UDK 624.072.3:624.

041/042

Primljeno 4. 2. 2008.

Statika i dinamika analiza

prostorne lananice
Vanja Trava, Ivica Koar
Kljune rijei

V. Trava, I. Koar

Izvorni znanstveni rad

prostorna lananica,
ovjeeni kabel,
visei most,
ovjeeni most,
matematiki model,
lanani konani element

Statika i dinamika analiza prostorne lananice

Key words

V. Trava, I. Koar

spatial catenary,
suspended cable,
suspension bridge,
cable stay bridge,
mathematical model,
catenary-type finite
element

Static and dynamic analysis of a spatial catenary

Mots cls

V. Trava, I. Koar

catnaire spatiale,
cble suspendu,
pont suspendu,
pont hauban,
modle mathmatique,
lment fini de type
catnaire

L'analyse statique et dynamique de la catnaire spatiale

. , .

,
,
,
,

Prikazana je statika i dinamika analiza ravninskih i prostornih viseih kabela. U praksi postoje
konstrukcijski elementi mehaniko ponaanje kojih se moe opisati idealiziranim matematikim
modelom ovjeenoga elastinog kabela. Primjer za to su vlano optereeni kabeli viseih i ovjeenih
mostova. Razumijevanje njihova ponaanja bitno je za analizu stabilnosti ovjeenih konstrukcija. U
radu je primijenjen sustav nelinearnih jednadbi za odreivanje inicijalnog oblika kabela.
Original scientific paper

The static and dynamic analysis of spatial and in-plane suspended cables is presented. The mechanical
behaviour of some structural elements can be described in practical terms by an idealized mathematical
model of a suspended elastic cable element. This procedure can be applied on suspension bridges and
cable stay bridges for cables subjected to tensile stress. The knowledge of behaviour of such cables is
significant for analyzing stability of suspended structures. The nonlinear equation system is used to
determine the initial shape of the cable.
Ouvrage scientifique original

L'analyse statique et dynamique des cbles suspendus, tant plans que spatiaux, est prsente. Le
comportement mcanique de quelques lments structurels peut tre dcrit en de termes pratiques par le
modle mathmatique idalis du cble lastique suspendu. Ce procd peut tre appliqu sur les ponts
suspendus et les ponts haubans pour cbles soumis la charge de traction. L'information sur le
comportement de ces cbles est importante pour l'analyse de stabilit des constructions suspendues. Le
systme des quations non-linaires est utilis pour dterminer la forme initiale du cble.
Op

. ,
.
.
.
.

Schlsselworte

V. Trava, I. Koar

Wissenschaftlicher Originalbeitrag

rumliche Kettenlinie,
Schrgseilkabel,
Hngebrcke,
Schrgseilbrcke,
mathematisches Modell,
endliches Kettenelement

Statische und dynamische Analyse der rumlichen Kettenlinie

Dargestellt ist eine statische und dynamische Analyse ebener und rumlicher Hngekabel. In der Praxis
bestehen Konstruktionselemente deren mechanisches Verhalten mit einem idealisierten mathematischen
Modell des elastischen Hngekabels beschrieben werden kann. Ein Beispiel dafr sind zugbelastete
Kabel von Hnge- und Schrgseilbrcken. Das Verstehen deren Verhaltens ist wesentlich fr die
Stabilittsanalyse von Schrgseilkonstruktionen. Im Artikel wurde ein System unlinearer Gleichungen
fr die Bestimmungder initialen Kabelform angewendet.

Autori: Vanja Trava, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Ivica Koar, dipl. ing. gra., Zavod za raunalno
modeliranje, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, V. C. Emina 5, Rijeka

