Ahac Ecdl Modul1

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.
0
MIROSLAV AHAC
ECDL Expert, predava i ispitiva
(c) 2008.
AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0
Sadraj
MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije
Autorska prava
................................................................................................................................... 4
Ciljevi modula
................................................................................................................................... 5
1.1 Osnovni pojmovi
................................................................................................................................... 6
1.1.1 Hardver, softver,
..........................................................................................................................................................
IT
6
1.1.2 Vrste i tipovi
..........................................................................................................................................................
raunala
8
1.1.3 Osnovni..........................................................................................................................................................
dijelovi raunala
15
1.1.4 Performanse
..........................................................................................................................................................
raunala
17
1.1.5 Rad raunala
.......................................................................................................................................................... 18
1.2 Hardver ................................................................................................................................... 21

1.2.1 CPU - centralna
..........................................................................................................................................................
procesna jedinica
1.2.2 Memorija
..........................................................................................................................................................
Mjerenje memorije
.........................................................................................................................................................
raunala
1.2.3 Ulazni ureaji
..........................................................................................................................................................
1.2.4 Izlazni ureaji
..........................................................................................................................................................
1.2.5 Ulazno/Izlazni
..........................................................................................................................................................
ureaji
1.2.6 Ureaji za
..........................................................................................................................................................
spremanje podataka
21
22
23
25
27
29
30
1.3 Softver ................................................................................................................................... 32

1.3.1 Uvod u softver
..........................................................................................................................................................
1.3.2 Vrste softvera
..........................................................................................................................................................
1.3.3 Sistemski
..........................................................................................................................................................
softver
1.3.4 Aplikativni
..........................................................................................................................................................
softver
1.3.5 Grafiko..........................................................................................................................................................
suelje
1.3.6 Razvoj IT
..........................................................................................................................................................
projekta
32
33
34
36
39
41
1.4 Informacijske
...................................................................................................................................
mree
42
1.4.1 LAN i WAN
..........................................................................................................................................................
1.4.2 Internet ..........................................................................................................................................................
1.4.3 Intranet,..........................................................................................................................................................
Extranet
1.4.4 Telefonska
..........................................................................................................................................................
mrea u raunalstvu
42
45
47
48
1.5 Raunalo
...................................................................................................................................
u svakodnevnom ivotu
49
1.5.1 Raunala
..........................................................................................................................................................
na poslu
1.5.2 Elektroniki
..........................................................................................................................................................
svijet
49
52
1.6 Zdravlje,...................................................................................................................................
sigurnost, okoli
55
1.6.1 Ergonomija
..........................................................................................................................................................
1.6.2 Aspekt zdravlja
..........................................................................................................................................................
1.6.3 Mjere opreza
..........................................................................................................................................................
1.6.4 Okoli ..........................................................................................................................................................
55
56
57
58
1.7 Sigurnost
................................................................................................................................... 59
1.7.1 Sigurnost
..........................................................................................................................................................
informacija
1.7.2 Raunalni
..........................................................................................................................................................
virusi
59
61
1.8 Autorska...................................................................................................................................
prava
63
1.8.1 Autorska..........................................................................................................................................................
prava
1.8.2 Zakonodavtsvo
..........................................................................................................................................................
DODACI
63
65
................................................................................................................................... 66
Podsjetnik ..........................................................................................................................................................
Tipkovnica ..........................................................................................................................................................
to bi trebalo..........................................................................................................................................................
znati o disketama
Usporedba mikroprocesora
..........................................................................................................................................................
66
74
79
80
2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana
Sadraj
Operativni softveri
..........................................................................................................................................................
Najpoznatiji tipovi
..........................................................................................................................................................
datoteka
111 AKRONIMA
..........................................................................................................................................................
81
84
88
1 MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

Autorska prava
"ENIGMA" IT obrazovni centar - Pula
poduzea AHAC d.o.o. iz Zagreba, Pavletieva 15
tel/fax (01) 3092 071
Adresa centra:
Pula, Kandlerova 19
T: (052) 381 615
F: (052) 381 617
M: 098 435 954
E: miroslav.ahac@pu.t-com.hr
W: www.ahac.hr
Kako poloiti ECDL - Syllabus 4.0

MODUL 1 - Koncept informacijske tehnologije
Prirunik za pripremu polaganja ECDL ispita
Verzija 1.3
2008. Miroslav Ahac

AUTORSKA PRAVA:
Ova publikacija je zatiena od prava kopiranja 2006.-2008. Zakonom o autorskom
pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske od 2003.godine kao i svim ostalim zakonima
koji se primjenjuju u svijetu. Sadraj ove publikacije u cijelosti je zatien i autor
zadrava sva prava ukljuujui i prava preprodavanja. Niti jedan dio ovog teksta ne smije
se fotokopirati ili na bilo koji drugi nain reproducirati ili prenositi u bilo kojoj formi
(elektroniki, fotokopiranjem, snimanjem ili nekom drugom metodom) bez prethodne
pismene dozvole autora. Sadraj ovog dokumenta i informacije u njemu autor moe
mijenjati bez prethodne objave. Nije vam dozvoljeno davati ili prodavati ovu publikaciju
bilo kome drugome. Ako ste ju dobili od bilo koga tko nije www.ahac.hr upozoravamo vas
da imate piratsku kopiju. Molimo vas, kontaktirajte nas putem e-pote na info@ahac.hr i
upozorite o nastaloj situaciji.
Vei dio ove publikacije je napravljen prema osobnom iskustvu i viegodinjem radu. Ne
garantiramo da e ova publikacija odgovarati vaim potrebama, pa ni autor ni izdava ne
snose nikakve posljedice uzrokovane upotrebom ovog dokumenta, niti se smatraju
odgovornima za bilo kakvu tetu ili gubitak informacija koje mogu nastati direktno ili
indirektno koritenjem ovog dokumenta. Odreena situacija kod vas ne mora u
potpunosti odgovarati primjerima ilustriranim u ovoj publikaciji; u stvari najee te
situacije nisu iste i morat ete ih prilagoditi vaem koritenju.
TRGOVAKE OZNAKE:
Ova publikacija sadri imena proizvoda ili usluga poznatih proizvoaa. Bilo koji
trgovaki znak, naziv proizvoda ili oznaka usluge i imena su njihovo vlasnitvo i u
publikaciji su koriteni iskljuivo kao reference.
Ciljevi modula
Modul 1 - Pojmovi informacijske tehnologije (IT), trai od kandidata poznavanje
osnovnih pojmova Informacijske tehnologije (IT). Od kandidata se zahtjeva
razumijevanje grae osobnih raunala u vidu hardvera i softvera, te razumijevanje nekih
pojmova Informacijske tehnologije (IT) kao to su pohrana i pamenje podataka.
Kandidat treba razumjeti koritenje informacijskih mrea u raunalstvu te znaaj
upotrebe raunalnih aplikacija u svakodnevnom ivotu. Kandidat treba nauiti cijeniti
zdravstvene i sigurnosne aspekte, kao i aspekte koji se odnose na okoli a povezani su sa
koritenjem raunala. Kandidat, takoer, mora biti svjestan vanih sigurnosnih i pravnih
aspekata koritenja raunala.
1.1 Osnovni pojmovi

1.1.1 Hardver, softver, IT
HARDVER/SOFTVER
Pojam HARDVER odnosi se na sve fizike komponente raunala koje zaista moete
dodirnuti kao to je monitor, tipkovnica, tampa, kartice, diskete, disk ureaje, CD.
Suprotno hardveru, SOFTVER nije opipljiv. SOFTVER postoji kao velik broj ideja, pojmova
i simbola, ali SOFTVER nema fiziku grau.
Pokuajmo pomou pojma knjige razumjeti odnos izmeu HARDVERA i SOFTVERA.

Stranice knjige i tinta su njen HARDVER, dok su rijei, reenice, odlomci (slike) odnosno
cjelokupni smisao knjige SOFTVER. Raunalo bez SOFTVERA je kao i knjiga puna praznih
stranica; SOFTVER vam je potreban kako bi vae raunalo bilo korisno isto kao to su
vam potrebne rijei kako bi knjiga imala znaenje.
INFORMATIKA TEHNOLOGIJA
IT (informatika tehnologija) je openiti pojam koji se odnosi na upotrebu raunala
kao pomonog sredstva za kreiranje i rukovanje podacima informacijama. IT se odnosi
i na sva podruja upravljanja i obrade podataka posebno u velikim organizacijama
odnosno sustavima. Pri tome su raunala presudna u upravljanju informacijama pa se
raunalni odjeli unutar velikih organizacija i ustanova zovu IT odjeli, centri za
elektroniku obradu podataka, raunalni centri. Ljudi koji rade u takvim odjelima
nazivamo jednim imenom informatiarima, meutim podjela prema poslovima koje
obavljaju je daleko prikladnija. IT odjeli se najee dijele u tri podskupine; odjel
organizacije i projektiranja u kojima se nalaze programeri, organizatori i projektanti iji
posao je apliciranje podataka, odjela koji brine o radu raunala tj. operativnog softvera,
baza podataka i komunikacijske mree i na kraju pomonog osoblja koje opskrbljuje
periferne ureaje centralnog raunala trakama, papirom, odnosno obavljaju masovni
unos podataka.
DEFINICIJA II:
IT (informatika tehnologija) je termin koji obuhvaa sve forme tehnologije koje se
koriste za stvaranje, spremanje, razmjenu i upotrebu informacije u njenim razliitim
oblicima (poslovnim podacima, razgovorom, slikama, video zapisima, multimedijskim
prezentacijama i drugim formama ukljuujui i one koje jo nisu zaete. IT je prikladan

termin i za spajanje pojmova telefonija i raunalna tehnologija u jednu rije. To je
tehnologija koja se kree i esto ju nazivamo "informatikom revolucijom".
1.1.2 Vrste i tipovi raunala

Raunalo je po definiciji stroj koji se moe programirati. Dvije osnovne karakteristike
raunala su:
Raunalo se odaziva na specifian niz unaprijed definiranih postupaka

Raunalo moe izvravati unaprijed pohranjeni niz instrukcija koje nazivamo
programom.
Podjela raunala je promjenjiva veliina i ono to se danas koristi vjerojatno e se kroz

dvije tri godine promijeniti. Do sredine ezdesetih godina 20. stoljea sva raunala
svrstavala su se u kategoriju velikih raunala ili mainframe (itaj mejnfrem). Termin
mainframe odnosio se je u stvari na dvoranu u kojoj je bila smjetena centralna jedinica
(CPU) raunala. Iako pojam mainframe oznaava glavno mjesto skladitenja podataka
najee se odnosi na velika raunala i sve strunjake koji su mu podrka.
Danas se raunala dijele u etiri osnovne skupine:
MAINFRAME RAUNALA
SUPER RAUNALA
MINIRAUNALA i
MIKRORAUNALA.
MAINFRAME RAUNALA
Mainframe raunala su snana
viekorisnika raunala koja su u
mogunosti podravati rad stotina ili
tisua korisnika istovremeno. Dijele
se na mala, srednja i velika (largescale) mainframe raunala, a sama
podjela izvedena je na osnovi broja
terminala koji se na jedno
mainframe raunalo mogu prikljuiti,
od nekoliko tisua do nekoliko
desetaka tisua terminala. Velika
mainframe raunala mogu imati
nekoliko stotina megabajta glavne
memorije i diskove koji primaju
stotine gigabajta podataka. Srednja i
velika mainframe raunala koriste
manja raunala kao komunikacijska
raunala (front end processor) preko
kojih se spajaju u komunikacijsku
mreu.
SUPER RAUNALA
Sljedea kategorija su super raunala

ekstremno brza raunala koja mogu
izvesti nekoliko stotina milijardi
instrukcija u sekundi. Tipina upotreba
ovih raunala je prilikom simulacije u
istraivanju nafte kao i njenoj preradi,
graevinskim analizama, izraunavanje
kretanja fluida, fizici, kemiji,
elektronikom dizajnu, istraivanjima
na podruju nuklearne energije i
meteorologiji, animaciji i vojnoj
industriji. Dijele se u minisuper
raunala i super raunala. Prvo super
raunalo pojavilo se 1976. pod nazivom
CRAY-1 i bilo je instalirano u Los
Alamos National Laboratoriju. Vodei
dizajner ovog raunala Seymour Cray
godine 1988. predstavio je raunalo YMP s osam procesora. To, tada 20
milijuna dolara vrijedno raunalo, s
lakoom je izvodilo milijardu operacija u
sekundi. Mini-super raunalo je neto
manjih brzina nego superraunalo, ali je
daleko jeftinije.
CRAY XT3
CRAY: http://www.cray.com/
MINIRAUNALA
IBM AS400
Ova raunala pojavljuju se od kategorije malih,

srednje velikih i velikih ili supermini raunala, a
rade kao samostalne radne stanice ili kao
viekorisniki sistemi s nekoliko stotina
prikljuenih terminala. Cijena im se kree izmeu
20.000 i 250.000 dolara.
1959. godine kompanija Digital izbacuje prvo
miniraunalo poznato pod nazivom PDP-1. Kako
je kotalo deset puta manje nego sistemi tog
vremena 50 ih je ipak prodano. Tijekom godina
stvarane su nove i nove verzije tog raunala da
bi svoj najvei uspjeh kompanija postigla s
modelom PDP-11. Seriju PDP nasljeuje 1977.
serija VAX mini raunala. Nedugo zatim Data
General i Hewlett-Packard predstavljaju svoja
mini raunala. Kako se velika mikro raunala i
mali mainframe sistemi po cijeni i
performansama pribliavaju tradicionalnim
miniraunalima, termin mini dobiva sve manje
znaenja. Meutim, ova terminoloka podjela
moe da se razlikuje ovisno iz kojeg je kuta
gledate. Tako najvee mini raunalo spada u
kategoriji "super " raunala dok najmanje
10
raunalo iz kategorije velikih sistema ne vrijedi ni

spomena.
MIKRORAUNALA
Vrsta raunala koja za
centralnu procesnu jedinicu
koriste mikroprocesor.
Sinonim za osobno
raunalo ili Personal
Computer. Po
funkcionalnosti slina su
velikim raunalima
meutim opsluuje samo
jednog korisnika. U
terminologiji i mnogim
rjenicima PC su sva
raunala koja su
prilagoena IBM PC i PS/2
standardima. Koriste se kod
kue ili u uredima kao
samostalna raunala, radne
stanice ili u lokalnoj mrei
kao serveri (opsluivai)
datotekama. Dodamo li mu
modem, PC tada postaje
terminal za vanjski svijet i
u mogunosti je primati
informacije i s drugih tisue
kilometara udaljenih
raunala.
Najdominantnije podruje
koritenja im je kao
raunala za jednog
korisnika pod Windows,
Unix, Linux, MacOS ili
nekim drugim operativnim
sustavom.
IBM KOMPATIBILNO OSOBNO RAUNALO
Podijelit ih moemo na:
raunala standardne veliine ili stolna,

prenosiva raunala ili portable i
PDA ili osobni digitalni pomonik
Pod pojmom stolna raunala podrazumijevaju se sva raunala koja su tea od 5 kg i koja
su, ovisno o veliini kuita, smjetena najee na radnom stolu (poloeno kuite) ili
zbog visine kuita, na podu (uspravno kuite).
Prenosiva raunala u odnosu na stolne modele imaju odreena ogranienja mogunosti
proirenja kao i kapaciteta diska, ali ne zaostaju mnogo za raunalima standardne
veliine. Dijelimo ih na:
laptop,
notebook i
11
palmtop.
Laptop
Notebook
PDA
Laptop raunala su mala prenosiva raunala koja mogu raditi na baterije kao i na struju.
Za prikazivanje slike koriste specijalni LCD ekran koji ne troi mnogo struje. Noviji termin
je notebook, a oznaava VRLO malo laptop raunalo. Ova su raunala danas sve
popularnija kod trgovakih putnika odnosno osoba koje dre predavanja. Kako su po
cijeni daleko skuplji od, po kapacitetu, istog raunala standardne veliine danas su
dostigli snagu stolnih raunala. Palmtop raunala su jo manja od notebook i stanu na
dlan ruke pa su po tome i dobila naziv (eng. palm = dlan).
Trite osobnih raunala je veoma aroliko s cijenama od 300 do 10.000 . "Veliina"
raunala bazira se na veliini memorije i kapacitetu diska, dok se brzina raunala mjeri
prema brzini mikroprocesora (CPU) koji ga pokree. Vizualna kvaliteta bazirana je na
rezoluciji ekrana i tampaa. Vie povijesnih informacija o PC-u nai ete u poglavlju
POVIJEST RAUNALA, a o budunosti osobnih raunala na web stranicama www.pc.com
ili www.intel.com .
Razlika izmeu PC-a i Macintosha

Macintosh raunalo je popularni model raunala koji je kreirala kompanija Apple
Computer, stvorena davne 1976. godine. Kroz cijelu povijest osobnih raunala Apple je
bio vjeiti inovator. injenica je da se veina analitiara slae u tome kako se cijela
evolucija osobnog raunala moe promatrati kao hvatanje koraka sa Apple Macintoshom.
Da bi to potkrijepili injenicama treba spomenuti elementa napredne tehnologije koje je
Apple prvi primijenio na raunalima. Appleove inovacije ukljuuju slijedea tehnoloka
rjeenja:
Grafiko suelje (GUI). Prvi puta je predstavljeno godine 1983. na raunalu pod
nazivom Lisa. Mnoge komponente Macintoshovog grafikog suelja de facto su
postale standard i nale su se i u drugim operativnim sustavima kao na primjer
Microsoft Windoswsima, OS/2 ili Linuxu.
Boja. Raunalo Apple II predstavljeno 1977. godine bilo je prvo raunalo koje je
ponudilo monitore u boji.
Ugraeni elementi za rad u mrei. 1985. godine Apple je predstavio novu verziju
Macintosh raunala s ugraenom podrkom za rad u mrei pod nazivom LocalTalk.
Proirenja po principu Utakni&Radi (Plug&Play). Godine 1987. Mac II je
predstavio novi proireni bus pod imenom NuBus. Ovaj bus omoguio je
dodavanje ureaja i kartica kao i podeavanje zajedno sa softverom.
QuickTime. 1991. Apple predstavlja vie-bazni standard za video, zvuk i druge
multimedijske aplikacije.
Integrirana televizija. 1993. godine Apple je predstavio Macintosh TV, prvo
raunalo s ugraenom televizijom i stereo CD ureajem.
12
RISC. 1994. godine Apple predstavlja PowerMac raunalo bazirano na PowerPC

RISC mikroprocesoru.
APPLE.Mac je raunalo, ali nije osobno

raunalo (PC). Pojam osobno raunalo
se koristi za sva raunala koja su
kompatibilna tradicionalnoj IBM PC
specifikaciji. APPLE.Mac raunalo za
svoj rad koristi drugaiji operativni
sustav i zahtjeva posebne verzije
aplikativnih programa kao to su
programi za obradu teksta ili
proraunske tablice. ak i hardverski
dodaci se moraju prilagoavati kako bi
ih se moglo spojiti na Apple.Mac
raunalo. U ranim danima injenica koja
je stvarno razdvajala Macintosh
raunala od kompatibilnih IBM PC-a
bila je takozvano grafiko suelje (GUIGraphical User Interface). Prevedeno na
jednostavan hrvatski, GUI je nain rada
u kome se korisno upotrijebljeni
elementi nazvani prozori, ikone i mi
kako bi i poetnicima u radu s
raunalom olakali njegovo koritenje.
Umjesto uenja sloenih skupova
naredbi (koje ste morali znati ukoliko
ste osamdesetih godina prolog stoljea
eljeli raditi s PC-om) u GUI okruenju
bilo je dovoljno pozicionirati se na
odreenu naredbu sa izbornika naredbi i
kliknuti gumbom mia.
Osim toga, grafiko suelje ugraeno je u operativne sustave. Drugim rijeima sve
aplikacije koje se izvode na Macintosh raunalu imaju slino korisniko suelje. Jednom
kada korisnik naui rad s odreenom aplikacijom, on ili ona moi e relativno brzo nauiti
nove aplikacije. Uspjeh Macintoshovog GUI-a najavio je novu eru aplikacija i operativnih
sustava baziranih na grafikom suelju. Microsoft je za Windows suelje kopiralo veinu
svojstava s Apple.Maca.
Razlika izmeu PC-a i Macintosh raunala danas se je smanjila. Razlog je Microsoftova
kupovina udjela u kompaniji Apple. Vie informaciji o Apple.Mac raunalima nai ete na
web stranici www.apple.com .
Razlike u odnosu na kapacitet, brzinu, cijenu i uobiajene korisnike

Mainframe raunala
KAPACITET:
BRZINA:
CIJENA:
KORISNICI:
Snana raunala na koja se mogu povezati i velik broj osobnih raunala

putem mree
Mnogo bra od osobnih raunala i koriste se za obrada velike koliine
podataka kao to su plae, porezi, proizvodnja, rezervacija avionskih
karata
Vrlo skupa raunala koja si mogu priutiti samo velike kompanije
Velike kompanije ukljuujui banke, financijske institucije drave i drugi
13
Osobna raunala - PC
KAPACITET:
BRZINA:
CIJENA:
KORISNICI:
veliki kapacitet diskova u kombinaciji sa radnom memorijom (RAM)

Brza. Mjerna jedinica su GHz (gigaherci)
Sve jeftinija
Kod kue te za vee i manje privatne tvrtke. Obrazovanje, lijenici. Gotovo
svatko danas bi trebao znati rukovati raunalom.
Umreena osobna raunala

KAPACITET:
BRZINA:
CIJENA:
KORISNICI:
Veliki kapacitet diskova u kombinaciji sa radnom memorijom (RAM)

Brza. Mjerna jedinica su GHz (gigaherci)
Sve jeftinija. Zahtijevaju kao dodatak mrenu karticu radi povezivanja na
mreu raunala.
Zbog jednostavnosti umreavanja svatko moe umreiti osobna raunala.
Laptop i notebook raunala

KAPACITET:
BRZINA:
CIJENA:
KORISNICI:
Veliki kapacitet diskova u kombinaciji sa radnom memorijom (RAM). esto

slabijeg kapaciteta nego osobno raunalo iste cijene kotanja
Brza. Mjerna jedinica su GHz (gigaherci). U odnosu na cijenu PC-a brzina
im je neto manja.
Zbog veliine komponenti koje se ugrauju u laptop raunala, a koje
moraju biti vrlo male i cijena je adekvatno tome vea.
Poslovni ljudi, ljudi koji putuju, korisnici u podruju obrazovanja.
Palmtop
KAPACITET:
BRZINA:
CIJENA:
KORISNICI:
Puno manji kapacitet u usporedbi s osobnim raunalom

Manja u odnosu na PC osim ako ne elite platiti vie
U relativnom odnosu prema osobnom raunalu, skuplja
Poslovni ljudi.
PDA (Personal Digital Assistent)

KAPACITET:
BRZINA:
CIJENA:
KORISNICI:
Mnogo manjeg kapaciteta u usporedbi s osobnim raunalom

Mnogo manja u usporedbi s osobnim raunalom ukoliko ne elite platiti
vie
U relativnom odnosu prema osobnom raunalu, skuplja
Poslovni ljudi.
UMREENA RAUNALA
Umreavanje raunala omoguuje spajanje dva ili vie raunala zajedno. To omoguava
dijeljenje podataka meu raunalima to znai da jedno raunalo unutar mree moe
pristupiti podacima pohranjenim na drugom raunalu. Isto tako umreena raunala
mogu dijeliti i druge resurse kao to su pisai, CD/DVD ureaji pa ak i floppy ureaj.
Dakle umjesto da svako raunalo unutar mree posjeduje svoj pisa koji je direktno
spojen na raunalo mogue je jedan pisa dijeliti sa svim umreenim raunalima. U
nedavnoj prolosti postavljanje mree bio je sloen zadatak i mogli su ga obaviti samo
kvalificirani profesionalci. Danas, veina ljudi sa dobrim znanjem operativnog sustava
moe instalirati i podesiti mreu baziranu na odreenom operativnom softveru. Naravno
14
ako elimo dobiti najbolje od mree u terminima performansi i zatite postavljanje mree
i dalje zahtjeva kvalificirano tehniko osoblje s iskustvom.
"GLUPI" i "PAMETNI" TERMINALI

