 1993.
[2] Geotehnički projekt tunela "Sv. Rok", (1997), IGH Zavod za [7] Essais des betons renforces de fibres Norme Belge, NBN B
geotehniku, Zagreb 15-238/1992.
[3] Izvještaj br. 21-1383/2001 o ispitivanjima karakteristika mlaz- [8] Europaische richtlinie fur spritzbeton, Deutsche Ubersetzung
nog betona uz dodatak čeličnih vlakana na gradilištu tunela "Sveti der EFNARC Richlinie, 1997.
Rok", IGH Zavod za betonske i zidane konstrukcije, Zagrb,
[9] La tchnologie et la mise en oeuvre du beton projete renforce de
[4] Fibres d′acier pour la construction des tunnels et ouvrage souter- fibre, M.Legrand, animateur du grupe de travail n°6, Tunnels et
rains, "Dramix" - Bekaert S.A. 1998. ouvrages souterrains N°126 1994.
[5] Fibres d′acier trefile pour la construction des tunnels et ouvra- [10] “Ciment et Beton renforces de fibres”, par M. Venuat, Revue
ge souterrains, “Dramix”-Bekaert S.A. 1998. des materiaux de construction, N° 698, 1996.