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402

395

Analiza prostorne lananice

1 Uvod
Potreba za proraunskim modelom prostorne lananice
dolazi do izraaja prilikom prorauna ovjeenih konstrukcija viseih mostova. Za takav tip konstrukcija potrebno je predvidjeti statiko i dinamiko ponaanje kabela za razliite sluajeve optereenja.
Zajedniko djelovanje vrste konstrukcije i ueta vano
je poradi meudjelovanja konstrukcije i kabela. Kabel,
koji je nelinearna tvorevina, ako povezuje dvije toke
unutar konstrukcije (npr. gredu i pilon) ponaanje cijelog sklopa ini nelinearnim. U tim uvjetima dinamiko
ponaanje konstrukcije postaje nelinearno (primjerice
vlastita frekvencija postaje ovisna o amplitudi oscilacija) i za odreene poetne uvjete mogue su i kaotine
oscilacije [7]. Zbog velike sloenosti navedenih pojava
ograniit emo se na analizu lananice kao samostalne
konstrukcije.
Pri proraunu ovjeenih mostova posebno je vana modalna analiza kabela. Naime, ako se vlastita frekvencija
kabela podudara s vlastitom frekvencijom kolnike konstrukcije mosta, moe doi do pojave rezonancije. Vjerojatnost pojave rezonancije ovisi o mnotvu parametara,
u prvom redu o odnosu (gustoe) deformacijske energije
rasponske konstrukcije i deformacijske energije kabela,
o priguenju, o mjestu privrenja kabela i dr., te se
ovdje nee razmatrati.
Ovjeeni kabeli pripadaju konstrukcijskim elementima u
kojima je jedna prostorna dimenzija (duina kabela)
znatno vea od preostalih dviju (irina i visina poprenog presjeka). Iz tog razloga, unutar inenjerske nomenklature opravdano ih je svrstati u grupu fleksibilnih konstrukcijskih elemenata.
Zbog izuzetno male fleksijske krutosti, pretpostavljamo
da kabeli ne mogu preuzeti momente savijanja. Osim
male fleksijske krutosti, kabeli se odlikuju i svojstvom
male poprene krutosti koja im ne omoguava preuzimanje poprenih sila. Dakle, ovjeeni kabeli preuzimaju
samo uzdune sile, i to pozitivnog predznaka (vlane
sile). Uobiajeno je kabele prikazati modelom lananice
optereene vlastitom teinom. Uvoenjem modela lananice mogue je razviti unificiranu teorijsku podlogu
za statiku i dinamiku analizu kabela razliitih fizikalnih i geometrijskih karakteristika. Stoga emo u nastavku rada prikazati proraunski model ravninske i prostorne lananice.

V. Trava, I. Koar
odreivanja poetnog poloaja slobodno ovjeenih lananica naziva problemom poetne ravnotee (initial
equilibrium problem).
Ako nema vanjskih optereenja, lananica je optereena
samo vlastitom teinom. Razlike u visinama njezinih leajeva definiraju nesimetrian oblik ravnotenog stanja
koji je unaprijed nepoznat (slika 1.). Pri uspostavljanju
ravnotee, elastina se lananica rastee pod djelovanjem
vlanih sila (sila T) smjer kojih je u svakoj toki definiran tangentom.

Slika 1. Diferencijalni element lananice

Diferencijalnu jednadbu ravnotee elastinih lananica

izveli su Jacob i Johann Bernoulli [1]. Iznalaenje jednadbe poinje promatranjem ravnotenog stanja diferencijalnog elementa lananice ds [2]. Ukupna horizontalna (1) i vertikalna sila (2) moe se dovesti u vezu s
vlanom silom T u svakoj toki lananice [1].
Za lananicu optereenu samo vlastitom teinom horizontalna komponenta vlane sile poprima konstantnu
vrijednost (1), a vertikalna komponenta sile (2) ovisi o
nagibu tangente (slika 1.).
T

dx
ds

dz
ds

q0 's  V

; H

; V

(1)
H tg T

(2)

Budui da je prema pretpostavci lananica podlona

Hookeovu zakonu elastinih deformacija, mogue je
vlanu tangencijalnu silu u svakoj toki lananice dovesti u
vezu s pomakom te iste toke (3). Veza je uspostavljena
s lanom osne krutosti AE koji je ujedno i najvaniji podatak mehanikih karakteristika elastinih lananica.
ds

 1
AE
ds0

2 Statika analiza lananice u ravnini

Kod veine konstrukcijskih elemenata ravnotena je konfiguracija uglavnom unaprijed poznata (a time i poetna
geometrijska forma). U sluaju lananica ta pretpostavka nije zadovoljena. U strunoj se literaturi problem

dx dz

ds ds

396

const.

(3)

(4)

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402

V. Trava, I. Koar

Analiza prostorne lananice

Zbog djelovanja vlanih sila, diferencijalni se element

lananice rastee. Tokom deformiranja masa lananice
mora biti ouvana [1], pa se za diferencijalni segment ds
moe napisati sljedei geometrijski uvjet (4).
Nakon kvadriranja jednadba (1) i (2) mogue ih je uvrstiti u jednadbu (4) ime se dobiva izraz koji odreuje
intenzitet vlane sile (5) ovisno o njezinoj horizontalnoj
i vertikalnoj komponenti [1].
T (s)

>H

dx
ds0

dx ds
ds ds0

 q0 s  V  2

dz
ds0

1
2

dz ds
ds ds0

(5)

i koristei se jednadbama (1), (2) i (4), u kojima se ti

odnosi spominju, mogue je dobiti rjeenje problema
poetne konfiguracije elastine lananice (geometrijski
oblik) u obliku parametarske funkcije (7,8). Funkcijski
je parametar s generalizirana Lagrangeova koordinata [2].