Openito kazano terminal je kombinacija tipkovnice i monitora. To je ureaj koji vam
omoguuje komuniciranje s raunalom. Dijelimo ih na:
"pametne" terminale, koji su u stvari samostalni ureaj koji imaju osnovnu memoriju i
centralnu procesnu jedinicu i
"glupe" terminale, koji nemaju mogunosti obrade informacija i u potpunosti ovise o
procesoru raunala.
Ako govorimo o kategoriji umreenih raunala tada terminal moe biti osobno raunalo ili
radna stanica povezana na mainframe raunalo. U tom sluaju osobno raunalo zahtjeva
pokretanje specijalnog softver koji izvodi emulaciju terminala i ini da mainframe
raunalo misli kako se radi o terminalu, a ne osobnom raunalu.
15
1.1.3 Osnovni dijelovi raunala

Sistemska jedinica
Kuite je dio vaeg raunala to udomljuje razne
komponente vaeg raunala. U poecima bilo su to obine
be kutije no danas ih moete nai u velikom broju razliitih
boja, dizajna i materijala. Mnoga kuita danas imaju
prozore od prozirne plastike kako bi ste vidjeli to se sve
unutra nalazi. Neon i LED svjetiljke u bojama takoer se
ugrauju u kuita kako bi ste dobili dodatne efekte.
Preporuuje se izbor vrstih, velikih kuita sa dovoljno
prostora za nadogradnju.
Matina ploa
Matina ploa je onaj dio unutar kuita
raunala na koju je sve spojeno.
Prednost je imati matinu plou visoke
kvalitete, koja se moe proiriti i
jednostavno podeavati. Mnogo je
odlinih proizvoaa matinih ploa u
svijetu kao to su: Abit, Asus, Soyo,
MSI, Biostar, Giga Byte & Iwill.
Centralna procesna jedinica (CPU)
Ovaj ugraeni ip je osnovni "stroj" osobnog raunala. Naziva

se mikroprocesor. On odreuje kako e brzo raunalo izvoditi
postavljene zadatke. Najvei proizvoai mikroprocesora su
Intel i AMD. Oba proizvoaa su odlina jedino AMD procesori
su jeftiniji kada se promatra odnos izmeu brzine procesora i
cijene.
Memorija (RAM)
16
RAM moduli ugrauju se na matinu plou i

privremeno uvaju podatke trenutno aktivne
aplikacije. Preporuljivo je imati minimalnu
koliinu memorije od 256 Mb. Manja koliina RAM
memorije moe znatno usporiti rad raunala.
Dogradnja memorije na raunalo nije veliki
troak, a veina matinih ploa danas zna
upravljati sa memorijom od 512 Mb pa sve do
3Gb. Najbolja je DDR RAM memorija koja radi
dvostruko bre od uobiajenih memorija.
ROM BIOS
Za razliku od ovih postoje i memorijski ipovi koji uvaju sadraj
u sebi permanentno, a koriste se za potrebe unutarnje kontrole, a
ne za podatke korisnika. Poznati su pod nazivom ROM-Read Only
Memory, PROM-Programmable Read Only Memory, EPROMErasable Programmable Read Only Memory. ROM-BIOS je
memorijski ip koji permanentno sadri instrukcije startanja
raunala kao i podatke o tome kako koristiti disk i memoriju
raunala. sadraj mu se stavlja u samoj tvornici i nije ga mogue
promijeniti. Najee se koristi za uvanje kodova i programa koji
su nepromjenjivi.
Upotrebljavaju se u kalkulatorima, raunalima za igre i laserskim pisaima. Koriste se i u
laptop raunalima za uvanje operativnog sustava kao i aplikacijskih programa. Naravno,
ukoliko doe do promjene na nekom od programa ROM ip se mora zamijeniti novim. Za
razliku od ROM ipa, PROM ip moe programirati odnosno napuniti sam korisnik. I
EPROM ip je jedna vrsta ponovo upotrebljivog PROM ipa. EPROM ip uva podatak u
sebi, a brie ga iz sebe osvjetljavanjem pomou ultravioletnog svijetla.
SERIJSKI PORT
Serijski port (SERIAL PORT) je
utino mjesto na stranjoj
strani sistemske jedinici koje
vam omoguuje prikljuivanje
dodatnih ureaja na raunalo,
na primjer modem. Uobiajene
oznake ovog porta je COM1 ili
COM2.
17
1.1.4 Performanse raunala

Mnogo elemenata utie na poveanje performansi raunala. To su prije svega: brzina
CPU, veliina RAM memorije, brzina rada vrstog diska, slobodan prostor na disku,
fragmentacija datoteka kao i koliina aplikacija koje se istovremeno izvode.
Brzina sata CPU-a: Najznaajniji parametar mikroprocesora je njegova brzina tj. koliko
instrukcija izvede. Mjeri se u megahercima (MHz). Originalno raunalo IBM PC radilo je
na 4,77MHz dok dananje rade na brzinama veim od 2000MHz. to je vei broj MHz to
je raunalo bre.
Veliina RAM memorije: Pravilo je to vie imate memorije to e vam se initi kako
raunalo bre radi. Operativni softver Windows veoma mnogo u svom radu koristi vrsti
disk pa je logian zakljuak da to bre vrsti disk radi to e i raunalo biti bre.
Brzina rada vrstog diska: vrsti diskovi se mjere prema brzini pristupa podacima, a
mjerna jedinica je milisekunda. to je manji broj to e vrsti disk bre spremiti odnosno
proitati podatke. Veliina vrstih diskova se stalno poveava sa svakim novim izdanjem.
Kapacitet im se mjeri u gigabajtima (GB).
Slobodan prostor na vrstom disku: Da bi ste izvukli najvie iz vaeg raunala pod
Windows operativnim sustavom osim brzog diska morate imati i velike diskove sa mnogo
prostora za troenje. Razlog tome je to Windowsi stalno premjetaju podatke izmeu
vrstog diska i RAM memorije pri emu Windowsi kreiraju gomile privremenih datoteka
koje koriste za upravljanje programima.
Fragmentacija datoteka: Meu mnogim uslunim programima Windowsa nalazi se i
program za defragmentaciju. Izvoenje ovog programa svakih dva do tri mjeseca
znaajno e te ubrzati procese na svom raunalu. Kada raunalo koristite due vrijeme i
kreirate odnosno aurirate odreene datoteke iste e se razlomiti u odvojene dijelove
porazbacane po cijelom disku. Zato izvoenje programa defragmentacije ini da e se svi
dijelovi razlomljenih datoteka ponovno spojiti u jedan niz.
Razmiljanje o izvoenje vie programa odjednom: Windowsi su sustav koji obavlja
vie zadataka to znai da mogu izvoditi nekoliko aplikacija istovremeno. No to drugim
rijeima znai to vie programa radi istovremeno to e sporije raditi svaki od njih.
Naravno da to ovisi i o tome to rade pokrenuti programi. Ako na primjer ureujete
veliku sliku u bojama raunalu e trebati mnogo vremena centralne procesne jedinice.
18
1.1.5 Rad raunala

Mnogi informatiki termini upotrebljavaju se gotovo na svim tipovima raunala od velikih
raunala do mikroraunala. Sedam osnovnih pojmova sloene informatike terminologije
potrebnih za razumijevanje rada raunala su:
ulaz,
izlaz,
memorija,
pohranjivanje,
obrada,
podatak i
program.
Openito kazano raunalo je stroj opih namjena koji obrauje podatke prema
instrukcijama pohranjenim unutar njega. Instrukcije ili naredbe mogu biti pospremljene
privremeno odnosno stalno. Raunalo i sva oprema prikljuena na njega (monitor,
tipkovnica, mi) naziva se hardver. Instrukcije koje kau raunalu to da radi naziva se
softver, a skup instrukcija koje izvode odreeni zadatak (task) naziva se program. U
radu, raunalo je istovremeno i hardver i softver. Jedan bez drugoga su beskorisni, a to
je jo vano naglasiti svaki od njih upravlja onim drugim. Nerazdvojivi u radu, to dvoje
se ipak razlikuju. Hardver je mjesto spremanja podataka kao i njihovog prijenosa
dok je softver svijet logike i jezika.
to mu je vea memorija i to mu disk moe primiti vie podataka to i vie poslova moe
obaviti. Uz to i brzina memorije kao i brzina prijenosa podataka na ili s diska kao i brzina
izvoenje instrukcija izmeu njih i CPU-a obavit e posao daleko bre. Problemi koji se
korisniku mogu javiti, a tiu se hardvera, odnose se na veliinu datoteka, spremita
podataka koje e kreirati, ali i o broju prikljuenih korisnika. Hardver uvijek mue isti
problemi pri obradi podataka. Kolika koliina podataka je u pitanju i kako ih brzo
obraditi?
S druge strane je softver koji je mnogo tee objasniti. Nije dovoljno samo kazati kako su
to instrukcije predane raunalu. Softver su i programi koji moraju ispravno obaviti
poslove neke male firme ili velike dravne institucije ili banke. Kako i malo poduzee
moe imati sloene poslove to su problemi koji se pred softver postavljaju daleko
sloeniji. Pomou softvera potrebno je obraditi i one najdosadnije detalje stalno
promjenjivog poslovanja. Iz ovoga moete zakljuiti kao je daleko tee analizirati,
dizajnirati i razviti softver nego izabrati hardver. Dvije osnovne kategorije softvera su:
sistemski softver i
aplikativni softver.
Sistemski softver je izgraen od velikog broja kontrolnih programa u koje ukljuujemo i
operativni sustav, komunikacijske programe te programe za upravljanjem bazama
podataka. Aplikacijski programi su oni programi kojima se za potrebe korisnika vre
razne obrade podataka. Programi za plae ili skladita, kao i programi za obradu teksta
spadaju u kategoriju aplikativnog softver.
TO RADI RAUNALO
Instrukcije iz programa u osnovi nareuju raunalu uitavanje podataka, obradu i
vraanje obraenih podataka.
Uitavanje podataka
19
Na osnovi instrukcije, raunalo oitava podatak u glavnu memoriju ili RAM s neke
periferne jedinice prikljuene na njega kao na primjer terminala, diska, trake ili podatak
dobiva putem telefonske linije. Ovo nazivamo ulaz. Nakon to se podatak obradi u
glavnoj memoriji, raunalo alje kopiju rezultata iz glavne memorije na neku od
perifernih jedinica. Ovo nazivamo izlaz. to raunalo ima vie memorije to vie
programa i podataka moe obraivati u isto vrijeme. Stavljanjem kopije obraenog
podatka na magnetski disk ili traku, raunalo trajno sprema podatak. Ovisno o vaim
potrebama trajno pospremljen podatak moete oitavati kada god to zaelite. Slanjem
obraenog podatka samo na monitor i iskljuivanjem raunala obraeni podatak se
prilikom startanja raunala vie nee pojaviti. Razlog je to monitor nije jedinica za
trajno spremanje podataka.
Obrada podataka
Jednom uneseni podatak u memoriju raunala obrauje se pomou tri osnovna procesa:
(1) zbrajanja,
(2) usporeivanja i
(3) kopiranja.
Na taj nain ostvareni su svi naini obrade podataka. Na primjer, baza podataka ili
jednostavnije tablica se razvrstava tako to se dva retka tablice usporede (2) i zatim se
redak s manjom vrijednou premjeta ispred retka s veom vrijednou. Traimo li na
primjer odreenog kupca po njegovom matinom broju iz tablice odnosno baze podataka
koja sadri vie tisua redaka, raunalo e izvriti usporeivanje(2) zadanog matinog
broja kupca sa svakim matinim brojem iz baze podataka/tablice dok ne pronae onaj
broj koji odgovara naem zahtjevu. elimo li dobiti podatak o tome koliko je tijekom
mjesec dana dolo gostiju iz odreene zemlje (na primjer FRANCUSKA), raunalo e
morati usporediti svaki slog baze podataka odnosno tablice s pojmom "FRANCUSKA" i
dodavati(1) u polje "UKUPNO" koliinu iz retka koji je pronaao. Kod obrade teksta,
dodavanje odnosno brisanje teksta ostvaruje se metodom kopiranja(3) znakova s jednog
na drugo mjesto.
Memorija raunala
Radno podruje raunala sastavljeno je od manjeg ili veeg broja RAM ipova. Pojam
memorije ne brkajte s pojmom CPU (centralna procesna jedinica). CPU, memorija i CPU
sat zajedno ine "make up" raunala, dok je za kompletno raunalo potrebno dodati jo i
kontrolne jedinice, ulazno/izlazne jedinice, jedinice za spremanje podataka i operativni
sustav.
Memorija je vaan dio raunala jer odreuje veliinu i broj programa koji e se izvoditi, a
isto tako odreuje i koliinu podataka koja se moe istovremeno obraditi. Zamislite si
memoriju kao veliku ahovsku plou gdje svaki kvadrat predstavlja jedan nekog podatka
ili instrukcije. Svaki od kvadratia ima adresu, broj. Na taj nain se sa svakim znakom
unutar kvadratia moe rukovati neovisno o ostalim kvadratiima. Zbog toga raunalo
lomi dijelove programa u gomile instrukcija, a slogove podataka u polja, iako su na
diskovima ili trakama memorirani kao veliki blokovi podataka. Bitno je upamtiti i ovo,
memorija ne pamti nita kada se raunalo iskljui iz struje. Zbog toga je podatke
potrebno spremiti prije nego prekidate rad s programom. Iako postoje memorijski ipovi
iji sadraj ostaje trajno memoriran nije ih mogue koristiti za memoriranje podataka
korisnika.
Program
20
Ono to raunalo ini raunalom je njegova sposobnost pozivanja instrukcija u samo

raunalo koje potom izvrava onako kako slijede. Taj pojam poznat je pod nazivom
koncept spremljenog programa i poznat je jo iz poetaka razvoja raunala. Prije nego se
podaci ponu obraivati, u memoriju raunala se kopiraju instrukcije-program s diska
ili diskete ili trake, a centralnoj procesnoj jedinici se nareuje da krene do prve
instrukcije u programu i da ga pokrene. CPU ili procesor kopira prvu instrukciju iz
memorije u svoju kontrolnu jedinicu i usporeuje ju sa svojim setom ugraenih
instrukcija. Ako je instrukcija ispravna, centralna procesna jedinica je alje od sebe. Ako
je instrukcija neispravna doi e do nenormalnog prekida programa. Procesor izvodi
instrukcije jednu po jednu sve dok ne naie na instrukciju grananja koja ga upuuje na
neko novo mjesto u programu. CPU je u mogunosti izvesti nekoliko milijuna instrukcija
u jednoj sekundi. to je raunalo bre, operacije se mogu i preklapati to znai dok jedan
program eka na korisnika da unese podatak, kontrolni program odnosno operativni
sustav moe usmjeriti raunalo na obradu podatka iz nekog drugog programa. Velika
raunala su dizajnira na nain kojim je i ulazu i izlazu dozvoljeno pojavljivanje zajedno s
obradom. Prevedeno na jezik korisnika to bi znailo sljedee, dok se jednom korisniku
obrauju podaci, podaci sljedeeg korisnika mogu se prenijeti u raunalo. Ni svjesni niste
dok traite neki podatak kako raunalo diskretno obavlja stotine tisua koraka kako bi
izveo po vama sasvim jednostavan zadatak. Raunalo poneki puta mora izvesti nekoliko
stotina milijuna instrukcija kako bi vam traeni podatak ispisao na ekranu.
21
1.2 Hardver
1.2.1 CPU - centralna procesna jedinica
CPU - MIKROPROCESOR
Mikroprocesor je najvaniji element osobnog raunala. Mogli bismo ga nazvati
mozgom raunala. Jer sve to ini raunalo nadgleda mikroprocesor. Dvije osnovne
komponente mikroprocesora su:
Aritmetiko-logika jedinica koja izvodi aritmetike i logike operacije i
Kontrolna jedinica koja izvlai instrukcije iz memorije, prevodi ih i izvodi
pozivajui prema potrebi aritmetiko-logiku jedinicu.
Najznaajniji parametar mikroprocesora je njegova brzina tj. koliko

instrukcija izvede u jednoj sekundi. Naziva se brzina sata ili takt
sata a prema definiciji je najmanja jedinica vremena koju
prepoznaje neki ureaj. Mjeri se u megahercima (GHz) to odgovara
broju od milijardu taktova u sekundi. Svaka instrukcija raunala
zahtjeva fiksni broj taktova pa brzina sata dakle odreuju koliko e
instrukcija u jednoj sekundi mikroprocesor izvesti. Svako raunalo
dakle ima unutarnji sat koji regulira takt izvoenja i sinkronizacije
razliitih komponenti raunala, a kako mikroprocesor zahtjeva fiksni
broj taktova sata kako bi izveo svaku pojedinu instrukciju, to
drugim rijeima znai to je bri sat taktova to e mikroprocesor
izvesti vie instrukcija u sekundi.
Ako glavni sistemski sat raunala radi na 900MHz, to znai da izvrava 900 milijuna
taktova sata u sekundi. Kako dananji mikroprocesori rade mnogo bre (i do 3GHz) to
znai da mikroprocesor moe izvoditi nekoliko instrukcija u jednom taktu sata.
Drugi bitan imbenik u odreivanju snage mikroprocesora je "irina podatka" to jest broj
bitova s kojima u jedinici vremena moe rukovati mikroprocesor. Meutim, za dobre
performanse raunala, odgovorni si jo i brzina diskova, memorija raunala, brzina
kanala, te da li se radi o 8-bitnom, 16-bitnom ili 32-bitnom mikroprocesoru, kao i koji je
operativni sistem instaliran na raunalu. Sve to zajedno ini ukupnu kvalitetu jednog
osobnog raunala.
Ukoliko elite vidjeti usporedne podatke za pojedine mikroprocesore pogledajte temu
Usporedba mikroprocesora. 80
Intel: http://www.intel.com
AMD: Http://www.amd.com
22
1.2.2 Memorija
Memorija raunala je mjesto za smjetanje podataka koje posao pohranjivanja obavlja
veoma brzo iz razloga to je direktno povezana na mikroprocesor. Za razumijevanje rada
raunala potrebno je razumjeti pojam memorije jer ete samo tako lake upravljati
njome. Memoriju raunala dijelimo na:
unutarnju ili privremenu i
vanjsku ili trajnu.
RAM memorija
Privremena memorija (RAM-Random Access Memory) iz
koje se sve brie onog trenutka kada raunalo ugasimo.
RAM ip spada u kategoriju privremene memorije. On
pamti informaciju onoliko dugo koliko je raunalu potrebna
ta informacija, a kada mu odreeni podatak vie nije
potreban raunalo e ga samo brisati iz memorije. Da bi
sve postalo jo malo kompliciranije RAM se isporuuje u
dvije varijante. Dinamiki RAM ili skraeno DRAM, koji je
relativno jeftin i najei je tip RAM memoriji koji se koristi
u dananjim raunalima.
Drugi tip je statiki RAM ili SRAM koji je slian DRAM-u ali je bri. Najee ga se
ugrauje u raunala kao "cache" memoriju koju CPU koristi za privremeno memoriranje i
to u sluajevima kada bi DRAM memorija usporila rad.
Pod trajnom memorijom raunala podrazumijevaju se svi magnetski i optiki mediji kao
to su vrsti disk, disketa, CD-ROM i magnetska traka. Ono to je bitno upamtiti kod ove
vrste memorije je to da je podatak, zapisan na njima, trajno memoriran i tu ostaje nakon
to raunalo ugasimo. Vie informacija o trajnoj memoriji dobit ete u poglavlju pod
nazivom DISKOVI.
ROM memorija
Za razliku od ovih postoje i memorijski ipovi koji uvaju sadraj u sebi permanentno, a
koriste se za potrebe unutarnje kontrole, a ne za podatke korisnika. Poznati su pod
nazivom ROM-Read Only Memory, PROM-Programmable Read Only Memory, EPROM-E
rasable Programmable Read Only Memory. ROM je memorijski ip koji permanentno
sadri instrukcije startanja raunala kao i podatke o tome kako koristiti disk i memoriju
raunala. Najpoznatiji tip ROM ipa je ROM-BIOS koji sadri softver samo za itanje.
Sadraj mu se stavlja u samoj tvornici i nije ga mogue promijeniti. Najee se koristi
za uvanje kodova i programa koji su nepromjenjivi. Upotrebljavaju se u kalkulatorima,
raunalima za igre i laserskim pisaima, ali nalaze se u mrenim karticama ali i video
kartice sadre ROM ipove. Koriste se i u laptop raunalima za uvanje operativnog
sustava kao i aplikacijskih programa. Naravno, ukoliko doe do promjene na nekom od
programa ROM ip se mora zamijeniti novim.
Za razliku od ROM ipa, PROM ip moe programirati odnosno napuniti sam korisnik. I
EPROM ip je jedna vrsta ponovo upotrebljivog PROM ipa. EPROM ip uva podatak u
sebi, a brie ga iz sebe osvjetljavanjem pomou ultravioletnog svijetla.
ROM-BIOS ip
Read Only Memory Basic Input Output System ili skraeno ROM-BIOS, je ip smjeten
na matinoj ploi raunala. U njemu se nalazi zapisan program koji izvrava razliite
23
poslove. Kada ukljuite raunalo ROM-BIOS program izvodi samo-dijagnostiku provjeru

rada raunala. Nakon toga taj isti program puni operativni softver sa vrstog diska u RAM
memoriju raunala.
Flash BIOS
Veina novijih osobnih raunala danas ima flash BIOS ipove to znai da se podaci u
BIOS zapisuju i flash memorijski ip koji se moe po potrebi dopuniti novim programom.
VIDEO ili GRAFIKA MEMORIJA

Slika koju vidite na ekranu napravljena je od milijuna tokica koje su, za raunalo
podatak, a te podatke treba negdje spremiti. Slika na ekranu uva se u posebnim
memorijskim ipovima koji se nazivaju video memorijski ipovi. Ti ipovi smjeteni su na
posebne video kartice i uglavnom dolaze u veliinama od 64MB do 256MB.
1.2.2.1
Memorija
Mjerenje memorije raunala
Raunalo koristi "kod", strojni jezik koji poznaje samo dva broja: 0 i 1. Razliite
kombinacije nula i jedinica formiraju binarne brojeve koji stvaraju instrukcije za ipove i
mikroprocesore, a koji imaju funkciju upravljanja ureajima kao to su raunala, pisai,
diskovi i drugim. Svaka jedinica i nula sadrana u binarnom kodu naziva se BIT. To je
skraenica od binarni znak (binary digit). Kao to mu i samo ime kae bit prikazuje jedan
znak u binarnom sustavu i predstavlja najmanju jedinicu informacije koja se koristi
prilikom raunanja. Niz od osam bitova predstavlja BYTE to je ujedno i mjerna jedinica
za raunalo. Byte moe drati ekvivalent od jednog znaka: na primjer slovo A, broj 7,
zarez,i usklinik i druge znakove. Iz razloga to je byte jako mala jedinica uobiajena
mjera za sve vrste memorije raunala je tisuu bajtova, kilobyte ili KB (tonije 1024
byteova). Milijun bajtova je megabyte ili MB (tonije 1024KB), a milijarda bajtova je
gigabyte ili skraeno GB to iznosi 1024MB.
Da bi ste razumjeli tu mjeru kazat emo da je datoteka od 1000 rijei koju bi ste
spremili na raunalo uz pomo programa za obradu teksta bila veliine 20Kb dok bi slika
cijelog ekrana spremljena na raunalo kao datoteka bila veliine 300KB.
Jedinica
b
B
KB
MB
GB
TB
Kapacitet memorije
Oznaava
Opis
bit
jedan binarni znak, 0 ili 1
byte
niz od 8 bitova
Kilobyte
1024 byte-ova
Megabyte
oko milijun byte-ova
Gigabyte
oko milijardu byte-ova
terabyte
oko trilijun byte-ova
Na diskovima se nalaze pohranjeni programi i podaci u datotekama (eng. FILE) koje se

pak spremaju u mape (eng. FOLDERS). Postoje razliite vrste datoteka. Jedna vrsta su
datoteke u kojima se nalaze podaci i informacije koje ste vi kreirali dok su druge one
koje su kreirane prilikom instaliranja operativnog softvera odnosno aplikacija.
24
Drugi pojam koji je ovdje spomenut su mape, folderi ili direktoriji koji se koriste za
odreenu skupinu datoteka sa slinom temom. Na primjer moete imati mapu pod
nazivom "SLIKE" u koju ete spremati slike sa vaih putovanja ili mapu "PISMA" u kojoj
ete uvati svu korespondenciju sa vaim klijentima. Mape mogu sadravati i druge
mape koje se nazivaju podmape, a slue kako bi jo bolje podijelili datoteke. Mapa
najvieg nivoa naziva se korijenska mapa (eng. ROOT). Za prikaz hijerarhije mapa
koristi se dijagram toka.
25
1.2.3 Ulazni ureaji

