Vous êtes sur la page 1sur 22

TINDINIRDE DEMOOWO

HWie Walaio1 Dewte Fuude e Hwskor


And & Jan de
TINN DINI R DE DEMO OWO
HA WRI INDE WA LLI FAGO L DEW
FU LFU LDE E HAWSANKOO RE
MUU Ll RDE
1988
H AWl E WA LLIFAGOL DEWE FU LFU LDE-PU LAA R
TINN DINIRDE DEMOOWO
CEL mo/UNESCO
1989
Andal
e Janda
ALLUAL KO'E BINAN'E
Baabuuji
Hoore Haala
. YE'BERE ARANOEERE
DEMAL FINA-TAWA E DEMAL KESAL
Demal fna-tawa
Demal kesal
YE'BERE 'DI' DABERDE
KO DEMOOWO HAANI ANNDUDE
Laral Leydi
Ngesa
Fungo
Nyamaale ballitirce demoowo
Tayri e ndesa ...
YA'BERE TATA'BERDE
TINNDINIRDE LUUMO
Tinndirde luumo
TIMMINIRDE
...
Helooji
1
1
2
2
4
5
8
10
Il
1 1
12
13
16
HOORE HAALA
Yicde wallude remooe saab so "Hawriinde wa1lagol dewte ful
fulde e hawsankoore" waci ndee deftere innditiraande TlNNDINIRDE
DEMOOWO.
Ko remooe anndi e demal mooataako e defere wootere. Kaa,
ronkataako duu gootel-gootel ko kala janngoowo hocca so naftoroo nder
defere nde hawriinde jamaa joocdii so walli. So hono cum e banndum
heaama deftere ndee yottinii faandaare muucum.
1
Saatorde defte fulfulde e
hawsankoore.
YE'ERE ARANEERE
DEMAL FINA-TAWA E DEMAL KESAL
DEMAL FIA-TAWA
Gese ae pinaen taw-aen mawnaa sanne-sanne. Nyaamr tan tewte
tenoo saabii oum.' Gollitirae ngalaano semmbe, yo jale e daraaje tan.
Mawao galle keuao ko nyaamda e koreeji mun fuu tewtataa fuu gootum
gaaa majjum. Gite yimbe pertaakino sanne e luumo.
ndemri fna-tawa ndi jalo.
Demal fna-tawa ina heewi caaeele:
ngal tampinan demoowo, sabu juuae 'remirtee;
ngal heataa mawninde gese e keal so juuae keewaali.
DEMAL KESAL
Jamaanu waylitike, anndal yaajii. Yime ndemrataa semmbe terae
muuaum en tan. Jale tuubaaku ina ngoodi; yime ina ndemra pucci,
bamai, ga'i ... e masiIaaji. Gese jaajucfe ina nder leycfe fuu; nedco fuu
eman faa hea ko nyaama e ko soonna.
N afakka demal kesal ngal falllcaa:
neco ina waawi remude nges mawka, ngam wanaa juuce
remirta;
demirce cee ina irta leydi faa wooca;
birgi tuubaaku ina oeydana leydi mbeleef;
laamu ina joganii demal ngal nyamaale ce necco waawi
walltiraade so muuy.
3
YE'BERE 'DI'DA'BRE
KO DEMOWO HAANI ANNDUDE
4
"
.'
mbecu cicabu.
daddudu
leydi
Natal bedi levdi
1. Sifaaji laral leydi.
LAL LEYI
Laral leydi Y<deental beci ci kawtaa noone. Mbu aranndew leydi mum,
ko ouri heewde oawlitan. Selbugol beci cin duu waldaa. Ko has n mbedu
aranndewu ouri selbude; beci leyiiji cin uri tekkude; con ndiyam won.
5
2. Ngurndm laral leydi.
Faa necco wa.ca ngesa lobba, so wanaa tawee ina anndi no leydi
wuurdi.
En kaaliino haala beci leydi. En kollii ko mbedu aranndewu nguu jogii
nguurnircum funngo. Dow maggu remetee. Laral leydi faa laatoo nokku
lobbo demeteecfo kinaa tawdee:
- loofal seeca;
- njaareendi seeca;
- mbuurku-mburkuuri seeca;
- birgi seeca.