G ( H ,V )

W0 V 1

E A W 2

V
V W
sh  sh
h
H

 Ls

2
2

H L0
V W
V
A   1
 Hs
W
H
H

(9)

(10)

HS - visinska razlika leajeva lananice

Sustav jednadbi (9,10) rjeava se numerikim putem

koristei se Newtonovim iterativnim postupkom [6].
Slika 2. prikazuje poetni oblik lananice za nekoliko
razliitih polaznih vrijednosti njezine poetne duljine
L0. Ostali parametri definirani su sljedeim veliinama:
E = 8,25E + 5 kN/m2, A = 0,071 m2, = 450 kg/m,
h = 20,0 m, l = 20 m, L0 = 25 m.

W s V
s


E A W 2 L0
2

V


2
H L0
L0
V

1   1 

W
H
H

x ( s)

H L0 H

EA W

Ls - raspon leajeva lananice

(6)

Uzimajui u obzir sljedee diferencijalne odnose (6)

z ( s)

F ( H ,V )

V W
H s H L0 V
L0


ch  sh

EA
W H
H

(7)

Li

 i 5

i 1

(8)

A - plotina poprenog presjeka

E - modul elastinosti
Lo

poetna duljina lananice

W - teina lananice
s

- Lagrangeova koordinata

H - horizontalna komponenta vlane sile

V - vertikalna komponenta vlane sile
Novost u radu jest odreivanje poetnoga ravnoteog
oblika lananice (formulacija ne konvergira iz proizvoljnoga geometrijskog poloaja kabela). Prikladnom matematikom transformacijom [2] moe se problem formulirati tako da su horizontalna i vertikalna komponenta
maksimalne tangencijalne sile nepoznanice nelinearnog
sustava jednadbi (9,10).
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402

Slika 2. Ravnotene konfiguracije lananice za razliitu poetnu

duljinu

Za beskonanu osnu krutost (EA = ) problem se reducira na jednu nelinearnu jednadbu. Slika 3. prikazuje
ravnoteni oblik lananice za razliite osne krutosti.
397

Analiza prostorne lananice

EA i EA 0  i >25 %EA 0 @

V. Trava, I. Koar

Lanani konani element ima dva vora te ima sa est

stupnjeva slobode [1]. Na taj je nain svakom voru omoguen prostorni pomak (u) s odgovarajuim ux, uy i uz
komponentama. Za takav konani element, vektor vanjskog optereenja (11) i vektor vornih pomaka (12) poprimaju sljedei oblik.

i 1

F
u

^F
^u

1
x

1
x

Fy1

Fz1

Fx 2

u y1 u z 1 u x 2

Fy 2
uy2

Fz 2
uz 2

(11)
(12)

Lananice su konstrukcijski elementi okarakterizirani

velikom fleksibilnou koja namee nezaobilaznu uporabu geometrijski nelinearnih lanova pri uspostavljanju
veze izmeu pomaka i deformacija. Na taj nain konanu matricu krutosti (tangentna matrica) definiramo zbrojem materijalne Km i geometrijske Kg matrice krutosti (13).
F KT

KT u

Slika 3. Ravnotene konfiguracije lananice za razliitu osnu

krutost

3 Statika analiza lananice u prostoru

Radi potrebe za opisivanjem razliitih vrsta optereenja,
nuan je diskretni model kontinuirane lananice. Diskretna
analiza podrazumijeva proraun veliine pomaka u prethodno definiranim tokama. Kako bi se taj postupak
proveo, odabrana je numerika metoda konanih elemenata (lananih elemenata) kojom se lananica diskretizira
na sustav s konanim brojem stupnjeva slobode (slika 3.).
Diskretizacija se provodi za geometrijski oblik dobiven
u prijanjem poglavlju (referentna ravnotena konfiguracija lei u ravnini xz) a rabe se specijalni konani elementi [1] konstruirani za analizu lananica (lanani konani elementi).