TIPKOVNICA
Tipkovnica je osnovni ureaj za unos podataka u raunalo. Pomou tipkovnice unosimo
slova, brojke i znakove u raunalo. U osnovi to je standardna pisaa maina. Sva slova
su na uobiajenim mjestima, a brojevi od 1 do 0 nalaze se smjeteni na gornjem redu.
Tipkovnica se je u svom izgledu veoma malo mijenjala. U biti, najznaajnije promjene
odnosile su se prirodni razvoj kao to je dodavanje tipki radi osiguravanja dodatnih
funkcija. Najpoznatije tipkovnice su:
101-tipka Enhanced
104-tipke Windows
82-tipke Apple standardna
108-tipki Apple Extended
Prenosiva raunala kao na primjer laptop raunala esto imaju korisnike tipkovnice koje
sadre malo drugaiji raspored tipki od standardne tipkovnice. Takoer, mnogi
proizvoai raunala dodaju posebne tipke na standardni izgled tipkovnice. Uobiajena
tipkovnica ima 4 osnovna seta tipki:
Tipke pisaeg stroja
Numeriku tipkovnicu
Funkcijske tipke
Kontrolne tipke
Trenutna pozicija na ekranu oznaena je kursorom, malom treperavom linijom ili
pravokutnikom koji se kree po ekranu unosom teksta ili pritiskom na kursor tipke i koji
je povezna toka izmeu korisnika i podataka koji se unose.
Ukoliko drimo jednu tipku stalno pritisnutu kod veeg broja tipkovnica na PC-ima izvrit
e se uestalo ponavljanje izvoenja te tipke. Neke od tipkovnica (kao na primjer IBMove) proizvode zvuk (klik) kako bi se uo trenutak kad je neka tipka pritisnuta. Taj zvuk
je samo upozorenje da je znak unesen. Vie informacija o pojedinim tipkama nai ete u
poglavlju Tipkovnica 74 .
MI
Mi je maleni ureaj ergonomski prilagoen vaem dlanu koji
moete pomicati po ravnoj povrini u raznim smjerovima. Dva ili
tri gumba na ovom ureaju koriste se pojedinano ili u
kombinaciji za biranje nekog pojma na ekranu.
Postoje dvije izvedbe mia: elektromehaniki i optiki.
Najee se koristi ova prva izvedba s gumiranom kuglom koja
dijelom izviruje iz kuita.
TRACKBALL
26
Ova jedinica je alternativa tradicionalnom miu i

omiljena kod grafikih dizajnera. Ovaj ureaj nudi bolju
kontrolu nad elementima na ekranu. Potrebno je neto
vremena kako bi se naviknuli na koritenje ukoliko ve
due vrijeme koristite mia no nudi mnogo dodatnih
mogunosti.
TOUCHPAD
Ovo je jedinica koja se postavlja na radni stol, a aktivira se na pritisak prstom ili
posebnom olovkom. U sluaju kada ga koristite sa specijalnom olovkom omoguuje
kreiranje originalnig digitalnih umjetnikih radova pa ovaj ureaj esto koriste grafiki
umjetnici.
SVJETLEA OLOVKA
Svjetlea olovka koristi se za odreivanje podruja na ekranu i najea upotreba joj je
odabir izbornika i njegovih naredbi.
27

MONITOR
Ekran, monitor, video display, display mnogobrojni su nazivi za jednu od izlaznih jedinica
raunala. Od 1981. IBM je predstavio nekoliko standarda za monitor. Pomou video
kartice za prilagodbu, koja se utakne u matinu plou ili se nalazi ve ugraena u
matinu plou i na koju se zatim prikljui odgovarajui monitor, zapoinje va rad s
novim standardom. Svaki novi standard podrava prethodne zbog kompatibilnosti. Jedino
proizvoai softvera moraju malo izmijeniti svoje programe kako bi iskoristili mogunosti
sve vee rezolucije monitora.
Monitor s ravnim ekranom
CRT monitor
IBM PC kompatibilna raunala, u odnosu na Macintosh raunalo, koje iskljuivo radi u

grafikom nainu rada, moe raditi i u tekst nainu. Aplikacije za obradu podataka rade
najee u tekst nainu, a programi za crtanje, dizajniranje odnosno Microsoftovi
Windowsi rade u grafikom nainu rada. Na koji nain e monitor raditi odreuje program
koji prebacuje raunalo u odgovarajui nain rada. Raunalu je mnogo prihvatljiviji tekst
nain rada nego grafiki.
Dolaze u razliitim veliinama no najpoznatije su 15, 17, 19 i 21 inch-a (inch =
2,54cm). Ta mjera je u duina dijagonale monitora. Razlikujemo CRT i LCD monitore.
Bitan element kvalitete monitora je njegova frekvencija. Manji broj monitora imaju fiksnu
frekvenciju to znai da primaju ulazni signal samo na jednoj frekvenciji. Veina
monitora je multiscanning to znai da se automatski podeavaju frekvenciji signali koji
im je bio poslan. To ujedno znai da mogu prikazati sliku u razliitim rezolucijama ovisno
o podatku koji im se poalje od strane video kartice odnosno adaptera.
Ostali elementi koji odreuju kvalitetu monitora su:
bandwith znai koliku koliinu podataka monitor moe obraditi te kako brzo moe
osvjeiti sliku na vioj rezoluciji.
refresh rate znai koliko puta u sekundi se ekran osvjei ponovno iscrta. Najmanji
refresh rate bi trebao biti 72Hz
PISAI
Pisa je vanjski ureaj koji slui za kopiranje sadraja datoteke na papir. U zabludi su oni
koji misle da e se koritenjem raunala papirnati dio poslova u potpunosti ukloniti.
Uvijek e biti potrebe stavljanja neega na papir. U odnosu na klasinu pisau mainu ovi
ureaji su u mogunosti uraditi udesne stvari. Poslovna grafika, slike, stolno izdavatvo
samo su neki od poslova iz domene pisanja dokumenata, naravno ukoliko imate pravi
pisa. Pisae dijelimo u nekoliko skupina prema nainu rada. To su slijedei tipovi:
matrini,
28
daisywhell,
laserski i
tintni.
Svaki od navedenih pisaa ima svoje prednosti i mane.
Matrini pisa
Matrini pisa ima glavu za pisanje koja sadri 8 ili 24
iglice. Krajevi tih iglica udaraju preko trake natopljene
tintom na papir stvarajui znakove od kombinacija tokica
za vrijeme kretanja glave du papira.
Kvaliteta otiska kod ovih pisaa moe biti veoma dobra, ali
kod skupljih modela, meutim nikada tako dobra kao kod
LASERSKIH pisaa. Brzina ispisa je izmeu 80 i 800
znakova u sekundi (characters per second/CPS).
Prihvatljiva brzina za ovaj tip pisaa je 150 znakova u
sekundi. Mana im je i ta to su veoma buni.
Laserski pisa
Odlian otisak s grafikim mogunostima odlike su ovog
tipa pisaa. Jednom rijeju mnogostran. Laserski pisai su
veoma brzi i relativno tihi. Skupi su i u trenutku kupovine,
ali i tijekom koritenja. Koriste se tamo gdje je kvaliteta
ispisa vanija od novca.
Tehnologija pisanja je slina tehnologiji rada fotokopirnih
strojeva. Zbog toga su veoma tihi (u usporedbi s
matrinim pisaima) i veoma brzi. Najea brzina je osam
stranica u minuti to je otprilike 600 znakova u sekundi.
Koriste se u stolnom izdavatvu, pri pisanju izvjetaja o
poduzeima koja trebaju dokumente koji e izgledati lijepo
i profesionalno, kod pisanja skupnih pisama za korisnike,
za izradu manjih kataloga i za druge potrebe.
Tintni ili inkjet pisa

Tih, brz, svestran i relativno jeftin. Ovi pisai kao ni
laserski nisu u mogunosti pisati odjednom vie kopija.
Otisak kod ovih pisaa je esto loe kvalitete ukoliko
naravno ne kupite neku od skupljih varijanti.
Tintni pisa radi tako to upricava tanki mlaz tinte na
papir. Ovisno o cijeni i kvaliteti moe spadati u
kategoriju uasnog pisaa pa sve do nevjerojatnog. U
stvari, skuplji tintni pisai se mogu mjeriti s kvalitetom
laserskog pisaa. Nevjerojatno je tih i ne stvara veu
buku od zvuka koji stvaramo prilikom disanja.
29
1.2.5 Ulazno/Izlazni ureaji

Neki ureaji mogu biti i ulazne i izlazne jedinice istovremeno. Modem na primjer je
ureaj koji je u stanju primiti informacije sa neke web lokacije ili uitati elektroniko
pismo. Ali isto tako pomou njega moete poslati elektroniko pismo s vaeg raunala
odnosno prenijeti neke druge podatke. Monitor koji je osjetljiv na dodir moe prikazati
izbornik sustava na ekranu (izlazna jedinica) odnosno primiti informaciju kada dodirnete
izbornik na samom ekranu (ulazna jedinica).
EKRAN NA DODIR (TOUCH SCREEN)

Vrsta monitora koja ima na dodir osjetljivu prozirnu plou koja
prekriva ekran. Umjesto koritenja mia ili svjetlee olovke moete
koristiti prst odreujui na taj nain objekt direktno na ekranu.
Iako ekran na dodir osigurava prirodniji kontakt za raunalne
poetnike, ne udovoljavaju kod veine aplikacija jer je prst veliki
objekt. Nemogue je dodirnuti neko malo podruje na ekranu a da pri
tome ne dodirnete prstom i neto drugo.
MODEM
Modem je ureaj koji moe biti u obliku kartice koja
se ugrauje se osobno raunalo ili kao vanjski
ureaj. Ovo je sjajan ureaj koji nudi velike
prednosti u radu s raunalom kako u kunoj upotrebi
tako i u poslovnom okruenju. Modem omoguava
ukljuenje raunala na telefonsku liniju kako bi ste
pozvali neko drugo raunalo kilometrima udaljeno i
preuzeli ili mu predali neku vanu informaciju. U
poslovnom svijetu ta se mogunost odnosi na
pristup do poslovnih baza podataka, a u kunoj
upotrebi koristi se za uspostavljanje internet veze.
30
1.2.6 Ureaji za spremanje podataka

Usporedba kapaciteta, brzine i cijene kotanja
Unutarnji vrsti disk
Kapacitet:
Brzina:
Cijena:
Ogroman i mjeri se u milijardama znakova (GB)

Velika
U odnosu na kapacitet podataka koje moe primiti, jeftin je.
Vanjski vrsti disk

Kapacitet:
Brzina:
Cijena:
Ogroman i mjeri se u milijardama znakova (GB)

Velika
Skuplji u odnosu na unutarnji
ZIP disketa
Kapacitet:
Brzina:
Cijena:
100MB, 250MB i 750MB

Sporiji u odnosu na vrsti disk, ali idealan za prijepis podataka
Relativno skupe
JAZ disketa
Kapacitet:
Brzina:
Cijena:
1GB i 2GB
Sporiji u odnosu na vrsti disk, ali idealan za backup
Relativno skupe
Diskete
Kapacitet:
Brzina:
Cijena:
1,44MB
Spore
Jeftine
CD-ROM diskovi
Kapacitet:
Brzina:
Cijena:
oko 700MB
Sporiji nego vrsti disk
Jeftini
DVD diskovi
Kapacitet:
Brzina:
Cijena:
do 17GB
Bri od CD ureaja
Neto skuplji od CD-ROM diskova
31
Formatiranje diska
Formatiranje znai pripremanje medija (diska ili diskete) za itanje i pisanje. Kada
formatirate disk ili disketu operativni softver sa kojim to radite brie sve informacije koje
su se nalazile na disku, testira disk kako bi provjerio jesu li svi sektori upotrebljivi,
oznaava sve loe sektore i na kraju stvara vlastitu tablicu adresa koju e kasnije koristiti
za lociranje podataka.
Kod formatiranja morate biti jako paljivi. Naravno da neete formatirati va vrsti disk
jer se na njemu nalazi svi vai podaci kao i sav softver. Vi u stvari ne morate uope znati
kako se formatira vrsti disk.
NAPOMENA: Ono to ete vi formatirati bit e diskete ili ZIP i JAZ diskete, a i to samo u
situacijama kada se vaa disketa ne da proitati.
32
1.3 Softver
1.3.1 Uvod u softver
Za rad bilo kojeg osobnog racunala pored hardverskih komponenti neophodno je
potrebna i programska oprema ili softver. U okvirima te programske opreme, pored
korisnickih programa, kao to su programi za obradu teksta, sustavi baza podataka,
programi za rad sa tablicama (spreadsheet) itd., potrebno je imati i programe koji ce
omoguciti rad i samom racunalu.
Takvi programi, posrednici izmedu korisnika racunala i racunala nazivaju se operativnim
sustavima. To su glavni kontrolni programi koji suraduju s drugim sustavima i
aplikacijskim programima. Operativni sustav je prvi program koji se unosi, odnosno
kopira u racunalsku memoriju nakon to ga ukljucimo i u njoj se nalazi sve do gaenja
racunala. Operativni sustav, pojednostavljeno kazano, omogucava jednostavnu upotrebu
i izvodenje standardnih korisnickih operacija kao to su npr. kopiranje, brisanje ili
ispisivanje sadraja neke datoteke i dr. Operativni sustavi se jo nazivaju i supervisori.
Prvi operativni sustavi razvijeni su pedesetih godina kako bi se moglo rukovati s
jedinicama traka i diskova dok su programeri pisali ulazno izlazne rutine. ezdesetih
godina operativni sustavi preuzimaju najvanije, a to je upravljanje kompleksnim
podrucjem rada racunala raspodjela vremena (timesharing) i vie zadataka
(multitasking). Danas sva vienamjenska racunala od mikroracunala do velikih sistema
koriste operativni sustav. Predstavljanjem operativnog sustava na velikim i mini
sistemima korisnik je malo razumio to podrucje i traio je usluge profesionalnih
informaticara. Pojavom osobnih racunala taj fenomen "ljudi iza staklom ogradenog
racunskog centra" je nestao i izravno je u rukama korisnika. Medutim prelazak s jednog
operativnog sustava na primjer s DOS-a na OS/2 ili UNIX nije beznacajan posao i nije ga
moguce ostaviti samom korisniku. No vjerujem da necemo jo dugo cekati na pojavu
operativnog sustava na osobnom racunalu, kao to je to IBM-ov VM (Virtual Machine) na
velikim racunalima, koji je u stanju odjednom izvoditi nekoliko operativnih sustava od
kojih svaki vodi brigu o svojim aplikacijama. POVIJEST SE PONAVLJA!
Ovdje valja spomenuti i jedno veoma osjetljivo podrucje u operativnim sustavima, a to je
zatita pristupa podacima od neautoriziranih korisnika. Ovaj segment operativnog
sustava primjenljiv je jedino kod viekorisnickih, multitaskig operativnih sustava (UNIX,
SCO XENIX, AIX) jer jedino ovi sustavi _cuvaju listu autoriziranih korisnika i pri tome
osiguravaju zatitu na nivou lozinke.
Najpoznatiji operativni sustavi za osobna racunala su:
DOS,
WINDOWS,
OS/2,
UNIX,
LINUX,
SCO XENIX ,
AIX.
Dijelimo ih na viekorisnicke (multiuser) gdje jedno racunalo dijele dva ili vie korisnika
u istom vremenskom periodu i jednokorisnicke (single user) na kojima u istom vremenu
moe raditi samo jedna osoba. Viekorisnicki su UNIX, SCO XENIX i AIX, a
jednokorisnicki su DOS, WINDOWS, OS/2 i LINUX.
33
1.3.2 Vrste softvera

Osnovna podjela softvera je na:
qSISTEMSKI i
qAPLIKATIVNI.
TO JE SISTEMSKI SOFTVER?
Programa koji su posrednici izmedu korisnika racunala i racunala nazivaju se sistemskim
ili operativnim softverima. To su glavni kontrolni programi koji suraduju s drugim
sustavima i aplikacijskim programima. Operativni sustav je prvi program koji se unosi,
odnosno kopira u memoriju racunala nakon to ga ukljucimo i u njoj se nalazi sve do
gaenja racunala. Operativni sustav, pojednostavljeno kazano, omogucava jednostavnu
upotrebu i izvodenje standardnih korisnickih operacija kao to su na primjer kopiranje,
brisanje ili ispisivanje sadraja neke datoteke i drugi. Operativni sustavi se jo nazivaju i
supervisori.
TO JE APLIKATIVNI SOFTVER?
Aplikativni softver je tip softvera koji se koristi nakon to je operativni softver uitan u
memoriju raunala (RAM). Primjeri takvog softvera su programi za obradu teksta (izradu
pisama, broura, memoranduma), programi za tabline kalkulacije (odlino rade s
brojevima), programi za upravljanje bazama podataka (za organizaciju velikog broja
informacija), grafiki programi, igre, multimedijski programi i drugi.
NOVE VERZIJE PROGRAMA

Mnogi e kazati da je razlog kako bi svake godine mogli zaraivati, slijedei e zakljuiti
da treba platiti nezavrene verzije. Proizvoai softvera se brane injenicom da novije
verzije imaju manje greaka, vie fleksibilnosti i mnogo vie svojstava. Na vama je da se
odluite sa kojom ete verzijom raditi. U najveem broju sluajeva verzija softvera se
nalazi unutar izbornika HELP, ABOUT ili neke sline komande.
34
1.3.3 Sistemski softver

Operativni softver je u stanju izvoditi mnogo poslova. Na primjer:
qsvi aplikativni programi trebaju operativni softver
qako elite vidjeti koje programe imate na disku potreban vam je OS
qkada trebate pristup do datoteka na svim jedinicama diska koristit cete OS
qdiskete se prije upotrebe moraju - formatirati. I to cete uraditi upotrebom
naredbi OS.
qkada elite kopirati neku datoteku ili cijeli disk, takoder koristite OS.
qispis sadraja datoteke izvodi se uz pomoc naredbe OS-a
Kao to ste mogli primijetiti operativni softver je specijalni tip softvera. Uitava se
automatski prilikom startanja raunala. Dananji operativni softveri omoguavaju vam
koritenje naprednih svojstava bez potrebe za uenjem detalja o tome kako hardver radi.
U dananjoj upotrebi postoji nekoliko tipova operativnih softvera
Najpoznatiji operativni sustavi za osobna racunala su:
qDOS,
qWINDOWS,
qOS/2,
qMacOS,
qUNIX,
qLINUX
Prvi operativni softver koji se je pojavio predstavljanjem IBM osobnog raunala daleke
1981. godine bio je DOS (Disk Operating System). Za njegovo koritenje morali ste biti
raunalni strunjak kako bi ste znali koristiti ga. Drugim rijeima nije bio prijateljski
prema korisnicima. Neto kasnije Microsoft je predstavio Windows operativni softver koji
se danas najvie koristi na osobnim raunalima. Problem kod Windowsa su verzije koje
su se od 1990. pojavile sedam puta. Na sreu, dananje verzije Windowsa su
jednostavnije i mnogo stabilnije. Prva verzija Windowsa 3.1 bila je revolucija iako je
ideja ukradena od Apple MAcintosh raunala. A radi se o GUI suelju koje nije
Microsoftov proizvod. Mnogo prije njega Apple raunala su radila pod GUI korisnikim
sueljem. Neto kasnije je i IBM predstavio svoj OS/2 operativni softver baziran na GUI,
ali nije poluio uspjeh kakav je doivio Microsoft.
Kod operativnog softvera potrebno je spomenuti i jedno veoma osjetljivo podrucje, a to
je zatita pristupa podacima od neautoriziranih korisnika. Ovaj segment operativnog
sustava primjenljiv je jedino kod viekorisnickih, multitaskig operativnih sustava (UNIX,
LINUX) jer jedino ovi sustavi cuvaju listu autoriziranih korisnika i pri tome osiguravaju
maksimalnu zatitu na nivou lozinke.
Dijelimo ih na viekorisnicke (multiuser) gdje jedno racunalo dijele dva ili vie
korisnika u istom vremenskom periodu i jednokorisnicke (single user) na kojima u
istom vremenu moe raditi samo jedna osoba. Viekorisnicki su UNIX, a jednokorisnicki
su DOS, WINDOWS, OS/2 i LINUX.
Detaljniji opisi pojedinih sistemskih softvera naci cete u temi pod naslovom Operativni
sofveri 81 .
IBM: http://www.ibm.com/
Apple Mac:http://www.apple.com/
Microsoft:http://www.microsoft.com/
UNIX:http://www.unix.org/
LINUX:http://www.linux.org/
35
36
1.3.4 Aplikativni softver

Aplikativni softver je tip softvera koji se koristi nakon to je operativni softver uitan u
memoriju raunala (RAM). Primjeri takvog softvera su programi za obradu teksta (izradu
pisama, broura, memoranduma), programi za tabline kalkulacije (odlino rade s
brojevima), programi za upravljanje bazama podataka (za organizaciju velikog broja
informacija), grafiki programi, igre, multimedijski programi i drugi.
OBRADA TEKSTA
Pomocu aplikacija za obradu teksta moete kreirati velik broj raznih dokumenata, pocevi
od kratkih pisama i izvjetaja do publikacija velicine knjige, a nudi i mogucnost izrade
novina odnosno reklamnih materijala. Karakteristike tih aplikaciju ukljucuju izradu
viestrukih stupaca, fusnota i krajnje biljeke, viestrukih zaglavlja i podnoja, makro
naredbi, spajanje dokumenta s podacima iz baze podataka, podrku za rad s raznim
grafickim datotekama kao i kreiranje vlastitih grafickih objekata, tablica, jednadbi,
sadraja knjige, ali i koritenje velikog broja "carobnjaka" koji automatiziraju poslove
kao to je uredivanje dokumenata.
Microsoft Office: http://www.microsoft.com/office/

Lotus Word Pro: http://www-306.ibm.com/software/lotus/
WordPerfect: http://www.corel.co.uk/servlet/Satellite?pagename=Corel3Uk/Home
OpenOffice: http://www.openoffice.org/
PRORAUNSKE TABLICE
Kategorija programa koja vam omogucava elektronsko upravljanje tablicama. Svaka
vrijednost u proracunskim tablicama nalazi se zapisana u celiji. Moguce je definirati koji
ce tip podataka biti u pojedino celiji i koliko razlicitih celija zavisi o drugima. Relacije
medu celijama nazivaju se formule. Pomocu proracunskih tablica moete izvriti:
qanalizu podataka
qpredvidanje trenda
qgraficko prezentiranje brojeva
qrad s bazama podataka
qautomatizaciju poslova

BAZE PODATAKA
Aplikacije za rad s bazama podataka omogucuju vam prevodenje informacija i zatim
traenje tih informacija izvlaceci samo bitne informacije. Ako na primjer imate bazu
podataka osnovnih sredstava tvrtke u svakom trenutku moete dobiti podatke samo o
onim sredstvima cija je vrijednost manja od 700.
37

PREZENTACIJSKE APLIKACIJE
Prezentacijske aplikacije spadaju u graficke softvere. Sadre sve to vam je potrebno za
stvaranje prezentacije profesionalnog izgleda. U njima cete naci i obradu teksta,
strukturni prikaz, crtanje, rad s grafikonom i upravljacke alate za prezentiranje. Sve to
dizajnirano je kako bi bilo jednostavno za koritenje i ucenje.