Ana haani Jaaoande en, laral leydi wuurnataa so ndiyam walaa. So
wi'aama gucce ndiyam wanaa iloojam tan haala mum haaletee. Nder gucce
limten: toooojam, mbaaliicam, ouloojam, cebooja. 'Dee diyeele fuu ina
mbaawi gollireede gese.'Dum sabi so hannden demal kesal ana waawi doo
mataa tooo nduumngu. Nde demoowo faalaa kala ina waawi awde, rema,
yarna ngesa mum faa ka oennda, tiloo hetta ka, naftoroo .

3. Ndeenaagu laral Jeydi.
Ndiyam e lamcam leydi ley laral leydi naatata. Laral leydi yeccan cum
fuu e nder funngo ..
Laral leydi ina neemoo ina neerna; cum saabi so no wi'ee ko laral
leydi na wuuri.
So laral leydi neeminii sanne faa seeca tan neemotoo, semmbe mum
ruttoto, iwa.
So laral leydi no nema fuu non neemee necco ina waawi re
mrude oum duuoi.
So laral leydi na neernee sanne faa ko wurtinta ina famoi fuu tawan
ina woodi semmbe sanne. 'Dum saabi ngesa mburtoraaka duuoi ina yee
yoo wooota.
Ndenno eoen njey hayoiude ndeenaagu gese men. Annden:
- funngo fuu ko ittata e leydi koo yo feere. Masaala; kuu maw-
00 mo w055e inndirta roogo ina yara laydi sanne, yaawa lokkincinde mbe
leefi mayri. Ina taykaa demal nyebbe bonnantaa laral leydi fay huunde;
- henndu na bonna ngesa; oum saabi na haani leooe aawee naa
accee nder ngesa;
- ndiyam mbubboojam duu na bonna ngesa, oum sabi kann-
dirce ndiyam ina ngacfee naa accee nder ngesa;
.
- ngesa gaca hettaama haanaa wuuwteede. Ko heddii e fungo
koo na jogoo leydi taa ndi wirgoo.
6
4. Semmbinde laralleydi.
Laral leydi e laral leydi na urda.
Ina woodi laral lobbal,
'
goodungal semmbe. Laral cerrbingal ina
jaccita so ndemri hiinyataake. Laral jaaccitingal ina yeccoo woooa so bir
ginaama maa duu so wurtoraama.
Ko uri woooude e ngesa
n
i tawee demoowo wattita .maa ko reretee
maa nokku demeteeoo, fay so laatii hono no jokkiri 000
n
ii:
giriije
gwari
X x X
X X X
X X X ltaande aranndeere.
nokku burtaado
gawri nyebbe
1\ 1\ 1
X X X
X x : hitaande
dcaore.
giriije
nokku
x x x
x x x
burtaaco
o neooo ina rema neeraaji keewoi fuu nden urta yiide barke nges.
Birgi duu ana waHa ngesa, haoa oum jaccitinde.
7
NGESA
Ngesa woni to necf co remata, dey funna faa woocfa. Amma, wanaa t0
neccf o yicf i fuu wacf ata ngesa. Sariyaaji gese e laamu kaDo (jooro wuro,
amiiru leydi, kumaandaw, Minisiri, waalde sukaae waalcfe mawDe ...... ).
So necfco girje maa kooko remata fu ngesa seeno (nga njereedi) Duri
woocf de. 'Do maaro remetee ngesa lobokkal Duri woocfde. 'Do ndiyam dem
r bata Duri woocde e haabu maa kuudaku maa roogo maa dunndu.
Paamen cf o ngesa makko tawaa fuu. mo haybataa walaa lobba.
1. Ndeye ngesa .ioosetrr mofYntee?
Ngesa ina fonnditec gaGa tayre so nokku oon yooraa sanne maa ade
ndwmgu doomi naatugol maa du gacf a Ywoole aranndeeje.
2. Ndeye haanndi aaweede')
Aawre fuu Durnde woocfugol kam woni aawre wacaande hoore ndun
ngu pay-pay, sa bu nden ina miilnii ndiyam heyan ko aawaa cf um. Gacfa
muucfum duu ko aawaa cf um mawnan gilla huco mawnaayi sakko torra
cum.