398

(13)

Formulaciju tangente matrice krutosti elastinog lananoga elementa izveo je OBrien [4], [5]. Kako je vlanu
silu mogue izraunati poznavajui njezinu horizontalnu
komponentu (H = const.) te kut izmeu tangente u toki
za koju raunamo silu i osi x (3), tangentna matrica krutosti izraena je u funkciji horizontalne sile H i kutova
1 i 2. Proraun tangentne krutosti poinje izraunavanjem koeficijenata (14), (15) i (16) lananoga konanog elementa [1].
Lx
L


H E A

q0
2

T  T2
4 sin 1
2

(14)

T  T2
T  T1
P cos 1
 sin 2
(15)

2
2

q0

(16)

q 2L L
E 0 0 x
EH

Obratimo pozornost da su kutovi 1 i 2 jednaki kutu

ako se izmeu vorova lananog elementa pretpostavi
linearni segment lananice [3]. Dakle, mogue je i poveati tonost prorauna tako da se izmeu vorova elementa
lanani element prikae krivuljom drugoga reda. U tom
se sluaju kutovi tangente mijenjaju po duljini elementa
(1 je kut na prvom, 2 na drugom voru). Lokalna matrica krutosti je simetrina [1]. Uobiajeno ju je prikazati
matrinom formom (17).

K sub
Slika 4. Diskretizacija lananice metodom konanih elemenata
(lanani konani elementi)

Km  Kg

q0
0
E A  sin T 2  sin T1

H
D
0

D Lx

cosT1  cosT 2
0

(17)
0

q0
 sin T 2  sin T1

H
cosT1  cosT 2

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402

V. Trava, I. Koar

Analiza prostorne lananice

U jednadbama (14), (15) i (16) q0 predstavlja ukupno

vertikalno kontinuirano optereenje na jedan konani
element (18). Takvim optereenjem modelira se utjecaj
vlastite teine lananice. U istim jednadbama Lx oznauje duljinu projekcije konanog elementa na os x.
q0

9.81 U L0
broj konacnih elemenata

(18)

Napomenimo da je pri generiranju globalne matrice krutosti potrebno lokalnu krutost transformirati uporabom
uobiajene transformacijske matrice definirane poloajem konanog elementa (19).

cosT
 sin T

0
0

sin T

cosT
0

0
1

0
0

0
0

0
0

0 cosT
0  sin T

sin T
cosT
0

0
0
0

0
0

Slika 5. Pomaci lananice uzrokovani koncentriranom silom

paralelnom sa osi x koordinatnog sustava

(19)

Konana lokalna matrica krutosti generira se uvrtavanjem submatrine komponente kako je prikazano u jednadbi (20).

KT

K
TT sub
 K sub

 K sub
T
K sub

(20)

Globalna matrica krutosti proraunava se zbrojem svih

lokalnih matrica krutosti napisanih za globalne stupnjeve slobode (21).
broj elemenata

KT

el

Slika 6. Pomaci lananice uzrokovani koncentriranom silom

paralelnom sa osi y koordinatnog sustava
lok o glo

(21)

el 1

Rubni su uvjeti definirani na krajnjim vorovima tako

da im se onemoguuje pomak u sva tri ortogonalna smjera.
Adekvatnom formulacijom rubnih uvjeta, diskretizacijski oblik jednadbe ravnotee nudi mogunost opisivanja razliitih tipova oslanjanja lananice.
Nakon ukljuivanja rubnih uvjeta tako da se globalna
matrica krutosti reducira, mogue je rijeiti sustav jednadbi te dobiti vrijednosti pomaka vorova konanih
elemenata (22).
u

K T 1 F

(22)

Na sljedeem primjeru prikazana je lananica optereena koncentriranom silom (slike 5., 6. i 7.).

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402

Slika 7. Pomaci lananice uzrokovani koncentriranom silom

paralelnom sa osi z koordinatnog sustava

399

Analiza prostorne lananice

V. Trava, I. Koar

Treba obratiti pozornost da je tangentna matrica krutosti

ovisna samo o horizontalnoj komponenti tangencijalne
sile u lananici [1]. Nakon konstruiranja diskretizacijske
jednadbe ravnotee (za konaan broj stupnjeva slobode) mogue je izvriti dinamiku analizu lananice (modalnu analizu).
4 Dinamika analiza lananice u prostoru
Pri proraunu vlastitih frekvencija osciliranja i pripadajuih oblika osciliranja, desna strana ravnotene dinamike jednadbe poprima vrijednost nul-vektora (23).
  K T u
Mu

(23)