PREGLEDAVANJE WEB-a
Aplikacije koje se koriste za gledanje sadraja web stranica i interakciju sa webom su
besplatne i moguce ih je preuzeti (downloadati) s interneta.
Microsoft Internet Explorer: http://www.microsoft.com/ie/

Netscape Navigator: http://www.netscape.com/
OPERA: http://www.opera.com/
Mozilla Firefox: http://www.mozilla.com/products/
KREIRANJE WEB-a STRANICA

Najpoznatiji programi neophodno potrebni za kreiranje web stranicu su FrontPage i
Dreamweaver
Microsoft FrontPage: http://www.microsoft.com/frontpage

Macromedia Dreamweaver: http://www.macromedia.com/
RAUNOVODSTVENE APLIKACIJE
U mnogim organizacijama poslovi fakturiranja i naplate te placa vode se
kompjuterizirano. Zbog stalnih ponavljajucih radnji racunalo je idealno za takve
aplikacije.
OSTALI APLIKATIVNI SOFTVER

38
qgraficki programi
qprogrami za stolno izdavatvo (desktop publishing)
qkomunikacijski programi (communication)
qprogrami za rad racunala u mrei (network)
qCAD programi
qintegrirani softver
qprogramski jezici i prevodioci (compiler)
qpomocni i usluni programi (utility)
qprogrami za razonodu i obrazovanje
Adobe Photoshop: http://www.adobe.com/

CorelDraw: http://www.corel.com/
Adobe Publisher: http://www.adobe.com/
Autodesk AutoCad: http://www.autodesk.com/
Winzip: http://www.winzip.com/
Igre: http://games.yahoo.com/
39
1.3.5 Grafiko suelje

to je GUI, grafiko suelje?
GUI je programsko suelje koji koristi prednosti grafikih mogunosti raunala kako bi
uinio aplikaciju jednostavnijom za koritenje. Dobro dizajnirano grafiko suelje
oslobodit e korisnika od uenja sloenih jezinih naredbi. Pojednostavljeno kazano GUI
je dodatak operativnog sustava koji sve prikazuje kroz prozore i padajue izbornike i
omoguuje koritenje mia za izvoenje postupaka na ekranu. Operativni sustavi koji
koriste GUI su Microsoft Windows, IBM OS/2 i jedan koji koristi Apple Macintosh.
Ako koristite neki stari operativni sustav (DOS) ili UNIX tada neete naii na grafiko
suelje i ekran e izgledati kao na donjoj slici:
Kao to moete vidjeti na slici, na tom ekranu nema izbornika, nema ikona, niega to bi
ste pomou mia mogli odabrati. U to vrijeme (sredinom osamdesetih) morali ste znati
sintaksu naredbi ako ste eljeli neto raunalu narediti. Takoer niste bili u mogunosti
izvoditi vie od jednog programa istovremeno (osim ispisa datoteke na pisa).
PREDNOSTI GRAFIKOG SUELJA

Najvanija prednost GUI-a je ta to ini raunalne operacije intuitivnim i omoguava
lake uenje i koritenje. Na primjer, novim korisnicima je jednostavnije premjestiti
datoteke iz jedne mape u drugu povlaenjem njene ikone pomou mia nego upamtiti i
otipkati naredbu kako bi izveli isti zadatak.
40
Kopiranje tri datoteke u mapu SUNCE (DOS)
Sve aplikacije izgledaju slino i kada prelazite iz aplikacije u aplikaciju nekog drugog
proizvoaa, vrlo lako ete se prilagoditi novom izgledu. Aplikacije se lagane ue jer rade
na isti nain kao bazni operativni sustav, a za programere olakava rad zbog
konzistentnog izgleda programa.
41
1.3.6 Razvoj IT projekta

Sustav se kreira kako bi se uz pomo njega rijeili problemi. O sustavu moete
razmiljati kao o organiziranom nainu rjeavanja problema. U dananjem svijetu
sistemska analiza i dizajn vezana je uz pojam aktivnosti razvoja softvera.
ivotni ciklus sustava je organizirani proces razvoja i odravanja sustava i kombinacija je
razliitih aktivnosti. Drugim rijeima kazano razliite aktivnosti postavljene zajedno
odnose se kao ivotni ciklus razvoja sustava. U terminologiji Sistemske analize i dizajna
ovaj pojam znai ivotni ciklus razvoja softvera.
Veina IT projekta obavlja se u ciklusima. Za izradu jednog softvera prvo se moraju
analizirati potrebe korisnika. Obavljaju ih profesionalci koji se nazivaju "Sistem
analitiari". Oni imaju zadatak ispitivat korisnike to ele da softver radi nakon ega
izrauju plan kako se to to je korisnik zatraio moe implementirati u stvarni sustav
kojem je baza raunalo.
Nakon toga na red dolaze programeri koji e na osnovu specifikacija sistemskih
analitiara prevesti iscrtano u stvarni kompjuterski program. U idealnim situacijama na
ovom mjestu trebalo bi postojati testiranje i unos od strane korisnika kako bi se
ustanovilo jesu li zahtjevi korisnika implementirani u program.
Na kraju slijedi faza implementacije za vrijeme koje se svi korisnici upoznaju s novim
sistemom. Tu je najee ukljueno i obrazovanje i uvjebavanje korisnika. Jednom kada
korisnici zaponu koristiti novi sustav, zahtijevat e nova poboljanja i cijeli proces
poinje od poetka. To je metodologija za definiranje ciklusa razvoja sistema i esto ete
u knjigama nai etiri osnovne platforme:
qanaliza
qdizajn
qprogramiranje
qtestiranje
42
1.4 Informacijske mree

1.4.1 LAN i WAN
Osobna raunala mogu biti samostalne jedinice ( nisu povezana niti na jedno raunalo) ili
mogu biti povezana zajedno formirajui mreu. Dva osnovna pristupa mrei raunala su:
qklijent/server pristup, u kojem klijent raunalo zahtjeva informaciju, a server
raunalo mu traenu informaciju alje. Serveri su uglavnom raunala veih
performansi dok su klijenti standardna osobna raunala. Uloga klijent raunala
je izvoenje lokalnih aplikacija i izvravanje poslova komunikacije. Procesi
udaljenih server raunala je izvravanje zahtjeva od velikog broja klijent
raunala, kao na primjer pretraivanje ili auriranje postojee baze podataka.
qpeer-to-peer, pristup mrei koji oznaava vezu meu raunalima bez potrebe
za server raunalom. U takvim povezivanjima klijent raunalo na mrei moe
izvoditi ulogu servera.
Klijent / Server
Veliina i performanse mree raunala ovisi o zahtjevima korisnika ali dvije osnovne
kategorije su:
qLAN (Local Area Network) povezuje raunala malog prostora, na primjer ureda,
zgrade.
qWAN (Wide Area Network) povezuje raunala locirana unutar neke regije
odnosno drave ili ak po cijelom svijetu.
43
LAN mrea je danas uobiajena u srednjim i velikim organizacijama kao to su banke,

kole, bolnice. Postoji niz prednosti koje nudi ova mrea raunala. Lako se mogu dijeliti
datoteke i drugi resursi, slati poruke, a grupa korisnika moe raditi zajedno na nekom
specifinom zadatku. Nadalje, softver se moe instalirati sa server raunala. Prednosti
mree su i u cijeni kotanja kada se dijele resursi kao to su pisai i skeneri.
Povezivanje raunala na lokalnu mreu obavlja se kablovima du relativno kratkih
udaljenosti izmeu raunala. Suprotno LAN-u WAN ovisi o telekomunikacijskim linijama
(optikim kablovima, satelitskim vezama) kako bi pokrio ogromne udaljenosti.
Najpoznatija WAN mrea svakako je internet.
PREDNOSTI MREE
Grupa ljudi koja zajedno radi na nekom projektu meusobno dijele razliite resurse
naziva se radna grupa (eng. workgroup). Informacije koje dijele su datoteke na
njihovim vrstim diskovima, pisai, vezu prema vanjskoj mrei (internetu), skenere.
Povezani su preko raunalne mree. Mogu biti povezani mrenim kablovima ili globalno
preko internet veze. Priroda umreavanja raunala znai da fizika udaljenost meu
lanovima radne grupe sve vie postaje nebitna.
44
Radna grupa
Mnoge aplikacije su dizajnirane za koritenje unutar grupe. Na primjer kada koristimo

aplikaciju za obradu teksta mogue je koristiti predloke. Predloci su gotove forme
pisama, memoranduma ili naslovne stranice faksa. Kada izgled vaeg naslovnog faksa
uvate na jednom mjestu kojem mogu pristupiti svi koji na to imaju pravo tada to ima
svoje prednosti. Promjena, na primjer izgleda predloka naslovnice faksa, izvest e se
samo na jednom raunalu, a ne na svim raunalima grupe.
Prednosti umreene grupe su:
qneovisnost lanove grupe o centralnom raunalu to znai da su male anse za
prekidom rada grupe ako jedno raunalo ne radi
qodreivanje prava pristupu podacima lanovima grupe koje prema zahtjevu
razmjenjuju
qu malim uredima nema potrebe za mrenim administratorom to moe
rezultirati znaajnom utedom
Naravno da takva vrst rada ima i svoje mane, a odnose se na:
qusporavanje rada vaeg raunala kada dijelite datoteke sa velikim brojem
korisnika
qsigurnost takve mree nije toliko dobra kao tradicionalna klijent/server mrea i
qako dozvolite potpuni pristup podacima na vaem raunalu tada je mogue da
vam datoteke budu unitene ili obrisane od strane lanova grupe.
45
1.4.2 Internet
Globalna mrea koja povezuje milijune racunala. Vie od 100 zemalja povezano je kako
bi razmjenjivali podatke, vijesti i miljenja. Za razliku od online servisa, koji se centralno
kontroliraju, Internet je po svom dizajnu decentraliziran. Svako Internet racunalo koje se
jo naziva i HOST je neovisno. Njegovi operateri mogu izabrati koji od Internet usluga ce
koristiti te koje lokalne usluge ce dati na raspolaganje globalnom Internetu. Znacajno za
spomenuti je kako ova anarhija po dizajnu radi izvanredno dobro.
Postoje razliciti nacini pristupa Internetu no najpoznatiji je preko komercijalnih Internet
Service Provider (ISP).
ISP-ovi osiguravaju svojim pretplatnicima razlicite prijenose podataka preko telefonskih
linija. Ova usluga osigurava takvu infrastrukturu u kojoj pretplatnici mogu medusobno
komunicirati bilo da to cine razmjenom e-mail poruka ili participiranjem u
konferencijama na daljinu tzv. forumi. Kao dodatak ova usluga (Internet) moe povezati
korisnike sa gotovo beskonacnom kolicinom informacija. Pretplatnici mogu dobiti
najnovije informacije o stanju burze, najnovije vijesti, clanke iz raznih casopisa i urnala.
U stvari bilo koja informacija koja se moe prenijeti u elektronicku formu nalazi se na
Internetu. Naravno pristup svim podacima ima cijenu.
to je Internet i emu slui?

Internet je cudo, stvoreno fizickim povezivanjem tisuca privatnih mrea. Kada poaljete
elektronicko pismo iz poduzeca ili ustanove u kojoj radite, vladi ili netko od vas poalje
e-pismo Microsoftu, to pismo treba proci put od tocke A (vas) do tocke B (Microsoft-a).
Internet osigurava tu fizicku vezu izmedu vaeg racunala ili vae mree i drugih privatnih
mrea. Internet je globalni skup medusobno povezanih privatnih mrea. Te mree mogu
biti:
qPoslovne (com),
qdravne (gov),
qmree ucilita i kola (edu),
qvojne (mil),
qmree nevladinih organizacije (org),
qmree(net), ali i
qpojedinci.
Internet je stvoren u Sjedinjenim americkim dravama, ali se je kroz godine postojanja
proirio i na druge zemlje svijeta. Vecina ljudi/organizacije povezuju se na Internet preko
Internet ponudaca usluga Internet service provider-a koji osiguravaju vezu na Internet
kao to to rade telefonske kompanije koje vam omogucavaju povezivanje na telefonski
sustav odnosno kablovske kompanije koje vas povezuju na TV mreu.
to god vas interesira moete potraiti i naci na Internetu. Istraivanje po internetu je
nevjerojatno vrijedan alat. Bez obzira skupljali li vi informacije o konkurentskim tvrtkama
na drugom kraju svijeta ili traite recept za tortu od vianja vidjet cete da cete naici na
gomilu dostupnih informacija. Ako publicirate materijale na Webu svatko im moe
pristupiti ukoliko ih nade. Kao marketinki alat Internet ima interesantne mogucnosti.
Internet omogucava malim tvrtkama prodaju proizvoda i usluga po cijelom svijetu bez
potrebe za osobom koja bi proizvod prodavala. Danas vie nije problem naci informaciju
vec kako se nositi sa gomilom dostupnih podataka.
Za traenje informacija koriste se strojevi trailice (search engines).
Razlikovanje Interneta i WWW

46
WWW je sustav Internet server racunala koji podravaju posebno oblikovane dokumente
i ujedno predstavlja samo mali dio Interneta. WWW dokumenti su u osnovi tekst napisan
u programskom jeziku koji se zove HTML (HyperText Markup Language) i koji podrava
veze (linkove) prema drugim dokumentima, ali isto tako i grafickim, audio i video
datotekama. To znaci da ste u mogucnosti prelaziti (skakati) s jednog dokumenta na
drugi samo klikom na vruce tocke, hiperveze (hyperlink). Za pregledavanje
dokumenata na ekranu koristi se softver pod zajednickim imenom - Web browseri.
Najjednostavnije kazano web browseri su aplikacije koje su u mogucnosti locirati i
prikazati Web dokument. Najpoznatiji web browseri su Netscape Navigator, Microsoft
Internet Explorer, Mozilla Firefox i Opera. Svi su graficki browseri to znaci da mogu
prikazivati i grafiku kao i tekst. Dodatak ovome, svi moderni browseri su u stanju
prikazati multimedijske informacije to podrazumijeva zvuk i video. No za neke formate
datoteka trebaju dodatke koji se vrlo brzo i jednostavno instaliraju u postojeci browser.
Internet ukljucuje sav hardver i softver kao i WWW s razlikom to Internet ukljucuje jo i
protokol prijenosa datoteka (FTP, File Transfer Protocol), elektronicku potu i
newsgroupe.
47
1.4.3 Intranet, Extranet

to je INTRANET?
Intranet je mrea raunala koja pripada jednoj organizaciji, najee korporaciji. Pristup
podacima te mree imaju samo lanovi organizacije, zaposlenici. ali i drugi kojima su
dana autorizacijska prava. Intranet mrea radi prema TCP/IP protokolu koji se koristi za
povezivanje glavnih raunala na internetu i ujedno je standardni protokol za prijenos
podataka putem mree. Intranet Web lokacija izgleda i radi kao bilo koje Web mjesto s
razlikom to je firewall (vatrozid) koji ograuje intranet titi od neautoriziranog
pristupa. Kao i Internet i intranet se koristi za dijeljenje informacija.
to je EXTRANET?
Extranet je Intranet koji je djelomino pristupaan autoriziranim vanjskim korisnicima.
Za razliku od intraneta koji se nalazi iza zatitnog zida (firewall) i pristup mu imaju
samo osobe koje su lanovi kompanije ili organizacije, Extranet osigurava razliite nivoe
pristupa vanjskim korisnicima. Exztranetu moete pristupiti samo ako imate valjanu
lozinku i korisniko ime. Va identitet odreuje koje dijelove Extraneta moete
pregledavati. Extranet postaje sve popularnija kod poslovnih partnera koji razmjenjuju
informacije.
Razlike izmeu INTRANETA i EXTRANETA

Extranet je, kao to je ranije reeno, Intranet koji je djelomino dostupan autoriziranim
vanjskim korisnicima. Intranetu mogu pristupati lanovi istog poduzea ili organizacije.
Extranet dozvoljava vanjskim korisnicima pristup informacijama koje se uvaju na mrei
tvrtke ali ogranienog opsega. Osoba se mora prijaviti lozinkom kako bi mogla pristupiti
podacima. Extranet koriste poslovni partneri s ciljem razmjene informacija.
Razlike izmeu INTERNETA i INTRANETA

Intranet je manja, zatvorena verzija INTERNETA kojoj mogu pristupiti samo autorizirani
korisnici tvrtke ili organizacije. Intranet je postao veoma popularan nain dijeljenja
informacija unutar tvrtke ili njenih organizacija. Intranet koristi Internet tehnologiju kako
bi omoguio korisnicima pristup dokumentima tvrtke, pretraivanja baza podataka,
planiranja sastanaka i naravno slanja elektronike pote. Jednom kada je tvrtka
instalirala kompletan Intranet, mnogi e korisnici trebati samo dio softvera na osobnom
raunalu, web browser.
48
1.4.4 Telefonska mrea u raunalstvu

Telefonska linija se u raunalstvu koristi na nain da se modem kao dodatni ureaj vaeg
raunala povee na obian telefonski prikljuak. Tehniko ime za takvu vrst telefonske
mree je PSTN (Public Switched Telephone Network) i predstavlja klasicnu tehnologiju,
"bakrenu icu", pomocu koje se prenosi analogni zvuk. Maksimalna kolicina podataka
koja se modemom moe prenijeti je 6000 znakova u sekundi.
Drugi nacin prijenosa podataka koji je neto bri od modemskog je ISDN (Integrated
Services Digital Network). Upotrebom ove tehnologije koja se je pojavila 1984. godine
moguce je prenijeti 64Kbit/s odnosno 128 Kbit/s. Zahtjeva ISDN modem odnosno
terminal adapter.
Tehnologija koja se je pojavila nedavno ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line)
omogucava prijenos vece kolicine podataka preko postojece bakrene telefonske linije ali
zahtjeva specijalan modem- ADSL omogucava prijenos podataka od 0,5 do 8Mbit/s u fazi
primanja podataka odnosno 16 do 640Kbit/s u fazi slanja podataka.
Koja je razlika izmeu digitalnog i analognog signala. Digitalni koristi 1 i 0 za prijenos
odnosno prikaz podataka. To znai da e digitalni sat prikazivati cijele sekunde, minute i
sate. Analogni sustav kao to je tradicionalni sat ne koristi viestruke jedinice i nule ve
umjesto toga koristi cijeli niz brojeva ukljuujui i manje dijelove. Na taj nain analogni
sat moe prikazati manji dio od sekunde.
Kada raunalo eli poslati informaciju drugom raunalu koristei se uobiajenim javnim
telefonskim sistemom potrebno je imati na umu injenicu da raunalo koje raspoznaje
samo digitalni signal mora pretvoriti taj signal u analogni koji koristi telefonska linija i
obrnuto kada prima informaciju. Raunalo mora modulirati i demodulirati signal.
Hardver koji se koristi za prijenos podataka putem telefonske linije naziva se modem.
Ovaj ureaj mora biti na oba raunala i na onom koje alje informaciju i na onom koje tu
informaciju prima. Brzina se mjeri u bitovima po sekundi (bps). Maksimalna brzina
modema koji koriste uobiajeni javni telefonski sustav je 56Kbps.
49
1.5 Raunalo u svakodnevnom ivotu

1.5.1 Raunala na poslu
Poslovi gdje je racunalo daleko prikladnije koristiti su:
konstantno ponavljajuci poslovi: U prolosti su mnoge poslovi u kojima se je stalno
ponavljala jedna te ista radnja obavljali slabije placeni radnici s manje iskustva. Danas te
poslove obavljaju racunala
jednostavniji automatizirani poslovi: telefonski sustav je danas u cijelosti
automatiziran dok su se u prolosti svi pozivi obavljali preko operatera. Ucitavanje
elektricnog brojila danas se moe obaviti iz ureda bez potrebe odlaska na lokaciju gdje se
nalazi elektricno brojilo.
Matematicke kalkulacije: Racunalo je idealno za izvodenje matematickih kalkulacija.
Situacijama opasnosti: biljeenje podataka u radioaktivnoj okolini
Kako racunalo ipak ima svoja ogranicenja, neprikladan je za:
q kada ste bolesni ugodnije je porazgovarati s lijecnikom nego u racunalo utipkavati
kako se osjecate
q mnogi ljudi vole pravu osobu s kojom mogu porazgovarati kada kupuju, ili su
doli u banku po savjet
q razmiljanje
q prepoznavanje i interpretiranje oblika
Moda ce se kroz odredeno vrijeme i te granice gdje je racunalo neprikladno za koritenje
promijeniti. Tko zna?
PRIMJERI UPOTREBE APLIKACIJA NA VELIKIM RAUNALIMA

Administrativni poslovi su klasicni primjer izvodenja poslova na velikim racunalima i
gotovo sve u tom podrucju je danas kompjuterizirano.
Sustav rezervacije avionskih karata je vec jako dugo kompjuteriziran. Takav sustav
povecava profit avionskim kompanijama i cesto je pogodan za korisnike. Mnogi od tih
sustava danas su integrirani sa online prodajom karata.
Sva vodeca osiguravajuca drutva koriste velika racunala i specijalizirani softver za
upravljanje poslovanjem.
Mnoge banke danas nude online bankarstvo to znatno smanjuje njihove trokove
poslovanja. Mnoge banke su potpuno online orijentirane i nemaju niti jednu poslovnicu, a
moete ih koristiti 24 sata. Mane tog sustava su izgubljena radna mjesta i nemogucnost
kontakta s pravom osobom kada nastanu problemi.
KORITENJE VELIKIH RAUNALA ZA POTREBE VLADE

Koriste se za:
q Bazu podataka popisa stanovnitva koja se na primjer, svakih nekoliko godina
aurira detaljnim podacima i koristi u kasnijem periodu za neka predvidanja.
Ponekad ti podaci mogu biti dostupni i online i time postaju mnogo pristupacniji i
korisniji.
q Registracija vozila je tipican primjer centralizirane baze podataka na velikim
racunalima. Na taj nacin se jednostavno mogu pronaci vlasnici vozila, a podaci su
korisni policiji, kupcima i osiguravajucim drutvima.
q Elektronicko glasovanje
50
KORITENJE VELIKIH RAUNALA U BOLNICAMA I DOMOVIMA ZDRAVLJA

EVIDENCIJA PACIJENATA je osnovna baza podataka koja se koristi za zakazivanje
termina i biljeenje podataka u centralnu bazu. To znaci da doktor na bilo kojoj lokaciji
moe pristupiti medicinskim podacima nastalim na nekoj drugoj lokaciji.
Dijagnostika i posebni kirurki zahvati gdje se racunalo koristi za pracenje rada srca,
krvnog tlaka i drugo.
KORITENJE VELIKIH RAUNALA U OBRAZOVANJU