3. Noy aawirtee?
No aawirtee ina heewi sifa. ina haDDii c ko aawetee, amma, ci sifaaji
ma njaawi yi'eede:
- go'o f ina woodi jabbo& so aawa;'
ngesa gayae
- jabbe
- ma woodi du aawre facce. Won wiyooe nde sankere
aawre faccere sankere
So 'maaro na aawee fUll yo faddete.
- ma woodi duu aawre guurti.
Aawre guurti-guurti iua mof saune, sabll nden remrugol jale tuubak.u
5uri hoyde; nden mbiccam Duri hoyde so necfcfo ina anniyii nden ngesa buri
welde ndaarde.
ngesa aw gu

.
aawre guurti.
ngesa
4. Noy ndemn yaarata?
.
Ndemri woni waylitiggol leydi. Ndemri hawrondirta ndiyam e henndu
ader laral leydi faa woocfa; cum ina yaawna funngo, ina woonna cum.
Ndemri hawrondirta hucf o e leydi; kam saabotoo ko hucf o laatotoo birgi
koo.
Ngesa fuu ina haanndi remee ko watta kite <i; c woonata funngo.
Ndemri arandeeri, joobu noddirtee; ndii ndemri tilay haakanee taa huco
yoola ngesa. Mayto (dodow, tllo) woni ndemri cicari. Mayto eydan
wonnugool ngesa. Mayto duu yo tilay.
S. Demircfe.
Demirce ngoni ko demoowo irtirta ngesa muucum, warda huco bonko
raa aawtirdi ndin mawan.
Dcmirde ina keewi s. Jalo e daraawo, d'ee, juuce ndemretee. E majje
so wanaa nedco watta semmbe mum faa naawa. Ndennoo remrude ce ina
tiicfi, ina tampinii. Demirce kese, hono jale ce daabaaji poocata e masiuaaji
demooji ina pooftina, ina njaawi golle. Leydi ndememteendi nd dut ece
irta cum faa wooca. 'Oum fuu ana saaboo so kala demoowo tindinee tefa
demirce kese; heira non no tampere muucum uytiroo, tawee nguure mum
duu i leydoo.
6. Noy funngQ jogortee?
En kolliino necfco mo haybataa walaa ngesa.
Gaca ndemri tilsundi so necco waawtaayi remude fuu i waawi
coofude hucf o nder ngesa mum. Haabu naa girje njicaa wondugole e huco
fuu; cum saabi ina njici remeede kile kewce: kile tati maa nay maa wawtu
fu' coofanee huco.
Funngo yicaa ko yoppetee faa ley mum wasa koo.
'Booce leydi ma kaandi pusee so no kaca ndiyam jippaade faa wooca
nder laral laydi. Ngesa fuu ina yici cowtecde.
7. Ko woni cowtere?
'Dowtagol ngesa kam woni ouytugol funngo faa heddoo tan ko nafata
ngesa...
9
W_\V/W
'l .l
ngesa ka cowtaaka
8 W a c u g o l h o g g o
ngesa cowraaka.
En kolliiko haybaaka bonan. Howgol ngesa kam reenata ngesa e bona
ondaaji. So necco filtinii ngesa mum tefiika e reenoo, so nollu mo \o nan
k
!
.
nda

ji ngoodi. Hoggo ina waciree gi'e coppace duu yommbe maa duu
glflyaaSl.
FUNNGO
Haala ko remetee faa na nyaamee kaaleten haala rum.
l . Sifaaji ..
Ina woodi funngo fucoowo dey waca yommbal. Nder cf on lirten:
gaWri, kamannaari ... Funngo wonngo lanyan, oicco naftorteeco oon ley
leydi heddotoo limten kuudaaku, roogo, dunndu .. . Won ko remetee faa
soonnee tan. Hono haabu, kafe, kaakawo.
Sifaaji fuungo ina keewi.