Grupirajui amplitude pomaka u vektor d (vektor svojstvenih vrijednosti) te usvajajui harmonijski odziv konstrukcije (24), (25)

d sin Z t


u

(25)

dobiva se generalizirani problem svojstvenih vrijednosti

(26)
(  Z 2 M  KT ) d

(26)

Dinamiku matricu D proraunavamo mnoei jednadbu (26) s invertiranom matricom krutosti (27)
(Z 2 M K T 1  I ) d





(27)

Dijeljenjem jednadbe (27) s veliinom 2, u kojoj

predstavlja frekvenciju osciliranja, dobiva se klasian
oblik problema svojstvenih vrijednosti (28)
0 ; O

Z2

(28)

1
0

U A L 0

2
0
0

0 0 0 0 0
1 0 0 0 0
0 1 0 0 0

0 0 1 0 0
0 0 0 1 0

0 0 0 0 1

(29)

Konzistentna matrica masa zamijenila se dijagonalnom

matricom masa tako da se svakom voru predala polovica ukupne mase elementa (29).

400

M el lok o glo

(30)

el 1

Globalnu matricu masa treba reducirati u skladu s rubnim uvjetima.

Nakon ukljuivanja rubnih uvjeta u jednadbu (27) mogua je inverzija matrice krutosti te proraun dinamike
matrice D.
Vlastita frekvencija i za pojedini oblik osciliranja prorauna se s pomou komponenata di normaliziranoga
vlastitog vektora d problema svojstvenih vrijednosti (31)

Zi

1
di

(31)

Oblici osciliranja definirani su koordinatama vorova

dobivenim kao vlastiti vektor dinamike matrice D proraunati za pojedinu vlastitu frekvenciju osciliranja i.
Ako lananica (ovjeeni kabel) ima neprimjerene vrijednosti vlastitih frekvencija, u inenjerskoj se praksi rabe
priguivai osciliranja. U odreenom sluaju priguivaem se moe smatrati i koncentrirana masa na karakteristinom mjestu lananice; u okviru metode konanih
elemenata, takav je priguiva mogue modelirati poveavajui mase konanih elemenata na kojima se oni nalaze.
Uobiajeni postupak kontrole vlastitih frekvencija lananice jest ugradnja viskoznih priguivaa. Za provedbu
takve analize potrebno je jednadbu (23) nadopuniti lanom viskoznog priguenja (32)
  C u  K T u
Mu

Za lanani konani element mogue je matricu masa

prikazati kao pozitivno definiranu dijagonalnu matricu
ovisnu o geometrijskim karakteristikama elemenata te
gustoi materijala lananice (29).

M lok

broj elemenata

(24)

Z d cos Z t

(D  O I ) d

Globalna matrica masa (30) dobiva se zbrojem svih lokalnih matrica masa napisanih za globalne stupnjeve slobode.

(32)

Uobiajeno je matricu viskoznog priguenja definirati

linearnom kombinacijom matrice krutosti K (21) i matrice masa M (30).

C DKEM

(33)

Parametri i odreuju se eksperimentalno, a mogue

ih je pronai i u literaturi.
Treba napomenuti da u sluaju uvoenja priguenja u
analizu problem svojstvenih vrijednosti nije definiran
(32) i vlastite frekvencije i oblike nije mogue odrediti.

5 Primjeri
Prikazat emo usporedbu rezultata dobivenih 3D modalnom analizom lananice. Na slikama od 8. do 13. prikazano je nekoliko oblika osciliranja dobivenih 3D analizom prema prikazanom algoritmu.

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402

V. Trava, I. Koar

Analiza prostorne lananice

Slika 8. 3D modalna analiza (1. oblik, isti kao u 2D, f = 0,06 Hz)

Slika 11. 3D modalna analiza (5. oblik, isti kao u 2D, f = 0,18 Hz)

Slika 9. 3D modalna analiza (2. oblik, isti kao u 2D, f = 0,12 Hz)

Slika 12. 3D modalna analiza (6. oblik, isti kao u 2D, f = 0,24 Hz)

Slika 10. 3D modalna analiza (3. i 4. oblik, ne postoje u 2D,

f = 0,17 Hz)

Slika 13. 3D modalna analiza (8. i 9. oblik, ne postoje u 2D, f = 0,33 Hz)

Vidi se da su neki oblici u potpunosti unutar ravnine

XZ, odnosno odgovaraju dvodimenzijskom nainu
analize. Neki oblici imaju i treu komponentu u
vlastitom obliku oscilacije i oni se dobivaju iskljuivo
trodimenzijskom analizom.