U podrucju registracije studenata i rasporeda predavanja postoje mnogi specijalizirani
programi napravljeni da se uz pomoc racunala izvode ti poslovi koji inace oduzimaju
puno vremena.
Computer Based Training (CBT) - obuka uz pomoc racunala predstavlja jeftin izbor
obucavanja velikog broja ljudi. Dolaze na CD/DVD medijima i u rasponu su od
enciklopedija do ucenja jezika.
Koritenje interneta i njegovih nevjerojatnih kolicina informacija za pisanje domacih
zadaca. Internet je idealno mjesto za dobivanje informaciju u kompletiranju domace
zadace.
Ucenje na daljinu je termin koji opisuje studiranje putem interneta.
Prednosti tog ucenja su:
q jedan predavac moe obucavati mnogo ljudi na razlicitim lokacijama
q ako je obuka potpuno bazirana na racunalu tada student sam bira nacin ucenja
kao i broj ponavljanja odredene teme koju ne razumije.
q Ucenje je vremenski neogranicenu i moe se obavljati u bilo koje vrijeme 24 sata
na dan, 7 dana u tjednu.
q e-ucenje je jeftinije od tradicionalnog ucenja..
Nedostaci tog ucenja su:
q
q
q
q
q
ne postoji mogucnost postavljanja pitanja stvarnoj osobi

veza prema internetu moe biti privremeno prekinuta.
placa se vrijeme provedeno na internetu.
brzina preuzimanja nekih formi moe biti znatno usporena
zbog vremena potrebnog za izradu odredenih tipova paketa za e-ucenje prirucnici
cesto nisu dostupni odmah po izlasku novog softvera ili programa
RAD NA DALJINU
Rad na daljinu je termin koji se odnosi na rad ljudi kod kuce a koji su putem racunalne
mree povezani na mreu racunala svoje kompanije. Komunikacija se ostvaruje ili putem
e-pote ili telefonom. Taj dogovor izmedu zaposlenika i kompanije ima svojih prednosti i
mana.
Prednosti tog dogovora su:
q smanjeno vrijeme putovanja ili je svedeno na nulu. Prednosti toga su uteda u
vremenu i novcu, a zaposlenik na posao ne dolazi pod stresom (guve na cestama
ili kanjenje tramvaja, vlaka)
q veca mogucnost fokusiranja na zadatke zbog manjeg broja telefonskih prekida.
q prilagodljivo planiranje: u vecini slucajeva dok god se poslovi izvravaju, nije
bitno kad ce biti napravljeni. To znaci da moete koristi svoje vrijeme i za druge
aktivnosti, a da cete posao zavriti u vecernjim satima

q smanjeni trokovi poslovnog prostora.
Nedostaci tog ucenja su:
q
q
q
q
nedostatak ljudskog kontakta

manje naglaska na timskom radu
samodisciplina
mogucnost iskoritavanja zaposlenika.
51
52
1.5.2 Elektroniki svijet

RAZUMJETI POJAM ELEKTRONIKA POTA (e-mail) I UPOTREBE e-maila
Elektronicka pota ili skraceno e-mail je prijenos poruka putem komunikacijske mree.
Poruke mogu biti biljeke koje se unose pomocu tipkovnice ili datoteke pohranjene na
nekom od medija za pohranu podataka. Vecina velikih racunala, mini racunala i mrenih
racunala imaju e-mail sustav. Pomocu e-maila moguce je poslati poruku drugoj osobi
gotovo odmah bilo gdje u svijet. Osnovni zahtjev je da su oba racunala spojena na
Internet. Kao to aljete tekstualnu poruku putem e-maila moete slati i datoteke kao
privitke vae poruke. E-mail je brz, prilagodljiv i pouzdan.
RAZUMJETI POJAM ELEKTRONIKOG POSLOVANJA

Pojam elektronicko poslovanje ili e-commerce odnosi se na kupovanje ili prodaju putem
interneta. Sve vie se narucuje direktno putem web lokacije odabirom robe ili usluge koju
trebate te unosom podataka sa vae kreditne kartice u svrhu placanja iste. Prilikom
slanja podataka sa vae kreditne kartice podaci bi se TREBALI enkriptirati od strane
operatera web lokacije kako nitko ne bi mogao doci do podataka s vae kartice. Vecina
web lokacija koje prihvacaju placanje putem kreditne kartice, nalaze se na sigurnim
servisima i svaki program za pretraivanje po internetu (Internet Explorer, Fitefox,
Opera,...) obavijestit ce vas popup (skocnim) prozorom kada ulazite odnosno kada
naputate sigurnosno server racunalo.
RAZUMJETI POJAM ELEKTRONIKO BANKARSTVO

Fraza e-bankarstvo odnosi se na upravljanje vaim novcem putem komunikacijske
mree. Umjesto odlaska u poslovnicu ili telefoniranja pomocu e-bankarstva moete platiti
racune ili prebaciti novac s jednog racuna na drugi putem interneta, online. Neke online
banke nemaju uopce fizickih poslovnica, a ipak su u mogucnosti obavljati profitabilne
operacije za banku.
POSTUPAK ONLINE KUPOVINE

Veliki je broj web lokacija na kojima moete obaviti online kupovinu. Najpoznatiji
svakako je AMAZON.COM cija je pocetna stranica prikazana na donjoj slici. Kupovina
proizvoda vri se jednostavnim dodavanjem odabranog u koaricu. Uvijek moete
provjeriti to ste sve kupili te izbaciti nepotrebni proizvod. Na kraju odlazite na
CHECKOUT mjesto gdje unosite svoje ime i adresu, odabirete nacin isporuke proizvoda te
unosite podatke o nacinu placanju (putem kreditne kartice, po isporuci, gotovinom).
53
PREDNOSTI I MANE NARUIVANJA ROBA I USLUGA PUTEM INTERNETA

Mnogo je prednosti elektronickog poslovanja. Evo nekoliko najznacajnijih:
qUsluga je dostupna 24/7. Za razliku od drugih trgovina koje se zatvaraju u
vecernjim satima putem interneta moete kupovati dvadeset cetiri sata dnevno,
sedam dana u tjednu tijekom cijele godine.
qVeliki raspon proizvoda: Za razliku od klasicne trgovine internet trgovina moe
imati velik broj razlicitih proizvoda. Proizvode nije potrebno distribuirati u razna
skladita odnosno ducane nego se dre u jednom centralnom skladitu,
distributivnom centru.
qDetaljne informacije o proizvodu: Na internetu moete objaviti detaljne
podatke za svaki proizvod zajedno sa slikom proizvoda. Pored toga moguce je
napraviti vezu prema web lokaciji proizvodaca odabranog proizvoda.
qMogucnost usporedbe cijena: Mnoge web lokacije tvrde kako imaju najbolje
cijene. Koristeci informacije te lokacije moete ih usporediti sa cijenama na
drugim web lokacijama.
qIdenticna isporuka u grad ili dravu: Ne postoji razlika ako kupujete putem
interneta cinjenica da moda ivite na selu, daleko od najblieg grada.
qPravo povrata neispravnih proizvoda: Mnoga web mjesta imaju "Return
Policy" i preporucljivo je to procitati prije narudbe. U mnogim slucajevima
primijetiti cete da vam zakon daje mogucnost povrata neispravnog proizvoda pa
cak i za one proizvode koja nisu tako dobro kako ste vi ocekivali.
Mane elektronickog poslovanja ukljucuju slijedece:
qMoguca kreditno karticna prijevara: Neke web lokacije su podeene samo da
vas natjeraju kako bi preuzele podatke s vae kreditne kartice koje onda prodaju
kriminalcima koji onda mogu vriti narudbe vaim novcem. Kada dode do pojave
54
kreditno karticne prijevare postoji jedno osnovno pravilo vodite evidenciju svega
to ste narucivali. Ako narucujete putem interneta obavezno ispiite racun.
qJe li web mjesto stvaran, pravi?: Kada narucujete od kompanije kao to je
AMAZON.COM znat cete da je kompanija kojoj se moe vjerovati. Ali to kada
narucujete od kompanije koja o kojoj niste nita culi? Pogledajte cijelu web
lokaciju kako bi nali neku informaciju na osnovu koje bi ste mogli zakljuciti neto
vie o ponudacu. Ima li popis kupaca na web lokaciji? Kako dugo tvrtka posluje?
Postoje li detaljni podaci o kontaktima? Sumnjate li u tvrtku nazovite je i
pokuajte dokuciti da li tvrtka "zvuci" kao stvarna. Zatraite reference drugih
kupaca. Danas postoje kompanije ciji je posao da vam provjere da li web lokacija
ciji vas proizvod ili usluga zanima pripada kategoriji potenih tvrtki.
qto s povratom pokvarenog proizvoda?: Ako je proizvod koji ste uzeli ispod
standrda tko placa povrat proizvoda. Gdje ga morate vratiti? Provjeriti da li znate
sve o pravu povrata prije nego to ga narucujete.
qKakvo je osiguranje ukoliko proizvod narucujete iz druge zemlje?: Svaka
zemlja ima svoje zakonske odredbe koje se odnose na zatitu potroaca. To bi
smo podrucje mogli nazvati minskim poljem.
qMoete li razgovarati sa stvarnom osobom?: Nikada ne kupujte od kompanije
koja vam nije osigurala potpune kontakt informacije to ukljucuje i broj telefona.
55
1.6 Zdravlje, sigurnost, okoli

1.6.1 Ergonomija
RAZUMJETI KOJI ELEMENTI I VJEBE MOGU POMOI U RADNOJ
OKOLINI
Pravilno podeen monitor, tipkovnica i prilagodljiva stolica,upotreba podloka za mia,
koritenje filtera za monitor, osiguranje odgovarajuceg osvjetljenja i prozracivanja
prostora cesti odmori od racunala samo su neki elementi o kojima trebate voditi racuna.
Dobro radna okolina ukljucuje slijedece:
qVaa stolica: Trebala bi biti potpuno prilagodljiva i morala bi imati mogucnost
podeavanja visine. Isto tako vaa stolica zahtjeva i prilagodljivi naslon.
qVa ekran: TRebao bi biti potpuno prilagodljiv to znaci da bi vae oci morale
biti u istoj visini kao i vrh monitora.. Moguce je koristiti filter kao dodatak
ekranu kako bi smanjili zasljepljivanje. Ako je ekran loe fokusiran, presvijetli ili
imate osjecaj da titra tada pozovite kvalificiranu osobu da ga pregleda.
qVaa tipkovnica: treba biti kvalitetna
qVae noge: Koristite podloak za noge koji se koristi za odmaranje nogu dok
radite za racunalom.
qVa mi: Koristite podloak za mia kako bi ucinili mia jednostavnijim za
koritenje. Osigurajte si dovoljno prostora kako bi ste mogli ugodno koristiti
mia. Ako vae ruke ili prsti postanu umorni ili osjecate u njima bol dok koristite
mia odmorite se i radite neto drugo.
qOdmori: Uzimajte ceste odmore kada koristite racunalo.
qOstali faktori: Osigurajte si prostor u kojem radite s racunalom to
podrazumijeva dobru osvijetljenost i provjetrenost. Provjetravanje je posebno
vano ako koristite laserski pisac jer isti proizvode ozone dok ispisuje.
56

RAZUMJETI ZDRAVSTVENE PROBLEME POVEZANE S KORITENJEM
RAUNALA
U radu s raunalom postoje neki uobiajeni zdravstveni problemi koji mogu nastati kao
posljedica koritenja raunala, kao to su: ozljede zglobova na rukama kao posljedica
dugog tipkanja, povrede oiju uzrokovane ekranskim zasljepljivanjem, odnosno problemi
povezani s loim dranjem tijela.
Neispravna upotreba raunala moe nateti vaem zdravlju, a da bi to izbjegli potrebno
je esto napraviti pauze, regularno provjeriti oi te kupiti dobar radni stol i stolicu kako bi
imali dobar poloaj tijela.
Stalnom upotrebom tipkovnice i mia mogue je da obolite od RSI sindroma (Repetitive
Strain Injury). U tom sluaju treba uzeti redovite odmore kako bi ste izbjegli taj tip
ozljede.
Isto tako odmor od rada pred raunalom potrebno je napraviti i zbog izbjegavanja
naprezanja oiju tijekom stalnog gledanja u monitor. Smanjenje od ekranskog
zasljepljivanja moe se izbjei koritenjem najboljih (najskupljih) monitora koje si vi ili
kompanija u kojoj radite moe priutiti. to je monitor kvalitetniji to je kvalitetnija i
njegova rezolucija odnosno brzina osvjeavanja slike na ekranu. Kod poslova koji
zahtjevaju rad na detaljima trebali bi osigurati velike monitore od 17" odnosno 19" i
vee. Za izbjegavanje refleksije ekrana mogu se koristiti i filteri.
Loe dranje tijela pred raunalom takoer moe prouzroiti velike zdravstvene
probleme. Zato je potrebno visinu monitora podesiti tako da vrh monitora bude u razini
oiju, a za noge moete koristiti podmetae.
57
1.6.3 Mjere opreza

Kada je rije o mjerama opreza tada se misli na one sigurnosne mjere opreza koje se
poduzimaju prilikom koritenja raunala, kao to su: pravilna upotreba kablova za
napajanje i voenje rauna o tome da ne doe do preoptereenja na utinicama. To znai
da bi trebalo koristiti originalne kablove ili barem one koji imaju slinu kvalitetu. esto
provjerite da li su kablovi kvalitetno postavljeni. Izbjegavajte koritenje produnih
kablova ili barem osigurajte to mjesto kako netko ne bi sluajno izvukao kabel iz utinice
ili pritisnuo preklopnik. Isto tako bi trebalo voditi brigu i o mrenim kablovima iji e kvar
prouzroiti nemogunost ukljuivanja vaeg raunala na server raunalo.
Prekoraenje koliine ureaja na jednom mjestu napajanja moe biti potencijalna
lokacija za izbijanje poara. Ukoliko trebate vie utinih mjesta neka to napravi
kvalificirano osoblje.
58
1.6.4 Okoli
RAZUMJETI TO ZNAI RECIKLIRANJE
Kada je rije o zatiti okolia tada to znai da morate biti svjestni da recikliranje
isprintanih papira, recikliranje iskoritenih tonera za
laserke i tintne pisae, te koritenje ekrana koji troi manje struje kada je raunalo
neaktivno, moe pomoi u zatiti okolia. Trebali bi imati posebno mjesto za papir koji
ide na reciklau. Pri tome materijale koji su posebno osjetljivi (povjerljivi) prije toga
izreete.
I iskoriteni toneri za pisae mogu se slati na recikliranje. U nekim zemljama postoje
tvrtke koje skupljaju potreene tonere. Postoji mogunost da kupite i receklirane tonere,
ali pripazite pri tome jer u nekim sluajevima loe reciklirani toneri mogu prouzroiti
tetu na pisau.
Mnogi monitori se automatski iskljuuju ukoliko u odreenom periodu nema aktivnosti
na raunalu. To znai da e monitor troiti vrlo malo struje iako je i dalje ukljuen.
RAZUMJETI TO ZNAI KORITENJE ELEKTRONIKOG DOKUMENTA

Drugim rijeima ne troite papir gdje god moete koristiti prirunike na ekranu. Pri tome
ete utedjeti velike koliine papira i zatiti okolinu, a to znai da e se manje uma biti
posjei.
59
1.7 Sigurnost
1.7.1 Sigurnost informacija
RAZUMJETI POJAM "SIGURNOST PODATAKA" I PREDNOSTI ORGANIZACIJE KOJA

HVATA U KOTAC SA SIGURNOSNIM RIZICIMA
Rizici sigurnosti informacija s kojima se suoava neka tvrtka ili organizacija odnose na:
usklaivanje politike zatite informacija s mogunostima obrade osjetljivih podataka,
definiranje postupaka za izvjetavanje o sigurnosnim incidentima, osvjetavanje radnog
osoblja o njihovim obvezama sa stanovita sigurnosti informacija. Zatita informacija je
opi pojam koji pokriva sve aspekte raunalne sigurnosti. Pod tim pojmom kriju se
zatita od virusa i hakera, koritenje lozinki i politike kontrole pristupa kao i procedura
obaveznog backup-a podataka (prijepisa podataka) s ciljem zatite u sluaja pojave
greke na raunalu.
Politika aktivne zatite informacije odnosi se na oekivanje pojave problema i pokuaja
zatite od moguih problema za razliku od otkrivanja problema i pokuaja sukobljavanja
s problemom u trenutku njegove pojave.
Ako vae raunalo ima lozinku koja osigurava neovlateni pristup od strane drugog
korisnika tada lozinku nemojte davati nikome. Lozinku nemojte zapisati ve ju pokuajte
upamtiti. Pokuajte ju upamtiti jer u protivnom ako je izgubite u veini sluajeva podaci
se nee moi vratiti i bit e zauvijek izgubljeni.
Isto tako bitna komponenta zatite je i gaenje raunala. Ako na primjer koristite
Windows operativni sistem vano je upamtiti da samo iskljuivanjem raunala iz struje ili
nestankom struje za vrijeme rada moe doi do gubljenja podataka. Da bi ste to izbjegli
svoj posao morate redoviti spremati. Mnogi programi imaju mogunost automatskog
spremanja podataka; svakih 10 minuta ili u vremenskom intervalu koje vi odredite. U
sluaju neispravnog gaenja raunalu dananji operativni sustavi automatski mogu
utvrditi da raunalo nije ispravno ugaeno kada je posljednji puta koriteno. U sluaju da
raunalo to utvrdi tada se ukljuuje poseban program za obnavljanje koji je u
mogunosti utvrditi i ispraviti greku nastalu nestankom struje. Gaenje raunala koje
koristi MS Windows operativni sustav zahtjeva koritenje naredbe SHUT DOWN ili TURN
OFF pri emu e se i samo raunalo fiziki ugasiti ukoliko je novije proizvodnje.
UPS je ureaj koji se svrstava u kategoriji zatitnih mjera. Un-interrupible Power Supply
je ureaj koji moete prikljuiti vaem raunalu a u cilju osiguranja stalnog napajanja
strujom. Taj ureaj sadri baterije koje e omoguiti rad vaeg raunala dovoljno dugo
toliko koliko vam je potrebno da spremite informacije i izvedete naredbu gaenja.
Posebno je bitan kod raunala koja su umreena i gdje na primjer jedno od njih dijeli
podatke s drugima na mrei. Isto tako u ovu kategoriju ureaja spada i ureaj za zatitu
od promjene napona na elektrinoj mrei i spada u kategoriju jeftinog osiguranja od
navedenog problema sa strujom.
Raunalu morate osigurati dobru ventilaciju, istu okolinu i stabilnu ne vibrirajuu
povrinu. Stvari koje morate izbjegavati su: praina, konzumiranje hrane i pia nad
tipkovnicom, vrue - hladno, vlagu, ne premjetati ureaje dok su ukljueni, ne
iskljuivati fiziki raunalo nego koristiti naredbu za gaenje raunala, ne stavljati
predmete na monitor jer time moe zaustaviti prozraivanje te moe doi do
pregrijavanja, ne ostavljati diskete blizu monitora jer isti stvaraju jako elektromagnetsko
polje koje moe unititi sadraj vae diskete.
TO INITI KADA SE RAUNALO POKVARI

60
Ako radite u velikoj tvrtki ili ustanovi, morate se upoznati s pravilima u sluaju kvara na
raunalu. Mnoge velike tvrtke i ustanove imaju specijalizirane odjele za raunalnu
podrku i potrebno je znati koga i kako kontaktirati u sluaju kvara. Kod manjih tvrtki ta
je situacija manje formalna. Ako niste kvalificirani za popravak raunala NE OTVARAJTE
kuite raunala i ne istraujte gdje je nastupio kvar. To se upozorenje posebno odnosi
na monitor unutar kojeg se nalaze mnogi dijelovi koji rade pod VRLO VISOKIM NAPONOM
koji vas moe i ubiti. Ako sumnjate na neki vei kvar pozovite kvalificirane tehniare koji
e popraviti kvar.
Prije nego to pozovete osoblje zadueno za podrku moete (ako ste ovlateni od strane
tvrtke ili ustanove) sami provjeriti razliite vanjske komponente kao to je mi,
tipkovnica, monitor i mrena veza. Najea greka je da monitor ne radi. Prije poziva
slube za podrku provjerite nije li monitor kojim sluajem iskljuen iz struje. U sluaju
da ne moete pristupiti mrei raunala najee je problem u mrenom kablu koji je
iskljuen, a nalazi se na stranjoj strani raunala.
61
1.7.2 Raunalni virusi

RAZUMJETI POJAM VIRUS I RAZLIITE TIPOVE VIRUSA
to je to raunalni virus?
Virusi su mali programi koji se skrivaju na vaim diskovima (vrstom disku ili
disketama).Sve dok ne koristite softver za otkrivanje virusa neete znati da li ga imate ili
nemate na raunalu osim kada se aktivira i napravi vam tetu. Razliiti virusi pokreu se
na razliite naine. Na primjer, poznati virus "PETAK, 13." aktivira kada datum u mjesecu
13. padne na petak. PANJA: Virusi su u stanju unititi sve vae podatke.
Kako raunalni virusi zaraze vae osobno raunalo?

Virusi zaraze vae raunalo pomou druge diskete, flash diska, mree raunala ili
interneta. Kada doe na vae raunalo sakrije se, a nakon to vi pristupite disku ili
disketi) ili drugom disku na mrei raunala, virusni program se pokrene i zarazi vae
raunalo. Na internet se ne preporua prikljuivanje bez instaliranog programa za
provjeru virusa. Pri tome je vano odravati datoteku aurnom kako bi program bio u
stanju provjeriti najnovije otkrivene viruse.
Kako se zatiti od raunalnih virusa?

Postoji velik broj jeftinijih anti-virusnih programa. Najvanija stvar kod tih aplikacija je
da datoteka koja sadri podatke o najnovijim virusima bude aurna. Neke kompanije
nude diskete ili CD-ove s auriranim datoteka dok druge auriraju datoteke direktno
preko interneta. Ako u svom radu koristite disketu tada ju moete zatiti otvaranjem
rupe na donjem desnom dijelu diskete. Jo jedan dobar nain zatite je postavljanje
lozinke prilikom startanja raunala. Nain kako se to radi razlikuje se od raunala do
raunala i odreen je proizvoaem raunala, a ne samim operativnim softverom
(Windowsima, Linuxom). Prednost upisa lozinke prilikom ukljuivanja je ta to se
Windowsi nee pokrenuti sve dok ne unesete ispravnu lozinku. To znai da se nitko nee
moi koristiti vaim raunalom i nee biti u mogunosti sluajno zaraziti vae raunalo.
RAZUMJETI MJERE ZATITE I TO UINITI KADA SE RAUNALO ZARAZI

Kako zatiti osobno raunalo od napada?
Najsigurniji nain je ne prikljuiti raunalo na lokalnu mreu ili internet. Takvo raunalo
naziva se "samostalno" i ukoliko ne koristite diskete na tom raunalu koje su koritene
na drugim raunalima takva vrst raunala je imuna od bilo kakvog oblika napada. Na
nesreu danas esto koristimo povezivanje raunala u mreu odnosno na internet to
dananja raunala ini VERSATILE AND USEFULL. Prilikom odreivanja zatite raunala
provjerite jesu li sva raunala dobila korisniku identifikaciju i lozinku za pristup. Isto
tako potrebno je provjeriti da li su primijenjene sve bitne "sigurnosne zakrpe". Osigurajte
da je lozinka dovoljno dugaka i da sadri i brojeve i slova i da se lozinka mijenja
redovito. Mnogo je primjera gdje ljudi za lozinke koriste neke osobne podatke kao to je
ime partnera, kunog ljubimca, niz brojeva ili datum roenja. Za iskusne hakere to je
jednostavan podatak za pogaanje.
62
to initi ako se pojavi virus na raunalu?