2. Noy funngo wuurdata?
Funngo fuu ina haaja kucce tati. Non watta dey,so nokku co aawaa
con wela cum. Nder cen kucce limten go'o fuu ndiyam, cici naange, tat
henndu. So funngo wayrataa sanne gootel nder cee tati na woocf a sanne.
3. Birgi
Birgi oeydata semmbe mbeleel ngesa. Sifaaji birgi ina keewi:
- go'o: birgi fina-tawa ina wooci. 'Dume woni birgi fina-tawa?
'Dubuce n'i maa baali maa be'i;
- cici: huco maa yommbe ina mbirginiree ngesa; nde cum laat
huco hecco maa yorko, nde ymmbe kece ma jore fuu s weccitaama
nder ngesa fuu ina wirgina;
- tati: ecen mboowi nannde haala birgi tuubaaku ina haalee. Yoga
men jaati dany nde naftorii birgi tuubaaku.
4. Aawitirdi
Demoowo fuu ina haani suooo aawitirdi cellundi; so aawitirdi ina
nyawi, nde aawaa duu fudataa.
Demoowo ina haani ko aawa nder wakkati, aawaa aawitirdi cellundi.
Deenirce aawtirdi.
\
Aawtirdi ina yici reeneede. Won kucce keewce bonnooje cum: koo
wooce, baooati, doombi,. gily e goccu gocQum kasen. Faa demoowo
reena aawtirdi muucu e koy kuukoy ina haani ko sooda bacbucfe koy,
ndagu:
-poson ko pompee e funngo;
-poson ko wiccee e funngo;
-poson kawrondirteeco e aawtirdi cee so aawdee e muucum.
10
NAMAALE BALLITfDE DEl00WO.
Nyamaande faggorde:
Demoowo ina waawi haybude ngesa mum tawa ina birgina ka, ina
wattita ko remeta, ina wurtoroo ka nokku-nokku, ina su Boo aawitirdi
cellundi, ina aawa wakkati, ina wacf a aawrc gurti-gurti, ina rerra jale
tuubaaku, amma cf um fuu tawa anyaayi ndagu no yiciri, heBaayi sago
mum. 'Oum saabi so demoowo ina yidi walleede. Baawcfo nyamlaade ma
fuu ina waawi hokkude ma. FulBe mbii ndelle "ny3aande yo mballa".
Nedco ina nyamloo faa heoa no gollira; so nduumngu wocfcf ike necf cf o
ina nyamloo faa tawa riiwan werlo, faa tawa ronkaayi neema paddotoocfo
go liaI. Ned'cfo ina nyamloo faa yoBa gollooBe ngesa mum maa tayuBe maa
ronndiiBe tayre, njaari IUllmo. Necf cf o ina nyar;ioo faa sooda birgi tuuaa
ku maa sooda gollitirce.
Ina woodi nyamaande Booyoore e nde Booyataa.
Sarawuusi laamu maa banki kanyum'cn kokkata. Ko hen fuu nyamaande
ha lii , ko e hoolaare kanyllm e daliiiu nyamlotoocfo 00 jogii.
Nanngucfo nyamaande ina darii darnde ballaacf o. So necf co wallaama
ana haani ko barjoo ballud'o cf um 00 ko woocfi. E banngal nyamaande
mbarjaari lobbiri woni yoBlIde ko hanni e ko nyamlii koo. Taa en njeg
gitin njoBen nyamaale men aee.
Noonecji faggito:
No faggortee ina heewi.
- Ngesa ngooturbaaku
Ina ton gocfcfo kam tan jeyi ngesa mum, hawtaa ka fuu e gooto. Oon
necco kam tan e koreeji mum ndemndata. Ko 0 tayi fuu, wayri kanko
woni jor-galle, kanko tan jeyi, 0 hawtaa fuu e gooto. No 0 muuyii fuu
non 0 jogoortoo tayri makko. Ko 0 muuyi fuu cum 0 soonnata.
- Ngesa gollidal
Ina woodi gure cf e jom'en galleeji kawrata ngaca ngesa makka,
amma hacf ataa jicf cfo wacfude, so tawi ina waawi, ngesa mun, baka ngesa
kawtaaka kan walaa. Ngesa kawtaaka kan ko taya fuu yim'Be fuu
paminte no foti. Yimoe mbatdan dey ndaara no yptirta: yalla coonnan
ko tay fuu naa feccere naa noy ngacf ta.