Slika 14. prikazuje udio dvodimenzijskih vlastitih

oblika u prvih 16 tonova trodimenzijske analize za
navedeni primjer s geometrijskim i mehanikim
karakteristikama kao u tablici 1.

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402

401

Analiza prostorne lananice

V. Trava, I. Koar

Tablica 1. Parametri lananice za primjer modalne

analize
Modul elastinosti
povrina poprenog presjeka
gustoa
raspon lananice
visina lananice
poetna duljina lananice
broj konanih elementa

8,25 E+5
KN/M2
0,01 m2
450 kg/m
50 m
20 m
50 m
50

oputeniji kabel (svi podaci isti, samo je poetna duljina

ueta 55 m), a trei sluaj opisuje napetiji kabel (svi
podaci isti, samo je poetna duljina ueta 42 m). Vidimo
da s porastom naprezanja u kabelu vrlo blago raste udio
2D oblika unutar prvih 16 oblika (i obratno).
U tablici 2. prikazane su uzdune sile i prve tri vlastite frekvencije, kao i pripadajui oblici za navedena 3 primjera.
Tablica 2. Frekvencije osciliranja za razliite napetosti
kabela
Oblik

1.
2.
3.

1.
L0 = 50 m
H = 1206 kN
0,061 Hz
oblik kao sl.8
0,122 Hz
oblik kao sl.9
0,168 Hz
oblik kao
sl.10

Primjer
2.
L0 = 55 m
H = 922 kN
0,056 Hz
oblik kao sl.8
0,111 Hz
oblik kao sl.9
0,142 Hz
oblik kao
sl.10

3.
L0 = 42 m
H = 2298 kN
0,073 Hz
oblik kao sl.8
0,146 Hz
oblik kao sl.9
0,218 Hz
oblik kao
sl.11

Slika 14. Udio rezultata 2D analize (nii zeleni stupci) u rezultatima

3D analize (vii crveni stupci) u prvih 16 oblika

Ne moe se unaprijed rei koji e biti poloaj frekvencija iz 2D analize jer to ovisi o vie parametara (u prvom
redu o napetosti kabela, to ovisi o geometriji i krutosti).
No, na temelju vie proraunatih primjera moe se rei
da je udio oblika 3D analize uvijek relativno znaajan
za kabelske konstrukcije (oblici koji se pojavljuju samo
u 3D analizi redovito su unutar prvih nekoliko oblika).
Na slici 14. vidimo udio 2D oblika (nii, zeleni stupci) i
3D oblika (vii, crveni stupci) u prvih 16 oblika za tri
razliite napetosti kabela. Prvi je sluaj za kabel prema
tablici 1. (poetna duljina ueta 50 m), drugi sluaj je za

6 Zakljuak
Za ispravnu modalnu analizu ovjeenih kabela preporuljivo je raspolagati s 3D numerikim modelom. Unutar
ovoga rada prikazana je kvantitativna analiza kabela te
pogreka koja nastaje zbog odabira 2D analize kabela
(umjesto 3D) uzrokovane neadekvatnim kvalitativnim
pristupom. Novost je u formulaciji kabelskih elemenata
formuliranje nelinearnog sustava jednadbi za odreivanje poetnoga stabilnog oblika kabela.
Prikazani rezultati dobiveni su izradom numerikog modela u programskom paketu MathCAD 11.

LITERATURA
[1] Tibert, G.: Numerical Analyses of Cable Roof Structures, Royal
Institute of Technology, Stockholm, Sweden, 1999.
[2] Irvine, M.: Cable Structures, MIT Press 1981, Dover Publications
Inc., reprint 1992.
[3] Jayaraman, H. B.; Knudson, W. C.: A curved element for the
nalysis of cable structures, Computers & Structures Vol. 14, No.
3/4 (1981.), pp. 325.333.
[4] OBrien, W. T.: General solution of suspended cable problems.
Journal of the Structural Division, ASCE Vol. 93, No. ST1
(February 1967), pp. 1.26.

402

[5] OBrien, W. T.; Francis, A. J.: Cable movements under twodimensional loads. Journal of the Structural Division, ASCE Vol.
90, No. ST3 (June 1964.), pp. 89.123.
[6] Koar, I: Sistemi nelinearnih jednadbi, s listingom programa,
FRaK, No.7, 1983., str.36.-39.
[7] Kapitaniak T.: Chaos for Engineers, Theory, Applications and
Control. Springer, Berlin 2000.

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 395-402