Ako otkrijete kako imate raunalni virus ne paniarite. Ako vas je program za otkrivanje
virusa upozorio na virus, sigurno je da je virus uhvaen prije nego to bi zarazio raunalo
i prouzroio tetu. Stavite li disketu u disketni ureaj antivirusni program e provjeriti
sadraj diskete i ukoliko je disketa zaraena raunalnim virusom upozoriti korisnika
porukom da je diskete zaraena i da e program automatski ukloniti virus. Drugi nain
zaraze vaeg raunala virusom je putem e-pote. U velikim tvrtkama postoji odjel za IT
podrku koji e obaviti "ienje" raunala.
Ogranienja anti-virusnog softvera

Anti-virusni program prepoznat e samo one viruse za koje aplikacija ima podatke. Zato
je vano redovito aurirati softver kako bi mogao detektirati nove viruse koji se stalno
pojavljuju.
to je to virusna dezinfekcija?
Pokretanje aplikacije za provjeru od virusa na raunalu koje je zaraeno naziva se
dezinfekcija PC-a jer e virusni program bit detektiran i nakon toga uklonjen s raunala.
63
1.8 Autorska prava

1.8.1 Autorska prava
RAZUMJETI POJAM AUTORSKIH PRAVA ZA PODRUJE SOFTVERA I
DOKUMENATA
Autorska prava softvera
Veina programa koje naruite su zatiena od kopiranja to znai da ih ne smijete
kopirati. Ukoliko to uinite tada krite zakon, a ako budete uhvaeni protiv vas se moe
pokrenuti tuba. Mnogi kupuju kopiju neke igre i zatim naprave novu kopiju za svoje
prijatelje ili druge lanove obitelji. To je takoer nedozvoljeno. Pa ak i posuivanje
vaeg CD-a drugim osobama moe u veini sluajeva znaiti prekraj. Brojne su
organizacije koje se bave zatitom ilegalnog kopiranja softvera. U situaciji kada vas va
rukovoditelj zamoli da napravite kopiju softvera, uvijek provjerite da li postoji licenca
koja vam omoguava kopiranje softvera jer u mnogim zemljama to nije doputeno.
Veina teksta koji naete na internetu je zatien od kopiranja. Nikada ne kopirajte tekst
bez da vam je autor to dozvolio.
Postoji mnogo web lokacija koje nude besplatnu grafiku i crtee. Neka su mjesta originali
i imaju pravo ponudit vam besplatno preuzimanje slika. Ipak mnoge web lokacije nemaju
tu mogunost. Najpoznatiji primjer toga su slike, zvuni isjeci ili video isjeci iz Star
Trek-a. Ako posjetite slubene stranice Star Trek-a (www.startrek.com) vidjet ete da je
koritenje slika pa i samog imena zatieno i ne mogu ga koristi ni fan sajtovi. Neke web
lokacije dozvoljavaju "besplatno" preuzimanje kompletnih filmova ili muzike. Ako na
nekoj web loakciji moete besplatno preuzeti film koji se jo nije slubeno pojavio u
kinima ili na DVD-u sigurno se radi o neautoriziranoj lokaciji. Zatite se. Zatraite pisanu
dozvolu za koritenje preuzetih datoteka, materijala a ako sumnjate onda je najbolje ne
preuzeti datoteke. Kako su CD pisai (prilice) postali dostupni svakome mogue je
kopirati cijeli CD koji moe sadravati softver, igre ili podatke. Nemojte to initi. Pazite se
reklama koje nude jeftin softver jer on moe biti nelegalan.
Mnoge velike kompanije ne kupuju odreenu koliinu kopija softvera kojeg trebaju.
Umjesto toga kupuju licencu na lokaciju. Ta licenca openito znai da je tvrtka naruila
odreenu koliinu kopija za osoblje kompanije.
RAZUMJETI POJAM AUTORSKIH PRAVA ZA PODRUJE KORITENJA I

DISTRIBUCIJE MATERIJALA POHRANJENIH NA PRIJENOSNIM MEDIJIMA
Autorska prava
Prijenosom datoteka po mrei (LAN-u) morate biti paljivi kako vam se ne bi dogodilo da
napravite kopiju softvera osim ako imate dozvolu. Prilikom preuzimanja datoteka s
interneta budite paljivi jer objava besplatnog preuzimanja datoteka ne znai da vlasnik
lokacije ima autorska prava da to ini. Preko interneta je mogue preuzeti cijeli softverski
paket pa ak i film,ali u veini sluajeva to nije dozvoljeno. Ako ste naruili softvere u
nekim situacijama vlasnik softvera vam moe dozvoliti izradu jedne kopije CD-a
diskete,DVD-a ili ZIP diska. Kopiju ne smijete distribuirati ni prijateljima niti lanovima
obitelji. Nije dozvoljeno kopiranje i preprodaja komercijalnog softvera.
64
Friver (freeware) je softver koji se moe kopirati i preuzimati s interneta potpuno

besplatno. Najee je potpuno funkcionalan. Primjere takvog softvera nai ete u
softveru razvijenom na fakultetima, gdje cilj nije nije zarada od softvera. Vano je ne
praviti zbrku oko pojmova freeware i shareware.
erver (shareware) je softver koji moete koristiti besplatno ali samo u odreenom
razdoblju. Ponekad takve verzije programa mogu biti potpuno funkcionalne, ali e nakon
testnog perioda poeti s prikazivanjem dosadne poruke traei od vas registraciju
softvera ili e u nekim sluajevima prestati biti funkcionalan. Ova metoda koja se naziva
"isprobaj prije kupovine" sve je popularnija meu poznatijim dobavljaima softvera.
Ako posjedujete vie od jednog raunala tada moete naruiti odvojene kopije softvera ili
to je jo bolje moete naruiti korisniku licencu. Takva licenca dozvoljava vam izradu
kopija i instaliranje istih na svakom raunalu. Vei broj kopija kotat e vas vie ali e
biti jeftinije kada cijenu izraunate prema cijeni koju bi ste platili po pojedinom raunalu.
65
1.8.2 Zakonodavtsvo
UPOZNATI ZAKONSKE ODREDBE I UGOVORE O ZATITI PODATAKA U
HRVATSKOJ
TE RAZUMJETI POSLJEDICE KRENJA ZAKONSKIH ODREDBI O ZATITI
PODATAKA
Zatita podataka i problemi privatnosti
Ako na svom raunalu posjedujete podatke o pojedinim osobama tada imate moralnu i
pravnu obavezu da brinete o tim podacima. Lijenici, pravnici odjeli vlade ili agencije
koje nude kredite uvaju veliku koliinu podataka o osobama. Ti podaci su osobni i vrlo
osjetljivi.U slobodnim drutvima imate pravo kao osoba uvjeriti se da se podaci koji se
uvaju o vama nee zloupotrijebiti. U mnogim zemljama to je regulirano zakonom o
zatiti podataka.
U Hrvatskoj na snazi je Zakon o zatiti osobnih podataka od 12.6.2003. godine kojim se
ureuje zatita osobnih podataka o fizikim osobama te nadzor nad prikupljanjem,
obradom i koritenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zatite osobnih
podataka je zatita privatnog ivota i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u
prikupljanju, obradi i koritenju osobnih podataka.
Zatita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizikoj osobi bez
obzira na dravljanstvo i prebivalite te neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri,
politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju,
naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
66
DODACI
Podsjetnik
Modul 1: Osnovni pojmovi informacijske tehnologije IT

1.1 OSNOVNI POJMOVI
1.1.1 Hardver, Softver, Informacijska tehnologija (IT)
1.1.1.1 Razumijevanje pojmova: hardver (ureaji), softver (programi) i Informacijska
tehnologija (IT)
HARDVER odnosi se na sve fizike komponente raunala kao to su: sistemska jedinica,
monitor, tipkovnica, mi
SOFTVER su raunalne naredbe i podaci odnosno sve ono to se moe pohraniti u
elektronikom obliku je softver.
IT Informacijska tehnologija su svi aspekti upravljanja informacijama kao i njihova obrada.
Posebno je to vidljivo kod velikih organizacija i tvrtki.
1.1.2 Vrste i tipovi raunala

1.1.2.1 Razumijevanje i razlikovanje velikih, mrenih, osobnih i prijenosnih raunala, te
osobnih digitalnih pomonika (PDA-personal digital assistant) obzirom na kapacitet,
brzinu, cijenu i tipine korisnike
VELIKA raunala su snana, brza, vrlo skupa i koriste ih velike tvrtke kao to su banke, avionske
kompanije, osiguravajua drutva, policija. Pristupit im moe vie tisua korisnika mreno
pomou osobnog raunala
MRENA raunala imaju vrste diskove velikog kapaciteta u kombinaciji sa radnom memorijom
(RAM). Brza su, a brzina se mjeri u GHz. U osnovi to su osobna raunala sa mrenom karticom.
Danas svatko moe umreiti osobna raunala.
OSOBNA raunala imaju vrste diskove velikog kapaciteta u kombinaciji sa radnom memorijom
(RAM). Brza su, a brzina se mjeri u GHz. Sve jeftinija, a koriste se kod kue te u velikim i malim
tvrtkama u obrazovanju, medicini.
PRIJENOSNA raunala imaju vrste diskove velikog kapaciteta u kombinaciji sa radnom
memorijom (RAM), ali esto manje snana od osobnih raunala za istu cijenu. Brza su, a brzina
se mjeri u GHz. Zbog komponenti koje moraju biti manje, skuplja su. Koriste ih poslovni ljudi,
predavai i ljudi u pokretu.
PDA raunala mnogo manja po kapacitetima u odnosu na osobna raunala. Po brzina mnogo
sporija ukoliko ne doplatite. Relativno skuplja u usporedbi s osobnim raunalom. Koriste ih
poslovni ljudi.
1.1.3 Glavni dijelovi raunala

1.1.3.1 Upoznati glavne dijelove raunala: centralni procesor (CPU), tvrdi disk, zajedniki ulazni
i izlazni ureaji, tipovi memorije. Razumijevanje pojma periferni ureaj
Pronaite gumb za ukljuivanje na CPU jedinici i pritisnite ga
1.1.4 Rad raunala

1.1.4.1 Poznavanje faktora koji utjeu na rad raunala kao to su: brzina centralnog procesora
(CPU), koliina radne memorije, te broj pokrenutih aplikacija
Vea brzina rada sata raunala bre raunalo
Vie RAM memorije raunalo bre radi
Vei broj pokrenutih aplikacija smanjuje brzinu izvoenja naredbi
1.2 HARDVER RAUNALNI UREAJI

1.2.1 CPU - Centralna procesorska jedinica
1.2.1.1 Razumijevanje funkcija centralne procesorske jedinice (CPU) kao to su: raunanje,
logika kontrola, brzi pristup memoriji itd. Znanje da se brzina procesora mjeri u
megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz)
Izvodi gotova sva raunanja unutar raunala
67
Odgovoran za rada operativnog sustava

1.2.2.1 Poznavanje razliitih tipova raunalne memorije kao: RAM (random-access memory),
ROM (read-only memory), te njihove razlike
RAM memorija je glavna radna memorija u koju se uitava OS i aplikacije kao i podaci.
Privremena je to znai da se informacije u njoj gube kada se raunalo ugasi
ROM memorija uva u sebi softver i informacije se sa te memorije mogu samo itati.
Najpoznatiji je ROM-BIOS ip. Mrene i video kartice esto sadre ROM ipove. Podaci u ROM
memoriji se ne briu.
1.2.2 Memorija
1.2.2.2 Nauiti kako se mjeri raunalna memorija; (bit, byte, KB, MB, GB, TB). Dovesti u vezu
raunalnu memoriju sa znakovima, datotekama i direktorijima/folderima
BIT je najmanja jedinica informacije na raunalu. Sadri samo vrijednosti 0 i 1
BYTE (B) se sastoji od 8 bitova
KILOBYTE (KB) se sastoji od 1024 BYTE-ova
MEGABYTE (MB) se sastoji od 1024 KB
GIGABYTE se sastoji od 1024 MB
TERABYTE se sastoji od 1024 GB
Podaci i programi se pohranjuju u datoteke
Grupa datoteka sa slinim podacima uvaju se u direktorijima
1.2.3 Ulazni ureaji

1.2.3.1 Prepoznavanje glavnih ureaja za unos podataka u raunalo kao to su: mi, tipkovnica,
trackball, skener, touchpad, svjetlosna olovka, igraa palica (joystick ), digitalna
kamera, mikrofon
Slike ureaja

1.2.4.1 Upoznati veinu uobiajenih izlaznih ureaja za prikaz rezultata obrade podataka kao
to su: monitor, ekran, pisai, ploteri, zvunici. Nauiti gdje se ureaji koriste
Slike ureaja
1.2.5 Ulazni/Izlazni ureaji

1.2.5.1 Razumijevanje ureaja koji su ujedno ulazni i izlazni kao: touchscreen, modem
Modem i ekran osjetljiv na dodir (touchscreen) su ulazno-izlazne jedinice
1.2.6 Ureaji za pohranu

1.2.6.1 Usporedba glavnih tipova memorijskih ureaja za pohranu u odnosu na brzinu, cijenu i
kapacitet kao: diskete, zip disk, trake, CD-ROM, interni i eksterni tvrdi disk
DISKETE veoma spore, kapaciteta 1,44MB, jeftine
ZIP disk sporiji od vrstog diska, idealan za prijepis, kapacitet 100-250MB. Relativno skup medij
TRAKE ?????
CD-ROM ureaj sporiji od vrstog diska, kapacitet od 650MB, veoma jeftin medij
TVRDI DISK veoma brz, kapaciteti se mjere u GB, najjeftiniji nain spremanja podataka
1.2.6.2 Razumijevanje svrhe formatiranje diska
Pripremanje diskete za pisanje i itanje informacija od strane operativnog sustava
Formatiranjem se trajno briu podaci
NE formatirati vrsti disk!
1.3 SOFTVER
1.3.1 Tipovi softvera
1.3.1.1 Razlikovati softver operativnog sustava i aplikacijski softver. Razumjeti razloge za
softverske verzije
Operativni
softver je prvi softver koji se uita u privremenu memoriju raunala (RAM). Koristi se
kopiranje podataka pokretanje aplikacija, ispis informacija na papir

APLIKACIJSKI softver je softver koji se uitava nakon operativnog softvera. To su aplikacije za
obradu teksta, grafiku, igre, crtanje, programiranje i drugi
Softverske verzije pojavljuju se svake godine s manje greaka, veim mogunostima i novim
68
svojstvima. Verzija softvera se dobije izborom naredbe HELP i naredbe ABOUT ili neke sline
rijei.
1.3.2 Sistemski softver - operativni sustav

1.3.2.1 Razumjeti glavne funkcije operativnog sustava, te navesti primjere uobiajenih
operativnih sustava
OPERATIVNO softver se prvi uitava u RAM memoriju raunala
Koritenje novih svojstava ne zahtjeva od korisnika znanje o radu hardvera.
Postoje mnogi razliiti tipovi operativnog softvera: DOS, WINDOWS, OS/2, MacOS, LINUX, UNIX
1.3.3 Aplikacijski softver

1.3.3.1 Navesti neke od uobiajenih softverskih aplikacija kao to su: aplikacije za obradu
teksta, tablini kalkulatori, baze podataka, Web preglednici, priprema za tisak, te
raunovodstvene aplikacije, zajedno sa njihovim upotrebama
OBRADA TEKSTA: Microsoft Word, Lotus WordPro, WordPerfect
TABLINI KALKULATORI: Microsoft Excel, Lotus 123, Quatro
BAZE PODATAKA: Microsoft Access, Lotus Approach
WEB PREGLEDNICI: Microsoft Internet Explorer, Netscape Navigator, Mozilla Firefox, Opera
PRIPREMA ZA TISAK: Microsoft Publisher, Adobe
RAUNOVODSTVENE APLIKACIJE: ???
1.3.4 Grafiko korisniko suelje (GUI)

1.3.4.1 Razumijevanje pojma Grafiko korisniko suelje (GUI)
GUI je dodatak operativnom softveru koji sve prikazuje kroz prozore i padajue menije. Za
kretanje po objektima na ekranu koristi se ureaj pod nazivom mi.
Ne GUI
GUI
1.3.5 Sistemski razvoj

1.3.5.1 Razumjeti kako su razvijeni raunalno bazirani sustavi. Upoznavanje procesa analize,
dizajna, programiranja i testiranja koji se esto koriste u razvoju raunalno baziranih
69
sustava
Ciklus razvoja sustava odvija se u krugu, a sastoji se od:
o ANALIZE
o DIZAJN
o PROGRAMIRANJE
o TESTIRANJE
Proces implementacije je posljednji proces koji u sebi esto ukljuuje i obrazovanje.
1.4 INFORMACIJSKE MREE

1.4.1 LAN i WAN
1.4.1.1 Razumijevanje pojma lokalne mree (LAN -local area network) i prostorne mree (WAN wide area networks). Razumjeti pojmove klijent/server
LAN (Local Area Network) povezuje raunala malog prostora, na primjer ureda, zgrade.
WAN (Wide Area Network) povezuje raunala locirana unutar neke regije odnosno drave ili ak
po cijelom svijetu
Klijent raunalo zahtjeva informaciju, a server raunalo mu traenu informaciju alje.
1.4.1.2 Navesti neke od prednosti grupnog rada kao to su: dijeljenje printera, aplikacija i
dokumenata preko mree
neovisnost lanove grupe o centralnom raunalu to znai da su male anse za prekidom rada
grupe ako jedno raunalo ne radi
odreivanje prava pristupu podacima lanovima grupe koje prema zahtjevu razmjenjuju
u malim uredima nema potrebe za mrenim administratorom to moe rezultirati znaajnom
utedom
1.4.2 Intranet, Extranet

1.4.2.1 Razumjeti to je intranet, te razumjeti razlike izmeu Interneta i Intraneta
Intranet je mrea raunala koja pripada jednoj organizaciji, najee korporaciji. Pristup
podacima te mree imaju samo lanovi organizacije, zaposlenici. ali i drugi kojima su dana
autorizacijska prava.
Intranet je manja, zatvorena verzija INTERNETA kojoj mogu pristupiti samo autorizirani korisnici
tvrtke ili organizacije.
1.4.2.2 Razumjeti to je extranet, te razumjeti razliku izmeu intraneta i extraneta
Extranet je Intranet koji je djelomino pristupaan autoriziranim vanjskim korisnicima.
Extranet je, kao to je ranije reeno, Intranet koji je djelomino dostupan autoriziranim
vanjskim korisnicima. Intranetu mogu pristupati lanovi istog poduzea ili organizacije.
Extranet dozvoljava vanjskim korisnicima pristup informacijama koje se uvaju na mrei tvrtke,
ali ogranienog opsega.
1.4.3 Internet
1.4.3.1 Razumjeti to je Internet i neke primjere koritenja
Globalna mrea koja povezuje milijune raunala. Vie od 100 zemalja povezano je kako bi
razmjenjivali podatke, vijesti i miljenja. Za razliku od online servisa, koji se centralno
kontroliraju, Internet je po svom dizajnu decentraliziran
1.4.3.2 Razumjeti znaenje World Wide Web-a (WWW) i razlikovati ga od Interneta
WWW je sustav Internet server raunala koji podravaju posebno oblikovane dokumente i
ujedno predstavlja samo mali dio Interneta
1.4.4 Telefonska mrea u raunalstvu

1.4.4.1 Razumjeti koritenje telefonske mree u raunalstvu. Razumjeti pojmove javna
telefonska mrea (PSTN), integrirani servisi digitalne mree (ISDN), asimetrine
digitalne korisnike linije (ADSL)
PSTN (Public Switched Telephone Network) i predstavlja klasinu tehnologiju, "bakrenu icu",
pomou koje se prenosi analogni zvuk
ISDN (Integrated Services Digital Network). tehnologija koja se je pojavila 1984. godine
omoguuje bri prijenos od klasinog modemskog prijenosa. Brzine su 64Kbit/s odnosno 128
Kbit/s
ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) omoguava prijenos vee koliine podataka preko
70
postojee bakrene telefonske linije, ali zahtjeva specijalan modem. Brzina od 0,5 do 8Mbit/s
1.4.4.2 Razumjeti pojmove analogni, digitalni, modem, brzina prijenosa (izraen u bps -bitova
po sekundi)
Digitalni sustav koristi viestruke 1 i 0 za prijenos odnosno prikaz podataka
Analogni sustav ne koristi viestruke jedinice i nule ve umjesto toga koristi cijeli niz brojeva
ukljuujui i manje dijelove
Modem je ureaj koji modulira digitalni signal u analogni, a zatim demodulira analogni u
digitalni
Brzina se mjeri u bitovima po sekundi (bps). Jedan bajt sastoji se od 8 bitova to znai da
brzina prijenosa od 40Kbps preraunato iznosi 5000 znakova u sekundi
1.5 KORITENJE INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA U SVAKODNEVNOM IVOTU

1.5.1 Raunala na poslu
1.5.1.1 Upoznavanje sa situacijama gdje raunalo moe biti prikladnije od osobe za izvoenje
poslova, a gdje ne
Prikladni za:
o Ponavljajue poslove
o Jednostavnije automatizirane poslove
o Matematike kalkulacije
o Opasne situacije
Neprikladni za:
o Raunala imaju svoje granice
o Raunala prepoznati i interpretirati oblike
o Ljudski odnos
1.5.1.2 Upoznati neke od naina koritenje aplikacija na irokoj osnovi u poslovanju kao to su:
poslovni administracijski sustavi, sustavi za rezervaciju avionskih karata, obrada
zahtjeva za osiguranje, on-line bankarstvo
poslovni administracijski sustavi,
sustavi za rezervaciju avionskih karata,
obrada zahtjeva za osiguranje,
on-line bankarstvo
1.5.1.3 Upoznati neke od naina koritenje aplikacija na irokoj osnovi za potrebe Vlade kao:
sustav za javne evidencije (popis stanovnitva, registriranje vozila), sustava
prikupljanje dravnih prihoda i elektroniko glasovanje
sustav za javne evidencije (popis stanovnitva, registriranje vozila),
sustava prikupljanje dravnih prihoda i
elektroniko glasovanje
1.5.1.4 Upoznati neke od naina koritenje aplikacija na irokoj osnovi u bolnicama i
zdravstvenim ustanovama kao to su: sustav za evidenciju pacijenata, kontrolni sustavi
vozila hitne pomoi, instrumenti i alati za dijagnozu, specijalizirana kirurka oprema
sustav za evidenciju pacijenata,
kontrolni sustavi vozila hitne pomoi,
instrumenti i alati za dijagnozu,
specijalizirana kirurka oprema
1.5.1.5 Upoznati neke od naina koritenje aplikacija na irokoj osnovi u obrazovanju kao to
su: sustav za prijavu studenata i raspored sati, kolovanje bazirano na raunalu(CBT),
uenje na daljinu, pisanje zadaa koritenjem Interneta
sustav
za prijavu studenata i raspored sati,
kolovanje bazirano na raunalu(CBT),

uenje na daljinu,
pisanje zadaa koritenjem Interneta
1.5.1.6 Razumjeti pojam rad na daljinu. Navesti neke od dobrih strana rada na daljinu kao:
smanjeno vrijeme koriteno na putovanje (do posla i natrag), vea mogunost
usredotoenosti na pojedini zadatak, fleksibilan raspored radnog vremena, smanjene
potrebe firme za fizikim prostorom. Navesti neke od loih strana rada na daljinu kao:
71
pomanjkanje kontakta meu ljudima, manje naglaska na timskom radu

Rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslova od kue koritenjem raunalne mree
PREDNOSTI:
o smanjeno vrijeme koriteno na putovanje (do posla i natrag),
o vea mogunost usredotoenosti na pojedini zadatak,
o fleksibilan raspored radnog vremena,
o smanjene potrebe firme za fizikim prostorom
NEDOSTACI:
o pomanjkanje kontakta meu ljudima,
o manje naglaska na timskom radu
o samodisciplina
o mogunost iskoritavanja zaposlenika
1.5.2 Elektroniki svijet