Hawritoooe ina ngolla ina keoa nyamaande sanne,' ina keoa duu
ceede sanne. Dum wi'etee golle waal de ma kofertiifu.
TAYE E 'ESA
Tayre ina woodi wakkati; taa necf(io sakito sabu so to nokku bonan
nda woodi fuu daabaaji mbonnanan cf um. So daaba walaa duu, tawan
ngesa tenndi faa ina hesa bonnde.
So necfcfo ina loowa tayri mum nder beembe fuu ina baani tawa
bcembe piisaama, ngacfaama safaare mooyu e gilf!, safaare doombi, s
faare ko bonnata tayri fuu.
'Dii safaareeji ina wonnee; necfco yama faa faamana d'.
Il
YERE TA TA'RE
TINN DINIRDE LUUMO
Il
8
E
.
r---- - -
-
. . - - - - .,
.
,
,
,
,
1
1
: .
1
LEY'DE
GOUUE
: :na sooda
: t __ __ r
----
..-- -
na
Wuro
Natal /0 leyde njoodori
TINNDINIRDE LUUMO
-
-
-,
,
,
Arannde wuro fuu tewtataa naa heyde hoore mum, joonin lee duu
niyaaru waylitie.
Demoowo i jey faggaade sanne dey soonna feccere mawnde.
So nges woo fuu, tayri lobbi heDe nder muudum,
13
Noy waoata dey neooo soonna tayri mum? To neooo joooii fuu ina
haani taskoo ko yimoe njioi e nder neemaaji. So a rem ko leydi
nyaamataa maa nafortaako, soonnirtaa leydi ngonndi fuu naa a sontin.
80 non ina woodi neooo ina hanndi hakkilana nari ko faggotoo, ari
ndimu funngo. Aawitirdl cellundi woni !mi ndimu funngo.
Coggu lobbu i na haooii:
e !ari ndimu funngo;
e wakkati. Neooo hakkilana feenugol e jippagal coggu;
e nokku: ourdal coggu nder gurel e galluure maa duu hak
kunde leyoc.
Cooggu lobbu ina haooii e no luumo worri; yalla ngo luumo fayi
kalaawo, oum woni luumo ngo laamu hollaayi no cogguji njaarata.
Waylitingol :
Ko neooo taYi nder ngesa mum fUll yo naftortoooo oum. Neooo faa
hea nguure e jawdi. Ko hen fuu yo DioDe aawtirdi waylitittee so heoee.
80 taw nyaamete, holtete maa safrorte, Iw laatii fuu aan demoowo a
soonnan ko maaoa so coodaa ko goooo.
Naforagol jawdi: hennyitaare
Pinnanoo demal kesal so ana heoa faa heewa, oon woni teftoowo
heyde hoore mUI. Oon demoowo nde soonni fuu ina waoa banne kaalis
faa tawa:
ina heoa ko &oodira gollirteeoe;
ina heoa ko oamira golloooe;
ina heoa ko mawninira ugesa mum;
ina heoa kaali si danneejo kumtiruo muraad uuji mUI.
14
lobangal
beembal
mbatta
ngesa
mbatta
.-
- -
--- --
golliroe,
natal no wuro jooori
cancanyoowo '0 1
1
bayilo
Demoowo njotto oo ina waawi wi'eede keYo hoore mum, jom
hennyitaare. K anko omo nafa hoore makko, omo nafa leydi makko,
ngam omo waawi waylitidde nyemmbinoo5e mo 5ee.
15
TI MMINIRDE
Dewtere men ndee yottinii tinndini mum cn. So yiwoonde nyakaayi,
so ecen njici kumito-cen, ngolliren no dewtere men holliri n; annden ko
nges jogete jogolal lobbal so nafa; ndemen ko yaawi soodeede so ecen
nici coonnen law-Iaw, coonnen coggu lobbu, mballoowu en hennyitaade
. banngal nguure e gollitirce fuu.
16
lint by Gkiya Corpration limii. Zr

Vous aimerez peut-être aussi