1.5.2.1 Razumjeti pojam elektronske pote (e-mail) i mogunosti njegova koritenja
gotovo trenutno slanje poruke drugoj osobi bilo gdje u svijetu
Primatelj i poiljatelj moraju imati vezu na Internet
1.5.2.2 Razumjeti pojam elektronikog poslovanja. Razumjeti koncept kupovine roba i usluga
on-line, ukljuujui davanje osobnih podataka prije podnoenja transakcije, metoda
plaanja i osnovnog prava kupca da vrati nezadovoljavajua dobra
Elektroniko
poslovanje je pojam koji se odnosi na kupovinu i prodaju putem interneta
Plaanje se vri putem kreditnih kartica

1.5.2.3 Navesti neke od prednosti kupovine roba i usluga on-line, kao: dostupnost usluge 24 sata
na dan, mogunost pregledavanja velike koliine proizvoda. Navesti neke od loih
strana kupovine roba i usluga on-line, kao: odabir robe iz virtualne trgovine, ne
postojanje ljudskog kontakta, rizik nesigurnosti metoda plaanja
Rad
na daljinu odnosi se na obavljanje poslova od kue koritenjem raunalne mree
PREDNOSTI:
o dostupnost usluge 24 sata na dan,
o mogunost pregledavanja velike koliine proizvoda
o detaljne informacije o proizvodu
o mogunost usporedbe cijena
o isporuka robe bez obzira ivite li u gradu ili na selu
o pravo na povrat neispravnih artikala
NEDOSTACI:
o odabir robe iz virtualne trgovine,
o ne postojanje ljudskog kontakta,
o rizik nesigurnosti metoda plaanja
1.6 ZDRAVLJE, SIGURNOST I OKOLI

1.6.1 Ergonomija
1.6.1.1 Upoznati koji elementi i vjebe mogu pomoi u kreiranju dobre radne okoline na
primjer, primjerena pozicija ekrana, tipkovnica i prilagodljiva stolica, koritenje
podloka za mia, koritenje filtra za ekran, osiguranje adekvatnog osvjetljenja i
ventilacije, este pauze na mjestu odmaknutom od raunala
primjerena pozicija ekrana,
tipkovnica i prilagodljiva stolica,
koritenje podloka za mia,
koritenje filtra za ekran,
osiguranje adekvatnog osvjetljenja i ventilacije,
este pauze na mjestu odmaknutom od raunala

1.6.2.1 Navesti neke uobiajene zdravstvene probleme koji mogu nastati kao posljedica
koritenja raunala, kao: ozljede zglobova na rukama kao posljedica dugog tipkanja,
povrede oiju uzrokovane ekranskim zasljepljivanjem, problemi povezani sa loim
dranjem tijela
72
ozljede zglobova na rukama kao posljedica dugog tipkanja (RSI Repetitive Strain Injury)
povrede oiju uzrokovane ekranskim zasljepljivanjem,
problemi povezani sa loim dranjem tijela
1.6.3 Mjere opreza

1.6.3.1 Navesti neke od sigurnosnih mjera opreza koje se poduzimaju prilikom koritenja
raunala, kao to su: pravilna upotreba kablova za napajanje i voenje rauna o tome da
ne doe do preoptereenja na utinicama
pravilna upotreba kablova za napajanje
voditi rauna o tome da ne doe do preoptereenja na utinicama
1.6.4 Okoli
1.6.4.1 Biti svjestan da recikliranje ispisanih papira, recikliranje iskoritenih tonera za printer,
te koritenje ekrana koji troi manje struje kada je raunalo neaktivno, moe pomoi u
zatiti okolia
recikliranje papira
tonera za tintne i laserske pisae
automatsko iskljuivanje monitora kada je raunalo neaktivno
1.6.4.2 Razumjeti da koritenje elektronikih dokumenata moe smanjiti potrebe za ispisom
materijala
Koristiti ekranske prirunike nego pisane materijale
1.7 SIGURNOST
1.7.1 Sigurnost informacija
1.7.1.1 Razumjeti pojam "sigurnost podataka" i prednosti organizacije koja se hvata u kotac sa
sigurnosnim rizicima kao to su: usklaivanje politike zatite informacija sa
mogunostima obrade osjetljivih podataka, definiranje postupaka za izvjetavanje o
sigurnosnim incidentima, osvjetavanje radnog osoblja o njihovim obvezama sa
stanovita sigurnosti informacija
usklaivanje politike zatite informacija sa mogunostima obrade osjetljivih podataka
definiranje postupaka za izvjetavanje o sigurnosnim incidentima,
osvjetavanje radnog osoblja o njihovim obvezama sa stanovita sigurnosti informacija
1.7.1.2 Poznavanje problema tajnosti, koji su povezani sa osobnim raunalima kao to je
upotreba dobre politike ifri (lozinki). Razumjeti to se podrazumijeva pod pojmom
korisnikog imena, te razlike izmeu korisnikog imena i lozinke. Razumijevanje pojma
prava pristupa te njegove vanosti
Korisniko ime i lozinka jednoznano identificiraju osobu
Lozinka bi trebala imati najmanje 8 znakova (kombinacija brojeva i slova)
1.7.1.3 Upoznati svrhu i vrijednost pravljenja sigurnosnih kopija podataka i softvera na
prijenosne medije
Svrha kreiranja sigurnosne kopije podataka je da se u sluaju prestanka rada diska podaci mogu
vratiti
1.7.1.4 Biti svjestan moguih posljedica krae laptop raunala, PDA, mobilnog telefona, kao:
mogue neovlateno koritenje povjerljivih dokumenata, gubitak dokumenata, gubitak
vanih detalja za kontakt ako nisu dostupni na drugom izvoru, mogue neovlateno
koritenje telefonskih brojeva
Ako ne posjedujete poetnu lozinku kod ukljuivanja vai su podaci nezatieni
1.7.2 Raunalni virusi

1.7.2.1 Razumjeti pojam virusa u raunalstvu, te razumjeti da postoje razliiti tipovi virusa. Biti
svjestan kako i kada virus moe zaraziti raunalo
Virusi su mali programi skriveni unutar vaeg raunala na disku ili disketi
Unitavaju sve vae podatke
1.7.2.2 Saznati o mjerama zatite od virusa, te to treba uiniti kada se raunalo zarazi
virusom. Razumjeti ogranienja anti-virusnog softvera, te razumjeti to znai
dezinfekcija dokumenata
Najsigurnije je ne prikljuivati ga na LAN mreu ili Internet.
73
Sva raunala moraju imati korisniko ime i lozinku

Ukoliko imate antivirusni program bit ete upozoreni na pojavi virusa, ako radite u velikoj
kompaniji obavijestite IT osoblje
Antivirusni program moe detektirati samo one viruse za koje aplikacija zna. Redovito aurirati
softver.
Dezinfekcija dokumenta znai detektiranje i uklanjanje virusa
1.7.2.3 Poznavanje preporuenih postupaka za preuzimanja (downloading) datoteka i pristup
datotekama koje su priloene elektronikoj poti, kao to su: koritenje anti virusnog
softvera, ne otvarati nepoznatu elektroniku potu, ne otvarati privitke u nepoznatoj
elektronikoj poti
Vodite brigu prilikom otvaranja e-pote i ne otvarati privitke ukoliko je poiljatelj nepoznat
Ne vjerujte nikome prilikom preuzimanja datoteka sa interneta. Ne povezujte se na Internet
ako nemate dobar antivirusni program
1.8 AUTORSKA PRAVA I ZAKON

1.8.1 Autorska prava
1.8.1.1 Razumjeti pojam autorskih prava za podruje softvera i dokumenata kao to su: grafiki,
tekst, audio i video zapisi. Razumjeti aspekte autorskih prava povezanih sa
preuzimanjem informacija sa Interneta
Veina programa su zatiena od kopiranja autorskim pravima i meudravnim ugovorima
Veina tekstova na internetu su zatiena. Nikada ne kopirajte ili ako kopirate navedite izvor
1.8.1.2 Razumjeti pojam autorskih prava za podruje koritenja i distribucije materijala
pohranjenih na prijenosnim medijima kao CD, ZIP disk i diskete
Ako ste dobili softver na nekom od medija kao to su CD, ZIP ili disketa imate pravo napraviti
jednu kopiju koju ne smijete distribuirati. Nije dozvoljeno kopiranje i preprodaja komercijalnog
softvera.
1.8.1.3 Znati kako provjeriti identifikacijski broj za odreeni softver. Razumjeti pojmove
shareware, freeware i korisnika licenca.
Identifikacijski broj se nalazi na izborniku Help/Pomo pod naredbom About/O
SHAREWARE je softver koji se moe koristiti besplatno za odreen period
FREEWARE je besplatan softver. DEMO diskovi, obrazovni.
1.8.2 Zakonodavstvo
1.8.2.1 Upoznati zakonske odredbe i ugovore o zatiti podataka u Hrvatskoj. Razumjeti
posljedice krenja zakonskih odredbi o zatiti podataka. Opisati nekoliko primjera
koritenja osobnih podataka
http://www.vlada.hr
http://www.nn.hr
74
Tipkovnica
FUNKCIJE NAJVANIJIH KONTROLNIH TIPKI TIPKOVNICE
ENTER/RETURN tipka
Tipka s oznakom | naziva se jo i Enter/Return tipka. Prilikom rada s podacima ova
tipka prekida liniju unosa i alje signal raunalu za obradom tog podatka. Kod programa
za obradu teksta s ovom tipkom se najee zavrava paragraf ili redak, a u program se
najee ubacuje nevidljivi povratni kod. U radu s naredbama operativnog sustava, Enter
tipka alje komandu na izvoenje.
KURSOR tipke
etiri tipke sa znakom strelice miu kursor po ekranu. Tipka sa strelicom prema gore
pomie kursor za jedan redak gore. Tipka sa strelicom prema dolje pomie kursor za
jedan redak prema dolje. Tipka oznaena sa strelicom ulijevo pomie kursor za jedan
znak ulijevo. Ali, ako kursor pree iza lijevog ruba ekrana pojavit e se na desnom rubu
ekrana prethodne linije. Tipka oznaena sa strelicom udesno pomie kursor za jedan
znak udesno. Ali, ako kursor pree iza desnog ruba ekrana pojavit e se na lijevom rubu
ekrana slijedee linije. U kombinaciji s Ctrl tipkom kursor se po ekranu pomie od jedne
rijei do druge. Pored Ctrl tipke, kursor tipke se koriste i u kombinaciji sa Shift i Alt
tipkama.
Ctrl, Alt tipke

Tipke Ctrl i Alt specijalne su tipke na tipkovnici. najee se koriste u kombinaciji s
funkcijskim i kursor tipkama, te komandnim i izbornim tipkama. Npr. kombinacija tipki
Ctrl+C prekida izvoenje programa. "Ctrl+C" znai da je potrebno drati pritisnutu tipku
Ctrl i zatim pritisnuti tipku C. Kombinacije ovih tipki s drugima najee se koriste u
programima za obradu teksta. Alt tipka u kombinaciji s numerikom tipkovnicom
omoguuje vam dobivanje jednog od 255 znakova iz ASCII i IBM proirene kodne tablice.
Vidi Dodatak A: ASCII i IBM proirena kodna tablica.
75
Shift i Caps Lock tipke

Tipke Shift i Caps Lock omoguavaju dobivanje velikih slova s time to Caps Lock jo i
zakljuava opciju ispisa velikih slova. Dovoljno je samo pritisnuti tipku Caps Lock i sva
slova koja se tipkaju bit e ispisana kao velika. Signal da je ova tipka ukljuena pokazuje
lampica smjetena na gornjem desnom kutu tipkovnice. Shift tipka za razliku od Caps
Lock pored toga to omoguuje ispis velikih slova daje prikaz i svih znakova koji se
nalaze prikazani iznad brojeva kao alternativni znak. Shift tipku morate drati pritisnutu
dok prikazujete odreenu tipku.
Esc tipka
Tipka Esc se najee koristi za naputanje odnosno prekid rada. Koristi za naputanje
menija, ali joj je esta upotreba i kao tipke za ponavljanje funkcija ili znakova ili za
brisanje nekog podruja.
76
Home i End tipke

Ove tipke pomiu kursor na vrh odnosno kraj ekrana, a u programima za obradu teksta
pomou ovih tipki kursor se pomie na krajnju lijevu stranu retka (Home) odnosno na
kraj retka (End). najee se koriste u kombinaciji sa SHIFT, CTRL i ALT tipkama, a za
razna pomicanja kursora.
PageUp i PageDown tipke

Pomou ovih tipki vri se pomicanje gore i dolje za stranicu, ekran ili podatak. esto se
koriste u kombinaciji s tipkama SHIFT, CTRL i ALT.
77
Backspace tipka
Tipka Backspace brie znak lijevo od kursora, a moe se koristiti u kombinaciji sa
SHIFT, CTRL i ALT tipkama ime se postie brisanje rijei ili dijela teksta. najee se
koristi u programi za obradu teksta.
Tabulator tipka
Tipka Tab koristi se pomicanje kursora do slijedee tab stop oznake i najee se koristi
u programima za obradu teksta.
Delete tipka
Tipka Delete brie znak na poziciji kursora, a u kombinaciji sa SHIFT, CTRL i ALT
tipkama koristi se za brisanje rijei, reenica i paragrafa.
Funkcijske tipke
Funkcijske tipke oznaene F1,F2,...F12 su dodatne tipke koje se koriste za upravljanje s
78
raunalom. Upotrebljavaju se pozivanje menija ili za izvoenje odreenih funkcija unutar

programa. esto se koriste u kombinaciji sa shift, ctrl i alt tipkama omoguujui na taj
nain poveanje broja funkcija koje se dodjeljuju ovim tipkama s 12, koliko ih na
tipkovnici ima, na 48 mogunosti
Print Screen tipka

Tipka Print Screen kao to joj i sam naziv kae omoguuje ispis ekrana. Dakle, kad god
vam zatreba pisana kopija onoga to je upravo prikazano na ekranu samo pritisnite Print
Screen tipku. Ukoliko se na ekranu pojavljuju slike ishod pisanja moe biti nepredvidljiv.
79
to bi trebalo znati o disketama

U nekim sluajevima potreba koritenja diskete je neminovna. Disketa je bila i ostala
primarni medij za spremanje podataka sve dok se nisu pojavili CD-ROM mediji. U stvari
disketa je ve dvadeset godina kljuna komponenta na veini raunala. Iako se danas
rijee koristi za distribucija softvera jo uvijek je nezamjenjiva kada treba oporaviti vae
raunalo nakon napada "virusa", kada treba aurirati BIOS chip ili kada morate
razmjeniti datoteke na dva raunala, a koja nisu umreena.
Mikrofloppy disketa ili skraeno disketa zatvorena je u kutiji od tvrde plastike. Ovaj tip
diskete razvila je firma Sony i vrlo je brzo postala osnovni izborni medij na raunalu.
Serija IBM osobnih raunala PS/2 ima osnovnu disketnu jedinicu upravo 3.5innu. Na nju
stane 1,44MB podataka, jednostavna je za spremanje, transport i rukovanje i nije
osjetljiva na jaa vanjska oteenja.
Kako se odnositi prema disketi vaan je element za njezino produenje ivota. Diskete su
osjetljive na velike razlike u temperaturi i utjecaj magneta odnosno magnetiziranih
ureaja.
elite li imati to manje glavobolja s disketama vodite brigu o sljedeem:
1.
2.
3.
4.
5.
Ne dodirujte prstima povrinu diskete.

Ne istite povrinu diskete alkoholom.
U blizini disketa ne drite magnet
Ne stavljajte disketu u blizinu faksa ili monitora.
Ne stavljajte disketu u blizinu izvora topline ili na sunce.
Preporuujemo mijenjanje esto koritenih disketa, svakih 6-10 mjeseci. Zato? Imat
ete manje problema nego to je cijena jedne diskete. Utroeno vrijeme raunala kao i
vae koje ste potroili prilikom unosa podataka mnogo je vee nego to je cijena jedne
kutije disketa!
80
Usporedba mikroprocesora
Ogroman broj mikroprocesora dostupno je na dananjem tritu informaticke opreme i
ako ih ne znate razlikovati moete potroiti nepotrebnu kolicinu novaca, a da niste kupili
neto to vrijedi.
Slijedeca tablica usporeduje i suprostavlja vana svojstva mikroprocesora koja cete naci
na dananjem tritu i pomoci ce vam u odluci koje racunalo kupiti.
Broj
tranzistora
Brzina CPU
predmemorija
(L2 cache)
Brzina
sabirnice
Matematiki
koprocesor
Broj
256 KB,
133 MHz i
400 MHz
dobar
dobar
Celeron
7,500,000 1.06 GHz - 2 GHz
Pentium II
7,500,000
233 MHz - 450

MHz
512 KB,
100 MHz
dobar
dobar
Pentium III
9,500,000
450 MHz - 1 GHz
256 KB,
133 MHz
dobar
dobar
Pentium III
Xeon
28,100,000 500 MHz - 1 GHz
256 KB - 2
MB,
100 MHz
dobar
dobar
Pentium 4
55,000,000 1.4 GHz - 2.2 GHz
256 KB,
533 MHz
nedostupno nedostupno
K6-II
9,300,000
500 MHz - 550

MHz
nedostupno
100 MHz
nedostupno nedostupno
K6-III
21,300,000
400 MHz - 450

MHz
256 KB,
100 MHz
dobar
odlian
Athlon (K7)
22,000,000
850 MHz - 1.2

GHz
256 KB,
200 MHz i
266 MHz
vrlo dobar
vrlo dobar
Athlon XP
37,500,000
1.67 GHz
384 KB,
266 MHz
vrlo dobar
nedostupno
Duron
nedostupno
700-800 MHz
64 KB,
200 MHz
vrlo dobar
nedostupno
PowerPC G3
6,500,000
233 MHz - 333

MHz
512 KB, 1 MB,
100 MHz
vrlo dobar
nedostupno
PowerPC G4
10,500,000
400 MHz - 800

MHz
1 MB,
100 MHz
dobar
nedostupno
Napomena:
Predmemorija: Memorija velikih brzina koja je odvojena od mikroprocesora s ciljem
cuvanja podataka i instrukcija koju vecina programa stalno treba za rad.
Brzina sistemske sabirnice: Sabirnica povezuje CPU sa glavnom memorijom racunala,
a I/O sabirnice povezuju CPU sa drugim komponentama sistema.
Matematicki koprocesor: Posebno dizajniran cip koji izvodi racunanje sa pomicnim
zarezom. Odredene vrste aplikacija rade bre na racunalima koja imaju ugraden ovaj cip.
Graficke aplikacije rade bre sa matematickim koprocesorom.
Broj: Cijeli broj. Osobna racunala podravaju male brojeve koji stanu u 2 bajta odnosno
velike brojeve koji su velicine 4 bajta.
Vie detaljnih tehnickih podataka o navedenim mikroprocesorima naci cete ako posjetite
web stranice http://www.SandPile.org/.
81
Operativni softveri
UNIX
Viekorisnicki, multitasking operativni sustav koji je razvila kompanija AT&T. Na razvoju
ovog operativnog sustava radio je veliki tim programera koji su predvodili Ken Thomson i
Dennis M. Ritchie. UNIX je moguce pokrenuti na ogromnom broju racunala od
mikroracunala do mainframe sistema. Zbog lakoce koritenja, UNIX je imao veliki utjecaj
na razvoj drugih operativnih sustava za mikroracunala. Napisan je u C jeziku.
U osnovi izgraden je od tri dijela: jezgre, sistema datoteka i ljuske (shell). Jezgra je
osnovni dio operativnog sustava UNIX bolje receno njegovo srce dok je sistem datoteka
uredena metoda organizacije datoteka na disku. Ljuska ili shell je dio operativnog
sustava prilagoden korisniku, a osigurava nacin na koji _e korisnik naredivati.
Pojednostavljeno receno ljuska slui da se veoma komplicirane komande za pamcenje
zamjene shell naredbama koje su za korisnika jednostavnije za upotrebu. Povijest
razvoja UNIX-a krece od pojave racunala PDP-7 za koji je i razvijen UNIX i ubrzo je
postao popularan u naucnim i akademskim ustanovama.
Znacajne dopune UNIX dobiva na Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyu. Ta verzija
UNIX-a rairila se je na VAX racunalima. Sedamdesetih se na tritu pojavljuju
komercijalne verzije UNIX-a, IS/1 i XENIX, a osamdesetih AT&T skuplja sve poznate
verzije UNIX-a u jedan standard pod nazivom SYSTEM III. Krajem 1989. godine
predstavljena je poznata verzija UNIX-a System V Release 4.0 u koji su ugradeni XENIX,
Sun OS, Berkeley 4.3 i System V.
Iako je stvaran kao operativni sustav za jednog korisnika (engleski UN znaci jedan)
UNIX-ove viekorisnicke mogucnosti su jedna od najvanijih odlika.
XENIX
XENIX je varijacija UNIX-a. Originalnu verziju ovog operativnog sustava razvio je
Microsoft za IBM PC kompatibilna racunala i uskoro postaje standard za osobna racunala
koja rade u UNIX okolini. Krasi ga brzina, malen kod s dodatkom odlika koje ukljucuju
izvrsnu dokumentaciju i jednostavnu instalaciju.
AIX
Advanced Interactive eXecutive ili skraceno AIX je takoder verzija UNIX operativnog
sustava koju je stvorio IBM i izvodi se na racunalima baziranim na 80386 mikroproceru,
PS/2 osobnim racunalima i IBM-ovoj seriji IBM 370 seriji velikih racunala. Bazu mu cini
AT&T-ov UNIX System V s Berkeley proirenjima.
OS/2
Operating System/2 je jednokorisnicki, multitasking operativni sustav za osobna
racunala od serije 286 (Intel-ov mikroprocesor 80286) i vie. Razvijen je dok su Microsoft
i IBM usko suradivali. Daleko bolji od DOS-a dizajniran je za izvodenje vie programa
odjednom, ali da bi to dobro uradio trai brzu centralnu procesnu jedinicu i 3-4MB
memorije za dobivanje maksimalnih odlika. Za razliku od DOS-a koji nije u stanju
adresirati vie od jednog megabajta memorije, OS/2 je u stanju adresirati svu
raspoloivu memoriju. Na tritu se nalaze dvije verzije. OS/2 1.0 je verzija razvijena za
16-bitna racunala i samo se jedna DOS aplikacija moe izvoditi u njemu. Verzija OS/2
2.0 je razvijena za 32-bitna racunala dakle za racunala na bazi Intelovog 80386
mikroprocesora. Ova verzija je u stanju izvoditi i do 16 DOS aplikacija odjednom i gdje
svaki od tih programa koji se izvodi moe biti velicine i preko 600K.
DOS
Disk Operating System, skraceno DOS, kao to mu i samo ime kae radi na racunalu s
82
najmanje jednom disk jedinicom (floppy ili hard). To je skup medusobno uskladenih
programa koji korisniku omogucavaju jednostavno koritenje racunala. Razvijen je za
16-bitna mikroracunala, IBM PC i kompatibilna racunala. DOS je u biti klonirani odnosno
preradeni operativni sustav CP/M. Control Program/Microcomputer je oprativni sustav
koji je kreirao Garry Kildall, osnivac Digital Research kompanije. CP/M je razvijen za
8-bitna osobna racunala koja su radila na bazi 8080, 8085 i Z80 mikroprocesora. pomocu
ovog operativnog sustava korisnik je mogao instalirati razne tipove monitora i diskova.
Na tritu se uskoro pojavljuje i klonirana verzija ovog operativnog sustava koji je razvila
firma Seatle Computer Products od kojih Microsoft otkupljuje prava i zatim ga prodaje
IBM-u 1981. godine kao PC-DOS.
TKO SVE KORISTI OPERATIVNE SOFTVERE

Operativni softver (u daljnjem tekstu OS) u stanju je izvoditi mnogo poslova. Na primjer:
sve softverske aplikacije trebaju operativni sustav

OS vam treba kada elite vidjeti koje aplikacije imate na cvrstom disku
koristite ga i kada vam je potreban pristup do datoteka na svim disk
jedinicama
prazne, kupljene diskete morate prije upotrebe pripremiti - formatirati. I to
cete uraditi upotrebom OS komande
Kada elite kopirati neku datoteku ili cijeli disk, takoder koristite OS.
OS mogu raditi mnogo razlicitih stvari i ako elite pravilno koristiti vae racunalo morate
upoznati OS. Pored navedenog, operativni sustav vam omogucava jednostavno
dodavanje odnosno zamjenu pojedinih elemenata opreme kao to je pisac, monitor,
modem, dodatne disk jedinice, skener, mi, dodatne kartice i drugo.
Osobe koje koriste racunala podijelit cemo u dvije skupine. To su korisnici u uem smislu
i programeri-organizatori. Prvi koriste racunalo za efikasnije obavljanje odredenih
poslova. Stoga korisnici zahtijevaju i ocekuju odredene instrukcije, komande, koje treba
da im omoguce upravljanje podacima odnosno izvodenje aplikacija i programskih paketa
kao to su Wordr ili WordPerfect programi za obradu teksta, Excel, Lotus 1-2-3 ili
QuattroPro programi za tablicne kalkulacije itd.
Drugi su programeri-organizatori koji na zahtjev korisnika izraduju aplikacije. Za njihov
rad potrebni su prije svega programski uredivac (editor), mainski programski jezik
(assembler), prevodioc (compiler), povezivac (linker) i precicivac (debugger). Izradene
aplikacije slue za upravljanje datotekama kao i za prenoenje podataka izmedu razlicitih
jedinica prikljucenih na PC.
Ukoliko vec due vremena radite s operativnim sustavom ili ste se sada prvi puta susreli
s njime, primijetit cete da se na tritu pojavljuju razlicite verzije. Verzije nastaju zbog
potreba korisnika koje su ranije bile nepoznate, zbog novih tehnolokih mogucnosti, a i
zbog dopuna samog proizvodaca. Oznacavanje verzije ide upisom osnovnog broja verzije
koji je tockom (.) odvojen od modificirane verzije koja u odnosu na prethodnu moe biti
kao dan i noc. Verzija 1.0 znaci da je program upravo izraden i da se greke koje ima tek
moraju otkriti stalnim koritenjem od strane korisnika. Verzija 1.1a kae da su uocene
greke u prethodnoj verziji, a 1.1 i 1.2 najcece imaju ispravljene greke produkta.
Prilikom kupovine osobnog racunala operativni sustav je najcece instaliran na jedinici
cvrstog diska.
83
OS oznake raznih PC jedinica

Vecina OS komandi zahtijeva imenovanje disk jedinice s kojom elite raditi. Oznacene su
slovima engleske abecede od slova A do slova Z. Pojedinacna slova imaju slijedeca
zna_enja:
A
B
C
D-Z
flash disk
Znaci da se radi o prvoj jedinici promjenljivog diska (disketi)

je oznaka druge jedinice promjenjivog diska
je oznaka prve jedinica cvrstog diska (hard disk)
su oznake za sljedece jedinice: CD-ROM, dodatni hard disk, jedinica trake,
Pomocu ovih slova jednostavo se prelazi s jedne disk jedinice na drugu kako bismo
pokrenuli, procitali ili memorirali program ili datoteku. Ako vae osobno racunalo ima
samo jednu disketnu jedinicu ta _e jedinica diska imati oznaku A. Imate li dvije disketne
jedinice prva ce se zvati A, a druga B. Od slova C pa nadalje definiraju se imena cvrstih
diskova diskova CD uredaja, jedinica trake, ZIP uredaja i drugih.
84
Najpoznatiji tipovi datoteka

.$$$
.1ST
.AFM
.ALL
.ANS
.ARC
.ARJ
.ASC
.ASM
.ASP
.BAK
.BAS
.BAT
.BIN
.BMP
.C
.CAT
.CAP
.CDR
.CFG
.CGM
.CHK
.CHP
.CIF
.CLP
.COB
.COD
.COM
.CPI
.CPL
.CRD
.CRF
.CUT
.DAT
.DB
.DBF
.DBT
.DCA
.DEV
.DHP
.DIC
.DIF
.DIZ
Oznaka privremene radne datoteke. Najee se brie i to od strane samog

programa koji ju je kreirao. U naelu bilo koja datoteka iji naziv ekstenzije
poinje s .$ vjerojatno je privremena radna datoteka.
Ovo je naziv za tekst datoteka ije puno ime je README.1ST. Najee ova
datoteka sadri instrukcije za startanje programa.
Ekstenzija za datoteku koja sadri slova za Adobe Postscript
WordPerfect datoteka koja sadri definiranje razliitih printera i slova
ANSI grafika datoteka
Komprimirana arhivska datoteka. Vraanje iz arhivskog oblika u normalni vri se
preko programa PKUNPAK.EXE firme PKWARE, Inc.
Komprimirana arhivska datoteka. Ekstrakciju ove datoteke moete izvriti
pomou programa ARJ.EXE autora Roberta K.Junga. Ovo je program iz kategorije
shareware programa.
ASCII datoteka
Datoteka koja sadri izvorni kod asembly jezika
Script datoteka koju koristi program Procomm
Kopija osnovne datoteke.
Oznaava program pisan u BASIC programskom jeziku. Za izvoenje ovakve
datoteke potrebno je prethodno napuniti u memoriju raunala programski jezik
BASIC.
Batch datoteka. Izvodi se jednostavnim tipkanjem imena datoteke.
Binarna datoteka
Grafika datoteka za Microsoftov program Windows. Nazivaju se jo i "zidne
novine" (wallpaper).
Oznaava izvorni kod programa pisanog u C jeziku
Datoteka glavnog katologa koju koristi program MSBACKUP (DOS 6).
Datoteka naslova za program Ventura Publisher.
Grafika datoteka koju koristi program Corel Draw.
Konfiguracijska datoteka. Ponekad ju je potrebno modificirati to moete uraditi
pomou bilo kojeg editor programa.
Uobiajen format za vektor & gustou
Datoteka kreirana pomou DOSove komande CHKDSK. Ova se datoteka biljei u
osnovni direktorij ukoliko elite konvertirati izgubljene lance u datoteku.
Datoteka poglavlja koju koristi DTP program Ventura Publisher.
Datoteka s informacijama o poglavljima kreiranim pomo_u programa Ventura
Publisher
Windows datoteka koja se sprema u clipboard
Izvorni kod za programski jezik COBOL
Datoteka objektnog koda koju koristi programski prevodioc
Komandna datoteka. Izvodi se jednostavnim tipkanjem imena datoteke + ENTER
Informacije o kodnoj stranici za nealfabetske skupove znakova.
Windows datoteka za kontrolu panela
Datoteka kartica programa Windows.
Cross reference datoteka.
Grafike datoteke koje koristi program Dr.Halo.
Datoteka koja sadri podatke.
Paradox-ova datoteka podataka.
Baza podataka koju prepoznaje dBASE program i kompatibilni programi
Datoteka teksta koju prepoznaje dBASE program
Tekst datoteka IBM standarda
Datoteka driver jedinica.
Grafika datoteka kreirana od strane programa DR.Halo u PIC formatu
Rijenik datoteka.
ASCII datoteka koju koriste spreadsheets programi ili ???
Tekst datoteka koja se koriste orilikom opisa shareware programa.
.DLL
.DOC
85
Dynamic Link Library Windows datoteka.

Dokumentacijska tekst datoteka koja je najee prirunik za programe.
Microsoftov program za obradu teksta, Word koristi .DOC ekstenziju prilikom
kreiranja datoteka.
.DOX Dokument datoteka koju kreira program MultiMate Version 4.0
.DRV Hardwareski pokreta nekog od ureaja. On povezuje hardwareske komponente.
.DRW Grafika datoteka koju koristi program Corel Draw.
.DVP DESQview konfiguracijska datoteka
.DVR Datoteka za pokretanje pojedinih hardwareskih ureaja.
.DWG Autocadova datoteka crtea.
.DXF Autocadova grafika datoteka.
.EPS Ancapsulated Postscript datoteka koju koriste programi za stolno izdavatvo
.EXE Izvodljiva datoteka-program. Za izvoenje ovog programa dovoljno je otipkati
njegove ime i pritisnuti tipku ENTER. Datoteke s ovom ekstenzijom traite unutar
direktorija kako bi ste znali ime programa koji neto radi.
.FMT Datoteka formata ekrana koju koristi dBASE III.
.FNT Datoteka tipova slova
.FON Datoteka tipova slova
.FOR Izvorni kod za programski jezik FORTRAN
.FOT Windows datoteka za TrueType skalabna slova.
.FOX Baza podataka koju koristi program FoxBASE.
.FRM Datoteka formata
.FUL
Kompletna katalog datoteka nastala prilikom prijepisa, a koju koristi DOS 6
MSBACKUP.
.GEM GEM format crtanja (vektorski)
.GIF
CompuServe grafike datoteka.
.GRF grafike datoteka Micrografx proizvoda.
.GRP Datoteka podataka programa Windows Group.
.GX1 grafike datoteka programa Show Partner.
.H
Header datoteka programskog jezika C.
.HP
Hewlett-Packard vektorska grafika.
.HLP
Datoteka za pomo. Najee su to tekst datoteke.
.HNT Datoteka koja sadri ???hints, a najee se pojavljuje kod programa za igre.
.HPG Datoteka HP Graphics jezika
.HST najee tekst datoteka koja sadri povijest odre_enog programa.
.HYC Hyphenation list datoteka WordPerfecta
.ICE
Komprimirana datoteka stvorena programom LHice.
.ICO
Grafike datoteke (ICONI) koje koristi program PROGMAN u Windowsima.
.IDX
Indeksna datoteka kreirana od strane programa FoxBASE.
.IFF
grafike datoteka programa Deluxe Paint II.
.IMG grafike datoteka kreirana program GEM Paint koju koriste DTP programi.
.INC
Incremental datoteka za prijepis koja se koristu uz DOS 6 MSBACKUP.
.INF
Datoteka koja sadri vane informacije. najee je to tekst i potrebno ju je prvo
pro_itati.
.INI
Inicijalizacijska datoteka programa Windows
.KEY Datoteka makro definicija za tipkovnicu (KEYboard).
.LIB
Datoteka biblioteka koju koristi prevodioc programskog jezika.
.LST
Tekst datoteka koja sadri popis datoteka.
.LTR
Datoteka pisma
.LZH Komprimirana arhivska datoteka. Za izvriti dekomprimiranje potrebno je imati
program LHA.EXE od Haruyasu Yoshizakia.
.MAC grafike datoteka programa MacPaint ili datoteka makro naredbi.
.MAN Datoteka koja sadri prirunik za program. Najee je ova datoteka u tekst
formatu.
.ME
Najee tekstualna datoteka kojoj je puni naziv READ.ME. Pomou DOS
komande TYPE ova datoteka se moe prelistati, a pomou nekog poznatog editora
ili tekst procesora pregledat i odpisat.
86
.MID
.MNU
.MOD
.MSP
.NAM
.NDX
.NG
.NTX
.OBJ
.OLD
.OVL
.OVR
.P
.PAK
.PAS
.PCC
.PCD
.PCT
.PCX
.PDF
.PDV
.PDX
.PGM
.PIC
.PIF
.PIM
.PM
.PM3
.PNM
.POG
.PRD
.PRG
.PRN
.PRS
.PRT
.PSO
.PS
.REC
.RLE
.SAV
.SCR
.SCX
.SDR
.SET
.SFL
.SFP
.SFS
.SHP
.SK
.SLD
Datoteka koja sadri zvuk (MIDI datoteka).

Datoteka koja sadri meni ili kontrolu mia.
Datoteka koja je podrka razmjeni podataka izmeu DOS-a i Windowsa.
grafike datoteka programa Windows.
Datoteka koja sadri "ime datoteka" programa Print Shop.
Indeksna datoteka kreirana pomou dBASE programa za rad s bazama podataka.
Baza podataka za program Norton Guides.
Indeksna datoteka kreirana od strane Clipper programa prevodioca za dBASE
baze podataka.
Datoteka objektnog koda koju koriste programi prevodioci i assembler.
Datoteka koja je prepisana promjenom imena datoteke.
Dio izvodljivog programa tzv. overlay datoteka.
Overlay datoteka.
tekstualna datoteka koja sadri izvorni kod za rad s programskim jezikom
Pascalom.
Komprimirana arhivska datoteka. Za vraanje datoteka u normalni oblik potrebno
je imati shareware program PAK.EXE firme NoGate Consulting.
Programska datoteka za PASCAL. Datoteka izvornog koda.
grafike datoteka koju koristi program Z-Soft. Promjenite li ovu ekstenziju u .
PCX, tada je mogue koritenje ove datoteke i u drugim programima.
grafika datoteka Kodak Photo-CD koja se koristi za CD-ROM format.
grafika datoteka Macintosha.
PC Paintbrush grafike datoteka (Z-Soft). Najee se koristi kod DTP programa.
WordStarova datoteka za definiranje pisaa.
PC Paintbrushova datoteka pisaa.
Paradoxova datoteka.
Binarna programska datoteka.
Lotus 1-2-3 grafike datoteka ili grafike datoteka koju koriste programi PC Paint
+, Grasp i drugi.
Microsoft Windows datoteka programskih informacija
Stalna izgled datoteka koju koriste neki grafiki programi.
Datoteka grafika/tekst za PageMaker
Datoteka grafika/tekst za PageMaker Version 3.0
"Imenovana datoteka" programa New Print Shop.
New Print Shop grafike datoteka
Datoteka definicije pisaa za Microsoftov Word.
Izvorna programska datoteka.
najee tekst datoteka koju treba odpisati.
Datoteka definicije pisa_a za WordPerfect.
Datoteka koju treba pisati. Ponekad je to tekst datoteka koja moe sadravati
dokumentaciju ili prirunik.
Postscript PDL datoteka
Datoteka opisa stranice za PostScript.
Windows datoteka macro recordera
Eun-Length-Encoded grafike datoteka.
Datoteka koja je prepisana ili sadri spremljenu poziciju u programu za igre.
Datoteka izgleda ekrana za dBASE ili script datoteka koju koristi
telekomunikacijski program.
grafike datoteka za RIX/EGA i ColoRix programe.
"Imenovana datoteka" programa Printmaster.
SKup podataka prijepisa koji koristi DOS 6 komanda MSBACKUP.
HP PCL 4 SoftFont datoteka pejza orijentacije.
HP PCL 4 SoftFont datoteka portret orijentacije.
SoftFont datoteka koja oznaava Screen slova.
Printmaster grafike datoteka.
SideKick Plus pomona datoteka.
grafike datoteka za AutoCADov format slajda
.STY
.SYS
87
WordPerfectova datoteka stilova.

Datoteka jedinica drivera. najee je potrebno dodati liniju u CONFIG.SYS
datoteku za njihovo poetno instaliranje.
.TGA Datoteka koju koristi Targa 16.
.THS Wordperfectova datoteka THESAURUSA.
.TIF
grafike datoteka koja se naziva Tagged Image File. Upotrebljavaju je Pagemaker
i drugi programi za stolno izdavatvo.
.TMP Privremena datoteka.
.TST Testna datoteka.
.TTF
Windows datoteka zaglavlja za TRueType promjenljiva outline slova.
.TUT Datoteka pravila.
.TXT ASCII tekst datoteka. Ova datoteka najee sadri upute kako pokrenuti neki
program.
.UPD Aurirana tekst datoteka koja sadri povijest.
.VBX Kontrolna datoteka Visual Basica
.VGR Datoteka inform. o poglavlju za Ventura Publisher.
.VOC SoundBlasterova datoteka zvukova.
.VUE Datoteka izgleda relacija u dBASE-u
.WAV Windowsova datoteka zvukova.
.WK1 Lotus 1-2-3 Version 2 datoteka
.WKQ QUATTRO spreadsheet datoteka
.WMF Datoteka grafi_kog formata za Windows Metafile program.
.WPG WordPerfectova grafike datoteka za verzije %.0 i kasnije.
.WPK WordPerfectova datoteka makroa za tipkovnice.
.WPM WordPerfectova datoteka makroa.
.WQ1 Spreadsheet datoteka za Quattro 1.0
.WRI Tekst datoteka za Windowsov Write.
.WRK Symphony spreadsheet datoteka.
.XLS Excel tablina datoteka.
.XLT
Datoteka koja sadri tablice za prevoenje.
.XLC Excel tablice
.XTP
Xtree overlay datoteka.
.ZIP
Komprimirana arhivska datoteka. Potrebno je imati PKUNZIP.EXE za
dekomprimiranje i koritenje tih datoteka. To je shareware program koji se
perodino mijenja
.ZOO Komprimirana arhivska datoteka. Potreban ZOO.EXE za dekompresiju.
.$$$ Privremena datoteka
Na web lokaciji http://filext.com/ pronai ete sve tipove datoteka i njihov opis.
88
111 AKRONIMA
ANSI
AOL
APM
ASCII
ASP
BASIC
BBS
BIOS
BIT
BOF
BPS
CAD
CD-ROM
CGA
CIS
CMOS
COBOL
COM1
CPM
CPU
CRC
CRT
CVF
DAT
DBMS
DIN
DIP
DIX
DMA
DOS
DRAM
DTP
DS/DD
DS/ED
DS/HD
EEMS
EEPROM
EGA
EISA
EMB
EMS
EOF
EPROM
ESDI
FAT
FORTRAN
GB
GUI
HGC
HMA
IBM
IDE
IEEE
I/O
IRQ
American National Standard Institute

America OnLine
Advanced Power Management
American Standard Code for Information Interchangedd
Associations of Shareware Professionals
Beginner's All purpose Symbolic Instruction Code
Bulletin Board System
Basic Input/Output System
BInary digiT
Bottom Of File
Bits Per Second
Computer Aided Design
Compact Disk Read Only Memory
Color Graphics Adapter
Compuerve Information Service
Complementary Metal Oxide Semiconductor
COmmon Business Oriented Language.
COMmunications port 1 (prvi serijski port)
Control Program/Microcomputer
Central Processing Unit
Cyclic Redundancy Check
Cathode Ray Tube
Compressed Volume File
Digital Audio Tape
Data Base Management System
Deutsch Industrie Norm
Dual In-line Package
Dec-Intel-Xerox
Direct Memory Access
Disk Operating System
Dynamic Random Access Memory
DeskTop Publishing
Double-Sided Double-Density
Double-Sided Extended-Density
Double-Sided High-Density
Enhanced Expanded Memory Specifications
Electrically Erasable Programmable Read Only Memory
Enhanced Graphics Adapter
Enhanced Industry Standard Architecture
Extended Memory Blocks
Extended Memory Specifications
End Of File
Erasable Programmable Read Only Memory
Enhanced Small Device Interface
File Allocation Table
FORmula TRANslator
GigaByte
Graphical User Interface "Gooey"
Hercules Graphics Card
High Memory Area
International Business Machines Corporation
Integrated Drive Electronics
Instituteof Electrical and Electronics Engineers
Input/Output
Interrupt ReQuest
ISA
ISAM
KB
LAN
LASER
LCD
LED
LIM
LPT1
MB
MCA
MIDA
MFLOPS
MFM
MHz
MIDI
MIPS
MODEM
NEAT
OCR
OEM
OLE
PC
PGA
POST
PROM
RAM
RGB
RISC
RLL
ROM
SCSI
SIMM
SIG
SIP
SQL
SVGA
SYSOP
TOF
TSR
UMB
UPS
VAR
VESA
VGA
VRAM
WORM
WYSIWYG
XGA
XMA
XMS
89
Industry Standard Architecture

Indexed Sequential Access Method
KiloByte
Local Area Network
Light Amplification from the Stimulated Emission of Radiation
Liquid Crystal Display
Light Emitting Diode
Lotus-Intel-Microsoft
Line PrinTer 1
MegaByte
Micro Channel Architecture
Monochrome Display Adapter
Millions of FLoating Point Operations Per Second
Modified Frequency Modulation
MegaHertz
Musical Instrument Digital Interface
Million Instructions Per Second
MOdulator-DEModulator
New Enhanced Advanced Technology
Optical Character Recognition
Original Equipment Manufacturer
Object Linking and Embedding
Personal Computer
Professional Graphics Adapter
Power-On Self-Test
Programmable Read Only Memory
Random Access Memory
Red Green Blue. Poznatije kao CGA
Reduced Instruction Set Computer
Run Length Limited
Read Only Memory
Small Computer System Interface "Skazi"
Single In-line Memory Module
Special Interest Group
Single In-line Package
Structured Query Language
Super Video Graphics Array
SYStem OPerator
Top Of File
Terminate-and-Stay-Resident
Upper Memory Blocks
Uninterruptible Power Supply
Value Added Reseller
Video Electronics Standards Association
Video Graphics Array
Video Random Access Memory
Write Once Read Many
What You See Is What You Get "wizi vig"
EXtended Graphics Adapter
EXpanded Memory Adapter
EXtended Memory Specification
Na web lokaciji http://www.acronymfinder.com/ moci cete pronaci znacenje od preko

500.000 akronima u svijetu.

Ahac Ecdl Modul1

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Ahac Ecdl Modul1

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

1.2 Hardver ................................................................................................................................... 21

1.3 Softver ................................................................................................................................... 32

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

1 MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

Kako poloiti ECDL - Syllabus 4.0

2008. Miroslav Ahac

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

1.1 Osnovni pojmovi

Pokuajmo pomou pojma knjige razumjeti odnos izmeu HARDVERA i SOFTVERA.

MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

prezentacijama i drugim formama ukljuujui i one koje jo nisu zaete. IT je prikladan

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

1.1.2 Vrste i tipovi raunala

Raunalo se odaziva na specifian niz unaprijed definiranih postupaka

Podjela raunala je promjenjiva veliina i ono to se danas koristi vjerojatno e se kroz

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

Sljedea kategorija su super raunala

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Ova raunala pojavljuju se od kategorije malih,

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

raunalo iz kategorije velikih sistema ne vrijedi ni

IBM KOMPATIBILNO OSOBNO RAUNALO

Podijelit ih moemo na:

raunala standardne veliine ili stolna,

MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

Razlika izmeu PC-a i Macintosha

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

RISC. 1994. godine Apple predstavlja PowerMac raunalo bazirano na PowerPC

APPLE.Mac je raunalo, ali nije osobno

Razlike u odnosu na kapacitet, brzinu, cijenu i uobiajene korisnike

Snana raunala na koja se mogu povezati i velik broj osobnih raunala

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

veliki kapacitet diskova u kombinaciji sa radnom memorijom (RAM)

Umreena osobna raunala

Veliki kapacitet diskova u kombinaciji sa radnom memorijom (RAM)

Laptop i notebook raunala

Veliki kapacitet diskova u kombinaciji sa radnom memorijom (RAM). esto

Puno manji kapacitet u usporedbi s osobnim raunalom

PDA (Personal Digital Assistent)

Mnogo manjeg kapaciteta u usporedbi s osobnim raunalom

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

"GLUPI" i "PAMETNI" TERMINALI

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije

1.1.3 Osnovni dijelovi raunala

Centralna procesna jedinica (CPU)

Ovaj ugraeni ip je osnovni "stroj" osobnog raunala. Naziva

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

AHAC: ECDL MODUL 1 v4.0

RAM moduli ugrauju se na matinu plou i

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

MODUL 1: Koncept informacijske tehnologije